Gojko Nikoli: KAKO POSTATI VRSTAN PREDAVA

kompozicija seminara:

1. TEHNIKI DIO PREDAVANJA (tehnika, opremanje uionice,

nastavna pomagala)
2. OBLICI POUAVANJA I OBLIKOVANJE PREDAVANJA
3. NASTUP PREDAVAA I RETORIKA KOMPONENTA
Za dananje vrijeme karakteristian je nagli i ubrzani razvoj tehnologije s kojim nastaje
golem skup novih informacija. S obzirom na to, kod predavaa se inzistira na stalnom
obrazovanju. Pojam predava oznaava sve osobe koje govore o nekoj temi odgovarajuoj
skupini ljudi (profesori, poslovni ljudi i sl.). Predavanje je zaokruena cjelina grae koja
se izlae te je odabran jedan pojam kako bi se generalizirala didaktika naela.
1. TEHNIKI DIO PREDAVANJA
Predava u svojem akcijskom radijusu mora imati sva nastavna pomagala i tehnika
sredstva pri ruci. Oprema uionice tako se sastoji od ploe, televizora, pominog stolca
predavaa, nastavnikog stola, trapeznog stola, opreme za praktikum, pomonog stola,
stola za smjetanje audiovizualne opreme i nagibnog zaslona.
Nastavniki stol sastoji se od tri elementa : radnog stola, dijela za grafoskop i ormaria za
audiovizualne tehnike ureaje. Vano je napomenuti kako radni stol predavaa mora biti
pregledan jer nepreglednost smjetenog materijala zahtjeva stalno traenje predavaa po
stolu, ime se kod sluaa stjee dojam o nesreenosti predavaa.
Govorei o osvjetljenju, cijela prostorija ne smije biti izravno ve neizravno osvjetljena
kako bi se izbjegla reflaksija.
Raspored stolova za sudionike mora biti takav da predava moe slobodno pristupiti do
svakog sluaoca. Radi toga je u modernim uionicama raspored stolova za sudionike u
obliku slova C.
Broj sudionika ovisi o gradivu koje se predaje.Dri se da je za seminarski tip predavanja s
praktinom obukom maksimalan broj sudionika 25, a za neke zahtjevnije tipove seminara
taj broj ne prelazi 10. Za odravanje predavanja simpozijskog karaktera moe biti i vei
broj sudionika.
Za duljeg monologa predavaa potrebno je pribaviti stolac za sjedenje.
Govorei o sredstvima za pisanje, danas se umjesto krede i ploe sve ee upotrebljavaju
panel markeri i metalne ploe.Nikako nije preporuljivo koristiti tap prilikom
pokazivanja gradiva na ploi ili grafoskopu.

Popularno je koristiti TV prilikom predavanja, a predava bi u skladu s TV slikom trebao

davati objanjenja. Nije poeljno pretvarati predavanja u TV- predstavu.
2. OBLICI POUAVANJA I OBLIKOVANJE PREDAVANJA
U svakom predavanju postoji izravno pouavanje predavaa i samostalan rad sudionika.
Postoji izravno pouavanje frontalnim radom i samostalan rad.
a) izravno pouavanje frontalnim radom je oblik istodobnog zajednikog pouavanja
svih sugovornika. Takav rad je najekonominiji, predava istodobno komunicira sa
svim sluateljima i razvija se kolektivna radna disciplina. No tako se predavanje ne
moe individualizirati i iskljuena je neposredna suradnja sa svakim pojedinim
sudionikom.
b) samostalan rad je oblik autodidaktike. S obzirom na broj sudionika on moe biti: rad u
grupi, rad u paru i individualni rad. Prednosti rada u grupi su meusobna suradnja
sudionika i oblik kolektivnog rada. No sudionici mogu esto i odlutati jer im
nedostaje izravno voenje predavaa. Prednost individualnog rada je u tome to se do
svakog rjeenja dolazi samostalno pa je vea koliina usvojenog sadraja nastavnog
programa.
Govorei o oblikovanju predavanja, ako se eli da ono bude kvalitetno treba ga vrlo studiozno
pripremiti. Pretpostavka je da predava izvrsno poznaje gradivo koje predaje. Iz psiholokih
razloga poeljno je na kraju predavanja podijeliti pisane materijale.
Svako predavanje valja zapoeti s ciljem koji mora biti jasan, realan i precizan. Ne valja imati
previe digresija (doputena odstupanja su 15-20% i trebaju se izraunati u pripremi
predavanja). Gradivo koje se predaje mora se razluiti u korake, tj. zaokruene nastavne
cjeline. One se sastoje od: teorijskih informacija, praktinog ostvarenja teme, zadataka,
praktinog rada te diskusije ili pitanja.

3. NASTUP PREDAVAA I RETORIKA KOMPONENTA

Prvih 15 minuta presudno je u nastupu predavaa jer se unutar tog vremena uspostavlja
kontakt sa sluaocima.
Govorei o izgledu predavaa, postoje razliita miljenja o tome.Jedni smatraju kako se
predava izgledom treba pribliiti sluaocima, a drugi kako bi svojim izgledom trebao odavati
autoritet i distancu. Izgled predavaa mora biti pristojan kako ne bi izazivao podsmjehe. U
Europi je uobiajeno da predava svaki dan mijenja odjeu kako bi bio to zanimljiviji.
Predava mora zraiti srdanou, otvorenou i leernou i ne smije se postavljati iznad
sudionika.
Vano je i da ne kasni na predavanje te se dri dogovorenog termina satnice.
Govorei o gradivu koje treba usvojiti vano je da predava esto ponavlja one injenice koje
su vane.

Prikazivanje teme vee se za naelo zornosti i apstraktnosti. Bitno je odrediti koliinu

injenica kako ih ne bi bilo previe ili premalo. Izraavanje mora biti jasno i razumljivo. Pri
ralanjivanju gradiva valja se pridravati naela sistematinosti i postupnosti te ii od lakeg
ka teem. Reenice moraju biti povezane, bez prevelikih odstupanja i uvijek valja odgovarati
na pitanja sudionika.
Sudionike najvie smetaju prazne, politike reenice jer se tako stjee dojam kako predava
nema to drugo rei, pa govori tako da bi ispunio vrijeme.
Nain govora mora biti bez smetnji i blokada, a u glasu se ne smije osjeati strah i
nezainteresiranost. Ritam govora mora biti prilagoen temi i ne smije se govoriti prebrzo niti
presporo.
Govorei o nainu izraavanja, ono esto ovisi o obrazovanju i znanju predavaa. Trebalo bi
se izbjegavati preveliku upotrebu stranih i strunih rijei koje sluai ne razumiju.
Govor ne smije biti monolog i sudionike se treba poticati da se ukljue u diskusiju.
Reenice moraju biti kratke i jasne, a jezik razumljiv svima.
Potrebne su i ee pauze prilikom izlaganja, ali ne u vidu zamuckivanja (pr. hm, ovaj, ee,
itd.). U izlaganju se treba izbjegavati potapalice tipa dakako, razumijete itd. jer njihovo
znaenje nema smisla.
U govoru je vano naglaavanje glasova, slogova rijei i reenica. Jednolino monotono
prianje iritira sugovornika pa se takvi predavai nazivaju daviteljima.
Jaina glasa treba pobuditi pozornost sluaa, a ona mora biti prilagoena veliini
predavaonice i broju sluaa.
Osim iskazivanja govorom i neverbalno ponaanje je vana komponenta predavanja. Ono se
sastoji od kontakta pogledom, mimike, gestikulacije i dranja tijela.
Vizualni kontakt mora biti uspostavljen sa svima i osobe treba gledati u oi.
Mimika obuhvaa pomake ili grenje miia na licu, a njome se izraava trenutano
raspoloenje govornika.
Stiskanjem oiju stvara se izgled poveane otroumnosti, nabiranjem obrva duboko
razmiljanje i strogost, a podizanjem obrva uenje i iznanaenje.
Izraz lica mora biti odgovarajui sadraju prezentiranom u tom trenutku.
Govorei o gestikulaciji, pod tim pojmom podrazumjeva se kretanje ruku i nogu te poloaj
tijela.
Kretanjem ruku izraava se otvorenost ili zatvorenost osobe, ukoenost ili oputenost.
Otvorenost dlanova prema sluaima znak je otvorenosti i prihvaanja. Valja izbjegavati
dranje bilo ega u rukama i imati zatvorene dlanove jer je to izraz zatvorenosti.
Poloaj ruku iskazuje odgovarajuu leernost koja ne smije prekoraiti dozu dobrog
ponaanja. Tako je npr. jedna ruka u depu izraz leernosti, a obje znak nepristojnosti.
Naslanjanje rukama na stol, zid, plou itd. znak su nesigurnosti predavaa.
Dranjem tijela nadopunjuje se gestikulacija. Ako predava stoji, stajanje mora biti oputeno i
leerno. Pogrbljen stav se doivljava kao znak zatvorenosti, a uspravan se stav poistovjeuje s
otvorenou.
Mora biti i to vie kretanja i ono mora biti lagano i smireno. Takoer i sjedenje mora biti
oputeno i smireno.

Predava se na raa predavaem (mada postoje osobe s talentom i predispozicijama za to) ve

to treba uvjebati. Predava mora dobro poznavati gradivo koje predaje kao i didaktike
metode. Dobro je da predava povremeno videokamerom snima svoje predavanje jer e tako
ustanoviti svoje pogreke i nastojati ih ukloniti.
Ukratko, ovo bi bilo nekoliko praktinih naputaka za pripremu i voenje predavanja.

naslov kolegija: GOVORNITVO

prof.dr. Ivan Ivas
izlaga: Magdalena Sever
tema: Gojko Nikoli: KAKO POSTATI VRSTAN PREDAVA

1. TEHNIKI DIO PREDAVANJA (tehnika, oprema, nastavna pomagala,

izgled uionice)

2. OBLICI POUAVANJA I OBLIKOVANJE PREDAVANJA

a) IZRAVNO POUAVANJE S FRONTALNIM RADOM- istodobno zajedniko
pouavanje svih sudionika
b) SAMOSTALAN RAD- oblik autodidaktike

svako predavanje valja zapoeti s CILJEM koji mora biti jasan, realan i precizan
gradivo koje se predaje mora se razluiti u korake (TEORIJSKE INFORMACIJE,
PRAKTINO OSTVARENJE TEME, ZADACI, PRAKTINI RAD, DISKUSIJA ili
PITANJA)

2. NASTUP PREDAVAA I RETORIKA KOMPONENTA

-

vane komponente su:

IZGLED PREDAVAA
PONAANJE PREDAVAA
NASTAVNI RAD
PONAVLJANJE VANIH SEGMENATA
PRIKAZIVANJE TEME
ZNANJE PREDAVAA
POVEZANOST REENICA
SADRAJ, NAIN i RITAM GOVORA
IZGOVOR
IZBOR RIJEI
JAINA GLASA
KONTAKT POGLEDOM
MIMIKA (pomak ili grenje miia na licu)
GESTIKULACIJA (kretanje ruku i nogu te poloaj tijela)
DRANJE TIJELA