Turistiki razvoj

Dubrovnika
Seminarski rad
Antonia Radovnikovi
Dr. sc. Jadranka Brki Vejmelka
Dr. sc. Razovi Mili

Sadraj

TURISTIKA GEOGRAFIJA
Dubrovnik- geografski poloaj i klima
RAZVOJ TURIZMA U DUBROVNIKU
Turistiki promet
KULTURNI TURIZAM NA PODRUJU
DUBROVNIKA
Najrazvijeniji oblici turizma u Dubrovniku
ZAKLJUAK

Turistika geografija
Turistika geografija prouava: polazita,
podredita, trajanja turistikih kretanja.
Objanjava brojnost ljudi, vremenske hodove i
ostala obiljeja kretanja.
Ukljuuje se u proces planirane prostorne
organizacije turizma, tokova turistikih
kretanja, ureenja i zatite okolia itd.

Dubrovnik- geografski poloaj

Dubrovnik je grad, luka i turistiko sredite junoga

hrvatskoga primorja
Lei na podnoju vapnenakoga Sra (412 m), u
dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada
i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika.
Nasipanjem movarne doline izmeu Grukoga zaljeva
na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place
(Straduna) stara gradska jezgra spojena je s
predgraem na drugoj strani doline

Dubrovnik - Klima
Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha
ljeta i blage zime
Prosjena je temperatura najhladnijeg
mjeseca (veljae) 4,6 C, a najtoplijeg
(kolovoza) 26,2 C
nalazi na obali Jadranskog mora
Ljeti temperature mora doseu visoke

Razvoj turizma u Dubrovniku

Za smjetaj u Dubrovniku brinula se gradska vlast,

te su ve prve hodoasnike lijepo primali i
ugoivali te darivali hranom i odjeom.
Ugledne goste su uvijek primali sveano i vodili
rauna o tome gdje e ih smjestiti
Odabrani smjetaji tako su bili Kneev dvor,
Biskupska palaa, dominikanski i franjevaki
samostan, kue bogate vlastele i bogatih graana
u Gradu i Gruu pa i na Elfitskim otocima.
Ureivale su se posebne sobe za goste, i propisi
kako ih treba ugoivati

 1549. Vlada odobrava

fratrima 100 perpera za
popravak kue u kojoj
borave turski trgovci.

1630. izraeni Lazareti na

Ploama za sve trgovce i
putnike , za njihov smjetaj
i skladitenje robe.

Razdoblje nakon toga

postaje novo vrijeme
razvoja i izgradnje,
poevi sa izgradnjom i
rekonstrukcijom Sv. Vlaha
i katedrale
Specijalizirana prenoita
pojavljuju se 1543. godine
(zgrada Hercegovina
smjetaj za ugledne Turke)

Kvalitetan ivot i razvoj

grada prekinuti su velikim
potresom iz 1667.

1630. izgraeni su Lazareti

na Ploama (za strane
trgovce )

1564. i zgraeni Lazareti

na Danama.

Turistiki promet
Dubrovaka opina 1985. godine ostvarila 5,8 milijuna noenja, od
905.156 posjetitelja, dok je broj inozemnih noenja bio 3,77 milijuna.
1990. ostvareno je je 4,5 milijuna noenja od 7756.799 gostiju, a od
toga su 2,9 milijuna noenja ostvarili inozemni gosti.
1996. je povratnika godina za turizam junodalmatinskedubrovake regije. Tada je zabiljeeno 250.000 noenja; od toga je
bilo 68% domaih gostiju.
1997. Potvruje oekivanja da e turizam biti znatna, ako ne i
osnovna gospodarska grana u toj regiji. Ostvareno je ukupno
588.396 noenja od 142.313 dolazaka
2003. ostvaren je broj noenja od 3.656.959
2013. broj noenja iznosio je 5.188.091

Najrazvijeniji oblici turizma u

Dubrovniku
Kulturni turizam
Cijeli Dubrovnik je jedan
veliki kulturno-povijesni
spomenik.
Najvea znamenitost
ovog grada upravo je
njegova arhitektura
odnosno zidine i kule koje
opasuju i brane
Dubrovnik.
Najmonumentalnija je
velika, okrugla kula
Mineta- simbol

Srce starog Dubrovnika obuhvaa

podulji trg uokviren najljepim
primjercima dubrovake arhitekture
kao to su: Kneev dvor, palaa
Sponza, Orlandov stup, crkva sv.
Vlaha, stolna crkva sa riznicom,
dominikanski samostan i crkva. Glavna
gradska ulica Stradun
Uz svo to spomeniko blago krasi ga
niz izvrsnih festivala, prestinih
likovnih dogaanja, koncertnozabavnih mega projekata na
otvorenome, iznimni umjetnici i

Gradske zidine

Onorfijeva fontana

Sv. Vlaho

Orlandov stup

Kongresni
turizam
Poetkom razvoja
organiziranog turizma
smatra se otvaranje hotela
Imperial 1887. godine, prvi
meunarodni skup odran u
Dubrovniku.
Dubrovnik glasi kao sredite
kongresnog turizma u
Hrvatskoj nakon Istre i
Primorja.
Ovaj oblik turizma
Dubrovniku omoguuje
produljenje sezone, jer se
veinom odravaju pred

Kruna putovanja

Tijekom 80-ih godina

prologa stoljea
Dubrovnik je bio vana
turistika destinacija za
prihvat brodova na
krunim putovanjima.
Nakon ratnih sukoba,
1998. dolazi do pojave
veeg broja cruisera
Kruna putovanja u
Dubrovnik se vraaju
poetkom 2000. godine od
kada se biljei stalan
porast brodova i putnika
na njima.

Zakljuak
Turistiki se Dubrovnik poeo razvijati prije I. svjetskog
rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti,
postao snanim meunarodnim turistikim sreditem.
U svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz
spomeniko blago krasi i niz izvrsnih festivala,
prestinih likovnih dogaanja, koncertno-zabavnih
mega projekata na otvorenome.
Dubrovnik je hrvatsko kongresno sredite, grad s
najveim brojem organiziranih skupova i kongresa,
zadnjih godina je i City Break destinacija, to garantira
brojan turustiki promet i veliki napredak u budunosti.