Katolika Crkva i

kranstvo u Hrvata
Isusov ivot
Isus Krist utemeljitelj je kranstva i
vana figura u nekoliko drugih religija.
Aneo Gabrijel navjestio je Mariji da e
roditi Isusa, sina Bojega. Isus se je
rodio u talici u Betlehemu. Rodio se za
vrijeme kraljevanja kralja Heroda.
Herod je bio prestraen da e mu Isus
uzeti prijestolje pa je odluio pogubiti
svu djecu Betlehema. Marija i Josip,
Marijin zarunik, morali su pobjei u
Egipat kako bi spasili i Isusa.

Nakon nekoliko godina su se vratili u

Nazaret gdje su bili sigurni. Svoj ivot
do 30 god. proveo je u poslunosti,
radu i molitvi. Isus je imao 30 god.
kada je bio krten. Krstio ga je Ivan
Krstitelj. Prilikom Isusova krtenja,
otvorilo se nebo i siao je Duh Sveti u
obliku goluba.
etrdeset dana
proveo je u
pustinji, gdje nije
nita jeo.
Sotona ga je tri
puta iskuavao,
ali Isus ga je
svaki put odbio. Isus je imao puno
uenika, koji su s njim putovali, ali je

izabrao samo 12 od njih da budu

njegovi apostoli. Od tada poinje sa
njima iriti kransku vjeru. inio je
razna uda kako bi dokazao da je on
pravi Mesija. Prvo je udo bilo kada je
na svadbi vodu pretvorio u vino.
Lijeio je bolesne, slijepe i gluhe,
gubavce, padaviare, pomagao
siromasima, grenike je obratio,
hodao je po vodi, istjerivao zle duhove
iz opsjednutih ljudi, a jednom je i
oivio Lazara, koji je umro. Na
posljednjoj je veeri ustanovio
Euharistiju i sveeniki red.
Jedan od njegovih apostola, Juda,
iznevjerui Isusa. Isusa su odveli
Ponciju Pilatu. Poncije ga je ispitao i

uvidio da nema grijeha, ali pod

pritiskom naroda osudio ga smrt.
Isusa su razapeli na kriu i rugali. Tri
dana nakon njegove smrti uskrsnuo je
i saao nad pakao. Ustanovio je
Crkvu i Petra je postavio za prvog

papu.

Korijeni kranstva na
hrvatskim prostorima
Kranstvo se na hrvatskim prostorima pojavilo
ve u prvom st. Nai su krajevi ve u apostolsko
doba bili u doticaju s kranstvom. U Dalmaciji je
boravio Pavlov uenik Tit. Kranstvo se je brzo
irilo zahvaljujui pokretljivosti vojnika,
trgovaca i robova. U drutvu u kojem je vladala
nejednakost meu graanima, gdje su cara drali
boanstvom kojemu se svatko morao pokoravati,
kranstvo se pojavilo kao religija spasenja.
irenju kranstva ubrzo se suprostavila rimska
dravna vlast organiziranim progonima. Poto je
Milanskim ediktom 313. god. zadobila slobodu,
Crkva je svoje djelovanje na naim prostorima
organizirala oko dvaju sredita. Metropolijsko
sjedite Dalmacije bila je Salona, a Panonije
Sirmij. Iz tog razdoblja potjee Splitski
evanelistar, najstarija sauvana knjiga u

Hrvatskoj je i jedan od najdragocjenijih

kulturnih sponika na naem tlu.

Pokrtenje Hrvata i ulazak

u zajednicu kr. naroda
Hrvati su u svoju dananju domovinu doli u 7. st. iz
Bijele ili Velike Hrvatske. Kao i mnogi drugi narodi
toga vremena Hrvati su vjerovali u vie bogova
(politeizam). Neki su bili dobri a neki zli bogovi
(dualizam). Vjerovali su u razliita tajanstvena bia, u
vile, vjetice i vikodlake. Proces pokrtavanja bio je
dug, nenasilan i miran, a odvijao se je od 7. do 9. st.
Vie spomenika svjedoi o ranom pokrtenju Hrvata, a
meu najvanijima je Vieslavova krstionica.

Papinski ljetopis, knjiga koja opisuje ivot i

djelovanje papa, navodi da je papa Ivan IV.
Dalmatinac poslao opata Martina u Dalmaciju i Istru s
mnogo novaca da otkupi zarobljene krane i kosti
kranskih muenika. U njihovu ast sagraena je
pokraj poznate rimske bazilike sv. Ivana Lateranskog
kapelica sv. Venancija. Oslobodivi Hrvatsku od
bizantskog utjecaja, knez Branimir ne prihvaa
zatitu drugih monika, Franaka. elei sauvati
hrvatsku samostalnost, okree se papi Ivanu VIII.,
najveem duhovnom autoritetu tadanje Europe.
Knez Ratislav alje molbu bizantskom caru da mu
poalje misionare vjete slavenskom jeziku. Izbor je
pao na dvojicu uenih Grka iz Soluna, brau irila i
Metoda. Ubrzo je za prepisivanje crkvenih knjiga na
slavenski jezik sastavljeno posebno pismo glagoljica.
Tim su pismom iril i Metod preveli najvanije
dijelove Biblije i bogoslune knjige te na razumljivom
slavenskom jeziku, na veliko zadovoljstvo natoda,
zapoeli svoje misionarsko djelo u Moravskoj. U
mnogim dijelovima Hrvatske glagoljica je postala
pismo za svakodnevnu uporabu. Prva tiskana knjiga
na hrvatskom jeziku, Misal po zakonu rimskog dvora,
napisana je glagoljicom.

Drutveni i vjerski ivot

Hrvata u srednjem vijeku
U namjeri da Crkvu oslobodi od utjecaja svjetovnih
velikaa, papa Grgur VII. pokrenuo je sveobuhvatu,
tzv. grgurovsku obnovu. Hrvatski kralj Dmitar
Zvonimir u papi Grguru VII. otkriva monog saveznika
u ouvanju i razvoju hrvatske drave. Primajui
kraljevsku krunu iz ruku papinskog poslanika,
Zvonimir se sveano zakleo na vjernost Apostolskoj
Stolici. U tekstu prisege nazvanom Zvonimirova
zavjernica kralj Zvonimir obeava da e dosljedno
provoditi grgurovsku obnovu u Hrvatskoj, da e
posvuda promicati pravdu i titi dostojanstvo svakog
ovjeka. Krajem srednjeg vijeka brojni stanovnici
hrvatskih gradova ukljueni su u udruge vjernika
laika, nazvane bratovtine. Brojne bratovtine
djelovale su kao staleka udruenja ribara,
zemljoradnika,
mornara, zlatara,
krojaa, postolara
i drugih
zanimanja.

Uloga Crkve u promicanju

kolstva, kulture i znanosti
Temeljna zadaa Crkve da navijeta poruku spasenja
ne odnosi se samo na duhovno podruje. Dolaskom
redovnika benediktinaca znatno se poveao broj
kola. Benediktinski samostani postaju arita
pismenosti. Ueni dominikanac Augustin Kaoti,
nakon to je izabran za zagrebakoga biskupa,
utemeljio je u Zagrebu katedralnu kolu, prvu visoku
kolu u Hrvatskoj. Knjinica dubrovakih
dominikanaca, podignuta za potrebe samostanskog
studija, bila je krajem srednjeg i poetnog novog
vijeka jedna od najvea i najopremljenijih u
tadanjoj Europi. Iz dominikanske samostanske kole
u Zadru nalo je prvo sveuilite u Hrvatskoj. Brojni
franjevci obogatili su nau znanost i umjetnost. Fra
Andrija Kai-Mioi vrlo je omiljen narodni pjesnik, a
njegovo djelo Razgovor ugodni narodni slovinskoga
jedna je od najitanijih hrvatskih knjiga. Snaan
doprinos sveukupnom razvoju dali su redovnici
pavlini. U to vrijeme isusovci su u Zagrebu otvorili
gimnaziju, koja je najprije prerasla u akademiju,
potom u sveuilite.

Dubrovaki isusovac Ruer Bokovi, poznati

matematiar, fiziar i astronom, ubraja se meu
najvee novojeke znanstvenike. Posebno znaenje
kulturnoj djelatnosti Crkve pridaje akovaki biskup
Josip Juraj Strossmayer. Na njegov poticaj hrvatski
ban Ivan Maurani otvorio je u Zagrebu Hrvatsko
sveuilite. Zagrebaki biskup Maksimilijan Vrbovac
zalagao se za vjersku toleranciju, ukidanje kmetstva,
razvoj gospodarstva i prosvjeivanje naroda. Glavni
nositelj preporodnih gibanja bili su lanovi
graanskog stalea i sveenici, s kojima se voa
preporoda Ljudevit Gaj vrsto povezao. Za prvoga
vrhbosanskog nadbiskupa imenovan je dr. Josip
Stadler, koji je osnovao gimnaziju i sjemenite u
Travniku, bogosloviju u Sarajevu, pokrenuo nekoliko
katolikih listova, otvorio tiskaru i dao sagraditi
sarajevsku katedralu.

Crkva u Hrvata za vrijeme

svjetskih ratova i poraa
Utemeljitelj i idejni voa Hrvatskoga
katolikog pokreta bio krki biskup Antun
Mahni. Borbu za ouvanje nacionalne i
vjerske svijesti istarskih Hrvata predvodili su
sveenici, meu kojima se posebno isticao
don Boo Milanovi. Hrvatski su biskupi
uputili brojne prosvjede vodstvu NDH kako
bi se zatitila prava svih ljudi. Zagrebaki
nadbiskup Alojzije Stepinac hrabro i
otvoreno staje na stranu progonjenih.

Katolika Crkva u Hrvata

danas
Padom Berlinskog zida je zavrilo razdoblje
komunistikog totaliarizma. U namjeri da
Crkvu priblii i otvori suvremenom svijetu,
papa Ivan Pavao XXIII. sazvao je Drugi
Vatikanski koncil. Koncil nije osuivao
protivnike Katolike Crkve, nego se zauzeo
za razumijevanje prema svima. Nastojao je
uspostaviti dijalog ne samo s drugim
kranima i pripadnicima nekranskih
religija nego i s onima koji ne vjeruju.