JOHN LOCKE

Dvije rasprave o vladi

PRVA RASPRAVA O VLADI
-

Locke komentira djelo Roberta Filmera Patriarcha u kojem Filmer tvrdi da je

pravo na vlast monarh naslijedio od Adama koji je bio apsolutni monarh od kojeg
potjee oinska vlast monarha
Locke se izjanjava protiv ropstva, a Filmer tvrdi da nisu ljudi roeni slobodni te
stoga nisu mogli slobodno birati svoje vladare i oblik vlade
Filmer smatra da je Adam postao monarh samim svoji postankom, no Locke to
osporava jer ako se ta vlast temelji na tome to je Adam svima otac, on svojim
nastankom nije mogao biti monarh jer jo nije bio otac

O Adamovu pravu na suverenost na osnovu darivanja

- Bog je dao Adamu pravo gospodarenja nad svim ivim biima, no u to nisu bili ubrojeni
i ljudi te je tim inom Bog zapravo dao pravo na sva iva stvorenja (a koja nisu ljudi)
svim ljudima, a ne samo Adamu
O Adamovu pravu na suverenost na osnovu oinstva
- Locke osporava ope raireno uvjerenje da otac na temelju toga to je podario ivot
svojoj djeci ima i apsolutnu vlast nad njima i njihovim ivotom jer im je zapravo ivot
dao sam Bog
- budui da je Bog u ljude usadio nagon za razmoavanjem, to da je djeci pravo na udio u
svojini svojih roditelja i pravo da naslijede njihove posjede radi odranja potomstva
- ljudi nisu vlasnici onoga to imaju samo za sebe, nego djeca imaju pravo
na udio u njihovoj svojini nakon to ih smrt rastavi od njihovih posjeda
-

osnov svojine jest u pravu . da koristi svako nie stvorenje radi odravanja i
udobnosti ivota stoga . ima ak i pravo da uniti ono nad ime ima pravo kao
nad svojom svojinom, ali vlada ne samo da titi svojinu i prava pojedinaca nego i
radi dobra onih kojima se vlada
kada sin ima pravo da od oca naslijedi njegovu imovinu, on ipak s time nema
pravo da naslijedi i vlast od oca
Locke se zatim pita tko bi trebao biti pravi naslijednik Adamov jer u Bibliji ne
stoji da bi naslijednik uvijek trebao biti samo najstariji sin (ima dosta sluajeva u
kojima naslijednik nije nastariji sin ili uope nije sin kralja)
jer ako postoji u svijetu samo jedan Adamov naslijednik, tada
postoji samo jedan zakoniti kralj te stoga dok se ne razrijei pitanje
o pravom Adamovom naslijedniku, podanici nisu obavezni na
poslunost svojim kraljevima

DRUGA RASPRAVA O VLADI

-

politika vlast predstavlja pravo donoenja zakona sa smrtnim i manjim kaznama

radi:
o ureenja i ouvanja svojine

o upotrebe prinude zajednice prilikom izvravanja takvih zakona

o obrane drave od inozemne povrede
sve zbog zajdnikog dobra

O prirodnom stanju
- stanje svih ljudi po prirodi = stanje savrene slobode ljudi da odreuju svoje
radnje i raspolau svojim posjedima i osobnostima kako smatraju da je prikladno
u granicama prirodnog zakona, a da ne pitaju za doputenje nekog drugog . ili da
ovise o njegovoj volji
to je stanje jednakosti jer nitko nema vie vlasti od drugoga i
jurisdikcija i sva vlast su uzajamni
- to nije stanje samovolje . nema pravo da unito sebe ili bilokoje stvorenje u
svojem posjedu
- prirodno stanje ima prirodni zakon koji obvezuje svakoga, a predstavlja ga um
- izvrenje prirodnog zakona je predano u ruke svakog . na osnovu ega svatko
ima pravo da kazni prekrioce tog zakona
kanjava ga onoliko koliko to odgovara prekraju, onako kako to
nalae um
krei prirodni zakon krivac daje do znanja da ne ivi po pravilu
uma i ope pravednosti
- prema tome . u prirodnom stanju ima dva prava:
o pravo kanjavanja zloina zbog obuzdavanja i spreavanja slinog
prekraja = svatko ima izvrnu vlast
o pravo uzimanje odtete koje pripada oteenome
- prekraj uinjen u prirodnom stanju moe biti kanjen na isti nain kao to moe
biti kanjen zloin u dravi
o zakoni drave su osnovani na prirodnom zakonu
- Bog je nedvosmisleno stanovio vladu kako bi se izbjegla pristranost kod suenja
(jer bi . u prirodnom stanju sam sebi mogao biti sudac) i nasilje lj.
- je li ikada postojalo takvo prirodno stanje?
o svi prinevi i vladari nezavisnih vlada su u prirodnom stanju jer nema
nikoga iznad njih
- po prirodi smo skloni da teimo zajednitvu i druenju s drugima svi lj. su po
prirodi u tajvom stanju i tako ostaju dok vlastitom suglasnou ne postanu lanovi
nekog politikog drutva
O stanju rata
- po osnovnom prirodnom zakonu . treba biti ouvan to briljivije, a svi ne mogu
biti odrani, tada treba dati prednost bezbjednosti nevinoga
o . moe unititi . koji vodi rat protiv njega ili koji mu je neprijatelj budui
da takvi lj. nisu obavezani opim zakononm uma
o nitko ne moe imati drugog . u apsolutnoj vlasti tj. uini ga robom, osim
ako ga na to silom ne prinudi to je protivno pravu njegove slobode
- prirodno stanje nije stanje rata
o prirodno stanje je kada lj. ive u skladu s umom, bez zajednikog
pretspostavljenog na zemlji koji ima vlast da presuuje izmeu njih

izbjegavanje stanje rata je znaajan razlog zbog kojeg su lj. uli u drutvo i
napustili prirodno stanje

O ropstvu
- prirodna sloboda . = biti slobodan od bilo koje vie vlasti na zemlji i ne biti pod
voljom ili zakonodavnom vlau ., ve samo priznati prirodni zakon za svoje
pravilo
- sloboda . u drutvu = ne biti pod nekom drugom zakonodavnom vlau osim pod
onom koja je u dravi ustanovljena suglasnou
- sloboda lj. pod vladom = imati postojano pravilo po kome se ivi, koje je
zajedniko svakom u tom drutvu i koje je donijela zakonodavna vlast
uspostavljena u njemu
- nitko ne moe dati vie vlasti nego to je sam ima
o . nema vlast nad svojim ivotom te ne moe ugovorm ili vlastitom
suglasnou sebe uiniti neijim robom, niti sebe staviti pod apsolutnu
arbitrarnu vlast drugoga
o to bi tada bilo stanje ropstva koje je produeno stanje rata izmeu
zakonitog osvajaa i zarobljenika
meutim, obje strane se mogu sporazumjeti o ogranienju vlasti i
poslunosti te time prestaje stanje rata ropstva onoliko dugo koliko
traje ugovor
O svojini
- Bog je dao zemlju svim lj. kao zajedniko dobro
dao im je i um da ga upotrebljavaju radi najbolje koristi za ivot i udobnost
- moraju postojati sredstva prisvajanja to je rad
- svaki . ima svojinu nad svojom vlastitom osbnou nitko drugi na to nema pravo
rad njegovih ruku su s pravom njegovi
to god je on svojim radom izdvojio iz prirode, to s pravom pripada njemu
radom izdvaja ono to je zajdniko i iz stanja u kojem je to ostavila priroda
zapoinje svojina
- . moe za sebe uzeti onoliko koliko mu je potrebno, a da se ne pokvari prije nego to
iskoristi sve to je izvan toga vee je od njegovog udjela i pripada drugima
ako je uzeo previe, tada je povrijedio opi prirodni zakon i podloan je
kanjavanju on je time posegnuo za dijelom svoga susjeda
- veliki postotak oboga to . prisvoji je produkt njegova rada
priroda i zemlja same po sebi pruaju uglavnom bezvrijedne predmete
- zlato, srebro i dijamanti su stvari kojima su mijenje i sporazum dali vrijednost vie nego
stvarna upotreba i nunost odranja ivota
budui da oni ne mogu propasti, . ih moe nagomilavati koliko hoe
tako je dolo do toga da se poeo koristiti novac kao neka trajna stvar koju lj.
mogu sauvati bez propadanja
O oinskoj vlasti
-

majka ima jednako pravo na djecu kao i otac

lj. ipak nisu svi jednaki na sve naine

o mogu se razlikovati po starosti, iskustvu, sposobnostima...
o oni su ipak svi jednaki sa gledita pravosudne vlasti ili gospodstva jednoga
nad drugima
o djeca nisu roena u ovakvom potpunom stanju jednakosti, ali su roeni za
njega
njihovi roditelji imaju privremenu pravosudnu vlast nad njima
Adamova djeca su na svijet dola nesvjesna i nesposobna da koriste vlastiti um te
stoga nisu mogla upotrijebiti prirodne zakone (koji proizlaze iz uma) nisu ni
mogla biti pod zakonom uma te stoga nisu ni mogla biti slobodna
o zakon u ovom istinskom pojmu nije toliko ograniavanje koliko
usmjeravanje slobodnog i inteligentnog izvrioca prema svom
odgovarajuem interesu tamo gdje nema zakona nema ni slobode jer
sloboda znai biti slobodan od ogranienja i nasilja drugih
o sloboda = sloboda . da raspolae kako mu je volja svojom osobnou,
djelatnostima, posjedima i cjelokupnom svojinom u okviru ovlatenja onih
zakona kojima je podvrgnut i da u tome ne bude potinjen arbitrarnoj volji
drugoga ve da slobodno slijedi svoju vlastitu
o budui da nema razuma da slijedi svoju volju, drugi to mora initi za njega
roditelji prestaju imati vlast nad djecom kada ona budu dovoljno zrela da svojim
umom mogu shvatiti zakone i da mogu samostalno ivjeti po njihovim pravilima
o umno zaostali lj. uvijek e imati staratelja bilo to roditelji ili netko
dodjeljen od same drave
roeni smo slobodni budui da smo roeni razumni
oeva vlast je samo sjenka vlasti vladaoca
kada djeca vie ne budu pod vlau roditelja, ta ih sloboda ne oslobaa od
potovanja koje moraju ukazivati svojim roditeljima (po bojem i prirodnom
zakonu)
meutim, otac nema vlast nad svojinom ili djelatnostima svojeg sina niti pravo da
nareuje svojim sinovima u svim prilikama
otac posjeduje vlast da podijeli svoju svojinu kako mu je volja meu svojim
sinovima

O politikom ili graanskom drutvu

- Bog je stvorio . kao drutvano bie koje ne moe samo ivjeti te je stoga ima
snane sklonost, ali i obavezu da se povee u jedno drutvo
o prvo drutvo je bila brana zajednica, tj. zajednica mukarca i ene
o druogo je bila zajednica roditelja i djece
o zatim gospodara i sluge
o svi oni su se povezali u jedno veliko politiko drutvo
- brano drutvo:
o stvara se ugovorm izmeu mukarca i ene
o imaju obostrano pravo na tijelo jedno drugoga
o uzajamna potpora, pomo i zajednica interesa radi zbrinjavanja potmstva

o cilj te zajednica je produenje vrste te traje mnogo due nakon raanje

djece onoliko dugo koliko je potrebno da se odgoje djeca
o donoenje odluka, tj. upravljanje voljom mua i ene zajedno, preuzima
mu jer je jai i sposobniji
o meutim, ena ima pravo odvojiti se od svojega mua kada to prirodno
pravo ili njihov ugovor doputa
gospodar i sluga:
o izmeu dvije osobe razliitog poloaja
o razmjena dobara: rad za nadnicu
o druga je stvar kad se radi o robovima (zarobljeni u pravednom ratu) oni
prirpadaju apsolutnoj i arbitrarnoj vlasti svojih gospodara
u takvom stanju nisu sposobni ni za kakvu svojinu te stoga nisu ni
dio graanskog drutva iji je cilj ouvanje svojine
o gospodar ne raspolae nikakvom zakonodavnom vlau ivota i smrti nad
svojim slugama (kao ni otac nad svojom obitelji), ako se ne radi o
robovskom odnosu
politiko drutvo postoji tamo gdje se pojedinac odrekao svoje prirodne vlasti nad
kanjavanjem onih koji ugroze njegov ivot ili svojinu i predao je u ruke zajednici
o ljudi sjedinjeni u jednom tijelu i imaju zajedniki ustanovljeni zakon na
koji se pozivaju i sudstvo sa vlau da rjeava sporovo izmeu njih i
kanjava prekrioce, jesu u politikom drutvu (u suprotnom se nalaze u
prirodnom stanju)
o postojanje izvren i zakonodavne vlasti
o lj. ulaze u stanje drave uspostavljanjem zajednikog suca da rjeava sve
sporove i da daje zadovoljenje za tete
apsolutna monarhija nije u skladu s graanskim drutvom i ne moe biti oblik
graanske vlade jer je cilj graanskog drutva da izbjegne i ispravi nepogodnosti
prirodnog stanja, a monarh je sam u prirodnom stanju jer nema neke vlasti iznad
njega koja bi ga kaznila kada bi nanio nepravdu svojim podanicima
o bilo bi glupo vjerovati da kada su lj. stupali u graansko drutvo, odluili
donijeti zakone za sebe, ali iz njih izuzeti samo jednog . koji bi jo i
njima trebao i vladati
nijedan . u graanskom drutvu ne moe biti izuzet iz njegovih zakona

O poetku politikih drutava

- budui da su lj. po prirodi svi slobodni, jednaki i nezavisni, nitko ne moe biti
lien svoje imovine i potinjen politikoj vlasti drugoga bez vlastite suglasnosti
o suglasnost s drugim lj. da se zdrue i ujedine u zajednicu kako bi ugodno i
bezbrino ivjeli zajedno i sa sigurnou uivali vlastitu imovinu
o oni tada ine jedno politiko tijelo u kojem veina donosi odluke za sve
akt veine se smatra sktom cjeline budui da po zakonu prirode i uma
sadri vlast cjeline
- cilj graanske vlade je ouvanje svojine
- ono to zaista uspostavlja neko politiko drutvo je suglasnost nekog broja
slobodnih lj., pogodnih za stvaranje veine, da se ujedine i utjelove kao drutvo

o oni mogu uspostaviti onakav oblik vlade kakav smatraju da im odgovara

drave obino ne poznaju vlastito roenje i djetinjstvo ako ita saznaju o tome,
tada je to iz sluajnih svjedoanstava koje su drugi sauvali
Locke je ak sklon povjerovati da je vlada obino zapoela sa ocem tamo gdje je
obitelj bila dovoljno brojna da bi ivjela za sebe i sotala dalje cjelovita na okupu,
ne mjeajui se sa drugima
moe se pretspostaviti da je najvea briga ljudi bila kako da obezbjede sebe protiv
strane sile
o bilo im je prirodno da sebe stave pod takav poredak vlade koji bi najbolje
mogao posluiti tome cilju
o izabirali bi najmudrijeg i najhrabrijeg . da ih organizira u sluaju rata i da
u tome prvenstveno bude njihov vladar
o Locke prihvaa uvjerenje da su vojskovoe esto postakali kraljevi i da je
vladavina takvih vojskovoa mogla biti prijelazan period izmeu
prirodnog stanja i drutva
dijete nije roeno kao podanik niti jedna zemlje ili vlade
o kad doe u doba razboritosti, . je slobodan da sebe stavi pod onu vladu
koju sam izabere on se mora suglasiti:
izriita suglasnost
preutna suglasnost
svaki . koji ima neki posjed ili uiva neki dio gospodarstva
neke vlade, time daje preutnu suglasnost
stranci ne postaju podanici ili lanovi neke drave time to cijeloga ivota ive
pod njezinom vladom i uivaju njezine povlastice iako po savjiseti bi trebali
potivati njezine zakone kao svako drugi tko uiva njezine povlastice, ali to ga
ipak ne ini podanikom ili lanonm te drave
o to . moe postati samo kad stvarno stupi u dravu na osnovu pozitivne
obaveze i izriitog obeanja i ugovora i tada je on trajno i neizbjeno njoj
obvezan

O ciljevima politikog drutva i vlade

- u prirodnom stanju je ovjekovo gospodarenje stalno nesigurno i podlono
napadu drugih
o stoga je glavni cilj udruivanja lj. u drave i njihova stavljanja pod vladu
ouvanje njihove svojine
o da bi se taj cilj ostvario u prirodnom stanju mnoge stvari nedostaju:
nedostaje ustanovljeni, poznati zakon, primljen i odobren opom
suglasnou koji bi bio mjera pravednog i nepravednog i ope
mjerilo koje bi rjeavalo meuljudkse sporove
nedostaje poznat i nepristran sudac sa vlau da rjeava sve
sporove prema zakonu
nepostoji vlast da podri i potpomogne presudu kad je pravedna i
da joj omogui dravno izvrenje
- u prirodnom stanju . ima dvije vlasti:

o da ini to god smatra prikladnim za ouvanje sebe i drugih u okviru

doputenja prirodnog zakona (na temelju njega svi lj. predstavljaje jednu
zajednicu drugaiju od svih stvorenja)
o da kanjava zloine koji su uinjeni protiv prirodnog zakona
. te dvije vlasti predaje zakonodavnoj i izvrnoj vlasti u dravi

O oblicima drave
- demokracija (zakonodavna i izvrna vlast u rukama ima veina), oligarhija
(nekolicina izabranih), izborna i nasljedna monarhija (jedan .)
- oblik vlade ovisi o ureenju vrhovne, zakonodavne vlasti prema ureenju te
vlasti ovisi i oblik drave
- drava = bilokoja nezavisna zajednica
O domaaju zakonodavne vlasti
- prvi i osnovni pozitivni zakon svih drava je ustanovljenje zakonodavne vlasti jer
je prvi i snovni prirodni zakon (koji treba vladati ak i samim zakonodavni
tijelom) ouvanje drutva i svakog pojedinca u njoj
- zakonodavna vlast je sveta i neizmjenjivamu rukama u koje ju je zajednica
jednom predala
- zakon ne moe biti zakon bez suglasnosti drutva nad kojim nitko ne moe imati
vlast donoenja zakona osim na osnovi vlastite suglasnosti njegovih pripadnika i
na osnovi ovlatenja dobivenog od njega
- nikakve zakletve nekoj stranoj sili ili nekoj domaoj nioj vlasti ne mogu lana
jednog drutva osloboditi njegove poslunosti prema zakonodavnom tijelu
- . ne moe zakonodavnoj vlasti predati vie ovlasti od onih koje sam ima nad
sobom stoga se ne moe potiniti nekoj arbitrarnoj vlasti jer nema apsolutnu
vlast nad vlastitim ivotom
- prirodsni zakoni vai kao vjeno pravilo za sve ljude, za zakonodavce i za sve
druge
- zakonodavno tijelo ili vrhovna vlast ne moe za sebe prisvojiti vlast upravljanja
na osnovu improviziranih dekreta ve je duna djeliti pravdu i rjeavati o pravima
podanika na osnovu objavljenih vaeih zakona i preko poznatih ovlaenih
sudaca
- vrhovna vlast ne moe uzeti nekom . bilo koji dio njegove svojine bez njegove
suglasnosti
o ipak vlada ima pravo na ubiranje poreza radi vlastitog odravanja, a na to
su obavezni svi koji uivaju njezinu zatitu ali i to mora biti provedeno
uz njegovu suglansost
- zakonodavna vlast ne moe prenijeti vlast donoenja zakona u neke druge ruke
o samo narod moe odrediti oblik drave, a to ini uspostavljanjem
zakonodavne vlasti i odreivanjem u ijim e rukama ona biti
o vlast zakonodavnog tijela potjee od naroda na osnovu pozitivnog
dobrovoljnog odobrenja te ona moe biti samo ono to je time odreeno, a
to nije odreivanje zakonodavca
O zakonodavnoj, izvrnoj i federativnoj vlasti drave

zakonodavna vlast je ona vlast koja ima pravo odrediti kako e biti upotrebljena
sila drave radi ouvanja zajednice i njezinih podanika
o meutim, budui da se oni zakoni koje treba neprestano izvravati i ija
snaga treba uvijek trajati mogu donijeti za kratko vrijeme, nema potrebe
da zakonodavno tijelo stalno postoji budui da nema uvijek posla koji bi
obavljao
ali zakoni imaju stalnu i trajnu snagu i zahtjevaju neprestano izvrenje, nuna je
vlast koja uvijek postoji i koja treba nadgledati izvrenje zakona stoga su
zakonodavna i izvrna vlast odvojene
federativna vlast obuhvaa vlast rata i mira, lige i saveze i sve poslove s licima i
zajednicama bez drave
o razlika izmeu izvrne i federativne vlasti prva obuhvaa primjenu
domaih zakona drutva unutar njega samog na sve one koji su njegovi
djelovi, a druga upravljanje vanjskom bezbjednou i interesom zajednice
sa svim onima od kojih ona moe stei korist ili tetu

O potinjenosti vlasti drave

- moe postojati samo jedna vrhovna vlast, koju predstavlja zakonodavno tijelo,
prema kojoj sve ostale jesu i moraju biti potinjene
o u narodu jo ostaje vrhovna vlast da ukloni ili izmjeni zakonodavno tijelo
ako postupa suprotno svojim ovlastima
- lj. su stupili u drutvo kako bi se ouvali od onh koji se ogreavaju o
nepromjenjivi zakon samoouvanja s obzirom na to moe se rei da je zajednica
uvijek vrhovna vlast
o meutim, ako je pod nekim oblikom vlade, tada ovu vlast narod nikad ne
moe uzeti dok se vlada ne raspadne
- u svim sluajevima dok valda postoji, zakonodavno tijelo je vrhovna vlast
- u nekim dravama izvrna vlast je dana jednom licu koje takoer ima udijela u
zakonodavstvu ta se linost takoer moe nazvati vrhovnom jer posjeduje
vrhovno izvrenje
- onaj tko upotrijebi silu prema narodu bez punomoi i suprotno ovlatenju koje mu
je dano, nalzi se u stanju rata s narodom koji ima pravo ponovno uspostaviti svoje
zakonodavno tijelo u vrenju svoje vlasti
- vlast sazivanja i rasputanja zakonoavnog tijela, koja je dana izvrnoj vlasti, ne
daje izvrnoj vlasti nadmonost nad njim to joj je ovlatenje povjereno radi
bezbjednosti naroda
- ustav = izvorni i vrhovni akt drutva koji prethodi svim njegovim pozitivnim
zakonima i koji u cjelini zavisi od naroda
o nikakva ga nia vlast ne moe promijeniti
- spas naroda je vrhovni zakon (salus populi suprema lex)
O prerogativi
= to je bila osobna vlast monarha rukovoenja dravom
= izvrna vlast koja se mogla upotrijebiti po vlastitom nahoenju budui da nije bila
regulirana prethodno utvrenim pravnim pravilima

budui da je colj vlade ouvanje svih, ak se i krivci trebaju potedjeti ako to ne

ide na tetu nevinoga
prerogativa prema Locku = vlast da se radi razborito zbog opeg dobra bez
zakonskog propisa, a ponekad ak i protiv njega
o ona je narodno doputenje svojim vladarima da ine stvari po vlastitom
nahoenju ondje gdje zakon uti, a ponekad i protiv direktnog zakona, a
sve radi opeg dobra
o ona nije nita drugo do vlast injenja opeg dobra bez pravila
Locke smatra da su takve bile prve vlasti (izravno proizale iz oinske) kada su se
drave po broju lj. malo razlikovale od obitelji
ako izmeu takve vlasti i naroda doe do nesuglasica, ne postoji neki sudac koji
e biti iznad takve vlasti, a da bi joj mogao suditi tada se narod mora obratiti
Bogu

O oinskoj, politikoj i despotskoj vlasti uzetim zajedno

-

oinska ili rodtieljska vlast:

o = vlast koju roditelji imaju nad svojom djecom da bi njima vladali za
njihovo dobro dok ona ne dou do toga da upotrebljavaju um
o dana od prirode
o tamo gdje maloljetnost ini dijete nesposobnim da upravlja svojom
svojinom
politika vlast:
o = vlast koju je svaki . imajui je u prirodnom stanju predao u ruke
drutva, a u njemu vladarima koje je drutvo postavilo iznad sebe sa
uzriitim ili preutnim ovlatenjem
o ona se treba upotrebljavati zbog dobra ljudi i ouvanja njihove svojine
o ne moe biti apsolutna, srbitrarna vlast nad ivotima i bogatstvima
o daje je dobrovoljni sporazum
o tamo gdje lj. sami raspolau vlastitom svojinom
despotska vlast:
o = vlast koju jedan . ima nad drugim da bi mu oduzeo njegov ivot kad
god mu je volja
o tu vlast ni priroda ne daje, a niti je ugovor moe sklopiti jer . ne moe
predati ovlasti drugome koje sam nema
o samo su zarobljenici u pravednom i zakonitom ratu potinjeni despotskoj
vlasti jer se onaj koji je nepravedno napao odrekao miroljubivog puta i
stavio se u ratno stanje s dravljanima napadnute zemlje
o daje je zloin
o nad onima koji uope nemaju nikakvu svojinu

O osvajanju
- daleko je od uspostavljanje bilo kakve vlade
- napada koji nepravedno napada, nikada nee stei pravo nad osvojenim stoga
Locke dalje razmatra samo vlast osvajaa u zakonitom ratu:

o osvajanjem ne dobiva nikakvu vlast nad onima koji su osvajali s njim

o dobija samo vlast nad onima koji su sudjelovali u ratu nepravednom silom
o ima apsolutnu vlast nad ivotima, ali ne i nad posjedima onih koji su
sudjelovali u ratu ta vlast je despotska
posjede moe samo zauzeti kao naknadu za pretrpljene tete u ratu
obeanja iznuena silom ne vrijede, jer ja jo uvijek zadravam pravo na ono to
drugi silom oduzme od mene
svaki . je roen s dvostrukim pravom:
o pravo slobode za svoju linost nad kojom vlast nema nitko drugi
o pravo da sa svojom braom naslijedi dobra oca svoga
zbacivanje vlasti koju je postavila sila, a ne pravo nad nekim premda se naziva
pobunom, nije prekraj pred Bogom

O uzurpaciji
- osvajanje se moe nazvati uzurpacijom, ali uzurpator nikada ne moe imati pravo
na svojoj strani budui da uzurpacija postoji samo tamo gdje je jedan zadobio
svojinu na onome na emu drugi ima pravo
o zadrava se oblik vlasti, no ako uzurpator proiri svoju vlast tada se govori
o tiraniji pridodanoj uzurpaciji
O tiraniji
- uzurpacija je vrenje vlasti na koju drugi ima pravo, a tiranija vrenje vlasti izvan
prava, na to nitko ne moe imati pravo
o upotrebljavanje vlasti radi svoje vlastite privatne koristi
o kada vladar pravilom ini ne zakone, ve svoju volju
- razlika izmeu kralja i tiranina:
o prvi postavlja zakone kao ogranienje svoje vlasti, a dobro zajednice je cilj
njegove vlade; drugi sve rtvuje vlastitoj volji i prohtijevu
- gdje god zakon prestaje, tiranija nastaje ukoliko je zakon prekren na tuu tetu
- sila se moe suprotstaviti nepravednoj i nezakonitoj sili dakle mogua je pobuna
protiv tirana
O raspadu vlade
-

razlika izmeu raspada vlade i raspada drutva

uzrok raspada politikog drutva jes upad strane sila koja ga osvaja
tamo gdje se drutvo raspalo, vlada ne moe dalje postojati
vlade se raspadaju i iznutra:
o kada se zakonodavno tijelo promijeni
ustav zakonodavnog tijela je prvi i osnovni akt drutva, na osnovu
kojega se obezbjeuje dalje trajanje njegovog jedinstva
o kada princ sprijei zakonodavno tijelo da se sazove u odgovarajue
vrijeme ili da djeluje slobodno shodno onim ciljevima zbog kojih je ono
ustanovljeno tada dolazi do promijene zakonodavnog tijela

o kada princ arbitrarno promijeni birae ili nain izbora bez suglasnosti
naroda i suprotno opim interesima
o predaja naroda u potinjenost stranoj sili
o kada onaj tko raspolae izvrnom vlau zapusti i napusti to upravljanje
o kada princ ili zakonoavno tijelo djeluju suprotno njihovom ovlatenju:
kada poseu za svojinom podanika tako se stavljaju u stanje rata
s narodom
podviivanjem predstavnika vlade
kada se vlada raspadne, narod ima pravo da se o sebi pobrine uspostavljanjem
novog zakonodavnog tijela samoobrana je dio prirodnog zakona i ne moe se
uskratiti narodu ak ni kada je uperena protiv kralja
o ali to pruanje otpora mora biti bez odmazde ili kanjavanja jer nii ne
moe kanjavati viega
o sudac e biti sam narod kada se odluuje da li zakonodavno tijelo djeluje
suprotno svojim ovlastima
o nakon ruenja ili propasti vlade, vlast se vraa u ruke naroda i on je moe
dati kome eli i u kojem obliku eli