Skripta iz kolegija Povijest Crkve u Hrvata

Kompilirano, re-editirano, te ispravljeno od strane

B.J.
Sva prava pridržana, zabranjeno je bilo kakvo kopiranje, umnožavanje, citiranje (ma…moš mislit)
Zagreb, svibanj 2005.

PITANJA
1. POČECI KRSĆANSTVA U HRVATA
2. PAPE PRIZNAJU HRVATSKU
3. BENEDIKTINCI UTEMELJITELJI HRVATSKE PISMENOSTI I KULTURE
4. EPISCOPUS CROATENSIS (BISKUP HRVATA)
5. GRGUROVSKA OBNOVA U HRVATSKOJ U SVJETLU ZVONIMIROVE
DAROVNICE
6. HRVATI I lSTOČNI CRKVENI RASKOL
7. ZAGREBAČKA BISKUPIJA
8. HRVATSKA I KRIŽARSKI RATOVI
9. CRKVA, ŽENA I OBITELJ
10. CRKVA, KULTURA, PROSVJETA I ZNANOST U HRVATA
11. CRKVA, BOSANSKO-HUMSKIH KRSTJANA
12. INKVIZICIJA NA HRVATSKIM PODRUČJIMA
13. PROSJAČKI I PUSTINJAČKI REDOVI U HRVATSKOJ
14. DUHOVNA KOMPONENTA KRŠĆ. U HRV. SRED. VJEKOVLJU; KLERIČKA I
LAIČKA DUHOVNOST, HODOČAŠĆA, BRATOVŠTINE, ABECEDARIJ
KRŠĆANSKOG NAUKA.
15. HRVATSKI KATOLICIZAM U SJENI POLUMJESECA
16. CRKVA 1 VISOKO ŠKOLSTVO U HRVATA; ZADARSKI GENERALNI STUDIJ
(1495), OD DRAŠKOVIĆEVA SJEMENIŠTA DO MODERNOG HRV. SVEUČILIŠTA
U ZAGREBU 1874.
17. PROTESTANTSKA REFORMA I KATOLIČKA RESTAURACIJA U HRVATSKOJ
18. HRVATI, UNlJATSKI POKRET I PRAVOSLAVLJE
19. JOZEFINIZAM I PROSVJETITELJSTVO U HRV.
20. USTROJ CRKVE U HRVATA U 18. I 19. ST.
21. HRVATI I I VATIKANSKI SABOR /J. J. STROSSMAYER I PIO IX.
22. HRVATSKI KATOLIČKI POKRET
23. CRKVA U HRVATA IZMEĐU DVA RATA
24. CRKVA U HRVATA I TOTALITARIZMI U 20. ST.
25. CRKVA U HRVATA 1941-1945.
26. AGGIORNAMENTO CRKVE U HRVATA
27. HRVATSHI KATOLICIZAM NA PRAGU 3. MILENIJA KRŠĆANSKE
POVIJESTI
28. IVAN PAVAO II. I HRVATI

1. POČECI KRSĆANSTVA U HRVATA

1
* Porfirogenet piše da su Hrvati na poziv cara Heraklija došli iz Bijele Hrvatske da protjeraju
Avare. Svoje operacije protiv Avara započinju od Jadrana, a uz pomoć bizantske mornarice
oslobađaju Dalmaciju i čitav zapadni Ilirik.
* Hrvati su došli na Jadran kao pogani - to znamo jer su spaljivali mrtve, a kršćani to tada nisu
radili u 7. st
*U djelu « De administrando imperio « Konstantin Porfirogenet naglašava da Hrvati potječu
od nekrštenih Hrvata koji se nazivaju « Bijeli «. Pop Dukljanin isto tvrdi.
* Višeslavova krstionica najvažniji je arheološki nalaz o pokrštavanju Hrvata. Ostali značajni
spomenici: mramorni nadvratnik oltarne pregrade pronađen u Kaštel –sućurcu i sarkofag
nadbiskupa Ivana iz splitske katedrale.
* papa Ivan IV. - LIBER PONTIFICALIS – 7. st. šalje opata Martina da otkupi tijela
mučenika iz Dalmacije i Istre. Konstantin VII. Porfirogenet navodi da Heraklije dovodi iz
Rima svećenike, od kojih su neki postali biskupi i pokrštava Hrvate. Pokršteni Hrvati zaklinju
se papi da neće ni s kim ratovati izvan svoje zemlje, da neće provaljivati u tuđe zemlje i da će
sa svima živjeti u miru. Porfirogenetov trostruki izvještaj o pokrštavanju Hrvata svjedoči o
postupnom procesu krštenja Hrvata o 7. – 9. st.. Tako prvo dolazi do krštenja Hrvata na
području Dalmacije, pa onih koji su bili pod franačkom vlašću i konačno na području južno
od Cetine, gorovitim predjelima srednjovjekovne Bosne, Huma i Duklje.

2. PAPE PRIZNAJU HRVATSKU

Grgur I. Veliki, Ivan IV. Dalmatinac, Ivan VIII., Grgur V.

* Grgur I. Veliki piše o opasnosti koju šire Hrvati pri svojem dolasku iz Bijele Hrvatske na
područje Istre. Grgur I., papa utisnuo je trajan pečat u duhovnu i svjetovnu književnost
hrvatskog srednjovjekovlja, posebice svojim moralno –didaktičkim dijalozima koje je pisao
glagoljicom, a koji se danas smatraju molitvenikom hrvatske proze.
* povijesni susret pape i Hrvata je kada Ivan IV. šalje opata Martina. Inače Ivan IV. po
porijeklu je bio Dalmatinac (Salona), a posmrtne ostatke mučenika iz Dalmacije dao je
pohraniti u oratoriju sagrađenom uz krstionicu lateranske bazilike u Rimu.
* Lav VI. potvrdio zaključak 2. Splitskog sabora da Splitskom nadbiskupu pripadaju ista
prava koja je nekoć imala Salonitanska Crkva.
* u 10. st. ukida se Ninska biskupija, jer Nin u starini nije imao biskupa, a Grgur biskup je
mogao izabrati Skradin, Sisak ili Duvno za biskupiju
* knez Domagoj u 9. st. ubio je jednog političkog protivnika, a papa Ivan VIII. ga opominje
na zakletvu prijašnjih vladara da to neće učiniti i da su na taj način poljuljani odnosi između
Svete Stolice i Hrvata
* knez Branimir (879. –892) je htio u potpunosti biti vjeran papi, a ovaj mu je priznao
zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom
* Dmitar Zvonimir (1075. –1089) podržava reformu Grgura VII., a papa ga je za zahvalu
okrunio za kralja, posredstvom svog izaslanika opata Gebizona, naglašavajući da je primio
vlast od Boga posredstvom Petrova nasljednika

Pape, apostolska stolica i Hrvati

* za vrijeme pape Agatana u 7. st. pokršteni Hrvati se zaklinju da neće provaljivati u tuđe
zemlje
* kada je Ivan VIII. Branimiru u 9. st. priznao zemaljsku vlast to znači da Hrvatsku smatra
neovisnom i suvremenom državom, jer je takvom priznaje vrhovni crkveno-politički autoritet
kršćanske Europe

2
Pape i glagoljica
* Hrvati su jedini natod koji su tisuću godina slavili liturgiju na narodnome jeziku
* Hadrijan II. u 9. st. dozvolio je liturgiju na slavenskom

3. BENEDIKTINCI UTEMELJITELJI HRVATSKE PISMENOSTI I KULTURE

* otac redovništva - sv. Pavao iz Tebe 3. st.

* Antun - otac siromaštva, poslušnosti i celibata
* Pohomije - otac cenobita - koji žive u zajednici
* sv. Benedikt- redovništvo na zapadu
* promjena života, poslušnost poglavaru, stalno boravište
* u svom pravilu ističe povezivanje redovnika s opatom i na uzajamnoj ljubavi medu braćom
* zajednica koja teži sjedinjenju s Bogom «ora et labora»

Hrvatska - razdoblja redovništva:

1. 09. - 12. st. - redovništvo kao ideja povlačenja u samoću

2. 13. - 15. st. - redovništvo kao aktivno sudjelovanje i kao apostolat
3. 16. – 17. st. - redovnici se uključuju u obnovu Crkve

Benedektinci

* Učeni benediktinac Gottschalk boravi na Trpimirovom dvoru od 846./848. g.

* 852. u Rižnicama, između Klisa i Solina, Trpimir je sagradio prvi Benediktinski samostan
sa željom da Benediktinci mole za njegovu grešnu dušu
* Za vladanja kneza Branimira ( 879. –892. ) poznat je benediktinski opat Teudebert iz Nina
* prvi opat samostana sv. Krševana u Zadru, spominje se u vrijeme Tomislava (918.)
* Petar Krešimir IV. potvrđuje prava svetog Krševana na posjede
* U 10. st. poznati su nam još i sljedeći benediktinski samostani u Hrvatskoj: sv. Andrije kod
Pule, sv. Marije u Solinu, sv. Mihovila u Istri …

* Zlatno doba hrvatskog redovništva predstavlja 11. i 12. st. benediktinci i benediktinke na
naši prostorima tad imaju četrdesetak samostana, uglavnom uz jadransku obalu. Žarišta
reformnog monaštva: Cluny ( Francuska ) i Camaldoli ( Italija )., utječu na kulturni preporod
hrvatskih benediktinaca. U tom razdoblju u Hrvatskoj nastaju slj. opatije i samostani: sv. Ivan
u Trogiru, sv. Ivan u Medulinu, sv. Mihovil u Kotoru, sv. Nikola kod Šibenika …

* sudjelovali u političkom životu, te su savjetovali kao duhovni vođe hrv. vladare

* mnogi su benediktinski samostani njegovali glagoljicu
* Benediktovo «Pravilo» potječe iz 6. st. a najstariji rukopis iz 9. st.
* njegovo «Pravilo» propisuje malo asketskih vježbi, a normalni rad je u vidu autonomije
zajednice
* ono ima 73 poglavlja
* redovnički život treba biti pristupačan svima koji iskreno traže Boga
* šutnja, posluh, poniznost, molitva, razmišljanje o Božjoj riječi rad
* benediktinska prisutnost u hrv. Književnosti izražena je u rukopisima pape Grgura
* na otoku Pašmanu sačuvano je «Pravilo» na glagoljici
* njihove škole jedine su za poučavanje
OSNOVNI STUDIJ obuhvaća 7 klasičnih slobodnih umijeća
TRIVIUM - literarni smjer: gramatika, retorika, logika

3
OUADRIVIUM – znanstveni smjer: aritmetika, geometrija, glazba, astronomija
* to su ARTES LIBERALES i sadrže opće elemente znanja i uvod su u viši studij teologije,
prava i medicine
* Herman Dalmatinac - učenik benediktinske škole, poznavalac latinskog i arapskog jezika
zahvaljujući njemu na sveučilištu se uvodi Aristotel
* u skriptorijima nastala najstarija djela glagoljaštva
* utjecali su na razvoj romaničkoga stila

Benediktinke

- u 11. st. se pojavljuju u Istri, a zatim u Dalmaciji

- značajan samostan sv. Marije u Zadru koji je postao jednim od žarišta društvenog,
kulturnog i religioznog života.
- opatice Čika i Večenega - kultura, učenička, umjetnička duša
- Ćika je podržavala Grgurovski pokret u Hrvatskoj

Cisterciti - redovnici sv. Bemarda

* u Hrvatskoj se pojavljuju krajem l2.st

* obnovljeni ogranak benediktinaca
* svaka benediktinska opatija imala pergamenarij, skriptonarij i samostansku školu
* cisterciti svoje samostane grade u zgb. biskupiji - Topusko, sv. Marija u Zagrebu
* obradđivajući zemlju poticali razoj poljoprivrede u Hrv.
* najstarija opatija - u Topuskom -sisačko - moslavačko
* u l5. st. redovnici su organizirali obranu od Turaka
* imali su ulogu «javnog bilježnika», vrlo važna opatija
* nosioci su gotičkog graditeljstva i umjetnosti, poticali su križarske ideje, bili papini
diplomati, borci protiv krivovjerja, te donose gotičko pismo u Hrvatsku

Umjetnička djela

* benevantane - oblikovanje forme latin. Pisma

* iz skriptorija sv. Krševana - časoslov opatice Ćike
* evanđelistar opatice Večenege
* remek djela hrv. sitno slikarske umjetnosti s rubnim ilustracijama i bogato ukrašenim
beneventanskim inicijalima
* Samostani su im vrhunska djela arhitekture. Vrhunac romaničkog crkvenog graditeljstva
predstavlja katedrala u Trogiru. Poznati umjetnici –graditelji: Andrija Buvina, Otto, Radovan i
dr.

4. EPISCOPUS CROATENSIS (BISKUP HRVATA)

* naziv Episcopus Croatensis, biskup Hrvata prvi put se spominje u 925. god. na Splitskom
saboru gdje navodi da Ninski biskup Grgur prisvaja sebi naslov biskupa Hrvata
* on nije želio samo jurisdikciju nad Ninskom biskupijom već nad cijelom Hrvatskom, a tome
se protivila Salonitanska crkva. Tome se protivi dalmatinski episkopat.

4
* Grgur se protivio da bude podložan Splitu i zato je sazvan 2. splitski sabor 928./929. godine
* ukida se Ninska biskupija zato jer u prošlosti Nin nije imao biskupa, nego nad popa i da za
središte može izabrati Skradin, Sisak ili Duvno - papa Lav VI. službeno je ukinuo Ninsku
biskupiju, a Grguru je dodjelio Skradin.

Rim - Akvileja (Franačko carstvo) - Carigrad su kršćanska središta koja imaju važan utjecaj
na Hrvate - to potvrđuje Porfirogenet u svome djelu « O upravljanju carstvom «. U tom djelu
opisuje pokrštavanje Hrvata iz tih triju kršćanskih središta
* Dalmatinsko-Primorsko područje u 7/8. st. pokrštavaju misonari iz Rima. Istra i
sjeverozapadni dijelovi Hrvatske u 8./9. st. primaju kršćanstvo pod vodstvom akvilejskog
patrijarhata, dok južni i jugoistočni, uglavnom planinski dijelovi Hrvatske prihvaćaju
kršćanstvo preko Carigrada
* iako su Hrvati pokrštavani od strane Bizanta, naši vladari nisu nikada bili podložni Bizantu
* crkveno-političke veze Franaka sa Hrvatskom dolaze u krizu za vladanja kneza Domagoja u
9 st. koji ustaje protiv Italskog kralja Karla II. Debelog
* Branimir 9 st. obraća se papi Ivanu VIII. i obeđaje mu poslušnost, a papa mu 879. priznaje
Zemljanku vlast, ali unatoč tome crkva nije u potpunosti okrenuta Rimu, već više Akvileji
* naslov «biskup Hrvata» za Grgura javlja se opet u 11. st. i to kao «episkopus regini» i to je
uglavnom vezano za Knin i hrvatski kraljevski dvor
* nestanak biskupa Hrvata vezano uz nastanak zagrebačke biskupije koju je između 1089. i
1091. utemeljio kralj Ladislav kako bi se uklonilo krivovjerje
* zagrebačka biskupija je preuzela upravnu nadležnost nad velikim dijelom Hrvatske
unutrašnjosti

5. GRGUROVSKA OBNOVA U HRVATSKOJ U SVJETLU ZVONIMIROVE

DAROVNICE

* Najznačajniji papa XI. st. bio je Grgur VII. (1073. – 1085.). Pokrenuo je reformu unutar
Crkve koja je po njemu prozvana Grgurovska reforma. Ona je po naravi crkveno-političkog
karaktera. Naglašena je izrazita borba protiv laičke investiture, nikolatizma i simonije, te
nastojanje da Crkva bude iznad države, a papa iznad svjetovnih poglavara – careva i kraljeva.
Reforma se zalaže za razvoj školstva, znanosti i umjetnosti kako bi se poboljšao život
siromašnog seljaka i nepismenog žitelja gradova i sela.
* Godine 1075. umire hrvatski kralj Petar Krešimir. Papa Grgur želio je da mu kršćanski
vladari budu poslušni i da ga podupiru. Svojemu poslaniku Gebizonu iznio je svoje želje na
koje je pristao Dmitar Zvonimir. Papa se preko svojih izaslanika pobrinio da Zvonimir bude
izabran za novoga hrvatskoga kralja. To se ostvarilo 8. listopada 1075. g. kada je Gebizon
okrunio za hrvatskog kralja Zvonimira u papino ime. Hrvatski kralj u papi reformatoru nalazi
političkog saveznika i zaštitu od potencijalnih vanjskih protivnika. Zvonimir je vjernost i
privrženost Svetoj stolici izrekao zavjernicom u kojoj se ističu crkvene i političke prilike toga
vremena u Hrvatskoj. Obvezao se da će promicati pravdu i dostojanstvo ljudske osobe i
suprotstavljati se bilo kakvoj prodaji ljudi i ropstvu. Zvonimir se odrekao prava na laičku
investituru i oštro se borio protiv simonije i nikolitizma. O prisustvu tih srednjovjekovnih zala
u Hrvatskoj vidimo u zaključku Splitskog sabora 1075. koji iznosi stav protiv simonije i
investiture. Provodio je odluke o zakonitoj ženidbi koja je sklapana samo pred svećenikom. U
upravljanju zemljom obećao je da će se voditi načelima prava i pravednosti, da će biti oslonac
sirotinji i udovicama. Daje graditi mnoge samostane i crkve. Bio je voljeni vladar i pravedan
koji je unio mir i blagostaje u državu.

6. HRVATI I lSTOČNI CRKVENI RASKOL

5
* Novi gospodari Ilirika, Avari i Slaveni, prekidaju veze istoka i zapada. Ilirik je već u 5. i 6. st.
potpuno dekristijaniziran.
* u 9. st. Rimska i Carigradska crkva susrele su se na području Ilirika pokrštavajući Slavene
kao suparnice.
* Do sredine 11. st. Rimska i Istočna crkva žive u slozi. Jedinstvo narušavaju politički sukobi
i različitost mentaliteta. Obje crkve naglašavaju vrijednost vlastite prakse. Istočnjaci
zaboravljaju da Rim u vjerovanju ima filioque i njihovi biskupi uglavnom zaobilaze Rim.
Raskol 1054. djelo je dvojice nesposobnih za dijalog; carigradskog patrijarha Mihaela
Cerularija i kardinala Humberta. Istok predbacuje zapadu slavljenje euharistije s beskvasnim
kruhom, subotnji post, celibat ... Pregovori nisu imali pozitivnih rezultata čemu je pridonijelo
i neznanje grčkog jezika sa strane kardinala Humberta. Cerularij nakon papine smrti zatvara
Rimske crkve a Humbert ga ekskomunicira i poistovjećuje istočnjake s arijancima,
nikolaitima ... Cerilarij pak izopćuje papine poslanike za što Zapad ne mari.
* Sukob su pojačali križari koji su pljačkali kršćanske posjede i osnivali latinsko carstvo u 13.
st. ( tada smjenjeni su mnogi istočni biskupi)
* U neuspjelom pokušaju zbližavanja ističe se Ivan VIII. Paleolog koji je na inicijativu
dubrovčanina Ivana Stojkovića pregovara sa zapadom. 700 članova Istočne Crkve nakon
pregovora dolazi u Ferraru na sabor koji je sazvao papa Eugen IV. 1438. g. Bulom
Laetentur coeli (neka se raduju nebesa) svečano je proglašeno sjedinjenje Istoka i zapada (6.
srpnja 1439. g.). no, sjedinjenje se nije htjelo javno priznati sve do 1452. kad je na sv. misi u
Carigradu zadnji put spomenuto papino ime.
* Hrvatska Crkva pokazivala je interes za sjedinjenjem Istoka i Zapada a primjer za to su:
Stojković, Benjamin, Jamometić ... Pretpostavljalo se u hrvatskoj da će crkveno jedinstvo
pospješiti ono političko i pomoći Hrvatima protiv Turaka. Najveći pobornik jedinstva bio je
Juraj Križanić (1618. –1683.), učeni svećenik koji je bio uvjeren da za raskol nisu krivi
Slaveni (Zapad).

7. ZAGREBAČKA BISKUPIJA

* Osnutak zagrebačke biskupije treba promatrati u svjetlu grgurovske obnove i kraljevanja

Dmitra Zvonimira. Dokument o osnutku Zg. Biskupije nije se sačuvao ali se na temelju
povelje ostrogonskog nadbiskupa Felicijana iz 1134. godine može zaključiti da je spomenutu
crkvu utemeljio kralj. Ladislav I. Sveti.
* U snazi povlastice koju je papa Silvestar II. Udijelio ugarskom kralju Stjepanu I.
Zagrebačka biskupija je bila potrebna jer je u 7. stoljeću ukinuta Sisačka biskupija a u 10. i
Ninska biskupija. Franjo Rački događaj osnivanja stavlja u vrijeme 1093. – 1095. a mi danas
govorimo o 1094. g. U 13. st. spominje se «Monasterium sancti Stephani» podrazumijeva se
zagrebačka biskupija ili katedrala kao sakralni objekat.
* Ivan krstitelj Tkalčić smatra da je Zagrebačka biskupija povratak Sisačke biskupije jer Zgb.
ima isti teritorij za upravu kao Sisačka. A u ZGB je ostvarena težnja i želja biskupije da
upravlja cijelom Hrvatskom – to je htio i Grgur pa su mu ukinuli biskupiju i dobio je
Skradinsku biskupiju.
* Biskup Hrvata je opet vezan uz Zagrebačku biskupiju jer je ona teritorijalno obuhvaćala
sjevernu i središnju Hrvatsku, a Grgur je mislio da ima pravo upravljatio nad tim istim
područjem.
* Prvi biskupi: Stjepan II., bl. Augustin Kažotić. Prema statutima zgb. kaptola granice
biskupije su na jugu išle od Bosiljeva do Cetingrada, od utoka Save u Unu na istoku, Stara
Gradiška, Psunj, Papuk, Utok Mure u Dravu.

6
* U srednjem vijeku graniči s Pečujskom (kod Požege), s Bosanskom, Kninskom,
Krbavskom, Akrilejskom, i sa Salzburškom.
* biskup Kažotić je podijelio katedralne posjede kanonicima i tako su nastale kurije uz
katedralu. Biskup Stjepan II. Babonić nastojao je da se zgb. biskupija i splitska biskupija
ujedine u jednu Hrvatsku biskupiju; zaštitio je kmetove od velikaša, provodi obnovu
bogoslužja, uvodi zajednički časoslov za sve članove kaptola, saziva sinode za riješavanje
probleme, sastavio je poseban zagrebački obred na temelju dominikanske liturgije, ustrojio je
katedralnu školu za slobodne vještine, ustorjio teologiju te dao da se poučavaju i siromašni
studenti. pozivajući se tako na odluke Lateranskog sabora u kojiem stoji da se treba brinuti za
duh, tijelo i znanje. Suprostavio se apsolutizmu kralja Karla I. Roberta, a ovaj mu je zabranio
povratak i tako je ostao u Lucerni u Italiji gdje je i umro.
* biskup Juraj Drašković (16. st.) osnovao je sjemenište, učilište teologije, zalaže se za
obnovu Crkve u Hrvata, obavezno osnivanje škola uz svaku Župu, bori se protiv Luterana i
kalvinizma.
* biskup Maksimilijan Vrhovac (1787. – 1827.) prestavnik prosvjetiteljstva i začetnik Hrv.
narodnog preporoda, osnovao 104 župe, objavljuje djela starih Hrv. pisaca, skuplja knjige,
zauzima se za cjelovit prijevod SP na Hrv., odgaja kler, zalaže se za kontakt župnika i vjernika
– pouka vjernika, te njeguje narodni jezik u liturgiji.

11. 12. 1852. papa Pio IX. bulom UBI PRIMUM PLACUIT uvrštava zagrebačku biskupiju
u red nadbiskupija. Prvi nadbiskup je Juraj Haulik – bio je kardinal, utemeljitelj «Katoličkog
lista» i društva sv. Jeronima, 1845. u zagreb dovodi milosrdnice.

8. HRVATSKA I KRIŽARSKI RATOVI

«Križem obilježeni Kristovi vjernici» žele osloboditi Kristov grob od muslimanskih Selđuka.
* Papa Urban II. pokretač je križarskih ratova, borio se protiv simonije, želio vratiti ugled
Crkvi. 1095. smatra se početkom križarskih ratova. križari su prolazili kroz panonsku nizinu
ili kroz Istru i Dalmaciju.
* IV. križarska vojna je bila protiv Bizanta (1198. –1204.) i tom prilikom je razoren Zadar i
predan na upravljanje Veneciji. O tome izvještava Villehardouin i Robert de Clari.
Spominju ljepote Zadra, a prvi navodi da se Zadar nalazi u Slavoniji i da pripada
najutvrđenijim gradovima na svijetu. Jer je Hrvatska preko Zadra pokazala negostoljubivost
prema vojnicima oni su ga razorili i nisu više kroz Hrvatsku prolazili.
* U V. križarskoj vojnoj (1217. –1221.) sudjeluju Leopold Austrijski i Hrv.
* Rajmunda d´ Aguilersa u svojoj Knjizi o putu u Jeruzalem opisuje prolaz južnofrancuskih
križara kroz Hrvatsku. Kroz Hrvatsku su putovali punih 40 dana. Anonimni sudionik prve
križarske vojne u pjesmi Put Karla Velikog u Jeruzalem navodi da su na putu u Svetu Zemlju
prošli kroz šumovitu i brdovitu Hrvatsku.
* Viteški redovi Templari prisutni su u Beli kod Varaždina, Pakracu, Našicama i Senju.
Gradili su crkve, utvrde i mostove. Nakon ukidanja reda zamjenjuju ih ivanovci.

9. CRKVA, ŽENA I OBITELJ

* U Porfirogenetovom djelu Hrvate na putu predvodi petero braće i dvije sestre – Tuga i
Buga. U srednjem vijeku žene su te koje napunjaju Crkvu, sudjeluju u pobožnostima, ali su
bile optuživane za krivovjerje i gatanje. Kod nas je sačuvan samo jedan inkvizicijski proces
protiv žena i to protiv Šibenčanke Mrne i Dobre koje su pobjegle iz zatvora.

7
Žene se također optužuje i za bračnu nevjernost i prevrtljivost. Poznatije žene u Hrvata:
Kraljica Jelena, Katarina Kosača, opatica Čika, Večenega.
Religioznost Hrv. žene nadahnutost vjerom i pobožnošću oznake su hrv. žene u srednjem
vjeku. Najaktivnija su hodočašća.
* U XV. st. Siksto IV. na molbu kraljice Katarine osniva u Rimu gostinjac i crkvu sv.
Jeronima.
* bl. Ozana iz Kotora (Katarina Kosača) bila je pastirica a sa 20 godina postala dominikanska
trećoredica. živila je iz 15./16. st. U svojoj pobožnosti živjela je kao zazidana djevica, a pio
XI. proglašava je blaženom te je simbol zbližavanja Istoka i zapada.
Obitelj i odgoj – Majka je vezana uz obitelj i djecu, kćeri bogatih školuju se u samostanu te
se upućuju na mjesta slobodnih vještina, a za siromašne djevojčica brine se obitelj.
Pravni i stvarni položaj žene – žene (ancila) često su bile prodavane u roblje iako je to bilo
zabranjeno. One koje su bile bosanskog roda najčešće su bile prodavane. Ancile besplatno
obavljaju kućne poslove: doilje, dadilje, rade na poljima te se nalaze u posjedu gospođa. Dok
se nekretnine nisu smjele posjedovati. Ropkinja može sklopiti brak samo uz dopuštenje
gospodara, a ako se ožene bez dopuštenja djeca pripadaju gospodaru. Za ženu nije baš
preporučljivo svjedočiti na sudu, a siromašne u takvim slučajevima moraju položit zakletvu u
crkvi.
Žena u kulturnom i političkom životu
* Kraljica Jelena, majka Stjepana Držislava i žena Stjepana II. promicatelj je dobrosusjednih
odnosa U 10. st. Pomogla u ujedinjavanju Romana i Slavena u Hr. Sagradila crkvu Gospe od
Otoka u Solinu.
* Jelena Lepa, žena Dmitra Zvonimira, XI. st. kći ugarskog kralja Bele I. i sestra kralja
Ladislava, ona je postavila Ladislava na hrv.-ugar. prestolje. Jelena žena Vladislava, brata
Stjepana II. Kotromanića pomaže u državničkim poslovima, 14. st.
* Katarina Kotromanić. 15.st., kćer Hercega Stjepana Vukčića Kosaće, žena Stjepana
Tomaša nadahnjuje se franjevačkom duhovnošću, pomaže siromašnim, gradi crkve. Od
Turaka se spašava bježeći u Rim, nastoji uz papinu pomoć osloboditi Bosnu od Turaka – nije
išlo. 1478. ostavlja svoje kraljevstvo papi Sikstu IV. i apostolskoj stolici jer su njezina djeca
islamizirana. Redovnice Čika i Večenega zaslužne su za razvoj samostana sv. Marije u
Zadru, svojom imovinom nadograđivale samostan. Petar Kređimir IV. udjelio samostanu:
kraljevske sloboštine. Nabavljale su se liturgijske knjige. Čika imala osobni časoslov.
+ ČLANAK – žena u hrv. srednjovjekovlju, brak – on je taj koji djeli svećenstvo od
običnog puka. Žena se smije otpustiti samo u slučaju preljuba. Ako se svećenik oženi mora se
odreći svoga položaja. Kada muž ostavi obitelj, Crkva je na strani žene. Brak je nevažeći ako
je žena uzeta jer se svidjela muškarcu. Takvih nevažećih brakova bilo je mnogo. Ne smije se
ulaziti u brak sa krivovjercima.

10. CRKVA, KULTURA, PROSVJETA I ZNANOST U HRVATA

* Već u vrijeme Karla Velikog propisuje se da djeca nauče čitati. U hrv. samostanskim
školama poučava se književnost, latinski, hrvatski, geometrija, aritmetika, astronomija,
crkveno pjevanje i osnove teologije.

8
 * Srednjovjekovni školski program slijedi sedam klasičnih slobodnih umijeća; gramatika,
retorika, dijalektika (logika), aritmetika, geometrija, glazba i astronomija.
Predavanja počinju gramatičkom analizom teksta, poučava se smisao riječi, slijedi rasprava i
profesor tekst nadopunjuje tekstom svojih misli, a dodaju se i suprotna mišljenja i ispituju se
argumenti a potom zaključak. Takav način predavanja zove se skolastika. Oznaka je za nešto
što pripada školi ili način tumačenja filozofije ili teologije. Prevode se grč. i arapska djela na
latinski. Uvodi se grčka filozofija Aristotel i Boecije.

Herman Dalmatin
* Rođen je u Istri, mnogo je putovao. Napisao je oko 20–ak djela s područja prirodne
filozofije i egzaktnih znanosti. Stil mu je ozbiljan i skroman. Knjiga O bitima (1143) opisuje
anđele koji vrše kozmički utjecaj na ljude. U španjolskoj se bavi studijem astronomije. Prvo
znanje stječe u rodnoj Istri. Studira zatim U Chartresu i Parizu. Pod vodstvom Thierryja iz
Chartresa, najučenijeg čovjeka onog vremena, Herman polazi na dugo i uzbudljivo
putovanje po zemljama sjevernog Sredozemlja i Bliskog istoka do Eufrata. Na putu je naučio
arapski jezik. Najplodnije razdoblje njegova života je između 1138. i 1143. god. Svoje
znanstvene pretpostavke Herman temelji na iskustvima Indijaca, Kaldejaca, Babilonaca,
Egipćana, Židova ... Bavi se i proučavanjem Aristotela. Bio je vrsni prevodilac.

11. CRKVA, BOSANSKO-HUMSKIH KRSTJANA

Bosansko –humski krstjani su vjernici koji su prošli krstjansku inicijaciju i primili duhovno
krštenje Crkve bosanske. Na čelu te crkve je biskup koji je ujedno i djed ili duhovni starješina
svih krstjana. Njemu asistiraju; strojnici, gosti i starci. Djed ima ugled u crkvenom,
društvenom i političkom životu. Optužbe da krstjani ispovijedaju dualizam su neutemeljene
jer svaki sljedbenik Crkve bosanske morao je naučiti sve molitve a posebno očenaš i njegovo
značenje, prolog Iv ev., Pavlov poziv o odreknuću od svjetovnih požuda ... Također posebno
obdržavaju siromaštvo.

* Krstjani «Crkve bosanske» javljaju se oko 1200. godine u BiH i Humu kao heterodoksna
sljedba s naglašenom težnjom življenja po uzoru na kršćanske zajednice iz prvih stoljeća
povijesti Crkve. Oko 1160 godine se najprije pojavljuju oko Jadranske obale odakle su
protjerani u BiH i Hum. Akti katarski 1167. godine spominju «Dalmatinsku Crkvu» i to je
ujedno najstariji spomen tog gibanja. Kao začetnik dualističkog pogleda na svijet spominje se
Mani (Manes). Uz «Dalmatinsku Crkvu» među zapadnim katarima pojavljuju se sljedbenici
«Slavonskog reda» između 1205. i 1210. godine koji se kasnije nazivaju «Crkvom
bosanskom».
* Vukan Nemanjić upozorava Rim na heterodoksna gibanja u Bosni navodeći i bana Kulina
s porodicom da je prihvatio krivi nauk. Na tu opomenu papa Inocent III. šalje legata Ivana de
Casamare. Iskrenost za nasljedovanjem prvih kršćanskih zajednica Bosanskih krstjana bila je
neupitna ali su zbog neplaćanja desetine i neprihvaćanja sa strane klera nailazili na
nerazumijevanjesa strane Crkve i svjetovnih vlasti zbog čega se počinju udaljavati od
katolicizma i izvora kršćanstva.
* Godine 1233. legat pape Grgura IX. smjenjuje bosanskog biskupa glagoljaša i na njegovo
mjesto dovodi dominikanca Ivana iz Wildeshausena koji svojim propovijedanjem i
raspravama mnoge krstjane privodi istini katoličke vjere. Nakon njega na isto mjesto dolazi
Ugarski dominikanac Ponso za čije uprave se sjedište Vrhbosanske biskupije prenosi u
Đakovo i na taj način je BiH prepuštena heterodoksnim krstjanima koji onda organiziraju
moćnu Crkvu bosansku koja je bila utočište različitih krivovjeraca i simbol otpora rimskom
centralizmu.

9
* u 12. st. krivovjerci dualističkog usmjerenja djeluju i u Hrvatskoj. Njihova zajednica se
najprije naziva Crkva dalmatinska a zatim Crkva slavonska. Te crkve osuđuje Splitska
sinoda 1185. godine. Ivan Tojković Dubrovčanin upozorava papu Martina V. Na opasnost
krivovjeraca. S turskim osvajanjima nestaje i Crkve bosanske, ali se povijesno ne može
dokazati njihov masovni pristup Islamu.

12. INKVIZICIJA NA HRVATSKIM PODRUČJIMA

INKVIZICIJA–lat. Inquisitio=istražni postupak. To je bila srednjovjekovna ustanova za

istraživanje heretičke zloće koja je djelovala na području Zapadne Crkve. Tri su vrste
inkvizicije podijeljene prema mjestu prakticiranja; biskupska, španjolska i rimska.
Prvotni cilj smrtne osude sa strane inkvizicije nije bilo spašavanje duše nego zastrašivanje
ostalih.
* Pojava inkvizicije u Hrvatskoj povezuje se s dolaskom dominikanaca i franjevaca u naše
krajeve. Dominikance kao inkvizitore na našim prostorima, točnije u Bosni, prvi put
spominje Petar iz Bodroga a to je bilo 1259. godine. Čini se da je Zadar prvo sjedište
inkvizicije u Dalmaciji a inkvizitor je bio dominikanac bl. Pavao kojeg su 1255. godine u
Splitu ubili heretici. Njega je naslijedio Andrija Dalmatinac. Drugi vrhovni inkvizitor u
Dalmaciji koji je prema nekim svjedočanstvima uspio i obratiti mnoge heretike. Papa Inocent
IV. službu inkvizicije u Hrvatskoj 1245. godine predaje franjevcima Slavonske provincije.
* Papa Ivan XXII. Godine 1327. povlači dominikance iz Bosne iz inkvizitorske službe protiv
heretika Bosanaca i Slavonaca jer su neki velikaši štitili krivovjerce.
* Poznatiji heretici na hrvatskim prostorima: franjevci; Jakov Markijski i Ivan Kapistran.
* Mjesta inkvizicijskih ustanova u srednjem vijeku: Istra –Kopar, Zadar –Dalmacija i
Dubrovnik. Posljednji imenovani inkvizitor u Zadru je bio Korčulanin Antun Cebalo.
* Savjetnik za inkvizitorske istražne postupke protiv krivovjeraca bio je i bl. Augustin Kažotić
koji osuđuje gatanje, zazivanje duhova i magičare., ali neke od istih i opravdava zbog nedjela
koja su učinjena radi materijalne neimaštine. Postupak protiv coprnjica, baba i vještica vršen
je u slobodnim kraljevskim gradovima sa strane županijske vlasti i plemića. Poznata su tri
srednjovjekovna slučaja u slučaju vještica u Hrvatskoj.
* Tijekom dva i pol stoljeća djelovanja inkvizicije u Mletačkoj republici vođeno je oko 200
procesa protiv Hrvata koji su najčešće bili optuživani za protestantski nauk, prijelaz na Islam i
pravoslavlje. Poznata imena Hrvatske povijesti protiv kojih se vodio postupak: marko Antun
de Dominis, Divnić, Saraca, Andreis …

13. PROSJAČKI I PUSTINJAČKI REDOVI U HRVATSKOJ

Siromah u srednjem vijeku:
* osobe koji žive iz dana u dan i nisu u mogućnosti da prežive bez tuđe pomoći - oni koji se iz
asketsko-monaških motiva odriču svega

10
Od najranijih početaka u Crkvi se organiziraju ustanove kršćanske solidamosti - pomoć
gladnima, bolesnima, robovima.
* U 13. st. bogatašima se predbacuje bogatstvo, a siromaštvo postaje evanđeoski ideal -.
prosjak Lazar postaje simbol i uzor siromaštva. Svjetovnjaci, kanonici i prelati kao bl.
Augustin Kažotić i biskup Stjepan II. osnivaju ustanove namijenjene siromasima. Primjer
takve vrste kršćanskog apostolata je i Katarina Kosača franjevka trećoredica (posljednja
bosanska kraljica) koja gradi u Rimu gostinjac i dariva bolnicu za siromašne hodočasnike.

* PROSJAČKI REDOVI
Dominikanci, franjevci, karmelićani, preuzimaju ulogu zaštitnika mnoštva siromaha
* dominikanci - OP
Organizirani u zajednice po uzoru na sveučilišne ustanove, a članovi se odriču posjeda
Grgur IX. 1233. imenovao ih službenim propovjednicima protiv krivovjerja na tlu zapadne
kršćanske ekumene. Drugi opći dominikanski zbor u Bologni 1221. godine donosi odluku o
osnivanju samostana u Hrvatsko –ugarskom Kraljevstvu. Taj posao sv. Dominik povjerava
Pavlu Dalmatincu i Poljaku Sadoku koji utemeljuju prve zajednice na današnjim prostorima u
razdoblju od 1225. –1285. god. i dalje. To su sljedeći samostani; Dubrovnik, Nin, Čazma,
Vrhbosna, Zagreb, Zadar, Split, Kotor, Šibenik, Senj Crna Gora …
Hrvatski dominikanci zalažu se za zbližavanje kršćanskog Istoka i Zapada. Od 15. -17.
hrvatski dominikanci posebno razvijaju duh jedinstva i zajedništva s predstavnicima
slavenskih autokefalnih crkava na Balkanu. Također hrvatski dominikanci također pomažu i
ekumensko djelovanje J. J. Strossmayera.
Posebno se njeguje studij teologije i slobodnih vještina kako za klerike tako i za laike u
Hrvatskoj. Od 1495. u dominikanskom samostanu u Zadru djeluje najstarije hrvatsko
sveučilište
* franjevci - OFM
Osnivač Franjo Asiški - nazvao ih tako da označi bratsko ozračje i spremnost na služenje
Njegovo pravilo inzistira na posvemašnjem siromaštvu
Ističu svoju solidarnost s potlačentima i obespravljenima najstariji franjevački samostani u
Hrvatskoj: Trogir, Pula, Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Split, Zagreb, Varaždin, …
Hr. Franjevci bave se vođenjem škola, pastoriziranjem naroda i držanjem hospicija za bolesne.
Nikola Tavelić, Andrija Katić Miočić, Anđeo Zvizdović, Juraj Dragišić, Matija Divković

Pustinjački redovi: do 13. st. Pustinjački redovi u našim krajevima žive neorganizirano. Od
1215. godine kad pečujski biskup Bartol organizira prve pustinjačke zajednice na svojim
prostorima oni se šire i na susjednu zg. Biskupiju. Od pustinjačkih redova u Hrvatskoj poznati
su: augustinci i pavlini.

* pavlini
Utemeljitelj: Euzebije, imaju pravilo sv. Augustina. Najstariji samostan u Dubici od 1244.
Pavlini ispočetka djeluju simbiotski s dominikancima na suzbijanju krivovjerja u Bosni.
Organizatori su srednjeg i visokog šlolstva u Hr. Njihov studij u Lepoglavi ima povlasticu
sveučilišta podjeljivanja naslova filozofskih i teoloških znanosti. 1710. podignuta je poznata
lepoglavska knjižnica koja obuhvaća i glagoljsku književnost.
Unaprjeđuju gospodarstvo, industriju i medicinu, urarski zanat, lijevanje zvona, proizvodnju
svijeća…
Posebne zasluge za razvoj hrvatskog jezika pripadaju pavlinu Juraju Belostencu Orloviću koji
je sastavio glasoviti rječnik. Posebno su zapaženi pavlinski umjetnici; Pavao, Tomo Jurjević,
Tomo Rauh, Filip Vidrić, Josip Konšćak, Klement Lach …

11
1786. ukinuo ih je Josip II. Jer se nisu bavili isključivo znanošću i njegom bolesnika
* pustinjaci Sv. Augustina
Nastaju ujedinjenjem više različitih pustinjačkih skupina u 13. st. u Italiji.
Bave se propovijedanjem i poučavanjem u školi. Imali su samostane u Rijeci, Iloku, Borovu,
Zaostrogu i Senju. Poznati su po organiziranju ciklusu korizmenih propovijedi. Član
augustinaca bio je i hrvatski blaženik Gracije iz Mula.

14. DUHOVNA KOMPONENTA KRŠĆ. U HRV. SRED. VJEKOVLJU; KLERIČKA I

LAIČKA DUHOVNOST, HODOČAŠĆA, BRATOVŠTINE, ABECEDARIJ
KRŠĆANSKOG NAUKA.

* duhovni život

* Hrvati s krštenjem formalno prihvaćaju kršćanski pogled na svijet. Kršćanstvo najprije

prihvaćaju Hrvati Istre, Primorja, sjeverna i srednje Dalmacije a zatim oni koji su živjeli u
gradovima. Mnogo teže kršćanstvo prodire u unutrašnjost, uz Neretvu i neke dijelove Bosne.
Vladari, crkveni sabori i kler potiču narod na primanje sakramenata.
* Duhovni život o hrvatskom srednjovjekovlju očituje se kroz liturgiju koja se obavljala na
latinskom i na crkvenoslavenskom jeziku.
* Na prijelazu iz prvog u drugo tisućljeće kršćansta individulaizam postaje jedna od
temeljinih značajki religioznog života. Tome posebno pridonosi uvođenje privatnih misa. Od
tog vremena laici svoju duhovnost i religioznost izražavaju, mrtvenjem, postom i davanjem
milostinje. Bilinopoljske abjuracije iz 1203. godine svjedoče da se vjernika pozivalo na sv.
ispovijed za velike blagdane: Božić, Uskrs, Duhovi., ali također svjedoče da se uz proslave
razvijaju i crkvene igre –skazanja i narodni običaji. O svetaca posebno su čašćeni lokalni ili
mjesni zaštitnici. Krajem srednjega vijeka razvija se religiozna pripovjedna proza s
apokrifnim tekstovima, egzorcizmima …
* Mukotrpni rad Crkve u Hrvata u religioznom odgoju neukih vjernika najbolje se očituje u
životu hrvatskih vladara. Obnova zapadnog monaštva zacrtana u Clunyu ističe nadmoć
redovničkog staleža nad laičkim. Monaška askeza s vremenom polako prodire među svjetovni
kler. Dogodilo se opadanje laikata jer se ono smatralo manje vrijednim.
* S grgurovskom reformom i u Hrvatskoj se događaju antiklerički prosvjedi. Križarski ratovi
počinju poticati akcijsku stranu laičke duhovnosti.
* Poticajima pobožnih svjetovnjaka nastaju novi prijevodi biblijskih tekstova na narodnom
jeziku, a tako jača i proizvodnja knjiga (14. st.). Ideali laičke duhovnosti vidljivi su si u
djelima romaničke i gotičke umjetnosti (Radovan, Buvina, Blaž Jurjev, Nikola Vladanov,
Dujam Vušković, Lovro Dobričević,…). Sakralno romaničko graditeljstvu odraz je
benediktinske duhvnosti u Hrvatskoj.
* Poziv na Božji sud" –karakteristika ishodišta srednjovjekovnih parnica. Posredovatelji u
tom načinu traženja istine bili su; voda, užareno željezo i vatra.
* Pojavom dominikanaca i franjevaca u hrvatskim se središtima rađa nova duhovnost,
utemeljena na evanđelju i životu Pracrkve. Počinje se razmatrati Kristovo Otkupiteljsko
otajstvo i molitva krunice, odlazi se na hodočašća.

* narodni vladari

* Petar Krešimir IV. Najveći mecena benediktinskih samostana

Dmitar Zvonimir-obvezuje se da će pomagati Crkvu te da će od Boga mu povjerenomu
kraljevstvu upravljati pravednošću.

12
Redovništvo se smatralo uzvišenim staležom i zato su jadni laici ostali u sjeni i bore se protiv
simonijskog klera i svećenika optuženih za nikolaitizam (ili služiš Bogu, ili obitelji)
Redovnici su poslije smrti imali osigurane molitve i mise, a laici su se za to morali pripraviti
postovima i materijalnom podrškom Crkvi - zato vladari daruju samostane

* umjetnost

* Romaničko graditeljstvo odraz je benediktinskih težnji za svečanim slavljenjem liturgije -

primorska Hr.
Gotička umjetnost vezana za prosjačke redove - majstor Radovan, Juraj Dalmatinac, Buvina,
Vincent iz Kastva, sarkofag sv. Šime u Zadru

* brak u hrv: srednjovjekovlju

* Dugo je trebalo da Hrvati shvate da se brak sklapa iz ljubavi, a ne iz osobnih interesa. Od

ranog srednjeg vijeka brak predstavlja razgraničenje između odličnih kršćana (redovnika,
djevica i udovica) i vodeće crkvene elite (biskupa,svećenika i đakona) od zajednice običnih
vjernika. Sjaj ženidbenih svečanosti pribavit će važnu ulogu braku u srednjem vijeku. Svatovi
kmetova i seljaka su bili takvi da su uzvanici morali sami sebi ponijeti hranu i piće.
* Crkva u Hrvata imala je mukotrpan posao dok je iz mentaliteta svojih vjernika izbrisala
slobodno poimanje ženidbe kao privremenog društvenog stanja. U nesređenim bračnim
odnosima Hrvatska Crkva je redovito stala na stranu žene.
* U 12. i 13. st. rodbinske granice se ustaljuju na 4. i 5. koljenu.
* Brak u heterodokslanoj crkvi bosanskoj bio je pogibelj za osobno spasenje, žena je krivac
istočnog grijeha, brak čovjeka vodi u pakao, tko živi u braku ne može se spasiti, jedina
dopuštena ženidba je duhovna između muža Krista i žene vjere.
Hrvati su uvijek bili prisutni na općim saborima. Na III.i IV. Lateranskom bili prisutni Splitski
i Zadarski nadbiskup
Ivan Stojković - djelo-Traktat o Crkvi; zalaže se za jedinstva i mir u Europi i na širem
području kršćanske ekumene; nastojao da na saboru u Baselu (l5.st.) dođu predstavnici
heterodoksnih krstjana; predložio da se saborske rasprave ne održavaju po nacijama nego
komisijama; pobija Jan Husovo mišljenje o Crkvi predodređenih; zastupnik koncilijanizma-
drži da se nepogrešivost Apostolske stolice ne primjenjuje na samoga papu već se odnosi na
cijelu crkvu; Ističe da je kršćanstvo iznutra razdirano različitim herezama; smatra da ako se
Istok i Zapad ujedine da će se lakše suprotstaviti navali Turaka; njegovaje zasluga da su u
saboru u Firenzi istočnjaci predvodeni Ivanom VIII. Paleologom potpisan akt jedinstva.

* bratovštine

* Društveno i religiozno udruživanje svjetovnjaka na staleškoj osnovi. Predstavljaju osnovni

pokretač u organiziranju župnih zajednica

13
Bratovštine svojim članovima pružaju materijalnu i duhovnu sigumost-Crkvene vlasti ne
sudjeluju u tome
* Treći redovi franjevaca i dominikanaca imaju izričito naglašeni molitveni karakter-osnovani
da odgovore na pitanje o životu poslije smrti. Velike bratovštine su tražile previše naglašenu
askezu.
Prva bratovština u Hrv. spominje se 1056. u Zadru
* Bratovština sv. Nikole najraširenija je u staleškoj Hrv.; to je udruženje pomoraca i ribara;
imaju posebnu odjeću i zastavu; svoj ustroj zajednica temelji na statutima.
* Flagelanti-bičevaoci- najstarije laičko udruženje 13. st.; organiziraju pokorničke procesije
u kojima se bičuju do krvi; šire pučke pobožnosti, sudjeluju u glavnim vjerskim
manifestacijama; grade i uzdržavaju crkve
Slobodni zidari - bratovština kojaje vrlo važna za izgradnju crkava; paze na moralni život
svojih članova; razvijaju duhovnu književnost-skazanja

* hodočašće

* To je pokloničko putovanje pojedinca ili kršć. zajednice do nekog svetog mjesta udaljenog
od mjesta boravka. Simbol je onoga što očekuje u susretu s Bogom
Jeruzalem, Rim, Santiago de Composteli, Aachen - najpoznatija odredišta
Hodočašća se u Hr. Spominju se od 9. st.
Križari su bili najveći hodočasnici.
* O hodočašćima Hrvata svjedoće mnogi zavjetni darovi po različitim svetištima vani i kod
nas - Zadar, Trogir, Ludbreg . Iscrpne podatke o hodočašću u Jeruzalem donosi Bartol
Đurđević koji je u bijegu od Turaka hodočastio u Svetu Zemlju.

* abecedarij kršćanskog nauka

* Juraj iz Slavonije 14/l5.st. sastavio je preteču katekizma, a bio je profesor na pariškom

sveučilištu; doktor teologije. To je djelo napisano glagoljicom, on ju naziva hrvatskim
pismom. Ističe da je Istra dio Hrvatske. Naglašava da se kod njega misa slavi na narodnom i
latinskom jeziku. Njegov glagoljski abecedarij sadrži osnovne molitve i lit. teološke tekstove
namjenjene vjerskoj pouci; To je naš najstariji primjerak osnove kršćanskog nauka, koji je
vjernik trebao znati napamet.
Po ovom njegovom djelu vidi se da se u to vrijeme kršćanskoj pouci pristupalo odgovorno i
zato se naglašava propovijedanje i poučavanje na narodnom jeziku.

* baščanska ploča - 1100.g.

* Najstariji glagoljicom napisani hrv. tekst, važan za povijest pisma i jezika, koji govori o
darovnici hrv. kralja Dmitra Zvonimira jedne ledine, benediktinskoj opatiji sv. Lucije u
Jurajdvoru kraj Baške na otoku Krku.
Započinje zazivom V ime Otca i Sina i Svetoga Duha

Vinodolski zakonik - 1288. isklesali ga benediktinci. Najstariji hrv. zakonski spomenik.

Marko Marulić 16. st.
Pouke za čestit život – «De institutione bene vivendi». Tu se nalaze temeljne odrednice
moderne pobožnosti. Govori o kršćanskim krepostima.

14
15. HRVATSKI KATOLICIZAM U SJENI POLUMJESECA

* Turci u 14. i 15. st. osvajaju slj. balkanske zemlje: Bugarska, Makedonija, Albanija, Srbija,
Crna Gora, Bosna, Ugarska, Srijem i Slavonija. Posljedice tih osvajanja bile su najporaznije
za katolicizam na tim područjima.
* Do osnutka kongregacije za širenje vjere 1622. nije bilo svećenika koji bi podržali vjeru u
narodu. Zbog Turaka Hrvati se iseljavaju ili prihvaćaju pravoslavlje. Pravoslavci su bili
povlašteniji u odnosu na katolike jer su sabirali porez za Turke.
* Za bosanske katolike najgori je bio porez u krvi po kojem su svake 3–4 godine iz određenog
kraja uzimalo 300 –1000 dječaka i mladića koji su onda islamizirani – poturčeni i otpremljeni
na izučavanje ratnih vještina.
* Nakon pada Bosne Mehmed II. Osvajač 1463. izdaje carsku povelju (Ahd-namu) fra
Anđelu Zvizdoviću, kustodu franjevaca Bosne Srebrene, kojom daje slobodu bosanskim
duhovnicima, ali to je bilo samo formalno. Neprestano su ucjenjivali fratre, od samostana su
činili gostinjce i tamo zlostavljali fratre.
Najveći val islamizacije bio je u 17 st., a o tome piše Bartol Kašić. Da bi se Hrvati oslobodili
poreza «džizije», Turci su im ponudili da iz svakog sela jedan muškarac promjeni svoje ime u
muslimansko i tako su u Bosni nastale 3 vrste vjernika:
1. muslimani
2. kršćani
3. kršćani s muslimanskim imenom
* Franjevci su uz goleme žrtve obnovili Katoličku Crkvu i sačuvali hrv. nacionalni identitet u
Bosni.
* Popovi glagoljaši daju im podršku u djelovanju, imali su tek osnovno znanje o vjeri - kršć.
nauka zato ih zovu jezgraši. Klerici organiziraju pokrete protiv oslobođenja od Turaka,
Marko Mesić – Lika, fra Luka Ibrišimović u Slavoniji.
* Unatoč franjevačkom prisustvu među narodom vladalo je nepovjerenje i praznovjerje. U
nedostatku svećenika pričešćivali su svjetovnjaci i često sa neposvećenim hostijama.
* 1592. Toma Erdody zaustavio Turke kod Siska, prva velika pobjeda kršćana

* Hrvatska – predziđe kršćanstva «Antemurale christianitatis»

* Lav X u Hrvatskoj vidi jedino obnovu i sigurnost od Turaka. Moli za pomoć francuskog
kralja Franju I. u toj borbi.
Bernard iz Clairvauxa u 12 st. prvi spomenuo ovaj natpis. Za pape Eugena IV. na poticaj
govora Ivana Stojkovića nastoji pokrenuti europske vladare na zajedničku obnovu od Turske.
* Papa Kalist III. novčano pomaže Hrv. obnovu i organizira obnovu Beograda 1456.
* Papa Pio II. želi pokrenuti križarsku vojnu u 15. st. u obrani Europe od Turaka, te financira
izgadnju obrambenih tvrđava.
* Ivan vitez od Sredne 15. st. Zgb. kanonik i ostrogonski nadbiskup podsjeća Eugena IV. na
opasne posljedice ako se Europa ne ujedini na borbu protiv Turaka. Piše papi kako su uništeni
mnogi hrv. običaji i da se neprijatelj učvrstio na rubovima Hrv. i da bilo dobro da se pomogne
Hrv.

Hrvati – prognanici i izbjeglice

* Marko Marulić u svojoj molitvi «Suprotiva Turkom» opisuje spaljena hrv. sela i iseljeno
stanovništvo. Već u 10 st. Hrvati se nalaze u Španjolskoj.

15
* Između 1463. i 1482. godine događa se masovni eksodus starosjedilačkog naroda BiH u
Hrvaske krajeve. u 15. i 16. st. niču prva hrvatska naselja na razmeđu Austrije, Ugarske i
Slovačke, Moravskoj i Italiji. U 16. st. u Gradišće dolazi više od 100 tisuća Hrvata iz Bosne i
Slavonije. Prije pada BiH ima oko 800. tis. Stanovnika a nakon pada ostaje oko 365 tisuća a
ostalih 50 % bili su muslimani. Postoje zapisi da su tom stanju krivi i islamizirani Bosanski
krstjani. Islamizacija u BiH najjača je u 16. i 17. st. u kojoj sudjeluju ne samo Hrvati već i
vlasi i pravoslavci.

16. CRKVA 1 VISOKO ŠKOLSTVO U HRVATA; ZADARSKI GENERALNI STUDIJ

(1495), OD DRAŠKOVIĆEVA SJEMENIŠTA DO MODERNOG HRV. SVEUČILIŠTA
U ZAGREBU 1874.

* Sveučilište u Zadru je najstarija visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja je osnovana 8.

prosinca 1495. godine ,a 1671. dobila je naziv sveučilišta. Imao je teološki i filozofski studij.
Bio je otvoreni klericima i laicima. Studij je pružao obrazovanje iz humanističkih i prirodnih
znanosti. Iz filozofije najviše se obrađivalo Aristotela, Cicerona, Boecija, Ptolomeja, Avicenu
… Na teološkom studiju najviše se obrađuje Toma Akvinski, patrologija, skolastika, SP,
Albert Veliki…
* Pavao Dalmatinac - profesor u Zadru 13. st. autor prvog priručnika za ispovjednike;
zalagao se za pomirenje krstjana i kršćana
* Martin iz Zadra - profesor zaslužan za sustavni prikaz teoloških načela i moralno-
praktične problematike; daje iscrpni povijesni prikaz trinitamih i kristoloških borbi na
kršćanskom Istoku.

* Hrvati i knjiga

* «Glagoljski misal po zakonu rimskog dvora» (1483.)- prva hrvatskim jezikom tiskana
knjiga.
* Knjižnica dubrovačkih dominikanaca u 13. st. najveća u Hrv. U vremenu od 15-l7.st. jedna
od najvećih u Europi. Mnoge knjige su dominikanci donijeli izvana. Poznata knjižnica je bila
katedralna knjižnica u Zagrebu, danas Metropolitana.
* Sam Marko Marulić imao je u osobnoj zbirci oko 150 tiskanih djela. Juraj Kružić
početkom 16 st. ostavlja dubrovačkim dominikancima i franjevcima svoju privatnu zbirku od
600 knjiga. Knjige onog vremena su bile većma u vlasništvu Crkve i škola. Najveći dio
knjiškog fonta dolazio je iz Italije i Francuske. Najzastupljeniji autori su bili Toma Akvinski i
Albert Veliki.

*Od Draškovićeva sjemeništa (1578) i isusovačkog kolegija (1633) do modernog

zagrebačkog sveučilišta (1874)

* 1578. Juraj Drašković utemeljioje sjemenište sa humanističkom školom i učilištem

moralnog bogoslovlja.
* Pavlini u Lepoglavi 1582. otvaraju gimnaziju jer se žele baviti odgojem i školstvom djece i
mladih.
* Teološko –filozofski studij u Lepoglavi 1674. godine postaje «studium generale» bulom
pape Klementa X. Studij je imao trogodišnji studij filozofije i četverogodišnji studij teologije.
Slušači tih odsjeka mogli su postići i doktorate iz tih područja.
* U 17. st Isusovački studij u Zagrebu (na Gradecu) postaje akademija i izjednačenaje sa
generalnim studijem -sveučilište- katedra teologije, filozofije, humanskog prava. Kada su

16
isusovci ukinuti u 18. st. od Klementa XIV. Njihova akademija postaje "Kraljevska Akademija
znanosti"-(1773.) te sadrži filozofski, teološki i pravni fatultet
* 1874. g. zalaganjem Maksimilijana Vrhovca uvodi se dugogodišnji studij filozofije na
Kraljevskoj akademiji, a zatim četverogodišnji studij teologije u samom sjemeništu - ulazi u
sastav modemog Hrvatskog sveučilišta.
* 1869. Hrvatski sabor utemeljuje sveučilište u Zagrebu-bogoslovni, pravoslavni,
državoslovni, liječnički i mudroslovni fakultet - otvorio 1874. g. Ivan Mažuranić a Matija
Mesić bio je prvi rektor.

17. PROTESTANTSKA REFORMA I KATOLIČKA RESTAURACIJA U HRVATSKOJ

* Luther - traži milosrdnog i pravednog Boga; bori se protiv kupovanja oprosta; vjera bez
djela-siguran put u raj; pričest pod obje prilike + krštenje i pokora; prevodi bibliju, sastavlja
katekizme; nauka o predestinaciji
* Protestantizam se nije jako ukorijenio u Hrvatskoj, jer su Hrvati posjedovali dobar prijevod
Biblije i lit. tekstova pa ih Luther nije imao čemu poučiti. Također, hrvate je više zanimalo
«da sačuvaju živu glavu» od Turaka, nego protestantske ideje. Oni dolaze u Hr. iz Njemačke
preko Koruške i Kranjske pod sretsvom trgovaca i vojnika.
* Matija Vlačić Ilirik - porijeklom iz Labina, jedan od najbližih suradnika Luhera, bibličar,
teolog i povjesničar.
* Protestantizam ima najviše uspjeha u Slavoniji, posebno u okolici Valpova i Vukovara, tj. na
području gdje je u prošlosti bio prisutan husitizam. Hrvatski protestanti nalaze podršku u
zapovjedniku Hrvtsko-slavonske krajine barunu Ivanu Ungnadu, utemeljitelju tiskare za
propagandu protestantizma.

* Potridentska obnova u Hrvatskoj

* Juraj Drašković - predstavnik Hrv. u Tridentu; zalaže se za opći preporod Crkve.

U njegovo vrijeme održavaju se dvije biskupske sinode 1570. i 1574. Na sinodama zapisuju
se na lat. i na hr., a to znači daje bilo puno svećenika glagoljaša. Jedna od odluka odnosi se na
obvezno osnivanje škola uz župne Crkve. Na drugoj sinodi želi se spriječiti daljne širenje
luteranstva i kalvanizma u Hrvatskoj.
* Obnavlja se lepoglavsko sveučilište Pavlina 1669. otvara se Studium generale
* U 16. st. dolaze isusovci u Hrvatsku i nosioci su tridentske obnove, a njihove rezidencije
(Dubrovnik, Zagreb, Varaždin) žarišta su intelektualnog, kulturnog i religijskog života.
BARTOL KAŠIĆ - prva hrvatska gramatika 1604.
* Kapucini – grade prve samostane u Hrvatsko (Rijeka, Zagreb, Varaždin, Split). Orijentiraju
se na apostolat sa odbačenima (zatvorenici) i najsiromašnijima.
Javlja se barok - unutrašnjost Hrv. - Sv. Katarina u Zagrebu, Sv. Marija u Varaždinu, Trški vrh
kod Krapine 1604.
* HRVATSKI SABOR izglašava zakon po kojem je jedino Katolička Crkva priznata kao
dopuštena u Hrv.
* U umjetnosti se javlja barok. U Hrvatskoj barok «promiču» isusovci, kapucini i pavlini.
Najvrijednija barokna ostvarenja nalaze se na kontinentalnom području: crkva s. Katarine u
Zagrebu, sv. Marije u Vraždinu, Trški Vrh kod Krapine…

18. HRVATI, UNlJATSKI POKRET I PRAVOSLAVLJE

* U Hrvatsku u 16. st dolaze predstavnici grčko-istočnih crkava

17
* pećka patrijarlija (pravoslavni) koju obnavlja Mehmeded Sokolović traži godišnje 10 dukata
za svakog svećenika i 1000 za biskupa - u Makarskoj svećenici moraju plaćati dozvolu za
brijanje brade
* u trebinjskoj biskupiji katolici patrijarhu plaćaju šest različitih vrsta nameta
UNIONISTIČKI POKRET na osnovu «Sabora jedinstva» (1439) u Firenzi, je sjedinjenje
grkoistočnih Ukrajinaca s Rimom.
* doseljeni pravoslavci na područje karlovačkog i varaždinskog generalata - vlasi i uskoci -
sklapaju uniju s kat. Crkvom i uspostavljena je UNIONISTIČKA-MARČANSKA
EPARHIJA (1611.) - austrijski carevi najviše su pomagali unijatsku crkvu kojom su željeli
zagospodariti Pravoslavni
* biskup ove eparhije protjeran je iz Pakraca jer ga je protjerao patrijarh Arsenije i tako su
unijati u Slavoniji silom vraćeni na pravoslavlje, a grkokatolički vladike nastanjuju se u
području Žumberka i zato tu danas ima najviše grkokatolika
* u 18. st. nastaje nova grkokatolička križevačka biskupija
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA svoje korjene u Hrvatskoj dobiva zbog turskih osvajanja
i progona
* u 17. st počinje sustavno naseljavanje pravoslavaca
Hrvati su se uvijek zalagali za dijalog
* hrvatska kontraverzistička teologija 16-18. st. usmjerenaje razotkrivanju ne katoličkih i
protukatoličkih stavova u reformiranom kršćanstvu
* Juraj Križanić -zalagao se za pomirenje u duhu Evanđelja.

19. JOZEFINIZAM I PROSVJETITELJSTVO U HRV.

* vrijeme deizma, slobodnih zidara, Spinozinog racionalizma, Voltaira, Diderota, jansenizma

* redovništvo je u opadanju -samostani nestaju, nema pomladka

JOZEFINIZAM - Josip II.

* pokušaj organiziranja državne Crkve u službi monarhije
* ukida redovničke zajednice koje se neposredno nisu bavile školstvom, zdravstvom ili strogo
znanstvenom djelatnošću. (najviše su pogođeni benediktinci i pavlini)
* župe je smatrao dobrima za učvršćenje carstva, te stanicama crkvenog i građanskog života
Maksimilijan Vrhovac - želio ukinuti kmetstvo, uvesti vjersku toleranciju, podići prosvjetu i
gospodarsku razinu –osnovao je 104 župe
* djelovao u duhu jozefinizma
* zaleže se za širenje knjige koju smatra sredstvom narodnog prosvjećivanja, a nabavio je i
tiskarski stroj
* prof. teologije na Kraljevskoj akademiji
* bori se protiv posvjetovnjačenog života svećenika i inzistira na savjesnosti i zauzetosti za
pastoralni rad
* obnovio je zagrebačko sjemenište, te nastavni program bogoslovnog fakulteta usmjeruje
prema odgoju bogoslova i trajnoj svećeničkoj izobrazbi.
* zalaže se za susrete vjernika i župnika
* njegov narodni jezik - treba propovijed približiti narodu
* bio je slobodni zidar

20. USTROJ CRKVE U HRVATA U 18. I 19. ST.

* u 17. i 18. st. - Hrvatska se oslobodila Turaka

18
* bulom Lava XIII. - LOCUM BEATI PETRI 1828. g. cijela Dalmacija ujedinjena je u jednu
crkvenu pokrajinu sa sjedištem u Zadru
* ukinuta ninska i skradinska biskupija
*splitska metropolija postala nadbiskupijom
* Pio IX. Bulom UBI PRIMUN PLACUIT 11.12.1852. uvrštava zagrebačku biskupiju u
red nadbiskupija i proglašavaje metropolitanskim središtem Hrvatske
* Trebalo je 7 godina da se odcijepimo od Beča i tu je pomogao Hrvatski sabor koji moli cara
da zgb. postane nadbiskupija i da mu bude pripojen Knin
Juraj Haulik- 1853. prvi hrvatski nadbiskup
* Lav XIII. 1881. bulom «Ex hac augusta» osniva vrhbosansku metropoliju sa sjedištem u
Sarajevu
* Hrvatski narodni pokret 1835.-1848. dobiva podršku od Crkve - bogoslovi skupljaju
narodne pjesme i pjevaju ih
- Pavao Štoos - Kip domine v početku leta 1831.
- župnici prosvjetljuju narod
Juraj Haulik - pokreće katolički list da obrani Crkvu od napada
Mihovil Pavlinović i glagoljaši brane hrvatski jezik
Juraj Dobrila- borac za politička ptava
Grgo Martić -pomaže Hrvatima u BiH

21. HRVATI I I VATIKANSKI SABOR /J. J. STROSSMAYER I PIO IX.

Josip Juraj Strossmayer (1815-1905)

* biskup, humanist, teolog, vizionar, publicist, kultumi radnik
* geslo «Za vjeru i dom»
* otvoren svim južnoslavenskim narodima - slavenski pravoslavni nisu zaslužni za raskol i
nastoji uvesti slavljenje sv. Ćirila i Metoda - zalaže se za studij teologije na hrvatskom
* zalaže se za zbližavanje bosanske i hrvatske crkve - franjevački bogoslovi trebaju se
školovati u Zagrebu, a ne u Budimpešti - borba protiv germanizacije i mađarizacije
* načelo «Prosvjetom k slobodi» - značenje kulturne djelatnosti Crkve
* zalaže se za otvaranje Hrvatskog sveučililta 1874.
* 1866. njegovim zalaganjem utemeljen JAZU
* na I. Vatikanskom saboru nije podržao nauk o Papinoj nepogrešivosti vjerujući da to šteti
zbližavanju I i Z
* za njega je Zagreb duhovno, političko i kulturno središte Hrvatske
* bio je dobar prijateljsa zagrebačkim nadbiskupom haulikom, ali su se razilazili u političkim
pitanjima
* potvrđen zgb. Svećenik Stadler za bosanskog nadbiskupa
* obojica brane hrvatske interese, zalažu se da je Zavod sv. Jeronima u Rimu utemeljen od
Hrvata i za Hrvate i da tako treba ostati
* Strossmayer je uvijek bio podložan zgb. Biskupima i nadbiskupima ali nije prihvaćao
Haulikove političke misli, ali ipak svesrdno surađuje s njim, financijski podupire Haulikova
književno društvo sv. Jeronima i Matica Hrvatska
* politika - Strossmayer iznosi zahtjev za ujedinjenje Dalmacije i Hrvatske, Austro-ugarska
monarhija trebala bi biti federacijom
* bio je vođa Narodne stranke
* Duhovno i književnojedinstvo Južnih Slavena - Bosna pripada Hrvatskoj
* sagradio neoromaničku katedralu u Đakovu.

19
22. HRVATSKI KATOLIČKI POKRET

* HKP – početak HKP-a kao organiziranog laičkog pokreta dovodi u svezu sa inicijativom
pape Lava XIII. i Pija X. da u najširim slojevima vjernika(posebno intelektualcima) oblikuje
svijest o njihovoj ulozi u životu Katoličke Crkve. Posebice je usmjeren k duhovnoj i
intelektualnoj izobrazbi mladih, posebice buduće inteligencije.
* Prvi hrvatski katolički kongres – prva javna manifestacija katoličkog laikata u nas,
održana 1900. u Zagrebu
* biskup ANTUN MAHNIĆ - želi okupiti hrv. intelektualce, posebno studente, sa različitih
europskih studija kako bi poboljšali školstvo i kulturu u Hrvatskoj. Tako je 1903. u Beču
osnovano udruženje hrvatskih studenata pod imenom Hrvatska, a dvije godine kasnije izdaju
studentsko glasilo Luč.
* časopis «Hrvatska straža» -obrana katoličkog nauka i poziv mladeži na rad za duhovni
preporod naroda
* 1912. osnovan Katolički seniorat – njima pripada vrhovna nadležnost HKP-a, a senori su
incijatori novih pothvata a kulturnom, socijalnom i vjerskom području.
* od 1919. HKP pomaže progonjenima istarskim Hrvatima, organizira zadružne saveze….
* 8.1.1929. Aleksandar I. Karađorđević ukida Vidovdanski ustav, djelatnost političkih
stranaka i slobodnih udruženja
* Hrvatski orlovski savez – prvi masovni katolički pokret u Hrvatskoj. Orlovska se
organizacija vezuje uz svečane nošnje, tjelovježbu, gimnastičke nastupe… a prema riječima
tajnika dr. Merza oni su i jedan katolički prosvjetni omladinski pokret

23. CRKVA U HRVATA IZMEĐU DVA RATA

* Rapallskim ugovorom 1920. Hrvatska je izgubila lstru + Rijeku, Zadar, Cres; Lošinj,
Palagružu i Lastovo
* nakon uspona fašizma (1922.) istarski katolici su vrlo nezavidnom položaju, bore se za
jezični i nacionalni identitet, a prednjači domaće svećenstvo na čelu sa mons. Božom
Milanovićem
* nakon I. svjetskog rata svećenici traže reformu Crkve i tako nastaje Hrvatska
starokatolička crkva (inicijatori: Stjepan Menziger, Rikard Korytnik i Stjepan Zagorac)
* njihov se pokret zove žuti pokret jer su njihovi zahtjevi objavljeni u knjižici žute boje
* žele potpunu vlast Crkve u pitanjima vjere
* zahtjevi: fakultativno moljenje časoslova
ukidanje celibata
crkvenoslavensko bogoslužje s narodnim jezikom
svećenici se trebaju baviti laičkim poslovima
ukidanje crkvenih odličja
* drže se nasljedovateljima sv. Ćirila i Metoda
* Antun Bauer isključuje ih iz Crkve
* konkordat Apostolske Stolice i Jugoslavije nije uspio jer je Srpska pravoslavna crkva
osudila zastupnike koji su glasovali za konkordat – te dolazi do Krvave litije u Beogradu, tj.
krvavih prosvjeda
* na taj način kat. Crkva u hrvatskoj u predratnoj Jugoslaviji ostaje jedinom vjerskom
zajednicom koja nema zakonski uređen odnos s državom
* Hrvatski katolički pokret podržava razvoj katoličkog novinstva i književnosti
* Hrvatska straža – su jedine dnevne novine katoličke orijentacije na hrvatskom tlu

20
* Hrvatska bogoslovna akademija - utemeljili je don Frane Bulić i Frano Barac (1922) -
potiče napredak crkvenih i teoloških znanosti
* časopisi: Bogoslovska smotra , Croatica sacra
* Liturgijski pokret - organizatori Miho Pulić i Josip Kirigin koji organiziraju lituigijske
kongrese i pokreću časopis «Život s Crkvom» -
* Cecilijanski pokret: razvoj crkvene glazbe i crkvene popijevke
* Hrvatska pjesmarica 1919.
* Hrvatski crkveni kantual

24. CRKVA U HRVATA I TOTALITARIZMI U 20. ST.

* Dvije totalitarne ideologije, nacional-socijalizam i komunizam, na poseban način se

okomljuju na kršćanstvo i katolicizam
* Hitler – drži kršćanstvo utjelovljenjem rušilačkog boljševizma, drži da će religije nestati
same od sebe, nakon rata želio je riješiti religijsko pitanje, a to mu je bio posebni zadatak u
životu. Smatra da svećenici pod krinkom vjere već stoljećima huškaju vjernike protiv države i
njenih institucija.
* Staljin – ni po čemu se ne razlikuje od Hitlera, pokušao je zatrti same korijene kršćanstva u
SSSR-u.
* NDH - Crkva se oslobađa okova i nastoji Hrvate očuvati u vjernosti pradjedovskoj vjeri.
NDH je željela surađivat s Crkvom i Crkva to prihvaća, ali se Stepinac svejedno odupire
nacističkom progonu manjina kao i velika većina hrvatskog puka.
* ustaška vlast je željela osnovati hrv. pravoslavnu crkvu i priznati Starokatoličku crkvu u
zajedništvu s katolicima (izopćeni) i imenovanjem đakovačko srijemskog biskupa po svojem
ukusu
* Stepinac ističe važnost Papine osobe, te da kat. Crkva u Hrvatskoj ima «neotuđiva i
nezastariva prava….u upravljanju i naučavanju neovisno o javnim vlastima» i da se
država ne smije miješati u Crkvene poslove, a Poglavnikovu ideju o hrvatskoj pravoslavnoj
crkvi naziva ludošću.

25. CRKVA U HRVATA 1941-1945.

STEPINČEV «DOSSIER» SVETOJ STOLICI 1943.

* Hrvati su željeli svoju državu sli NDH vrši rasnu, nacionalnu, ideološku i vjersku
diskriminaciju prema manjinama
* Crkva i Stepinac snažno ustaju protiv toga, bore se za prava progonjenih, osuđuju nasilno
ptevođenje Seba na katolicizam
* 2O.XI.1941. - Stepinac podnio Paveliću predstavku hrv. biskupa
* nikoga se ne smije siliti na katoličanstvo
* grkoistočni imaju pravo na slobodu kao i svi drugi .
* treba se poštvati dostojanstvo svake ljudske osobe
* protiv rasnih progona židova, Srba
* protiv odvođenja u koncentracijske logore
* zato je Stepinca trebalo ukloniti
* jedino je bio upitan Stepinčev dossier Svetoj Stolici sa nadnevkom 24. V. 1943. u kojemu
podržava ustaško djelovanje i da su biskupi za njih. Stepinčev branitelj Politeo to proglašava
ustaškim dokumentom koji je falsificiran. Taj sporni dokument bio je pisanneuobičajnom
frazeologijom, nije bio potpisan, bez pečata je, pisan na talijanskom, dok je Stepinac uvijek
pisao na latinskom.

21
* Stepinac je osobno predao papinu poslaniku pismene prosvjede protiv ustaškog režima, te je
osobno u brojnim protestima i zahtjevima obraćao se Poglavniku

26. AGGIORNAMENTO CRKVE U HRVATA

* aggiornamento = posuvremenjenje
25.VI. 1966. potpisan PROTOKOL između Svete Stolice i Jugoslavije
a) izjava jug. vlasti koja sadrži pravno politička načela položaja vjerskih zajednica
b) izjava Svete Stolice da će katolički kler u Jug. Djelovati u vjerskim okvirima i da Crkva
osuđuje svaki akt nasilja
c) obje će se strane savjetovati u pitanjima koja su važna
d) razmjena Predstavnika

* poboljšanju odnosa između Juge i Sv. Stolice pridonosi posjet predsjednik Tita Sv. Stolici u
ožujku 1971.
* dolazi do jačanje svijesti katoličkog laikata koji je sve aktivniji u obrani svojih vjerskih
prava u društvu
* prijevod Biblije na hrvatski 1968. - suradnja s ne katolicima, u redakciji sudjeluju
najpoznatiji jezični literarni stručnjaci, teolozi i bibličari
* dolazi do suradnje profesora i stručnjaka sa teoloških fakulteta u Zagrebu, Ljubljani i
Beogradu
* 1965. uveden hrvatski kao obvezatan u liturgijskim slavljima - nestalo glagoljaštva
* kanonicazija Nikole Tavelića i Leopolda Mandića, te javne vjerske masovne manifestacije
* 1962. izdaje se prvi broj Glas Koncila, te brojne drugi časopisi i zbornici (Bogoslovska
smotra, Crkva u svijetu, Croatica christina periodica…)
* ustanovljen Centar za koncilska istraživanja (KS), od 1977./78. Teološko društvo kršćanska
sadašnjost radi komunističkih administrativno-poreznih pritisaka bili su prisiljeni na preustroj
i tim činom je spašena kršćanska izdavačka djelatnost.
* osnovana Pastroralno-katehetska služba Kršćanske sadašnjosti (PAKS)-izdaju priručnike i
knjige za pastoralne radnike i katehiste
* briga za iseljene Hrvate - ističu se redovnice

27. HRVATSHI KATOLICIZAM NA PRAGU 3. MILENIJA KRŠĆANSKE

POVIJESTI

* 1969. - Splitsko-makarska i riječko-senjska biskupija postaju nadbiskupije

1) zagrebačka metropolija (Zg. nadbiskupija, varaždinska biskupija, požeška biskupija,
đakovačko-srijemska biskupija, križevačka eparhija)
2) splitska metropolija (splitsko-makarska nadbiskupija, dubrovačka, kotorska, hvarska i
šibenska biskupija)

22
3) riječka metropolija (riječko-senjska nadbiskupija, krčka i porečko-pulska biskupija)
4) sarajevska metropolija (vrhbosanska ili sarajevska nadbiskupija, banjalučka, mostarsko-
duvanjska i trebinjsko-mrkanska biskupija)
* zadarska nadbiskupija izravno je podređena Svetoj Stolici
* Papa Pavao VI. 17. listopada 1977. ujedinio je područje pazinske apostolske administrature
s porečko-pulskom biskupijom u jedinstvenu poreko-pulsku biskupiju vraćajući tako Istri
krajeve koji su pripadali biskupijama u Trstu i Kopru.
* 15. svibnja 1993. osnutak HBK
* dolazi do osnivanja sve više katoličkih laičkih društava «Hrvatski katolički zbor Mi»
(1990.), dolazi do obnove «Hrvatskog križarskog pokreta» (1992.), kojima je 1945. bilo
zabranjeno djelovanje. Danas u Hrvatskoj djeluje više od pedeset križarskih društva.
* sukladno sa situacijom u svijetu tako i u Hrvatskoj raste broj novih religijskih pokreta i sekti

28. IVAN PAVAO II. I HRVATI

* 13.1.1992. Sveta Stolica priznala suverenost RH , prvi nas priznali

* Papa razumije prilike u Hrvatskoj i zato joj daje potporu, a priznavanjem suverenosti
Hrvatske, papa je učinio presedan koji sveta Stolica do njegove pojave nije poznavala.
* Njegov pontifikat označio je, osobito u europskim razmjerima, vrlo važna i znakovita
zbivanja. Slomili su se protunaravni sustavi u istočnom europskom krilu, propala su
višenacionalna europska carstava tj. SSSR i SFRJ. U svim tim događanjima Ivan Pavao II.
igrao je veliku ulogu.
* 10.-11.9.1994. - prvi pohod Hrvatskoj (Pleso)
* to je prvi službeni pohod rimskog pape Crkvi Hrvata od pokrštavanja
* 3.- 4.10.1998. - drugi pohod, proglašenje blaženim Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici
* 5.-10.6.2003. - treći pohod Hrvatskoj (Rijeka, Osijek, Zadar;Dubrovnik)
* 02.04.2005. smrt Pape Ivana Pavla II.

23