ENFORMEL U HRVATSKOJ

U poslijeratnom apstraktnom slikarstvu negeometrijskog smjera na mjesto

fundamentalnih plastikih kategorija zatvorene i homogene autonomnosti
linije, plohe, boje dolaze heterogene kategorije otvorenosti znaka, geste i
materije. Antiintelektualizam ove umjetnosti ogleda se u naglaenoj
fizinosti slike i u instinktivnosti ina slikanja. Za slikare enformela
materijal je supstitut tijela. Tijelo uranja i rastvara se u slikarskoj materiji.
Nema pravila, nema povijesti; postoji volja da se ivi iskustvo slikarstva
angamanom tijela, a ne intelekta. Te nove principe u Hrvatskoj
najdosljednije su prakticirali i razvili Murti, Kulmer, Peri, Seder, Jevovar,
Gattin i drugi. Mnogi od njih dostigli su stupanj apstrakcije ranije, pod
okriljem neokubizma i lirski intonirane boje. Uz pariku kolu, znaajan je
utjecaj i nekih od bivih lanova talijanskog Novog fronta umjetnosti. Naa
suvremena umjetnost oscilira izmeu figurativnosti i nefigurativnosti.
Umjetnici naeg vremena ne vole usvajati gotove umjetnike programe.
JEZGRA ZBIRKE ENFORMELNIH DJELA HRVATSKIH AUTORA (1954-1964)
RIJEKI SALONI I BIENNALE MLADIH 1964. GODINE
Salon 54 bio je prva velika kolektivna izloba postavljena na suvremenim
koncepcijskim i organizacijskim naelima na kojoj su u Rijeci izlagana
djela apstraktne umjetnosti i na kojoj je zorno uspostavljena komunikacija
izmeu nae prijeratne i poslijeratne ''tradicije'' umjetnikog (likovnog)
modernizma. Na ovom mjestu nas u prvom redu zanima postupno
pojavljivanje enformelnih tendencija u djelima izloenim na Salonima i
Biennalima.
Od umjetnika koji su sredinom i krajem 50ih stvorili svoja ''protoenformelna'' djela je Kopa
je ve bio razvio svoja francuska ,
dubuffetovska iskustva i radio enformelno. Drugi autor koji se spominje
kada se govori o nagovjetaju enformela na naim prostorima jest Marijan
Detoni budui da je on u Fantaziji oronulog zida prvi u naoj umjetnosti
iskoristio ne-slikarski materijal, konkretnije, pijesak. Zadnji anticipator koji
se istaknuo jest Antun Motika znaajan po tome to je u svojim radovima
koristio tehniku dekalkomanije kako bi tim ostvario nadrealistike vizualne
efekte. Radikalni enformel se javio u Hrvatskoj s Gattinom. Na prva dva
salona pojavljuje se enformelna skulptura, te zanimljivi ali ne jo
enformelni Marijan Jevovar.
ZLATKO PRICA (1916)
Prica je jo eminentno figuartivni slikar. Poevi od 1960. on prelazi granicu
figurativnosti ali vrsto zadrava sve osvojene elemente koji su mu donijeli
kvalifikative linog stila: efektno graena kompozicija, visoka koloristika
elokvencija... predmetnost je relativizirana, ak apstrahirana, ali nju ne
zamjenjuje isti apstraktni projekt ili automatizam pisanja, nego simbol

plastika metafora ljudi i plodovi. Prica je slikar prijelaza, konstrukcije i

procesa, statike i pokreta, grafizma i koloristike punoe.
EDO MURTI (1921)
Murtievo predapstraktno, figurativno razdoblje zapravo je rana historija
njegova apstraktnog slikarstva boje i geste. S dva ciklusa Doivljaj
Amerike (1951. 1952.) i Sluh mora (!953 1954) uzdigao je svoje
slikarstvo na liniju europske scene prihvaajui rezultate koje je irila nova
parika kola, i ne samo parika. Prihvatit e slobodnu geometrijsku
strukturaciju apstrahiranog motiva i plohe slike istraujui istodobno
bogatstvo boje u mediju punih pasta. S dva naredna ciklusa Opatijski
ciklus (1954 1956) i Otoci sna (1956 1960) Murti e taj akvarijski
svijet, jo uvijek asocijativan, poetkom ezdesetih godina rastvoriti u
istim apstraktnim intenzitetima boje i geste. U Murtievu slikarstvu nema
nita od atmosfere egzistencijane tjeskobe, apsurda.
FERDINAND KULMER (1925)
U Kulmerovim slikarskim poecima Matisse, Duffy, Junek znaili su mnogo.
A zatim je na nivou povijesnog trenutka uslijedila avantura dezagregacije
oblika. Najprije se figurativni svijet svodi na ljuturu pukih obrisa predmeta
i stvari, da bi zatim taj ''obrisani'' svijet ubrzo prerastao u apstraktne
ritmove istih slikarskih sredstava s oitom nakanom traenja njihove
individualne vokacije. Jednom e naglasak bit na GESTI, drugi put na
vrijednosti boje, na debljini paste, na reljefnosti povrine. Unutar poetike
enformela Kulmer je u svom poetku izrazito materijski slikar. Nema geste i
akcije. Odgovara dvjema tekovinama enformela: estetikom sluajnosti i
odbacivanjem iste boje. Kulmer koji je slikar izrazito koloristikih sklonosti
zatvorit e se u svijet crno bijele dijalektike slikanja (1962 1970). u tom
periodu koristi lavirani tu na japanskom papiru. 1970 se vraa boji.
okantnoj polikrominosti. Takoer koristi iskustva kaligrafije.
IME PERI (1920)
Apstrakciju zapoinje sredinom pedesetih. Brzo prolazi put od
apstrahiranja predmetnosti do svoenja sadraja slike na isto plastike
kvalitete boje i ploha, njihova slobodnog, neanalitikog, nefigurativnog
komponiranja. 1958. naputa i te forme u korist dinamikog i besformnog
slikanja tehnikom drippinga. Meutim, za razliku od Pollockova slikanja, za
Peria je slikanje ipak jo imalo neki estetski umjetniki cilj. Koristi tamnu
gamu, kasnije intervenira ljevanjem gipsa. Upotrebljava i tkaninu. Nakon
toga dolazi period u kojima vlada vedra boja, smiljena izvedba, ak i
forma.
IVO KALINA (1925)
Sredinom pedesetih godina Kalina slika pejzae postkubistikom stilistikom
i gustom pastom to je priprema na putu u apstraktnu liriku.