OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 1.
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije

5. POGLAVLJE

TESARSKI RADOVI I SKELE

NARUITELJ:

HRVATSKE VODE

IZRADILI:

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator:

prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Voditelj izrade:

prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

5. POGLAVLJE

TESARSKI RADOVI I SKELE

SADRAJ
5-00

5-01

5-02
5-03

OPE NAPOMENE . 5-1

5-00.1 DEFINICIJE .... 5-2
5-00.2 TESARSKI RADOVI ..... 5-2
5-00.2.1
Oplate ................................................................................... 5-2
5-00.2.2
Razupiranje ........................................................................... 5-3
5-00.2.3
Podgraivanje ........................................................................ 5-4
5-00.2.4
Zatitne drvene ograde ........................................................... 5-4
5-00.3 SKELE .............................. 5-5
TESARSKI RADOVI ...... 5-8
5-01.1 OPLATE ............... 5-8
5-01.1.1
Izrada, montaa i demontaa jednostrane oplate .................. 5-9
5-01.1.2
Izrada, montaa i demontaa dvostrane oplate . 5-9
5-01.1.3
Oplata stupova .......................... 5-9
5-01.1.4
Montane oplate ................... 5-10
5-01.1.5
Otputanje skela i uklanjanje oplate ........ 5-10
5-01.2 RAZUPIRANJE ................... 5-12
5-01.3 PODGRAIVANJE ............... 5-14
5-01.4 ZATITNE DRVENE OGRADE ............... 5-15
SKELE .............................. 5-17
5-02.1 FASADNA SKELA .................... 5-17
5-02.2 TEKA CIJEVNA SKELA ................. 5-18
NORME I TEHNIKI PROPISI ........ 5-20

TESARSKI RADOVI I SKELE

5. POGLAVLJE
TESARSKI RADOVI I SKELE
5-00

OPE NAPOMENE
U ovom 5. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kvalitete za materijale,
proizvode i radove koji se koriste na izvedbi tesarskih radova i skela. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s vaeim zakonima,
normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije
navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN-i (europska norma).
Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua
norma ili propis. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kvalitetu upotrijebljenih
materijala, radova i proizvoda u skladu sa vaeim zakonom, propisima i normama.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
Skele i oplate su privremene konstrukcije koje se izrauju u odreene svrhe i namjene. S
obzirom da su to privremene konstrukcije, trai se da je mogua njihova montaa i
postavljanje bez utjecaja na okolinu gdje se izvode, kao i njihova demontaa nakon
postizanja svrhe za koju su postavljeni. Kod demontae se mora paziti da je mogua,
jednostavna i bez utjecaja na predmete rada koji su nastali njihovom uporabom, kao i bez
utjecaja na okolinu. Pri demontai se ne smiju pojavljivati deformacije izraene
konstrukcije i oteenja izraene konstrukcije.
Izvode se od raznih vrsta materijala, u raznim nainima i svojstvima izvedbe. Pri tome i
materijali i izvedba moraju zadovoljavati vaee norme i propise.
Ako oplata ostaje ugraena u konstrukciju mora biti trajna i ne smije tetno djelovati na
beton, kao ni na sredstva za uvrenje oplate, koja prolaze kroz beton.
Unutarnje stranice oplate moraju biti iste i po potrebi premazane oplatnim uljem. Oplatni
premaz ne smije ni u kom sluaju tetno djelovati na beton ni na materijale koji se
naknadno nanose na beton.
Prije poetka betoniranja treba pregledati i provjeriti dimenzije skela i oplate te provjeriti
valjanost njihove izrade.
Nadvienje skela i oplata treba odrediti ovisno o namjeni i eljenom estetskom izgledu
objekta. Za nosive elemente slobodne duine iznad 6 m oplatu treba postaviti tako da
poslije njenog optereenja ostaje nadvienje veliine l/1000, gdje je l raspon elementa.
Kod posebnih i naroito sloenih objekata nadvienje skela treba utvrditi proraunom.
Rad nabave materijala i izrade skela i oplata ne obraunava se posebno. Trokove skela i
oplata treba ukljuiti u jedininu cijenu betona ugraenog u konstrukciju.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-1

TESARSKI RADOVI I SKELE

Osobito sloene vrste skela mogu se obraunavati i posebno, na ugovorno utvren nain
izmeu investitora i izvoaa.

5-00.1

DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Oplate su privremene konstrukcije koje se grade za odreene svrhe i s ogranienim
vremenom trajanja. Oplata je ustvari omota ili kalup neke betonske ili armirano betonske
konstrukcije, to znai da oplata mora primiti optereenje od svjee betonske mase i da
pri tome istu oblikuje u predvieni oblik. Optereenje koje oplata preuzima prenosi dalje
na konstrukciju skele ili kakvu drugu vrstu podlogu.
Obloni zidovi su lake kompaktne ili ralanjene graevine koje zatiuju vertikalne ili
strme zasjeke terena, statiki stabilne od utjecaja prirodne erozije.
Podgraivanje je osiguranje jedne strane iskopa rova kanala ili zasjeka u cilju
sprjeavanja uruavanja i zatite radova i radnika.
Potporni zidovi su masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru
vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.
Razupiranje je osiguranje nasuprotnih bonih stranica iskopa kanala ili rovova u cilju
sprjeavanja uruavanja i zatite radova i radnika.
Skele su pomone konstrukcije koje slue pri izradi ili odravanju graditeljskih objekata
ili graevina.
Zatitne ograde su konstrukcije koje odvajaju radni prostor od okoline radi sprjeavanja
fizikog kontakta s radnim prostorom kao i osiguranje sigurnog rada.

5-00.2

TESARSKI RADOVI
Tesarski radovi predstavljaju rad s drvenom graom koja se koristi za izradu oplata, skela
ili nekih drugih konstrukcija. Pri tome se koristi drvo etinara od II. do IV. klase ovisno o
namjeni. Za drvene skele koristi se obla graa II. Klase, dok se za daske moe koristiti
drvena graa IV. klase. Drvena graa dolazi kao piljena, rezana ili obla graa obraena
bez kore, radi mogunosti pregleda kvalitete povrine i tijela trupca. Obla graa se koristi
kao podupora za izradu skele. Rezana graa (daske) koriste se kao oplatno platno, a
gredice za izradu horizontalne i vertikalne nosive konstrukcije oplate. U iznimnim
sluajevima drvena graa se izrauje tesanjem.

5-00.2.1

Oplate
Osnovni tesarski rad je rad s oplatom koja je privremena konstrukcija. Oplata mora
oblikovati konstrukciju prema projektiranom obliku, osigurati nepromjenjivost oblika u
fazi ovrivanja betona, preuzeti optereenja od svjee betonske mase, prenijeti
optereenje na okolinu ili vrstu podlogu te sprjeiti curenje cementnog veziva.
Oplata se sastoji od ploha koje su u direktnom dodiru s betonom (oplatno platno), koje
oblikuju beton u eljeni oblik i spreavaju curenje cementnog veziva i konstrukcije koja
oplati daje svojstva nepromjenjivosti oblika te preuzima i prenosi optereenja.
S obzirom na materijale od kojih se izrauje, oplatno platno se moe izraivati od drveta,
drvenih preraevina, metala ili umjetnih materijala.
Drveno oplatno platno najee se izrauje od dasaka etinara IV klase, debljine 2,4 ili
4,8 cm, od drvene grae etinara 4 klase sa blanjanim ili neblanjanim povrinama. Za
nevidljive betonske povrine koriste se neblanjane, a za vidljive povrine blanjane ili

Stranica
5-2
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

neblanjane daske. Za oblikovanje vidljivih povrina daske moraju biti ujednaenih irina i
nastavljaju se naizmjenino u redovima tako da nema dva uzastopna nastavka. Za ravne
ili zakrivljene plohe daske se postavljaju horizontalno, a za stupove i uske betonske
elemente vertikalno.
Drvene preraevine za izradu oplatnog platna mogu biti panel ploa, iverica, perploa,
lesonit.
Sva oplatna platna izraena od preraevina moraju imati povrinu zatienu premazima
koji sprjeavaju upijanje vode. Ovisno o kvaliteti materijala, oplatno platno se moe
koristiti jedanput kod lesonita za zakrivljene plohe, 3-5 puta za daske, 20-30 puta za ploe
od iverice te 50-80 puta za kvalitetne ploe od perploe ( blaujka).
5-00.2.2

Razupiranje
Tesarski radovi na razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju
odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.
Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje
bonih strana iskopa.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih strana
rovova i kanala moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su
namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima. Za bono
oblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm, a za razupiranje obla graa i klinovi za
uvrenje razupora.
Razupiranje rovova mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u
kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.
Iskopani materijal iz rovova mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne
postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.
Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se
sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.
Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za
20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa, sa dubine preko 200 cm, moraju se upotrebljavati
meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati
koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom radnik mora biti upoznat
prije poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe.
Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci,
avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.
Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,
ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske
radove.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-3

5
5-00.2.3

TESARSKI RADOVI I SKELE

Podgraivanje
Podgraivanje za razliku od razupiranja osigurava jednu stranu iskopa. Moe se izraivati
od betona (dijafragma), elika (talpe), kombinacijom metala i drveta (I profili s
umetnutim daskama) ili drvenom graom. Prvi naini se obrauju u posebnom poglavlju
geotehnikih radova.
Tesarski radovi na podgraivanju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju
odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.
Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje
bone strane iskopa.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za podgraivanje bone
strane iskopa moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su
namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima. Za bono
oblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm koje se postavljaju iza zabijenih
drvenih gredica ili oble grae.
Podgraivanje iskopa mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u
kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.
Iskopani materijal mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji
mogunost obruavanja tog materijala u iskop.
Oplata za podgraivanje bone strane iskopa mora izlaziti najmanje 20 cm iznad ruba
iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe.
Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci,
avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.
Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,
ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske
radove.

5-00.2.4

Zatitne drvene ograde

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda, kao i ostala mjesta
(prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti te
prostor uz kanale i rovove moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine
najmanje 100 cm.
Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnog
materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati
horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.
Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba biti vei od 30 cm. Pri dnu zatitne
ograde, koja je na visini (na radnom podu, skeli i dr.), mora se postaviti puna rubna
zatita (daska) visine najmanje 20 cm.

Stranica
5-4
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima moraju se izraditi odgovarajui

nacrti i statiki prorauni.
5-00.3

SKELE
Pod skelama se podrazumijevaju pomone konstrukcije koje slue za vrenje radova u
graevinarstvu na visini veoj od 150 cm iznad tla.
Skele moraju biti graene i postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele i
svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata,
nain privrivanja skele za objekt odnosno tlo, najvee doputeno optereenje, vrste
materijala i njihova kvaliteta, statiki proraun nosivih elemenata kao i uputstvo za
montau i demontau skele.
Za tipske skele, s potvrdom o sukladnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacija se daje u
opsegu koji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu.
Dokumentacija mora biti ovjerena potpisom projektanta skele, odnosno odgovorne osobe
na gradilitu i mora se uvati do demontae skele na gradilitu.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni
radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom odreene strune osobe
na gradilitu.
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili
sredstva predviena standardima (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).
Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se umanjivati
njihova predviena nosivost.
Ako skela sadri podnice za kretanje i odlaganje materijala, elementi poda skele (daske,
limene ploe i drugo) moraju se prije upotrebe paljivo pregledati. Oteeni odnosno
dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod skele.
Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stupova skele.
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.
ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.
Izuzetno kod ograde metalnih skela razmak izmeu elemenata popune ne smije biti vei
od 35 cm.
Udaljenost izmeu nosivih stupova skele na stupovima mora odgovarati dimenzijama
stupova i predvienom optereenju skele, ali ne smije biti vea od 250 cm kod zidarskih
skela za popravke i odravanje postojeih graevinskih objekata, ako statikim
proraunom, odnosno projektom skele nije drugaije odreeno.
Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima na gornjem dijelu ne smije biti manji od
80 mm.
Podloga stupova mora biti ureena tako da onemoguuje njihova horizontalna i vertikalna
pomicanja.
Nastavljanje stupova moe se vriti pomou preklopa duine najmanje 200 cm, uz
sigurno povezivanje odgovarajuim sredstvima (klanfama i dr.).

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-5

TESARSKI RADOVI I SKELE

Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviene (na novogradnji) odnosno postojee
nadstrenice objekta (popravci i odravanje) i mora biti vezan za vodoravnu gredu
privrenu za objekt.
Kod sastava dviju skela na uglu jednog graevinskog objekta, ugaoni stup sa vanjske
strane skele mora biti udvostruen i po potrebi ukopan u zemlju.
Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove ili na grede nosaa (konzole) i
moraju biti vrsto vezane za njih. Spojna mjesta produenja i veze uzdunih greda smiju
se izvoditi samo iznad stupova ili na nosaima poloenim preko stupova.
Poprene grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti poloene na uzdune grede na
istim udaljenostima. Kod jednorednih skela na stupovima, poprene grede moraju se
oslanjati na zid u duini od najmanje 20 cm.
Upotreba dasaka za poprene nosae, umjesto greda, zabranjena je.
Postavljene skele moraju se za vrijeme noenja predvienog optereenja i izvoenja
radova pregledati, a naroitu panju treba obratiti na elemente veza i oslonaca (klanfe,
podupirai, ukruenje i drugo).
Ako se za podupirae koristi obla graa, njihov promjer ne treba biti manji od 80 mm.
Kvaliteta materijala upotrijebljenog za izradu nosivih skela mora u svemu odgovarati
vaeim standardima.
Podupirai oplate za betoniranje nosivih ploa ili betonskih nosaa mogu se sastavljati
najvie od dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smije biti u srednjoj treini
duine podupiraa.
Veza nastavaka podupiraa mora odgovarati postojeim tehnikim propisima.
Broj nastavljenih podupiraa za podupiranje oplate betonske ploe ne smije prelaziti
polovinu, a kod nosive betonske grede - 1/3 ukupnog broja potrebnih podupiraa.
Pri demontai nosivih podupiraa oplate za betoniranje ploe, odnosno grede, osim
nosivih podupiraa moraju se postaviti zatitni podupirai, radi osiguranja od eventualnog
ruenja.
Broj i raspored zatitnih podupiraa odreuje se projektom.
Pri postavljanju nosive skele za podupiranje oplate na visini veoj od 300 cm iznad
terena, po potrebi treba, postaviti zatitne prihvatne skele, mreu i slino.
Vrenje pojedinanih kratkotrajnih radova na nosivim skelama bez postavljanja zatitnih
prihvatnih skela, mree i slino, smije se izuzetno dopustiti, ali uz obavezno vezivanje
radnika.
Skidanje oplate i demontaa nosive skele ne smije se izvoditi bez pismenog naloga
izdanog od odreene strune osobe na gradilitu.
Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predvienom
namjenom i na osnovu odobrene dokumentacije.

Stranica
5-6
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo)
moraju biti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.
Elementi metalnih skela u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, moraju
odgovarati vaeim standardima.
Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoteene eline
cijevi, tapovi i drugi elementi.
Svaki element metalne skele mora se prije ugraivanja u skelu detaljno pregledati. Hrom
ili na drugi nain oteeni elementi metalnih skela ne smiju se ugraivati.
Vertikalni nosei tapovi metalne skele moraju biti poloeni na posebne elemente skele
(oslonci, papue), privrene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploa i drugo).
Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u uzdunom i poprenom pravcu vezani i
uvreni pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutem od 45 u oba pravca.
Udaljenost izmeu noseih vertikalnih tapova odreuje se projektom skele zavisno od
predvienih optereenja i visine skele.
Pri sastavljanju metalnih skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naroito sa spojnicama
(vorita) za meusobno spajanje tapova, paljivo postupati. Kod spojnica sa vijcima,
zatezanje vijaka mora se vriti pomou momentnih kljueva, odnosno prema uputi
proizvoaa.
Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim kljuevima (pomou cijevi i slino),
zabranjeno je.
Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova mora se provjeravati tijekom postavljanja
skele i nakon zavretka skele.
Samostojee metalne skele i metalne skele ija je visina vea od objekta u gradnji ili
drugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene od udara groma po
postojeim tehnikim propisima.
Prije poetka betoniranja svi otri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih
dijelova skele (avli, spone, ice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene
konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.
Sa radovima na betoniranju smije se poeti tek po provjeri od strane odreene strune
osobe na gradilitu; je li nosiva skela propisno izraena i jesu li izvreni svi potrebni
prethodni radovi.
Nasilno skidanje (upanje) oplate, pomou dizalice ili drugih ureaja, nije doputeno.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-7

TESARSKI RADOVI I SKELE

5-01

TESARSKI RADOVI

5-01.1

OPLATE
Opis radova
Dijelovi oplate izrauju se na gradilitu, a dijelovi u tesarskim radionicama nakon ega se
dopremaju na mjesto postavljanja. Prije poetka betoniranja oplata se premazuje
sredstvima koja ne utjeu na svojstva betona, u cilju izbjegavanja ljepljenja betona za
drvo.
Neposredno prije betoniranja oplata se dobro navlai. Po stvrdnjavanju betona oplata se
skida, isti i sortira te vraa u tesarsku radionicu ili se koristi na drugom gradilitu.
Materijal
U uvjetima kad se projektom zahtijeva glatko lice betona koristi se blanjana drvena graa
i/ili drugi prefabricirani oplatni elementi s glatkim licem. Takovo se lice moe zahtijevati
iz estetskih razloga, zatim u svrhu poveanja otpornosti materijala na erozijsko djelovanje
tekue vode te u svrhu poveanja vodonepropusnosti betona i smanjivanja efekata od
djelovanja mraza.
Oplata se izvodi od piljene jelove grae i/ili drugih prefabriciranih oplatnih elemenata.
Npr. lameliranih ploa ("blaujki"), limenih oplatnih ploa i ostalih oplatnih elemenata
koji slue za montau oplate.
Privremeni drai oplate; ipke, cijevi i slini predmeti koji e se ubetonirati u sklop koji
se izvodi i ugraeni elementi kao npr. ploe, ankeri i distanceri trebaju:
biti vrsto fiksirani tako da ouvaju projektirani poloaj tijekom betoniranja,

ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju;

ne reagirati tetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom;

ne uzrokovati neprihvatljivi povrinski izgled betona;

ne tetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa;

Svaki ugraeni dio treba imati dovoljnu vrstou i krutost da zadri oblik tijekom
betoniranja. Ne smije sadravati tvari koje mogu tetno djelovati na njih same, beton ili
armaturu.
Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i zavrno obraditi materijalom
kvalitete sline okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi nain obrade
specificiran.
Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na nain da ne tete betonu, armaturi ili oplati i da
ne djeluju tetno na okolinu.
Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju tetno utjecati na valjanost povrine,
njezinu boju ili na posebne povrinske premaze.
Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvoaa ili isporuitelja.

Stranica
5-8
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Opis izvoenja radova

Oplata izraena prema nacrtima postavlja se na mjesto ugradnje betona, uvruje, vlai i
tijekom betoniranja prati stanje ukruenosti. Nakon postizanja zadovoljavajue vrstoe
betona oplata se skida, isti, koristi za drugi dio graevine ili odvozi s gradilita.
Oplate se izvode kao jednostrane, dvostrane, oplate stupova i montane oplate.
5-01.1.1

Izrada, montaa i demontaa jednostrane oplate

Rad obuhvaa izradu, montau i demontau jednostrane oplate od piljene jelove grae
i/ili drugih prefabriciranih oplatnih elemenata, sa svim ostalim potrebnim materijalom i
priborom za montau te svim radom za potpuno dovrenje posla.
Jednostrana se oplata koristi u dva tehnoloka sustava:
Prvi sustav je kad se elementi koji se betoniraju oslanjaju s jedne strane na graninu plohu
iskopa (rova ili graevne jame), a na drugoj se strani montira jednostrana oplata.
Drugi sustav je kada se izrauje zid od kamena u betonu kada se oplata stavlja sa strane
iskopa i podupire o kosinu iskopa.
Kod prvog se sustava nosiva oplatna konstrukcija posebno proraunava, radi pritiska
betona koji se prenosi samo na jednu stranu oplate i preko podupora prenosi na temeljno
tlo.
Kod drugog sustava pritisak betona je isto na jednu stranu oplate, ali se preko razupora
pritisak prenosi na kosinu iskopa.
Ostali uvjeti su identini opim uvjetima za oplate i vaeim normama i propisima.

5-01.1.2

Izrada, montaa i demontaa dvostrane oplate

Rad obuhvaa izradu, montau i demontau dvostrane oplate od piljene jelove grae i/ili
drugih prefabriciranih oplatnih elemenata, sa svim ostalim potrebnim materijalom i
priborom za montau te radom za potpuno dovrenje posla.
Dvostrana se oplata koristi u uvjetima kad elementi koji se betoniraju slobodno stoje, tj.
ako se niti s jedne bone strane ne oslanjaju na graninu plohu iskopa (rova ili graevne
jame) ili neke druge konstrukcije.
Ostali uvjeti su identini opim uvjetima za oplate i vaeim normama i propisima.

5-01.1.3

Oplata stupova
Stupovi od betona i armiranog betona izrauju se u oplati koja se izrauje ovisno o
tlocrtnim dimenzijama kao kvadratna, pravokutna, viekutna ili okrugla. Za izradu se
koristi drvena oplata, montana oplata, metalna montana oplata ili kartonska za okrugle
stupove. Najee se koristi drvena graa koja oblikuje konstrukciju potujui sva pravila
iz ovih OTU te vaee zakone, norme i propise. U sluaju veih visina oplata se postavlja
u vie faza po visini i to nakon izrade i skidanja oplate prve faze ista se oplata prebacuje
na sljedeu viu fazu koristei sredstva za dizanje koja su na raspolaganju. Kod koritenja
montanih oplata, metalnih oplata ili kartonskih oplata potrebno se pridravati propisa
uputa koji reguliraju njihovu montau i demontau.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-9

5-01.1.4

TESARSKI RADOVI I SKELE

Montane oplate
Montane oplate predstavljaju gotove tvorniki izraene ploe razliitih dimenzija po
visini te razliitih dimenzija po irini u sklopu svake od visina. Izrauju se prvenstveno
od metala ( pocinani elik ili aluminij) za nosivi dio konstrukcije i oplatno platno od
perploe, najee debljine 21 mm sastavljene od 9-15 meusobno sljepljenih slojeva. O
O kvaliteti perploe ovisi i broj koritenja takve oplate koja moe biti od 30 100 puta
uz pravilno odravanje i uporabu prema uputama proizvoaa. Oplata se moe koristiti
kao jednostrana ili kao dvostrana. Elementi se meusobno povezuju u horizontalnom
smjeru dijelovima za spajanje prema unaprijed utvrenom poloaju i nainu. U
poprenom smjeru, kod dvostrane oplate, povezuju se kroz unaprijed odreene otvore u
okviru metalne konstrukcije, tako da nisu potrebna nikakva rezanja i buenja ovakve vrste
oplate. S obzirom na teinu oplate koja je izraena od elika, za njezino postavljanje,
skidanje i pomicanje potrebno je sredstvo za dizanje koje u ovom sluaju moe biti
pokretna auto dizalica ili ruka bagera koja mora imati dovoljan doseg i radijus djelovanja
za prihvat i dobavu pojedinog oplatnog elementa na mjesto rada. Kod oplata sa
aluminijskim okvirom mogu je runi prijenos pojedinih elemenata.
Za koritenje ovakve oplate vrijede sve norme i propisi za drvene i metalne konstrukcije.
Posebnu vrstu montane oplate predstavlja oplata za razupiranje rovova i kanala koja se
mora obaviti kod iskopa u rastresitim materijalima i kod dubina veih od 1m. Montana
oplata za razupiranje rovova je metalna konstrukcija sastavljena od dvije razmaknute
metalne ploe s noem na donjoj strani, meusobno spojene s vezom koja omoguuje
reguliranje meusobnog razmaka bonih strana. S obzirom na teinu, montau,
demontau i prijenos, potrebno ih je obavljati sredstvima za dizanje. To moe biti
pokretna autodizalica ili ruka bagera koja mora imati dovoljan doseg i radijus djelovanja
za prihvat i dotur razupore na mjesto rada.
Ovakva oplata se koristi za razupiranje rovova i kanala prilikom iskopa, a postavlja se
nakon iskopa od 1 m dubine. Kod produbljenja iskopa izmeu razupore oplata se, radi
noa koji je s donje strane, samostalno sputa paralelno s iskopom. Za vee dubine
razupore se nastavljaju po visini. Nakon izvedenih radova u kanalu ili rovu otputaju se
veze za reguliranje razmaka uz istovremeno pridravanje oplate sredstvom za dizanje
kako ne bi dolo do njezinog pomicanja te se oplata vadi, isti i deponira ili se prebacuje
na novu poziciju.

5-01.1.5

Otputanje skela i uklanjanje oplate

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrstou:

otpornu na oteenje povrine skidanjem oplate;

dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku;

da izbjegne deformacije vee od specificiranih tolerancija elastinog ili

neelastinog ponaanja betona.
Skidanje oplate (raalovanje) treba izvoditi na nain da se konstrukcija ne preoptereti i ne
oteti.
Optereenja skela treba otputati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete.
Stabilnost skela i oplate treba odravati pri oslobaanju i uklanjanju optereenja.
Postupak podupiranja ili otputanja, kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja poetnog
optereenja, sukcesivno optereenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno
utvrditi.

Stranica
5-10
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Zahtjevi kvalitete
Kvaliteta materijala za izvedbu oplate treba biti takova da osigurava raunsku vrstou
materijala koja je primijenjena za proraun oplate u projektu.
Oplata od dasaka treba biti bez veih vorova koji bi mogli ispasti prije ili tijekom
ugradbe betona. Radi toga se daske za oplatu kontroliraju vizualno, a kontrolu treba
obaviti iskusan tesar.
Montirana oplata treba zadovoljavati zahtjeve geometrijske tonosti izvedbe betonskih
dijelova konstrukcije.
Zahtjevi koji se odnose na geometrijsku tonost izvedbe betonskih dijelova konstrukcije
trebaju biti postavljeni u projektu .
Ako u projektu nije drugaije zahtijevano, za toleranciju u izvedbi oplate vrijede zahtjevi:

Odstupanje od projektiranog pravca objekta ili dijela objekta koji se radi: kut od 10
ili 25 mm na mjestu najveeg odmaka od projektiranog pravca,
Odstupanje od projektiranih visinskih kota: 10 mm,
Odstupanje okomitih ploha od projektirane pozicije: 15 mm na vidljivoj strani i
25 mm na nevidljivoj (pokrivenoj) strani,
Odstupanje u dimenzijama poprenih presjeka izvoenih elemenata stepenice:
minus 5 mm i plus 10 mm.

Dostignuta tonost postavljanja oplate kontrolira se geodetskom izmjerom postavljene

oplate prije poetka betoniranja.
Prilikom rada s oplatama potrebno se pridravati vaeih zakona, propisa i normi.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka betoniranja nadzorni inenjer obavlja pregled oplate sa stajalita veliine i
visinskog smjetaja (mora odgovarati nacrtima), istoe i glatkoe ploha. Provjerava se
krutost i vlanost oplate na osnovi iskustva.
Eventualno odstupanje od projektiranih koliina konstatira se i upisuje u dokumentaciju
izvedenog stanja koju svojim potpisom ovjerava nadzorni inenjer. Nadzorni inenjer, uz
struno obrazloenje u dokumentaciji izvedenog stanja, moe odobriti eventualno
odstupanje u koliini montirane oplate u odnosu na projektiranu koliinu. U tom sluaju
za obraun se uzima koliina oplate evidentirana u dokumentaciji izvedenog stanja.
Obraun radova
Obraun radova moe biti ukljuen u jedininu cijenu gotovog betona ili se moe
obraunavati posebno, ako se tako ugovori s izvoaem radova. Jedinina cijena
ukljuuje nabavu grae i ostalih sredstava za spajanje, ukruivanje, premazivanje i
brtvljenje oplate te vrijednost rada na izradi, postavljanju i skidanju oplate sa ienjem i
razvrstavanjem grae nakon upotrebe, koja ostaje u vlasnitvu izvoaa. Koliina za
obraun utvruje se prema iskazu u projektu i provjerava u postupku kontrole postignute
geometrijske tonosti montirane oplate.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-11

5
5-01.2

TESARSKI RADOVI I SKELE

RAZUPIRANJE
Opis radova
Dijelovi konstrukcije za razupiranje izrauju se na gradilitu prema dubini i irini iskopa.
Radovi na razupiranju sadre postavljanje horizontalnih dasaka, vertikalnih gredica i
razupora ovisno o irini iskopa, zatrpavanje rova, skidanje razupora, vertikalnih gredica i
dasaka, ienje, pregled i sortiranje grae.
Razupiranje gotovim montanim metalnim ploama izvodi se postavljanjem ploa uz
pomo, (uobiajeno), bagera koji sputa razuporu u rov. Nakon zavrenih radova u rovu
isti se vade, iste i prebacuju na novu poziciju ili odvoze s gradilita.
Materijal
Drvo i drugi materijal, koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih strana
rovova i kanala, moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su
namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima odnosno standardima.
Za bono oblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm, a za razupiranje obla graa i
klinovi za uvrenje razupora.
Materijali za gotove elemente su eline paralelne ploe povezane s 4 vretena kojima se
regulira razmak izmeu ploa i fiksiraju se na bone strane iskopa.
Opis izvoenja radova
Nakon zapoetog iskopa rova, do dubine od 1 m poinje oblaganje stanica iskopa
postavljanjem vertikalnih gredica, horizontalnih dasaka i razupora koje se postavljaju
popreno na duljinu rova i to odozgo prema dolje. Razupore se postavljaju na udaljenosti
jedne od druge tako da se sprijei izboenje dasaka uslijed bonog pritiska terena, a
odreuje se ili iskustveno ili prema proraunu. Nakon zavrenih radova u rovu i
zatrpavanja do ispod razupiranja, razupore se vade pojedinano du rova, vertikalne
gredice i daske i to po segmentima po duljini rova, a ne sve odjednom. Kako napreduje
zatrpavanje tako se vade i razupore kako bi se sprijeilo obruavanje stranica iskopa.
Prilikom namjetanja gotovih metalnih razupora postavljaju se do dna u ranije iskopan
rov. Postupak namjetanja je valjan onda kada su ispunjeni sljedei preduvjeti:

stabilno tlo;

uspravni zidovi rova;

irina rova ostaje ista na duini jedne razupore (modula);

ne smije se gaziti po rovu prije postavljanja opreme za razupiranje rova;

nema instalacija, zgrada ili drugih graevinskih postrojenja, odnosno prometnih

povrina na podruju rova;

prihvatljiva veliina oekivanog slijeganja, slabljenja ili pomicanje tla na podruju

rova.
Stabilno je ono tlo koje u vremenu izmeu poetka iskopavanja i postavljanja podgrade
ne pokazuje znakove odrona.
Sistem razupore, pripremljen za ugradnju izvan rova, se uz pomo dizalice i
odgovarajuih alata za dizanje postavlja do dna u rov koji odgovara duini i irini jednog
modula (box-a) za razupiranje. Duina neosiguranog rova treba se ograniiti mjerom koja
je neophodna za ugradnju pojedinane opreme za razupiranje rova. Razmak izmeu zida

Stranica
5-12
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

rova i postavljene razupore treba se popuniti itavom visinom. Potom treba podgradu
osovinom razupiraa pritisnuti uza zid rova.
Po zavretku radova slijedi uklanjanje razupore slojevitim punjenjem i nabijanjem
materijala. Ovdje se razupora postepeno izvlai i nabija ranije donijet materijal za
punjenje (nasipavanje) rova. Sredstva (alat) za dizanje treba privrstiti samo na za to
predviene utore za dizanje podgrade.
Zahtjevi kvalitete
Razupiranje rovova mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u
kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba
iskopa da ne postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.
Razmak, izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa, se mora odrediti tako da se
sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.
Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za
20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa, sa dubine preko 200 cm, moraju se upotrebljavati
meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati
koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom radnik mora biti upoznat
prije poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe.
Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci,
avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.
Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,
ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske
radove.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost s
projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnih
proizvoda.
Obraun radova
Obraun radova se izvodi po m2 razuprtog rova obraunato i izmjereno na licu mjesta i
prema irini razupiranja.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-13

5
5-01.3

TESARSKI RADOVI I SKELE

PODGRAIVANJE
Opis radova
Podgraivanje za razliku od razupiranja osigurava jednu stranu iskopa. Moe se izraivati
od betona (dijafragma), elika (talpe), kombinacijom metala i drveta (I profili s
umetnutim daskama) ili drvenom graom. Prvi naini se obrauju u posebnom poglavlju
geotehnikih radova.
Tesarski radovi na podgraivanju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju
odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.
Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje
bone strane iskopa.
Drvo i drugi materijal, koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za podgraivanje bone
strane iskopa, moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su
namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima odnosno standardima. Za bono
oblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm koje se postavljaju iza zabijenih
drvenih gredica ili oble grae.
Iskopani materijal mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji
mogunost obruavanja tog materijala u iskop.
Oplata za podgraivanje bone strane iskopa mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad ruba
iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe.
Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci,
avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.
Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,
ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske
radove.
Materijal
Za podgraivanje u okviru tesarskih radova koriste se daske debljine 5 cm ( fosne )
,rezana graa ( gredice ) ili obla graa ( stupovi ) te vezna sredstva (okovi, vijci, avli,
ica )
Opis izvoenja radova
Ovisno o vrsti terena i dubini iskopa odreuje se nain podgraivanja. U sluaju manjih
dubina (1-2 m ) koristi se drvena graa i to daske, gredice ili obla graa u obliku stupaca.
Nakon iskopa do dubine od 1 m zabijaju se stupovi ili zailjene gredice do predviene
dubine. Iza njih prema trenu ulau se daske jedna iznad druge. Demontaa se izvodi ako
je mogua i to vaenjem dasaka i upanjem stupaca. Slijedi ienje i sortiranje.

Stranica
5-14
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Zahtjevi kvalitete
Podgraivanje iskopa mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u
kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.
Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se
sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.
Za vrijeme koritenja podgrade ne smije se pojaviti deformacja uslijed pritiska terena s
vanjske strane podgrade. Praenje krutosti, tj. nepromjenjivost oblika podgrade, mora se
kontinuirano provoditi od strane rukovodioca radova i nadzornog inenjera.
Podgrada mora biti tako izvedena da ne proputa materijal i procjedne vode s druge strane
podgrade.
Podgrada mora biti na dovoljnoj udaljenosti od mjesta rada, kako bi se radovi mogli
neometano izvoditi.
Podgrada mora biti tako izraena da njezino vaenje nakon zavrenih radova unutar
podgrade nema utjecaja na izvedene radove.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost s
projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnih
proizvoda.
Obraun radova
Rad na podgraivanju iskopa drvenom graom mjeri se u m2 izvedene podgrade.
5-01.4

ZATITNE DRVENE OGRADE

Opis radova
Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda, kao i ostala mjesta
(prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti te
prostor uz kanale i rovove moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine
najmanje 100 cm.
Materijal
Za izradu zatitne drvene ograde najee se koristi drvena graa (daske).
Opis izvoenja radova
U zemljanom terenu zatitna ograda se izvodi zabijanjem stupova na unaprijed
odreenom razmaku i zabijanjem horizontalnih dasaka od kojih prva dolazi na gornju
visinu od 100 cm. Minimalna irina daske rukohvata je 10 cm. Daske se privruju sa
strane prolaza

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-15

TESARSKI RADOVI I SKELE

Zahtjevi kvalitete
Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnog
materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati
horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m. Pod pritiskom se
ne smiju izvijati niti slomiti.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.
Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba biti vei od 30 cm. Pri dnu zatitne
ograde koja je na visini (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti puna rubna zatita
(daska) visine najmanje 20 cm.
Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima moraju se izraditi odgovarajui
nacrti i statiki prorauni.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o
emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i
izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost s
projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnih
proizvoda.
Obraun radova
Rad na zatitnim ogradama mjeri se u m2 ili m izvedene ograde.

Stranica
5-16
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

5-02

SKELE

5-02.1

FASADNA SKELA

Opis radova
Fasadna skela se sastoji od podnone stope, cijevi za vertikale, horizontale, dijagonale,
ograde i poprene veze, spojnice, ljestve za penjanje, podnice i elementa sidrenja.
Rad se sastoji od razmjere poloaja vertikala, postavljanja skele, kontrole izvedene skele,
korisnog vremena upotrebe, demontae, ienja, sortiranja i odvoza.
Opis izvoenja radova
Elementi eline cijevne skele dobavljaju se kao tipski proizvodi pojedinih proizvoaa
koji se viekratno koriste. Izvoai radova najee posjeduju odgovarajue sustave, od
kojih na osnovi dimenzija i optereenja konstrukcija ili ploa u gradnji projektiraju skelu.
Na osnovi projekta skele izabiru se elementi i dopremaju na gradilite.
Prije postavljanja fasadne skele podloga mora biti pripremljena i ispitana za nosivost i
preuzimanje optereenja od skele.
Fasadna skela se postavlja prema uputama proizvoaa. Paralelno s montaom skele
postavljaju se podnice, zatitne ograde, ukrute i ljestve za vertikalnu komunikaciju.
Zahtjevi kvalitete
Proizvoa dijelova skele pri projektiranju i izradi mora primijeniti vaee tehnike
propise za nosive eline konstrukcije, a upotrebljene vrste elika, spojnih vijaka te
elektroda za zavarivanje moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Svojstva i
kvalitetu proizvoa dokazuje potvrdama o sukladnosti. Svi dijelovi skele isporuuju se s
antikorozivnom zatitom. Upotrijebljena skela doprema se na gradilite ista, suha i
neoteena.
Unutranje plohe spojnica ne smiju biti podmazane. Dijelovi skele ne smiju se buiti niti
rezati, jer se time moe smanjiti nosivost. Nakon rasklapanja skele, uz nadzor strune
osobe, elementi skele se pregledavaju, iste i zatiuju od korozije alkidnim premazom.
Uklanjanjem skele uklanjaju se i eventualno postavljeni privremeni temelji.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o
emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i
izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost s
projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnih
proizvoda.
Obraun radova
Fasadna skela se obraunava prema zaskeljenoj povrini u m2.
Cijena upotrebe skele ukljuuje dopremu na gradilite, postavljanje i uklanjanje.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-17

5-02.2

TESARSKI RADOVI I SKELE

TEKA CIJEVNA SKELA

Opis radova
Radovi sa tekim skelama obuhvaaju dopremu skele, pregled skele u dijelovima,
postavljanje skele, pregled postavljene skele, korisno vrijeme uporabe, otputanje skele,
demontau skele, ienje, sortiranje i odvoz.
Opis izvoenja radova
Elementi eline cijevne skele dobavljaju se kao tipski proizvodi pojedinih proizvoaa
koji se viekratno koriste. Izvoai radova najee posjeduju odgovarajue sustave, od
kojih na osnovi dimenzija i optereenja konstrukcija ili ploa u gradnji projektiraju
nosivu skelu. Na osnovi projekta skele izabiru se elementi i dopremaju na gradilite.
Prije postavljanja nosive skele moraju biti pripremljeni i dovoljno ovrsli armirano
betonski temelji na koje e se skela osloniti.
Nosiva skela se postavlja na osnovi uputa proizvoaa. Po postavljanju skele postavlja se
oplata, te priprema i izvodi betoniranje konstrukcije ploe, propusta ili mosta.
Rasklapanje skele obavlja se nakon njenog otputanja, kada je rasponska konstrukcija
ovrsnula do te mjere da moe preuzeti barem vlastitu teinu.
Zahtjevi kvalitete
Proizvoa dijelova skele pri projektiranju i izradi mora primijeniti vaee tehnike
propise za nosive eline konstrukcije, a upotrijebljene vrste elika, spojnih vijaka te
elektroda za zavarivanje moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Svojstva i
kvalitetu proizvoa dokazuje potvrdama o sukladnosti. Svi dijelovi skele isporuuju se s
antikorozivnom zatitom. Upotrijebljena skela doprema se na gradilite ista, suha i
neoteena.
Unutranje plohe spojnica ne smiju biti podmazane. Svaki vezni lim izmeu stupova
mora biti povezan u oba vodoravna smjera, a dijagonalno elementima lake cijevne skele
kako bi se osigurala prostorna stabilnost. Dijelovi skele ne smiju se buiti niti rezati, jer se
time moe smanjiti nosivost. Nakon rasklapanja skele, uz nadzor strune osobe, elementi
skele se pregledavaju, iste i zatiuju od korozije alkidnim premazom.
Za mostove veeg raspona od 10 m stabilnost skele se mora dokazati u skladu sa
Pravilnikom o kontroli projekata NN 47/93. Prijem postavljene skele obavlja se
komisijski uz prisutnost nadzornog inenjera. Niveliranje skele obavlja se prije poetka i
za vrijeme betoniranja. Tijekom betoniranja promatra se stanje skele i uoavanjem
eventualnih nepravilnosti rad se mora obustaviti te odstraniti uoene nedostatke prije
nastavka rada. Za vrijeme stvrdnjavanja betona u oplati skela mora stajati mirno bez
pomaka i potresanja.
Uklanjanjem skele uklanjaju se i eventualno postavljeni privremeni temelji.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o
emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i
izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost s

Stranica
5-18
-

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnih

proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada kod nosivih skela obavlja se po m3 prostora ispod rasponske konstrukcije u
kojem se postavlja skela.
Cijena upotrebe skele ukljuuje dopremu na gradilite, postavljanje i uklanjanje.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-19

5
5-03

TESARSKI RADOVI I SKELE

NORME I TEHNIKI PROPISI
Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME
EN 1065
HRN EN 12811-1:2004
HRN EN 12811-2:2008
HRNEN 12811-3:2004
EN1995-1-1:2004
EN 1995-2:2004
HRN EN 350-1:2005

HRN U.C9 200

HRN U.C9.400
HRN U.C9.500
HRN EN 14544:2008
HRN EN 14081-1:2006
HRN U.D0.001
HRN D.C1.040
HRN D.C1.041
HRN EN 13986:2002
HRN D.A1.048
HRN EN 14279:2008
HRN EN 338

Zatita povrinske obrade metalnih podupiraa

Privremena radna oprema- 1. dio, skele- Izvedbeni
zahtjevi i projektiranje ( EN 12811-1:2003)
Privremena radna oprema 2. dio- informacije o
materijalima ( EN 12811-2:2004)
Privremena radna oprema-3. dio-Ispitivanje optereenjem
( EN 12811-3:2002)
Eurocod 5:Projektiranje drvenih konstrukcija-Dio 1-1:
Openito-Opa pravila i pravila za visokogradnju
Eurocod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 2:
Mostovi
Trajnost drva i proizvoda iz drva Prirodna trajnost
masivnog drva 1. dio- Upute o temeljnim naelima
ispitivanja i razredbe prirodne trajnosti drva (EN 3501:1994)
Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija
Konstrukcije od monolitnog drveta i ploa
Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Drvene
skele i oplate Tehniki uvjeti
Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Zatita
drveta u konstrukcijama Tehniki uvjeti
Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo okruglog
poprenog presjeka Zahtjevi (prEN 14544)
Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga
poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 1. dioOpi zahtjevi (EN 14081-1:2005)
Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Materijali
za izradu drvenih konstrukcija i tehniki uvjeti
Piljena borova graa
Piljena graa jela i smreka
Ploe na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama
Svojstva, vrednovanje sukladnosti i oznaivanje (EN
13986:2002)
Ispitivanje vrstoe drveta
Lamelirano furnirsko drvo (LVL) Definicije, razradba i
specifikacije
vrstoa, krutost i gustoa za puno meko drvo

TEHNIKI PROPISI
1.
2.
3.

Stranica
5-20
-

Tehniki propis za drvene konstrukcije

Tehniki propis za eline konstrukcije
Propisi zatite na radu propisi koji su usvojeni
odlukom vlade RH, a odnose se na propise prije
1991. godine, odluka u NN 53/91

121/07, 58/09
112/08
SL: 42/68; 45/68; 35/69;
49/86

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

TESARSKI RADOVI I SKELE

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Stranica 5-21