Bosna i Hercegovina

BRKO DISTRIKT
BOSNE I HERCE GOVINE

SKUPTINA BRKO DISTRIKTA BiH

Na osnovu lana 22. Statuta Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH", broj 17/08) Skuptina Brko Distrikta Bosne i Hercegovine na
70. redovnoj sjednici odranoj 25. juna 2008. godine, usvojila je
ZAKON
O PROSTORNOM PLANIRANJU I GRAENJU

DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE

lan 1.
(Predmet)
Zakonom o prostornom planiranju i graenju (daljnjem tekstu: Zakon) propisuju se:
osnovni principi prostornog planiranja i graenja, organizacija prostornog planiranja,
dokumenti prostornog planiranja, informacioni sistem o prostoru, lokacijski uslovi,
tehnike karakteristike bitne za graevinu, tehnika doputenja, projektna
dokumentacija, uesnici u graenju, odobrenje za graenje, odobrenje za upotrebu,
nadzor i inspekcija, kaznene odredbe i prelazne i zavrne odredbe.
lan 2.
(Znaenje pojedinih izraza)
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedea znaenja:
a) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje, odnosno na,
iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske
aktivnosti.
b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao
rezultat ljudskih aktivnosti.
c) Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i objekata na
odreenom podruju.
d) Plansko prostorno ureenje podrazumijeva zatitu i upravljanje
prostorom s ciljem odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u
planiranju prostora.
e) Odrivi razvoj je obezbjeenje takvog koritenja prostora, koji uz
ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja prirodnih dobara, te
zatitu kulturnog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava
potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih
generacija.
f) Prostorno planiranje je multidisciplinarna djelatnost kojom se planira
namjensko koritenje prostora, odreuju uslovi za razvoj djelatnosti u
prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih
objekata i definiu uslovi za lociranje i graenje planiranih objekata.
g) Naselje je izgraen i funkcionalno objedinjen prostor, kao i
funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kojem su osigurani
uslovi za ivot, rad i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika.

h)

Naseljeno mjesto je prostor koji, po pravilu, obuhvata jedno ili vie

naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu ije se ime i
podruje propisuje zakonom.
i) Grad Brko je jedinstvena urbana infrastrukturna cjelina, definisana
granicama ireg urbanog podruja.
j) Selo je naselje kao posebna funkcionalna cjelina koje se nalazi izvan
granica ireg urbanog podruja.
k) Gradsko graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite
u gradu Brko, koje je odgovarajuim planovima namijenjeno za
izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona.
l) Ostalo graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite
namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a
koje se nalazi van zone gradskog graevinskog zemljita.
m) Graenje je izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova,
ugradnja i montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata ili
konstrukcija, kao i izgradnja nove graevine, rekonstrukcija, dogradnja,
nadogradnja, sanacija, promjena namjene, konzervacija, izgradnja
privremenih graevina, uklanjanje graevina i izvoenje drugih zahvata u
prostoru.
n) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje
vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova i graenje pomonih
graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja
gradilita i primjene odgovarajue tehnologije graenja, pripremu
odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te
organizovanje saobraajne komunikacije unutar gradilita.
o) Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini,
kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na
stabilnost graevine ili njenih dijelova, uvoenje nove instalacije ili
ugraivanje nove opreme u graevinu, mijenjanje namjene, tehnolokog
procesa ili vanjskog izgleda graevine. Rekonstrukcijom se ne smatraju
radovi na zamjeni, dopuni, popuni opreme ako je to u skladu sa
namjenom graevine kao i radovi na odravanju odravanje graevine.
p) Sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih
karakteristika graevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju
uslovi u skladu s kojim je izgraena.
q) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova
za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i
upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa tekoama u
kretanju.
r) Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i
izvoenje radova nunih za sigurnost i stabilnost graevine, ivot i
zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih karakteristika i drugih
uslova propisanih za predmetnu graevinu, a koji ne utiu na dimenzije i
vanjski izgled graevine, te na zatitu ivotne sredine.
s) Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se
oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljnjeg propadanja, a do
sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na
nezavrenoj graevini.
t) Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine do 50%
tlocrtne povrine, kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu

u)
v)

w)

x)
y)

z)

aa)

bb)

cc)

dd)
ee)

ff)

graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa

graevinom uz koju se dograuje.
Nadziivanjem se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kojim se
dobija novi stambeni ili poslovni prostor.
,,Konzervacija objekata pod zatitom je ouvanje fizikih ostataka
objekata pod zatitom i njegovog okruenja, uz zabranu bilo kakve
gradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te
zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost
spomenika.
,,Restauracija je rekonstrukcija graevine uz potpuno ouvanje
raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim,
umjetnikim i historijskim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih
graevinskih materijala i radove izvoene na osnovu postojee originalne
dokumentacije.
,,Reprodukcija je kopiranje izgleda, strukture i estetinosti originala s
ciljem prezentacije kulturnih ili tradicijskih vrijednosti.
,,Iluminacija je poduzimanje takvih intervencija na objektu pod
zatitom ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema
elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee ugroziti vrijednost objekta
pod zatitom.
Promjenom namjene smatra se izvoenje graevinskih radova sa
kojima se ne mijenja bitno vanjski izgled objekta, ali promjena koritenja
graevine ili njenog dijela bitno mijenja uslove upotrebe te graevine,
okolnih graevina i prostora, te odvijanja saobraaja i uslove zatite
ivotne sredine i poveava uticaj te graevine na okolinu.
Promjenom djelatnosti smatra se izvoenje radova koji predstavljaju
promjenu namjene, dopune ili zamjene djelatnosti kojom se ne poveava
uticaj graevine na okolinu.
Uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa graevine ili
njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem opreme
i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog dijela u
uredno stanje.
Graevina je sve to je nastalo graenjem i povezano je sa tlom, a
sastoji se od graevinskog sklopa ili graevinskog sklopa i ugraenog
postrojenja, odnosno opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku
cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani
s tlom koji nisu nastali graenjem, ako se njime mijenja nain koritenja
prostora.
Privremena graevina je graevina montano demontane izvedbe ili
izvedena od lakih materijala, privremeno postavljena na lokaciji.
Individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na
posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, maksimalne spratnosti
podrum i tri nadzemne etae namijenjene stanovanju i ija bruto povrina
ne prelazi 400m2 .
Individualni stambeno-poslovni objekat je graevina stambene i
poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne
spratnosti podrum i tri nadzemne etae ija bruto povrina ne prelazi
400m2, od kojih se maksimalno 50% povrine koristi za poslovnu
namjenu.

gg) Visina graevine - podrazumijeva se visina mjerena od najnie kote

ureenog okolnog terena uz rub graevine do najvie kote krovne
konstrukcije ili drugog elementa objekta.
hh) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi
ispod prizemlja odnosno suterena.
ii) Suteren (Su) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i
zaravnani teren uz proelje graevine, sa najmanje jednim proeljem
izvan terena.
jj) ,,Tavan'' predstavlja prostor iznad posljednje etae objekta, koji nije
namijenjen za stanovanje sa nadzidom do 0,60 m i koji ne ulazi u
spratnost zgrade.
kk) ,,Potkrovlje'' (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad posljednje
etae i neposredno ispod krova ureen za stanovanje ili poslovnu
djelatnost i moe imati nadzidu do 1,50 m.
ll) ,,Mansarda'' je prostor predvien za stanovanje ili poslovne namjene bez
nadzide, sa krovnim ravnima donjeg dijela nagiba od 60 do 75 stepeni i
krovnim ravnima gornjeg dijela sa nagibom ravni do 35 stepeni.
mm) ,,Mezanin'' je polusprat ili meusprat, koji se iskljuivo koristi u
tehnikoj ili tehnolokoj funkciji osnovne namjene prostora.
nn) Graevinskim proizvodima smatraju se proizvedeni graevinski
materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije
koji su namijenjeni za graenje.
oo) Izvoenje drugih zahvata podrazumijeva sve radove na povrini tla,
ispod i iznad povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor
i mijenjaju postojei uslovi koritenja prostora.
pp) Iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika
planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno
prenoenje ose trase infrastrukture.
qq) Graevinska ili urbanistika parcela je povrina zemljita koja je
planom ili na osnovu plana definisana numeriki ili grafiki, sa
odreenim oblikom i povrinom, namijenjena za izgradnju, odravanje i
redovnu upotrebu jedne ili vie graevina, sa osiguranim trajnim
pristupom.
rr) Regulaciona linija je planska linija, definisana grafiki i numeriki,
koja odvaja zemljite planirano za javne povrine ili javne objekte od
zemljita planiranog za druge namjene.
ss) Graevinska linija je planska linija na, iznad ili ispod povrine
zemlje, definisana grafiki i numeriki planom ili na osnovu plana, koja
predstavlja granicu do koje se odreena graevina moe graditi, ili na
kojoj se gradi.
tt) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine
ili zrani prostori, koji su definisani planom ili na osnovu plana numeriki
i grafiki i namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost i
funkciju graevina, povrina ili prostora, u skladu sa posebnim propisa,
ili strunim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajuoj oblasti.
uu) Javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su planom ili na
osnovu plana numeriki i grafiki, ili samo grafiki, definisane i
namijenjene za obavljanje javnih ili drugih aktivnosti.
vv) Zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine
park-ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz

saobraajnice i slino; zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se spreava

neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacione i zatitne
namjene; zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene
povrine posebne namjene kao to su: groblja, botaniki i zooloki vrtovi,
slino; povrine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru
igralita, izletita, etalita, sportski tereni, kupalita, vjebalita, strelita,
kros i trim staze i slino; zelene povrine uz obale rijeka i jezera.
ww) Investitor je pravno ili fiziko lice u ije ime se gradi graevina i vre
drugi zahvati u prostoru.
xx) Projektant je pravno lice koje obavlja usluge projektovanja kao
privrednu djelatnost.
yy) Izvoa je pravno lice koje izvodi radove na graenju kao privrednu
djelatnost, kao i fizika lica registrovana za zanatsku djelatnost iz oblasti
graenja koja ispunjava zakonske uslove za obavljanje te djelatnosti.
zz) Nadzorni organ je pravno ili fiziko lice koje obavlja nadzor nad
radovima u graevinarstvu u skladu sa ovlatenjem.
aaa) Revident je pravno ili fiziko lice koje vri reviziju tehnike
dokumentacije.
bbb) ,,Projektovanje'' je izrada projekata propisanih ovim zakonom.
ccc) Gradilitem se smatra zemljite, privremeno zauzeto zemljite, ili
graevina na kojoj se gradi, kao i zemljite neophodno za primjenu
odgovarajue tehnologije graenja.
ddd) Posao u struci je posao sa odgovarajuom strunom spremom i
radnim iskustvom na poslovima iz oblasti projektovanja, graevinarstva,
nadzora i prostornog planiranja koji se vri u privrednim subjektima i
javnoj upravi.
eee) ,,Graevinska bruto povrina zgrade je zbir povrina mjerenih u
nivou podova svih dijelova zgrade ukljuujui povrine loa, balkona i
terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se
uraunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.
fff) ,,Graevina s uticajem na okolinu je svaka graevina za koju je u
skladu sa propisima o zatiti okoline obavezna procjena uticaja na
okolinu.
ggg) ,,Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u
neposrednoj blizini mjesta uklonjene graevine unutar iste graevinske
parcele, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i uticaj na
okolinu uklonjene graevine.
hhh) ,,Zgrada je zatvorena ili natkrivena graevina namijenjena boravku i
radu ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, izuzev
pojedinane graevine unutar sistema infrastrukturne graevine kao to
su: trafostanice, pothodnici, mostovi i sline graevine.

DIO DRUGI PROSTORNO PLANIRANJE I GRAENJE

GLAVA I. - OSNOVNI PRINCIPI
lan 3.
(Prostorno planiranje)
Cjelovit pristup prostornom planiranju obuhvata:
5

a)
b)
c)
d)

istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru

Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt);
zatitne mjere i nain upravljanja prostorom;
izradu dokumenata prostornog planiranja;
provoenje i kontrolu provoenja dokumenata prostornog planiranja.

lan 4.
(Principi prostornog planiranja)
Prostorno planiranje temelji se na principima:
a) zatite prostora u skladu sa principima odrivog razvoja;
b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Distrikta uz
potovanje i razvijanje prostornih specifinosti;
c) zatite integralnih vrijednosti prostora i racionalnog koritenja i zatite
prostora;
d) zatite ivotne sredine;
e) zatite kulturnog i prirodnog naslijea;
f) usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa
za Distrikt;
g) usklaivanja privatnog i javnog interesa;
h) usklaivanja dokumenata prostornog planiranja Distrikta, Republike
Srpske i Federacije BiH;
i) usklaivanje dokumenata prostornog planiranja Distrikta sa dokumentima
prostornog planiranja Bosne i Hercegovine;
j) usklaivanja prostornog planiranja Distrikta sa prostornim planiranjem
susjednih drava,
k) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za
prostorno planiranje;
l) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Distrikta u
svrhu planiranja, koritenja zemljita i zatite prostora Distrikta.
lan 5.
(Plansko ureenje prostora)
Plansko ureenje prostora obuhvata:
a) graenje i ureivanje naselja i okolnog prostora;
b) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa;
c) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa dokumentima
prostornog planiranja i drugim propisanim uslovima iz ovog zakona.
GLAVA II. - OSNOVNI PRINCIPI PROSTORNOG PLANIRANJA
lan 6.
(Povrine u prostoru)
(1) S ciljem planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje
ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje:
a) graevinsko zemljite;
b) poljoprivredno zemljite;
c) umsko zemljite;
d) vodne povrine;
e) zatiena i rekreaciona podruja;
f) infrastrukturni sistemi;
g) eksploataciona polja;

h)

neplodno zemljite i ostala zemljita koja e biti izgraena samo u

posebnim okolnostima;
i) zone od znaaja za budui razvoj tzv. rezervisane povrine.
(2) Povrine zemljita iz stava (1) ovog lana utvruju se na osnovu ovog zakona,
posebnih zakona i dokumenata prostornog planiranja.
lan 7.
(Urbano i ue urbano podruje)
(1) Radi usmjeravanja graenja, prostornim ili urbanistikim planom utvruje se
urbano podruje i ue urbano podruje.
(2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno
funkcionalnu urbanu cjelinu ili prostorno funkcionalno meusobno povezanu cjelinu,
a koja na osnovu planskih pretpostavki ima uslove za daljnji razvoj.
(3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za
stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu
namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Urbano
podruje moe obuhvatiti osim graevinskog i druga zemljita.
(4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova gradnje u centrima ili intenzivno
izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje.
(5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgraen ili je planom
predvieno da tako bude izgraen, a odreuje se radi utvrivanja posebnih uslova za
izdavanje odobrenja za graenje.
lan 8.
(Gradnja i rekonstrukcija naselja i graevina)
Gradnja i rekonstrukcija naselja i graevina vri se na osnovu vaeih dokumenata
prostornog planiranja, definisanih u lanu 16. stav (2) taka b), c) i d) ovog zakona.
lan 9.
(Naselja privremenog karaktera)
(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina,
kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i
slino, mogu se graditi naselja privremenog karaktera.
(2) Po prestanku okolnosti iz stava (1) ovog lana, naselja privremenog karaktera
mogu:
a) biti uklonjena u roku od est mjeseci i prostor doveden u prvobitno stanje
od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja;
b) prerasti u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja.
lan 10.
(Povrine rezervisane za razvoj)
(1) Dokumentima prostornog planiranja utvruju se povrine i koridori rezervisani za
razvoj, na kojima nije dozvoljena gradnja do izrade odgovarajueg provedbenog
plana.
(2) Povrina i koridori iz stava (1) ovog lana, mogu se odobriti slijedee privremene
namjene: zelene i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne
djelatnosti, povrine za parkiranje i slino, a u skladu sa odredbom o provoenju
dokumenta prostornog planiranja.
(3) Na povrini i koridoru iz stava (1) ovog lana mogu se graditi samo infrastrukturni
objekti trajnog karaktera pod uslovom da ne remete bitno osnovnu namjenu prostora.

lan 11.
(Infrastrukturni sistemi)
Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih sistema i graevina vodne, saobraajne,
energetske i komunalne infrastrukture vri se u skladu sa dokumentima prostornog
planiranja Distrikta.
lan 12.
(Zatitni pojasevi)
(1) S ciljem obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su
namijenjeni, obrazuju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih
trasa i graevina.
(2) Zatitni infrastrukturni pojasevi su:
a) zatitni putni pojas;
b) zatitni pruni pojas;
c) zatitni aerodromski pojas;
d) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas;
e) zatitna zona ili pojas za radiopostrojenja ili veze;
f) zatitna zona izvorita vode, vodotoka i vodoprivrednih graevina;
g) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse;
h) zatitni pojas zone rada i industrije;
i) zatitni pojas groblja.
(3) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade plana
nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planom odreuje da budu
rekonstruisane, planom se odreuje dovoljan prostor tzv. koridor za njihovu izgradnju,
odnosno rekonstrukciju.
(4) irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga
ogranienja na terenu i na zahtjevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne
graevine, ta graevina moe projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim
dijelovima i elementima.
(5) U sluaju iz stava (2) ovog lana propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone
ne ulaze u prostor pojasa koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz
obje njegove granice.
(6) Posebnim zakonima blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi.
(7) irina pojaseva utvrenih planom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih
posebnim zakonom.
(8) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi
nove graevine ili vriti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas.
lan 13.
(Planiranje)
Planiranje mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite ivotne
sredine, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijea, kao i zatite
energetskih, vodoprivrednih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih i
objekata veze, te zatite sportskih, turistikih i namjenskih i sigurnosnih objekata i
njihove infrastrukture.

GLAVA III. - ORGANIZACIJA PROSTORNOG PLANIRANJA

lan 14.
(Planiranje u Distriktu)
(1) Planiranje u Distriktu obezbjeuju Vlada Distrikta (u daljnjem tekstu: Vlada) i
Skuptina, donoenjem dokumenata prostornog planiranja i drugih dokumenata i
propisa odreenih ovim zakonom.
(2) Strunu osnovanost dokumenata iz stava (1) ovog lana obezbjeuje Odjeljenje za
prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Odjeljenje).
lan 15.
(Nadlenosti)
Odjeljenje je nadleno za pripremu i provoenje dokumenata prostornog planiranja od
znaaja za Distrikt.

GLAVA IV. - DOKUMENTI PROSTORNOG PLANIRANJA

lan 16.
(Vrste)
(1) Dokumentima prostornog planiranja odreuju se organizacija, namjena i nain
koritenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za ureenje i zatitu prostora
Distrikta.
(2) Dokumenti prostornog planiranja su:
a) strategija prostornog razvoja Distrikta;
b) prostorni plan Distrikta;
c) urbanistiki plan;
d) provedbeni planovi:
1) zoning plan,
2) regulacioni plan,
3) urbanistiki projekat,
4) plan parcelacije.
(3) Strategija, prostorni plan i urbanistiki planovi su razvojni, strateki dokumenti
kojima se definiu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru.
(4) Strategija se donosi za period do 20 godina, dok se prostorni plan i urbanistiki
planovi donose za period od 10 do 15 godina.
(5) Provedbeni plan je tehniko-regulativni planski dokument na osnovu kojeg se
definiu uslovi za projektovanje i izvoenje graevina i drugih zahvata u prostoru,
koji prestaje vaiti njegovim provoenjem, odnosno istekom vremenskog perioda.
(6) Period za koji se donosi dokumenat prostornog planiranja definie se odlukom iz
lana 29. ovog zakona.
lan 17.
(Obavezni dokumenti prostornog planiranja)
Obavezna je izrada i donoenje slijedeih dokumenata prostornog planiranja:
a) stratergija prostornog razvoja;
b) prostorni plan;
c) urbanistiki plan;
d) zoning plan.

lan 18.
(Naela izrade akata)
(1) Priprema i izrada dokumenata prostornog planiranja iz lana 16. ovog zakona vri
se u skladu sa javnim interesom, opim i posebnim ciljevima prostornog razvoja,
koordinacijom sektorskih politika, usklaivanjem pojedinanih interesa sa javnim
interesom, ukljuivanjem neophodnih mjera zatite stanovnika i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih katastrofa, neophodnih mjera zatite lica sa smanjenim tjelesnim
sposobnostima, razmatranjem procjena uticaja na ivotnu sredinu, te omoguavanjem
provjere opravdanosti, usklaenosti i provodivosti planiranih prostornih rjeenja.
(2) Dokumenti prostornog planiranja rade se na osnovu ovog zakona, drugih zakona i
Pravilnika o sadraju, nainu izrade i donoenju dokumenata prostornog planiranja na
podruju Distrikta.
(3) Pravilnik iz stava (2) ovog lana donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
lan 19.
(Usaglaavanje akata)
(1) Dokumenti prostornog planiranja se meusobno usaglaavaju.
(2) Dokument prostornog planiranja ueg podruja obavezno je usaglaen sa
dokumentom prostornog planiranja ireg podruja, a dokumenti prostornog planiranje
susjednih podruja se meusobno usaglaavaju.
(3) Ako dokument prostornog planiranja ueg podruja nije usaglaen sa dokumentom
prostornog planiranja ireg podruja, primjenjuje se dokument prostornog planiranja
ireg podruja.
(4) Dokumenti prostornog planiranja se usklauju sa strategijom i programima
razvoja, planovima infratrukture, planovima odbrane od elemetarnih nepogoda i
ostalim planovima i programima od znaaja za planiranje razvoja prostora.
(5) Nosilac izrade dokumenta prostornog planiranja iz lana 33. stav (1) ovog zakona
obezbjeuje usaglaavanje dokumenta, po pravilu, u postupku njegove izrade.
(6) Nosilac pripreme izrade dokumenta prostornog planiranja iz lana 31. stav (1)
ovog zakona kontrolie usklaenost dokumenta u toku njegove izrade i donoenja.
lan 20.
(Strategija prostornog razvoja)
(1) Strategija prostornog razvoja (u daljnjem tekstu: strategija) definie dugorone
ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i
kulturno-historijskim razvojem.
(2) Strategija sadri naroito: naela i ciljeve prostornog razvoja prostora, osnove za
usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvojne prioritete, osnovu
za organizaciju, zatitu i koritenje prostora, osnovu za zatitu ivotne sredine, sistem
razvojne infrastrukture, kao i planske cjeline za koje se donosi strategija ili prostorni
plan podruja posebne namjene.
lan 21.
(Prostorni plan)
(1) Prostorni plan preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz strategije uz
uvaavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti podruja Distrikta.
(2) Prostornim planom posebno se utvruje: osnovna namjena prostora, sistem naselja
urbanog i ruralnog karaktera i njihovo povezivanje, kriteriji za irenje urbanih

10

dijelova, namjene vanurbanih podruja, opremanje graevinskog zemljita, zone

komunalne infrastrukture, razvoj saobraajnog sistema, vodosnabdijevanje, energija,
telekomunikacije, objekti od znaaja za drutvenu infrastrukturu kao to su:
zdravstvo, kolstvo, kultura, sport, podruja posebne namjene, nain eksploatacije
mineralnih sirovina, mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, smjernice zatite
ivotne sredine, mjere sanacije devastiranih podruja, bespravna gradnja, klizita,
plavna podruja, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i
drugih nepogoda, urbanistiko-tehniki uslovi za gradnju u podrujima za koja se ne
donose planovi nieg reda, obaveze prilikom izrade urbanistikih i provedbenih
planova.
lan 22.
(Donoenje)
(1) Strategiju i prostorni plan donosi Skuptina.
(2) Sastavni dio prostornog plana je odluka o provoenju prostornog plana.
(3) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja prostornog plana obezbjeuju
se iz budeta Distrikta.
lan 23.
(Urbanistiki plan)
(1) Urbanistiki plan se donosi za urbana podruja grada Brkog i za urbana podruja
koja Skuptina utvruje posebnom odlukom.
(2) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz strategije, odnosno
prostornog plana, a naroito: temeljna organizacija prostora, definisanje granica
graevinskog, poljoprivrednog, vodnog i umskog zemljita, definisanje granice
urbanog i ueg urbanog podruja, uslovi ureenja gradskog graevinskog zemljita,
uslovi koritenja zemljita u zatitnim zonama, zone saobraajne, vodne, energetske i
komunalne infrastrukture, objekti drutvene infrastrukture kao to su: zdravstvo,
obrazovanje, nauka i drugo, smjernice zatite graditeljskog i prirodnog naslijea,
mjere za zatitu ivotne sredine, mjere zatite invalida, mjere zatite stanovnika i
materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obaveze izrade provedbenih
planova.
(3) Urbanistiki plan iz stava (1 ) ovog lana donosi Skuptina.
(4) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja urbanistikog plana
obezbjeuju se iz budeta Distrikta.
lan 24.
(Zoning plan)
(1) Zoning plan je provedbeni plan koji se donosi za cijelo podruje koje obuhvata
urbanistiki plan.
(2) Zoning plan se moe donijeti i za zone rada i industrije van urbanog podruja
grada, kao i za urbana podruja u seoskim naseljima.
(3) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina i propisuje uslove projektovanja
i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih graevina.
(4) Zoning plan obavezno sadri:
a) definicije pojedinih termina;
b) zoning kartu, odnosno oznaene zone odreene namjene;
c) slubenu kartu, odnosno oznaene javne objekte i infrastrukturu, granice
infrastrukturnih sistema sa ukljuenim zatitnim zonama ili pojasevima;
d) listu zona sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim
namjenama;

11

e)

f)
g)

urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu kao to su: dozvoljena

gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti,
definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele,
maksimalna visina i spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta,
minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima
javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi
ureenja vanjskih povrina, uslovi koji se obavezno zadovoljavaju zbog
zatite ivotne sredine kao to su: buka, vibracije, ispuni plinovi, reimi
rada, skladitenje otpadnog materijala i slino, uslovi arhitektonskog
oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od
specifinosti zone;
uslovno dozvoljene namjene u okviru zoning plana;
podruja za koja se izrauje regulacioni plan ili urbanistiki projekat.

(5) Lista dozvoljenih namjena u zonama zoning plana ukljuuje sve namjene potrebne
da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog
podruja u okviru obuhvata zoning plana.
(6) Zona odreene namjene ne moe se formirati na jednoj parceli.
(7) Uslovno dozvoljena namjena mogu biti odobrene samo ako ne ugroava susjedne
graevine i susjedno zemljite.
(8) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju
koristiti i po usvajanju plana i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom.
(9) Promjenu namjene ili rekonstrukciju graevine iz stava (8) ovog lana, vri se u
skladu sa odredbama zoning plana.
lan 25.
(Regulacioni plan)
(1) Regulacioni plan se donosi za preteno izgraena urbana podruja u kojima se
moe dozvoliti nova gradnja, pri emu je nuno detaljno definisati uslove
projektovanja i izvoenja novih objekata radi zatite arhitektonskog stila i slino.
(2) Regulacioni plan se donosi i za podruja od opeg interesa za Distrikt, za podsticaj
privrede ili izgradnju objekata javne infrastrukture.
(3) Regulacioni plan utvruje: namjenu povrina, namjenu i spratnost objekata,
gustinu naseljenosti i koeficijent izgraenosti, nivelacione podatke, regulacione i
graevinske linije, valorizaciju postojeih objekata i prijedlog mjera intervencije,
ureenje slobodnih povrina, urbanistiko-tehnike uslove za projektovanje i
izvoenje, uslove za izradu urbanistikih projekata, oblik i dimenzije graevinskih
parcela, odnosno plan parcelacije, podatke o vlasnikom statusu zemljita, uslove
ureenja graevinskog zemljita, izgradnju objekata i mree komunalne, energetske i
saobraajne infrastrukture, mjere zatite kulturno-historijskog i prirodnog naslijea,
mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, mjere
zatite prava invalida, smjernice za zatitu ivotne sredine, ekonomsku valorizaciju
plana.
lan 26.
(Urbanistiki projekat)
(1) Urbanistiki projekat se radi za podruja koja se izgrauju kao cjelina ili su veim
dijelom izgraena.

12

(2) Urbanistikim projektom se utvruju uslovi za prostorno uklapanje nove

graevine u postojeu sredinu ili na podruje koje ima poseban kulturno-historijski ili
prirodni znaaj.
(3) Urbanistiki projekat sadri: detaljnu namjenu povrina, namjenu i spratnost
objekata, urbanistiko-arhitektonska rjeenja, plan regulacije i nivelacije,
hortikulturna rjeenja, idejne projekte saobraajnica, komunalne i energetske
infrastrukture, idejne projekte planiranih graevina.
lan 27.
(Provedbeni planovi)
(1) Provedbene planove iz lana 16. stav (2) taka d) ovog zakona donosi Skuptina.
(2) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja provedbenih planova
osiguravaju se iz budeta Distrikta.
lan 28.
(Plan parcelacije)
(1) Plan parcelacije se donosi kao poseban i samostalan planski dokument za
prostorne cjeline za koje nije obavezno donoenje zoning plana ili regulacionog plana
ili ti planovi nisu doneseni.
(2) Plan parcelacije sadri osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan
organizacije prostora, plan saobraaja, plan energetske, hidrotehnike i
telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i graevinskih linija, veliina,
oblik i poloaj parcele, pristup parcelama i urbanistiko-tehnike uslove.
(3) Plan parcelacije usvaja Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
GLAVA V. - IZRADA I DONOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG
PLANIRANJA
lan 29.
(Odluka o pristupanju izradi dokumenta prostornog planiranja)
(1) Odluka o pristupanju izradi dokumenta prostornog planiranja sadri:
a) vrstu dokumenta;
b) granice podruja za koji se dokumenat radi;
c) vremenski period za koji se dokument donosi;
d) smjernice za izradu dokumenta;
e) rok izrade dokumenta;
f) obavezne elemente dokumenta;
g) odredbe o javnoj raspravi i javnom uvidu;
h) nain osiguranja sredstava za izradu dokumenta;
i) nosioca pripreme za izradu dokumenta;
j) druge elemente u zavisnosti od specifinosti podruja za koje se
dokument radi.
(2) Odluku iz stava (1) ovog lana izrauje Odjeljenje i dostavlja na odobravanje
Vladi.
(3) Odluku iz stava (1) ovog lana usvaja Skuptina, na prijedlog Vlade.
(4) Odlukom o pristupanju izradi regulacionog plana ili urbanistikog projekta, moe
se utvrditi zabrana graenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se
radi provedbeni plan.

13

(5) Odluka o pristupanju izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog planiranja usvaja
se u skladu sa odredbama ovog lana.
lan 30.
(Nosilac pripreme dokumenta prostornog planiranja)
(1) Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog planiranja (u daljnjem tekstu:
nosilac pripreme) je Odjeljenje.
(2) Nosilac pripreme pokree izradu dokumenta prostornog planiranja.
lan 31.
(Obaveze nosioca pripreme)
(1) Nosilac pripreme dostavlja nosiocu izrade:
a) planski dokument vieg reda ili ireg podruja;
b) vaeu provedbenu plansku dokumentaciju;
c) katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge;
d) spisak nepokretnih kulturnih dobara koje se nalaze u obuhvatu plana kao i
mjere zatite;
e) svu ostalu raspoloivu dokumentaciju.
(2) Nosilac pripreme duan je osigurati saradnju i usaglaavanje stavova
zainteresovanih lica.
(3) Zainteresovana lica iz stava (2) ovog lana su: vlasnici nekretnina, korisnici
prostora i sudionici u izgradnji i ureivanju prostora, organi, institucije i druga pravna
lica nadleni za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku,
telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu ivotne
sredine ili zatitu kulturno-historijskih i prirodnih dobara, kao i Policija Distrikta.
(4) Po donoenju odluke iz lana 29. ovog zakona, nosilac pripreme duan je u
sredstvima javnog informisanja objaviti poziv zainteresovanim licima iz stava (3)
ovog lana da u roku od 15 dana dostave svoje prijedloge i primjedbe za planska
rjeenja na zemljitu, objektima ili graevinama u njihovom vlasnitvu.
(5) Nosilac pripreme utvruje organe javne uprave i pravna lica od kojih je prilikom
izrade planskog dokumenta potrebno pribaviti miljenje na nacrte ili prijedloge
planskih rjeenja, zavisno od postojeeg stanja i planirane namjene prostora i objekata
u obuhvatu dokumenta prostornog planiranja.
(6) Miljenja iz stava (5) ovog lana pribavlja se od organa javne uprave i pravnih lica
u ijoj nadlenosti su:
a) snabdijevanje vodom i odvoenje otpadnih voda;
b) snabdijevanje elektrinom i toplotnom energijom;
c) upravljanje javnim putevima u naselju i van naselja;
d) oblast privrede, vodoprivrede, poljoprivrede i umarstva;
e) zatite ivotne sredine;
f) zatite kulturno-historijskog naslijea;
g) zatite od poara.
(7) Ako organ javne uprave i pravna lica iz stava (5) i (6) ovog lana ne dostave
miljenje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za dostavljanje miljenja,
smatra se da su dali pozitivno miljenje.
(8) Nosilac pripreme plana duan je proslijediti dostavljene prijedloge, primjedbe i
miljenja iz stava (4), (5) i (6) ovog lana nosiocu izrade.

14

lan 32.
(Vijee plana)
(1) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta prostornog planiranja, nosilac pripreme
moe imenovati vijee plana radi strunog praenja izrade dokumenta prostornog
planiranja, voenja javne rasprave i usaglaavanja stavova i interesa.
(2) Ukoliko se utvrdi potreba za formiranje savjeta plana iz stava (1) ovog lana,
vijee plana imenuje se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke iz lana 29.
ovog zakona.
lan 33.
(Nosilac izrade dokumenta prostornog planiranja)
(1) Izrada dokumenta prostornog planiranja moe se povjeriti domaem ili stranom
pravnom licu, koje posjeduje rjeenje o ovlatenju iz lana 34. ovog zakona (u
daljnjem tekstu: nosilac izrade).
(2) Da bi pravno lice moglo izraivati strategije, prostorni plan, urbanistike, zoning i
regulacione planove potrebno je da:
a) bude upisano u sudski registar;
b) ima u radnom odnosu stalno zaposlena najmanje:
1) dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlatenje za
izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlatenje za izradu
tehnike dokumentacije;
2) dva diplomirana inenjera graevinarstva saobraajnog i hidrotehnikog
smjera sa ovlatenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije;
3) jednog diplomiranog elektroinenjera;
4) jednog diplomiranog mainskog inenjera;
5) jednog diplomiranog ekonomistu;
6) jednog diplomiranog pravnika.
(3) Izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije moe vriti pravno lice koje:
a) je upisano u sudski registar;
b) ima u radnom odnosu najmanje:
1) dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlatenje za izradu
prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlatenje za izradu tehnike
dokumentacije,
2) jednog diplomiranog inenjera graevinarstva saobraajnog smjera sa
ovlatenjem za izradu tehnike dokumentacije.
(3) Izrada dokumenta prostornog planiranja moe se povjeriti i Odjeljenju ako
ispunjava uslove stava 2. ovog lana.
lan 34.
(Nadlenost)
(1) Rjeenje o ovlatenju za izradu prostorno-planske dokumentacije donosi
Odjeljenje.
2) Rjeenje o ovlatenju iz stava (1) ovog lana izdaje se na osnovu Pravilnika o
davanju ovlatenja za izradu dokumenta prostornog planiranja koji donosi Vlada, a na
prijedlog efa Odjeljenja.

(3) Nosilac izrade ne moe zapoeti izradu dokumenta prostornog planiranja bez
rjeenja iz stava (1) ovog lana.

15

lan 35.
(Izbor nosioca izrade)
Izbor nosioca izrade obavlja se putem javne nabavke u skladu sa zakonom.
lan 36.
(Prednacrt i nacrt plana)
(1) Nosilac izrade duan je nosiocu pripreme dostaviti prednacrt dokumenta
prostornog planiranja na razmatranje i davanje primjedbi i prijedloga.
(2) Nosilac izrade prihvaene primjedbe i prijedloge na prednacrt ugrauje u nacrt
dokumenta prostornog planiranja.
lan 37.
(Javni uvid i javna rasprava)
(1) Nacrt dokumenta prostornog planiranja utvruje se zakljukom nosioca pripreme.
(2) Zakljukom iz stava (1) ovog lana utvruju se mjesto, vrijeme i nain izlaganja
nacrta dokumenta prostornog planiranja na javni uvid.
(3) Trajanje javnog uvida utvruje se pravilnikom iz lana 18. stav (3) ovog zakona, a
ne moe biti krae od 30 dana.
(4) O izlaganju nacrta dokumenta prostornog planiranja na javni uvid, javnost se
obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja.
(5) Kada se na javni uvid stavlja prostorno planska dokumentacija, oglaavanje se vri
i u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica.
(6) Nacrt dokumenta prostornog planiranja izlae se:
a) u prostorijama organa nadlenog za poslove prostornog planiranja,
b) u prostorijama kao to su: domovi kulture, predvorje javnih ustanova i
slino,
c) u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica.
(7) Nosilac pripreme duan je obavijestiti oglasom javnost o vremenu i mjestu javne
rasprave.
(8) Javna rasprava se odrava u zadnjoj treini vremena u kojem se vri javni uvid.
(9) Nosilac pripreme plana duan je da na svakom mjestu na kojem je izloen nacrt
dokumenta prostornog planiranja, obavijesti javnost da se detaljnije informacije,
objanjenja i pomo u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i
nosioca izrade dokumenta prostornog planiranja.
(10) Nosilac izrade duan je razmotriti sva miljenja, primjedbe i prijedloge koji su
pristigli tokom javnog uvida, i nosiocu pripreme dostaviti odgovore sa obrazloenjem,
prije utvrivanja prijedloga dokumenta prostornog planiranja.
lan 38.
(Struna rasprava)
(1) Nosilac pripreme plana po potrebi organizuje strunu raspravu.
(2) Odgovori nosioca izrade o primjedbama i prijedlozima razmatraju se na strunoj
raspravi, na koju se obavezno pozivaju predstavnici nosioca pripreme, nosioca izrade i
predstavnici iz lana 31. stava (5) i (6) ovog zakona, te lanovi vijea plana, ako je
savjet bio imenovan.
(3) Ako strunoj raspravi iz stava (2) ovog lana ne prisustvuju ovlateni struni
predstavnici iz lana 31. stava (5) i (6) ovog zakona, smatra se da su saglasni sa

16

nacrtom dokumenta prostornog planiranja i primjedbama ili prijedlozima koje je

prihvatio nosilac pripreme.
lan 39.
(Ponovni javni uvid i javna rasprava)
(1) Ako se nacrt dokumenta prostornog planiranja uraen na osnovu prihvaenih
primjedbi ili prijedloga bitno razlikuje od nacrta dokumenta prostornog planiranja
upuenog na javni uvid, nosilac pripreme duan je organizovati ponovni javni uvid i
javnu raspravu.
(2) Bitne razlike iz stava (1) ovog lana podrazumijevaju nova rjeenja koja nisu u
skladu sa smjernicama za izradu dokumenta iz odluke iz lana 29. ovog zakona, kada
se promjeni granica graevinskog podruja ili kada promjena izaziva promjenu
vlasnikih odnosa.
(3) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predloene u prvoj javnoj
raspravi, trajanje javnog uvida moe biti krae od rokova iz lana 37. stav (3) ovog
zakona, ali ne krae od osam dana.
(4) Ponovni javni uvid i javna rasprava objavljuju se na nain odreen lanom 37.
ovog zakona.
(5) Primjedbe ili prijedlozi na nacrt dokumenta prostornog planiranja, uraen na
osnovu prihvaenih primjedbi ili prijedloga, mogu se podnositi iskljuivo na izmjene
tog nacrta.
lan 40.
(Prijedlog dokumenta)
(1) Po odranom javnom uvidu i javnoj raspravi, nosilac izrade izrauje prijedlog
dokumenta prostornog planiranja u skladu sa zakljucima sa rasprava.
(2) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja utvruje se na osnovu nacrta i ne moe
se mijenjati, osim ako je do izmjene dolo prihvatanjem miljenja, primjedbe ili
prijedloga.
(3) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja, osim plana parcelacije, odobrava
Vlada na prijedlog Odjeljenja.
(4) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja usvaja Skuptina odlukom.
(5) Ukoliko Skuptina ne usvoji dokument prostornog planiranja, u odluci Skuptine
navode se razlozi neusvajanja i smjernice za doradu dokumenta prostornog planiranja.
(6) Dokument prostornog planiranja je javni dokument i izlae se na stalni javni uvid
u Odjeljenju.
lan 41.
(Skraeni postupak donoenja planova)
(1) S ciljem stvaranja planske osnove za obnovu i izgradnju naselja za neodlono
zbrinjavanje stanovnitva sa razruenog, poplavljenog i drugog podruja, urbanistiki,
zoning i regulacioni plan se moe raditi i donositi i po skraenom postupku, na nain
koji se propisuje Pravilnikom o izradi i donoenju planova po skraenom postupku.
(2) Skraeni postupak donoenja zoning i regulacionih planova izuzetno se moe
primjeniti u sluaju kada je Skuptina utvrdila javni interes za izmjenu i dopunu
postojeeg plana.
(3) Pravilnik iz stava (1) ovog lana donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
lan 42.
(Revizija dokumenata prostornog planiranja)

17

(1) Reviziju dokumenta prostornog planiranja pokree nosilac pripreme plana.

(2) Obavezna revizija provedbenih planova vri se najkasnije godinu dana prije isteka
vremenskog perioda definisanog odlukom iz lana 29. ovog zakona.
(3) Revizija dokumenta prostornog planiranja vri se na nain i po postupku
propisanom za donoenje tog dokumenta.
GLAVA VI. - INFORMACIONI SISTEM O PROSTORU I
DOKUMENTACIJA ZA PRAENJE STANJA U PROSTORU
lan 43.
(Informacioni sistem o prostoru)
(1) Poslovi planskog ureenja prostora su poslovi od posebnog interesa za Distrikt.
(2) Strune, upravne i organizacione poslove ureenja prostora obavlja Odjeljenje.
(3) Poslove dizajniranja, kreiranja i upravljanja jedinstvenim geografskoinformacionim sistemom (u daljnjem tekstu: GIS) Vlade vodi Odjeljenje za javni
registar i to su poslovi od posebnog interesa za Vladu.
(4) Jedinstveni GIS sistem Vlade je sistem koji je sastavljen od GIS podsistema koji
se nalaze u Vladi Brko Distrikta BiH i koji zajedno predstavljaju jednu kompleksnu
cjelinu.
(5) GIS je vrsta informacionog sistema, kojim se prikazuju matematiki definisani
entiteti, take, poligoni i vektori kao nosioci podataka, gdje svaki podatak ima svoje
mjesto i znaaj, i zajedno sa ostalim podacima predstavlja logiku i misaonu cjelinu.
(6) Prikupljanje, evidentiranje, sistematizovanje, obradu i distribuciju podataka o
prostoru Distrikta, koji se odnose na dokumentaciju prostornog planiranja iz lana 16.
stav 2. ovog zakona, za upravljanje, ureenje i koritenje graevinskog zemljita, za
rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, a koji e biti kreiran i organizovan kao GIS
podsistem, vodi Odjeljenje.
(7) U odjeljenjima Vlade kao i Direkciji za finansije, organizuju se posebni
podsistemi GIS-a u kojima se vodi prikupljanje, evidentiranje, sistematizovanje,
obrada i distribucija podataka o prostoru Distrikta, a odnose na poslove iz njihove
nadlenosti.
lan 44.
(Podaci koji ine jedinstvenu GIS bazu podataka)
U okviru zadataka i poslova iz lana 43. stava 3. ovog zakona, pomou GIS-a se vri
prikupljanje, evidencija, sistematizacija, obrada, prostorna analiza i distribucija
podataka:
a) o politici prostornog ureenja u Distriktu, o prostornim planovima
entiteta Bosne i Hercegovine i prostornim planovima teritorijalnih
jedinica entiteta koje granie s Distriktom;
b) o pravnom, posjedovnom i stvarnom stanju nekretnina, i njihovim
vlasnicima, korisnicima, posjednicima i nosiocima drugih prava na njima,
te o tritu nekretnina i kretanjima na tom tritu koja su relevantna za
planiranje prostora, provoenje planova, formulisanje i provoenje
zemljine i fiskalne politike i slino;
c) o geodetskim planovima i topografskim i specijalnim kartama koje se
odnose na prostor Distrikta i susjedne prostore;
d) o naseljima, naseljenim mjestima, trgovima, ulicama i kunim brojevima;

18

e)

o topografskim oznakama, odnosno brojevima katastarskih i graevinskih

parcela, povrinama, poljoprivrednim ili umskim kulturama i slino;
f) o dobrima u javnoj upotrebi;
g) o katastru djelatnosti i pogona koji zagauju ili mogu da zagauju ivotnu
sredinu;
h) o zatienim prostorima i graevinama i drugim zatienim dobrima;
i) o bespravnoj izgradnji graevina i bespravnoj promjeni namjene
graevina ili zemljita;
j) o podnesenim zahtjevima za izdavanje urbanistike saglasnosti,
odobrenja za graenje ili za promjenu namjene graevina ili zemljita i
odobrenja za upotrebu graevina, i o rjeenjima donesenim o tim
zahtjevima;
k) o rjeenjima nadlenih inspekcija koja se odnose na graevine ili
povrine;
l) o izraenim detaljnim urbanistiko-tehnikim uslovima, tehnikoj
dokumentaciji, projektima za izvoenje, idejnim projektima i idejnim
rjeenjima za izgradnju graevina ili za izvoenje drugih radova;
m) o statistikim podrujima, krugovima i drugim statistikim jedinicama, o
statistikim izvjetajima i informacijama koje se odnose na prostor;
n) o analizama, studijama, ekspertizama, izvjetajima, informacijama,
planovima i programima razvoja i drugim dokumentima naunog,
strunog ili informativnog karaktera, koji se, u cjelini ili u znaajnijem
dijelu, odnose na pitanja iz lana 43. stav (2) ili ovog lana;
o) o zakonima i podzakonskim aktima, obaveznim i neobaveznim
standardima, normativima i drugim strunim pravilima koja se
primjenjuju u planiranju, projektovanju i graenju;
p) o planovima i programima razvoja subjekata koji obavljaju privredne ili
neprivredne djelatnosti u Distriktu;
q) o drugim injenicama, stanju, planovima, programima i drugim
dokumentima od znaaja za prostorno ureenje, projektovanje, graenje,
zatitu sredine i dobrima u javnoj upotrebi.
lan 45.
(Postupanje sa podacima)
(1) Svi organi, organizacije i drugi subjekti koji posjeduju ili izrauju podatke iz lana
44. ovog zakona, obavezni su da ih stave na raspolaganje Odjeljenju za javni registar.
(2) Procedure oko prikupljanja, evidentiranja, sistematizovanja, obrade, distribucije i
razmjene podataka koji ine sastavni dio GIS-a se standardizuju i primjenjuju.
(3) Ako je neki od dokumenata, podataka, informacija ili evidencija iz stava (2) ovog
lana odreen i oznaen kao dravna, slubena ili poslovna tajna od strane organa ili
organizacije od kojih potie, Odjeljenje za javni registar postupa u skladu s propisima
koji se odnose na dostupnost informacija i na uvanje i raspolaganje takvim
podacima.
(4) Pravilnik kojim se utvruju vrste i obim podataka i informacija koje prikuplja,
evidentira, sistematizuje, razmjenjuje, distribuira Odjeljenje za javni registar, donosi
Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javni registar.

GLAVA VII. - LOKACIJSKI USLOV

lan 46.

19

(Lokacijski uslovi)
(1) Lokacijski uslovi su upravni akt kojim se utvruju uslovi za projektovanje,
graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se izdaju na osnovu dokumenata
prostornog planiranja, zakona i drugih propisa.
(2) Osnove za izdavanje lokacijskih uslova su: zoning plan, regulacioni plan,
urbanistiki projekat i plan parcelacije.
(3) Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu raspoloive planske dokumentacije ako:
a) prostorni plan ili urbanistiki plan nije donesen;
b) prostornim planom ili urbanistikim planom nije predviena izrada
provedbenog plana;
c) u momentu podnoenja zahtjeva odgovarajui dokument prostornog planiranja
iz stava (2) ovog lana nije donesen.
(4) Postupak, nain i uslovi izdavanja lokacijskih uslova u sluaju iz stava (3) ovog
lana utvruju se pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
(5) Odjeljenje je nadleno za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea, osim
kulturno-historijskog naslijea za koje je nadlena Komisija za ouvanje nacionalnih
spomenika BiH.
(6) Nadlenost Odjeljenja u pogledu zatite kulturno-historijskog naslijea je:
a) uspostavljanje zatite nad kulturno-historijskim naslijeem;
b) uspostavljanje i voenje registra kulturno-historijskog naslijea koja
uivaju prethodnu zatitu,
c) utvrivanje svojstva i prestanak svojstva kulturno-historijskog naslijea;
d) uspostavljanje mjera zatite i ouvanja kulturno-historijskih naslijea;
e) istraivanje kulturno-historijskog naslijea;
f) praenje stanja kulturno-historijskog naslijea;
g) utvrivanje mjera zatite kulturno-historijskog naslijea;
h) izdavanje lokacijskih uslova za radove na kulturno-historijskom
naslijeu.
(7) Lokacijski uslovi izdaju se za trajne graevine, iji rok trajanja i upotrebe nije
ogranien uz odgovarajue odravanje.
lan 47.
(Lokacijski uslovi na lokaciji na kojoj je zapoeto graenje)
(1) Ako je na lokaciji zapoeto graenje ili je objekat izgraen bez odobrenja za
graenje ili je odobrenje za graenje prestalo da vai, lokacijski uslovi se mogu izdati
pod uslovom da je zapoeti ili izgraeni objekat u skladu sa vaeim dokumentima
prostornog planiranja.
(2) Ako objekat ili dio objekta iz stava (1) ovog lana nije u skladu sa vaeim
dokumentima prostornog planiranja, lokacijski uslovi se ne mogu izdati, osim u
sluaju mogunosti usklaivanja sa tim dokumentom.
lan 48.
(Organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova)
(1) Lokacijske uslove izdaje Odjeljenje.
(2) Postupak po zahtjevu za izdavanje lokacijskih uslova provodi se u skladu sa
odredbama Zakona o upravnom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Zakon o upravnom postupku).

20

lan 49.
(Zahtjev za lokacijske uslove)
(1) Prije podnoenja zahtjeva investitor moe izvriti uvid u vaeu dokumentaciju
prostornog planiranja za predmetnu lokaciju.
(2) Odjeljenje duno je svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev omoguiti
uvid u dokumentaciju prostornog planiranja.
(3) Investitor uz zahtjev za lokacijske uslove prilae:
a) kopiju katastarskog plana;
b) idejni projekat;
c) opis predviene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu;
(4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, ako je podruje budue gradnje pokriveno
urbanistikim projektom, investitor nije duan priloiti idejni projekat.
(5) Idejni pojekat nije potrebno dostaviti za prizemne individualno stambene objekte
bruto povrine do 150 m2.
(6) Izdavanje lokacijskih uslova nije vezano za pravo vlasnitva, pravo posjeda, pravo
graenja ili pravo slunosti na zemljitu ili objektu.
(7) Za objekte iz lana 47. stava (1) ovog zakona za izdavanje lokacijskih uslova se
obavezno dostavlja geodetski snimak izvedenog stanja objekta uraen od strane
nadlenog organa ili ovlatenog pravnog lica.
lan 50.
(Sadraj lokacijskih uslova)
(1) U sluaju da je podruje budue izgradnje pokriveno regulacionim planom ili
urbanistikim projektom, lokacijski uslovi se sastoje od ovjerenog izvoda iz
regulacionog plana ili urbanistikog projekta, opisa lokacije i urbanistiko-tehnikih
uslova.
(2) Ako je podruje budue gradnje pokriveno zoning planom, lokacijski uslovi
sadre izvjetaj o usklaenosti gabarita i poloaja predloenog objekta i njegove
namjene sa odredbama zoning plana i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu
projektovanja i izgradnje.
(3) Ako za podruje budue gradnje nije donesen odgovarajui provedbeni plan u
momentu podnoenja zahtjeva ili izrada provedbenog plana nije uope predviena
prostornim planom ireg podruja ili dokument prostornog planiranja ireg podruja
nije uraen, lokacijske uslove izdaje Odjeljenje na osnovu uvida stanja na licu mjesta,
i na osnovu raspoloivog dokumenta prostornog planiranja.
(4) Lokacijski uslovi u sluajevima iz stava (3) ovog lana sadre opis lokacije,
miljenje na osnovu kojeg se moe odobriti lokacija, te urbanistiko-tehnike uslove i
izvod iz dokumenta prostornog planiranja na osnovu kojeg su izdati.
(5) Lokacijski uslovi sadre i informaciju o mogunosti izmjene u sluaju izmjene
postojeeg ili izrade novog provedbenog plana.
(6) Lokacijskim uslovima odreuju se i prilozi neophodni za izdavanje odobrenja za
graenje.
(7) Lokacijski uslovi izdaju se za cijelu graevinsku parcelu koja je namjenjena za
gradnju graevine.
(8) Naknadu za izdavanje lokacijskih uslova snosi podnosilac zahtjeva.
(9) Naknada iz stava (8) ovog lana obuhvata trokove izdavanja lokacijskih uslova.
(10) Propisi o visini naknade se reguliu posebnim zakonom.

21

(11) Pravilnik o formi, sadraju i nainu izrade lokacijskih uslova donosi Vlada na
prijedlog efa Odjeljenja.
lan 51.
(Urbanistiko-tehniki uslovi)
(1) Urbanistiko-tehniki uslovi, u zavisnosti od vrste graevine, odnosno zahvata u
prostoru, utvruju:
a) namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru;
b) veliinu i oblik parcele;
c) minimalni obim ureenja graevinskog zemljita, ako potrebna
infrastruktura nije izgraena, te nain prikljuenja na komunalnu
infrastrukturu;
d) uslove za oblikovanje graevine kao to su: dimenzije objekta,
materijalizacija, vrsta krova, spratnost, a po potrebi: visina sokla, kota
vijenca i kota sljemena;
e) ureenje graevinske parcele to ukljuuje graevinsku i regulacionu
liniju, koeficijent izgraenosti, gustinu izgraenosti, uslove za izgradnju
pomonih graevina, ureenje dvorita, saobraajne, manipulativne i
zelene povrine, uslove za parkiranje ili garairanje vozila;
f) obaveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne objekte;
g) uslove vezane za zatitu ivotne sredine;
h) uslove za omoguavanje slobodnog pristupa licima sa potekoama u
kretanju;
i) obim i metode neophodnih geolokih i geomehanikih ispitivanja tla;
j) druge elemente i uslove vane za graevinu, odnosno zahvat u prostoru
prema posebnim propisima.
(2) Urbanistiko-tehnike uslove za rekonstrukciju i restauraciju nepokretnih
kulturno-historijskih naslijea od velikog znaaja, objekta ahitektonskog ili
ambijentalnog znaaja za Distrikt, koji se nalaze na podrujima za koji nije donesen
urbanistiki projekat izdaje Odjeljenje.
(3) Urbanistiko-tehnike uslove za odreenu lokaciju utvruje Odjeljenje.
lan 52.
(Rok izdavanja lokacijskih uslova)
Odjeljenje je duno izdati lokacijske uslove u roku propisanom Zakonom o upravnom
postupku.
lan 53.
(Lokacijski uslovi za privremene graevine)
(1) Lokacijski uslovi se izdaju za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze
na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni u skladu sa
dokumentom prostornog planiranja ili na lokacijama koje su, prema provedbenim
planovima, planirane za postavljanje privremenih graevina.
(2) Lokacijskim uslovima za privremenu graevinu odreuje se:

22

a) obaveza investitora da privremenu graevinu ukloni i dovede zemljite u

prvobitno stanje, o svom troku bez prava na naknadu, prilikom privoenja
graevinskog zemljita konanoj namjeni u skladu sa provedbenim planom;
b) trajanje privremene graevine koje moe biti: vremenski ogranieno ili do
privoenja zemljita konanoj namjeni.
(3) U sluaju da zbog privoenja zemljita konanoj namjeni, nastane potreba da se
privremeni objekat ukloni prije isteka roka iz stava (2) taka b) ovog lana, Odjeljenje
je duano obavijestiti investitora privremene graevine i urbanistiko-graevinsku
inspekciju o potrebi i roku uklanjanja privremene graevine.
(4) Organ nadlean za izdavanje odobrenja za graenje u sluaju iz stava (3) ovog
lana izdaje rjeenje o uklanjanju privremene graevine.

lan 54.
(Vaenje lokacijskih uslova)
(1) Lokacijski uslovi vae do izmjene vaeeg plana ili donoenja provedbenog plana,
ako je njegovo donoenje predvieno planom ireg podruja.
(2) Ako investitor nije podnio zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana
od dana izdavanja lokacijskih uslova, duan je traiti uvjerenje od Odjeljenja da izdati
lokacijski uslovi nisu promijenjeni.
GLAVA VIII. - TEHNIKE KARAKTERISTIKE BITNE ZA GRAEVINU
lan 55.
(Bitne osobine graevina)
(1) Sve graevine i zahvati u prostoru projektuju se i grade u skladu sa dokumentima
prostornog planiranja.
(2) Usklaenost graevine sa dokumentima prostornog planiranja obezbjeuje se
projektovanjem u skladu sa zahtjevima iz lokacijskih uslova, revizijom projekta prije
postupka izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova u skladu sa odobrenim
glavnim projektom, kontrolom u postupku izdavanja upotrebne dozvole i pravilnim
koritenjem graevine.
lan 56.
(Sigurnost graevine)
(1) Graevina se projektuje i gradi na nain da se postigne sigurnost graevine u
cjelini i u svakom elementu.
(2) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena
djelovanja koja se javljaju u toku gradnje i pri normalnoj upotrebi, te da zadri sve
bitne tehnike karkateristike tokom predvienog vremena trajanja, a to su:
a) mehanika otpornost i stabilnost;
b) sigurnost u sluaju poara;
c) zatita ivota i zdravlja;
d) pristupanost;
e) uteda energije i toplotna zatita;
f) zatita od tetnog djelovanja na ivotnu sredinu.

23

(3) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih

graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i
druge instalacije.
(4) Tehnike karakteristike bitne za graevinu propisuju se pravilnicima i tehnikim
propisima, uz primjenu obaveznih vaeih standarda i uvaavanje evropskih
standarda, a u skladu sa meunarodnim principima harmonizacije tehnikog
zakonodavstva.
lan 57.
(Uklanjanje arhitektonskih barijera)
(1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javne ustanove, te usluni i privredni objekti
se projektuju i grade tako da je licima smanjene pokretljivosti trajno osiguran
nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
(2) Uslovi iz stava (1) ovog lana definisani su Pravilnikom o prostornim
standardnim, urbanistiko-tehnikim uslovima i normativima za spreavanje stvaranja
svih barijera za lica s umanjenim fizikim sposobnostima.
lan 58.
(Protupoarni uslovi)
Graevina se projektuje i gradi tako da se u sluaju poara:
a) ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom;
b) sprijei irenje vatre i dima unutar graevine;
c) sprijei irenje vatre na susjedne graevine;
d) omogui da lica mogu neozlijeena napustiti graevinu, odnosno da se
omogui njihovo spaavanje;
e) omogui zatita spasioca.
lan 59.
(Higijenski uslovi)
(1) Graevina se projektuje i gradi tako da ne ugroava higijenu i zdravlje ljudi, radnu
i ivotnu okolinu, posebno zbog:
a) oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari;
b) opasnih zraenja;
c) oneienja voda i tla;
d) neodgovarajueg odvoenja otpadnih voda, dima, plinova te tekueg otpada;
e) nepropisnog postupanja s vrstim otpadom;
f) sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.
(2) Graevinski proizvodi i oprema u graenju bira se, ugrauje, povezuje, preinauje
i odrava tako da zbog hemijskih, fizikalnih ili drugih uticaja ne moe doi do
opasnosti, smetnji, teta ili nedopustivih oteenja tokom upotrebe graevine.
lan 60.
(Sigurnosni uslovi)
Graevina se projektuje i gradi tako da se tokom upotrebe izbjegnu mogue ozljede
korisnika graevine koje mogu nastati od poskliznua, pada, sudara, opeklina,
elektrinog udara i eksplozije.

24

lan 61.
(Zatita od buke)
Graevina se projektuje i gradi na nain da zvuk to ga uju osobe koje borave u
graevini ili u blizini graevine, bude na takvom nivou da ne ugroava zdravlje, da
osigurava noni mir i zadovoljavajue uslove za odmor i rad propisane posebnim
zakonima.
lan 62.
(Uteda energije i toplotna zatita)
(1) Svaka zgrada, zavisno o vrsti i namjeni projektuje se, gradi i odrava tako da
tokom upotrebe ima propisana energetska svojstva.
(2) Energetska svojstva i nain prorauna toplinskih kakrakteristika zgrade,
energetske zahtjeve za nove i postojee zgrade s izuzecima od propisanih zahtjeva,
propisuju se posebnim zakonima i podzakonskim aktima.
lan 63.
(Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu)
U sluaju rekonstrukcije ili adaptacije graevine za koju je donesena odluka o
proglaenju dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odnosno graevine
u kojoj se licima smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje,
boravak i rad moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu uz pribavljenu
saglasnost Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
lan 64.
(Nesmetan pristup i kretanje u graevini licima smanjene pokretljivosti)
(1) Graevine javne i poslovne namjene se projektuju i grade tako da je licima
smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
(2) Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova se
projektuju i grade tako da je mogue jednostavno prilagoavanje za pristup, kretanje,
boravak i rad licima smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset
stanova.
(3) Uslove i nain nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada licima smanjene
pokretljivosti u graevinama iz stava (1) ovoga lana, uslove i nain jednostavnog
prilagoavanja graevina iz stava (2) ovoga lana utvruju se pravilnikom koji donosi
Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
lan 65.
(Evidentiranje graevina)
Evidentiranje graevine vri se nakon izdavanja odobrenja za graenje i upotrebne
dozvole upisivanjem izgraenih graevina u slubene evidencije.
lan 66.
(Tehniki propisi)
(1) Tehnikim propisima se razrauju zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva
graevinskih proizvoda i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama, njihovim
graenjem i odravanjem graevine u skladu s naelima evropskog tehnikog
25

zakonodavstva.
(2) Tehnikim propisom utvruje se nain dokazivanja upotrebljivosti i radnje koje se
provode u postupku ocjenjivanja usklanosti graevinskih proizvoda s tehnikom
specifikacijom na nain da se:
a) direktno utvruje tehnika svojstvo,
b) upuuje na drugi propis koji regulie tehniko svojstvo.
(3) Tehnike propise donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost.
lan 67.
(Provjera bitnih zahtjeva graevine)
(1) Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja
ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu i prethodna istraivanja bitna za
projektovanje, graenje ili odravanje graevina, obavljaju ovlatenog pravnog lica.
(2) Ovlatenje za obavljanje poslova iz stava (1) ovoga lana izdaje i stavlja van snage
ef Odjeljenja za javnu sigurnost.
lan 68.
(Uslovi za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja)
Uslovi za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja iz stava (1) ovog lana u
pogledu lica, tehnike opremljenosti, naina i sloenosti obavljanja tih poslova,
odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, nezavisnosti u
odnosu na lica koja uestvuju u projektovanju, graenju ili odravanju graevine i
nain dokumentovanja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, sredstva
kojima pravno lice dokazuje ispunjavanje tih uslova u postupku davanja ovlatenja iz
stava (2) ovoga lana, i uslove za produenje i stavljanje van snage tog ovlatenja,
utvruju se pravilnikom koji donosi ef Odjeljenja za javnu sigurnost.
GLAVA IX. - TEHNIKA DOZVOLA
lan 69.
(Tehnika dozvola)
(1) Tehnikom dozvolom utvruju se tehnika svojstva graevinskog proizvoda:
a) za koji nije donesen tehniki propis, niti bosanskohercegovaka norma
saglasna naelima evropskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva,
b) ija tehnika svojstva znatno odstupaju od svojstava odreenih tehnikim
propisom ili takvom vaeom normom.
(2) Tehnikom dozvolom utvruje se i nain dokazivanja upotrebljivosti graevinskog
proizvoda, i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja usklaenosti tehnikih
svojstava graevinskog proizvoda.
(3) Odjeljenje za javnu sigurnost vodi evidenciju donesenih tehnikih doputenja.
lanak 70.
(Nadlenost za izdavanje tehnike dozvole)
(1) Tehniku dozvolu na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevinskog
proizvoda izdaje ovlateno pravno lice iz Distrikta ili entiteta, nakon ispitivanja
tehnikih svojstava graevinskog proizvoda.
26

(2) Tehnika dozvola je na snazi do donoenja odgovarajueg tehnikog propisa ili

bosanskohercegovake norme saglasne naelima evropskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva ili do roka na kojeg je izdata, a najdue pet godina od dana
objavljivanja u Slubenom glasniku Brko Distrikta BiH.
(3) Na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevinskog proizvoda vaenje
tehnike dozvole moe se produiti jednom za najdue pet godina.
(4) Tehnika dozvola nije upravni akt.
(5) Trokove donoenja tehnike dozvole snosi proizvoa ili uvoznik graevinskog
proizvoda, koji je predloio njegovo donoenje.
lan 71.
(Odluka o stavljanje van snage tehnikog doputenja)
(1) Odluka o stavljanju van snage tehnike dozvole iz lana 70. stava (1) ovog zakona
moe se donijeti ako se utvrdi da graevinski proizvod nema tehnika svojstva koja
pod uslovima iz lana 56. ovog zakona osiguravaju da graevina u koju su ugraeni
ispunjava bitne zahtjeve za graevinu.
(2) Odluku o stavljanju van snage tehnike dozvole donosi ef Odjeljenja za javnu
sigurnost.
(3) Odluka iz stava (1) ovog lana je upravni akt.
lan 72.
(Ovlatenje za utvrivanje tehnike dozvole)
(1) Ovlatenje pravnom licu iz lana 70. stava (1) ovog zakona (za donoenje tehnike
dozvole daje i stavlja van snage Odjeljenje za javnu sigurnost.
(2) Pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost
utvruju se: uslovi za obavljanje poslova donoenja tehnike dozvole u pogledu lica,
tehnike opremljenosti, naina i sloenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za
rezultate postupka i poslova u vezi s donoenjem tehnikog doputenja, nezavisnosti,
posebno u odnosu na proizvoaa ili uvoznika graevinskog proizvoda, sadraj i
nain izrade smjernica za donoenje tehnike dozvole, metode vrednovanja rezultata i
druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehnikih svojstava graevinskog proizvoda u
postupku donoenja tehnikog doputenja, oblik i sadraj tehnike dozvole, sredstva
kojima pravno lice dokazuje ispunjavanje uslova u postupku davanja ovlatenja iz
stava (1) ovoga lana, uslove za produenje i stavljanje van snage tog ovlatenja, te
sadraj i nain voenja evidencije donesenih tehnikih dozvola.
lan 73.
(Strana tehnika dozvola)
(1) Evropska tehnika dozvola koju donosi lanica Evropske organizacije za tehnike
dozvole (EOTA) i nacionalna tehnika dozvola koju donosi nacionalno tijelo strane
drave ovlateno za donoenje tehnikih dozvola (u daljnjem tekstu: strana tehnika
dozvola) moe se primijeniti u Distriktu, ako je donesena odluka o njegovom
preuzimanju.
(2) Odluku o preuzimanju strane tehnike dozvole na prijedlog proizvoaa ili
uvoznika graevinskog proizvoda donosi ef Odjeljenja za javnu sigurnost po
prethodno pribavljenom miljenju pravnog subjekta ovlatenog iz lana 70. stava (1).
(3) Odredbe ovog zakona kojima se ureuje pitanje donoenja, vaenja, trokova
donoenja i stavljanja van snage tehnike dozvole, primjenjuju se na donoenje
odluke iz stava (2) ovog lana ili na preuzeto strana tehnika dozvola.
(4) Odluka iz stava (1) ovog lana nije upravni akt.

27

lan 74.
(Graevinski proizvodi i oprema)
(1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno
ugraivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili
certifikatom o usklaenosti s utvrenim posebnim propisima, normativima i
standardima.
(2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije
donesen odgovarajui propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati
samo na osnovu certifikata nadlene institucije u BiH.
(4) Graevinski proizvodi i oprema koji imaju potvrdu o kvalitetu ili certifikat izdat u
inostranstvu trebaju da imaju certifikat iz stava (2) ovog lana, osim ako se radi o
proizvodima i opremi koji bitnije ne utiu na karakteristike graevine definisane ovim
zakonom.
(5) Certificiranje pojedinih graevinskih proizvoda i opreme moe vriti samo pravni
subjekt koji posjeduje akreditacije u skladu sa Zakonom o akreditiranju Bosne i
Hercegovine.
(6) Laboratorija u kojoj se vri ispitivanje kvaliteta materijala obavezna je posjedovati
akreditaciju u skladu sa Zakonom o akreditiranju Bosne i Hercegovine izdatu od
strane Instituta o akreditiranju Bosne i Hercegovine (BATA).
(7) Odobrenje iz stava (2) ovog lana izdaje se na odreeni rok koji ne moe biti dui
od pet godina. Ako se u tom roku ne donese odgovarajua norma ili odgovarajui
propis, odobrenje se moe produiti za narednih pet godina.
GLAVA X. - PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
lan 75.
(Vrste projekatne dokumenacije)
Vrste projektne dokumentacije u skladu sa odredbama ovog zakona su:
a) idejni projekat,
b) glavni projekat,
c) izvoaki projekat,
d) projekat izvedenog stanja.
lan 76.
(Idejni projekat)
(1) Idejni projekat je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju
osnovna oblikovno funkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u
prostoru sa nainom prikljuenja na infrastrukturu.
(2) Idejni projekat sadri: tehniki opis, situaciono rjeenje, sve tlocrte objekta ili
graevine, karakteritine presjeke i sve fasade.
(3) Propisana razmjera idejnog projekta je 1:100, u izuzetnim okolnostima u
zavisnosti od vrste graevine razmjera je 1:200.
(4) Opis svih primjenjenih materijala podova, zidova i krova su sastavni dio idejnog
projekta.
(5) Idejni projekat, zavisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, moe
sadravati i druge nacrte i dokumente, ako su oni znaajni za utvrivanje za izradu
glavnog projekta, odnosno lokacijskih uslova, kao to je: opis tehnolokog procesa,
tehnoloki nacrti, opis primjene odreene tehnologije graenja i slino.

28

lan 77.
(Glavni projekat)
(1) Glavni projekat je skup meusobno usklaenih projekata, odnosno dijelova
projekta, kojima se daje tehniko rjeenje graevine, prikaz smjetaja graevine u
prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih zahtjeva iz ovog
zakona, drugih zakona, tehnikih normi i propisa.
(2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje.
(3) Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za graenje trajno uva organ uprave koji
je izdao odobrenje za graenje i investitor, odnosno korisnik graevine.
(4) Glavni projekat se radi u skladu sa lokacijskim uslovima, a zavisno o tehnikoj
strukturi graevine, sadri:
a) arhitektonski projekat;
b) graevinski projekat;
c) projekte instalacija;
d) procjenu uticaja na ivotnu sredinu, ako se radi o namjeni objekta, koja je
definisana kao djelatnost, koja moe ugroziti ivotnu sredinu;
e) elaborat zatite od poara i eksplozija;
f) plan upravljanja otpadom, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom
propisane mjere odlaganja;
g) projekat ugradnje opreme;
h) tehnoloki projekat;
i) predmjer i predraun radova,
j) program osiguranja i kontrole kvaliteta radova i ugraene opreme.
(5) Projekti iz stava (4) ovoga lana, zavisno o vrsti graevine, sadre:
a) tehniki opis;
b) elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla, kao i drugim
istranim radovima koji su posluili kao podloga za izradu projekta;
c) proraune statike, hidraulike, energetike, fizikih karakteristika objekta i drugo
kojima se dokazuje da je graevina projektovana prema odredbama ovog
zakona;
d) projekat ureenja okoline, tehniko rjeenje infrastrukture sa nainom
prikljuenja i ureenja slobodnih povrina;
e) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim
susjednim graevinama, a za graevine koje se grade na veem podruju
situacija graevine moe se prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajueg
mjerila;
f) uslove zatite susjednih objekata.
(6) Ako je glavni projekat izraen na stranom jeziku, obavezno sadri i prevod na
jedan od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini.
(7) Ako je glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja obavezno se
nostrifikuje, pri emu se provjerava usklaenost projekta sa propisima koji se
primjenjuju u Bosni i Hercegovini, za te vrste i namjene graevina.
(8) Ovjerom projekta iz stava (7) ovog lana, pravno lice ovlateno za izradu tehnike
dokumentacije, odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaivanje
projekta sa odredbama ovog zakona, posebnih zakona, propisa i normativa donesnim
na osnovu zakona i pravila struke.
(9) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgraena odreena graevina, moe se
upotrijebiti za graenje drugih takvih graevina ako su saglasni investitor i projektant
koji je izradio taj projekat pod uslovom prilagoavanja tog projekta lokacijskim
uslovima, odnosno urbanistiko-tehnikim uslovima, graevinskoj parceli,

29

prikljucima na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i geomehanikom

izvjetaju.
(10) Propisana razmjera glavnog projekta je 1:50.
(11) U sluaju iz stava (9) ovog lana ostvaruju se autorska prava u skladu sa
posebnim propisima.
lan 78.
(Izvoaki projekat)
(1) Izvoaki projekat je projekt koji se izrauje se za potrebe izvoenja radova ako
glavni projekat ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova.
(2) Izvoaki projekat se izrauje u skladu sa glavnim projektom i uslovima za
graenje datim u odobrenju za graenje i sadri detaljne crtee i njihove tekstualne
opise, ime se graevina potpuno definie za gradnju.
(3) Ako izvoaki projekat nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je
duan projektantu glavnog projekta dostaviti izvoaki projekat radi provjere
usklaenosti sa glavnim projektom i uslovima datim u odobrenju za graenje.
(4) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana,
pismeno obavijestiti urbanistiko-graevinsku inspekciju ako utvrdi da izvoaki
projekat, nije izraen u skladu sa odredbama ovog zakona, posebnim propisima i
normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke.
(5) Izvoaki projekat pregleda izvoa radova i nadzorni organ iz lana 88. ovog
zakona, koji su zajedno sa projektantom izvoakog projekta direktno odgovorni za
njegovu usaglaenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graenje.
lan 79.
(Projekat izvedenog stanja)
(1) Projekat izvedenog stanja je glavni projekat sa ucrtanim svim izmjenama koje su
nastale tokom gradnje, u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i odobrene od
projektanta, nadzornog organa i Odjeljenja za javnu sigurnost.
(2) U sluaju da se tokom gradnje nisu desile nikakve izmjene u odnosu na glavni
projekat, izvoa radova i nadzorni organ potvruju da je izvedeno stanje identino sa
projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje.
(3) U sluaju iz stava (2) ovog lana projekat se ovjerava peatom izvedenog stanja
od strane Odjeljenja za javnu sigurnost.
(4) Na osnovu projekta iz stava (2) ovog lana ili projekta izvedenog stanja vri se
tehniki prijem graevine i izdaje upotrebna dozvola.
(5) Investitor ili korisnik graevine, duan je uvati projekat izvedenog stanja dok
graevina postoji.
lan 80.
(Dokumentacija kontrole kvaliteta)
(1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi atesti ugraenog materijala, rezultati
zavrnih mjerenja i testova koji su provedeni u skladu sa posebnim propisima i
normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke.
(2) Investitor je duan dostaviti svu dokumentaciju kontrole kvaliteta Komisiji za
tehniki pregled iz lana 115. ovog zakona najkasnije prilikom pregleda objekta.

30

lan 81.
(Upustva za odravanje i pogon objekta)
(1) Isporuilac opreme u objektima sa proizvodnim djelatnostima duan je pripremiti i
korisniku objekta predati jasna uputstva o koritenju i odravanju opreme i objekta,
kao i odgovarajue garantne listove instalirane opreme.
(2) Upustva se prevode na jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine.
(3) Upustva za odravanje odreuju termine obaveznih redovnih pregleda, rokove i
obim povremenih pregleda i obim radova redovnog odravanja objekta i pogona.
lan 82.
(Oznaavanje i uvanje tehnike dokumentacije)
(1) Projekti iz lanova 76. do 79. ovog zakona, odnosno dijelovi projekta, tehniki
opis i prorauni i svaki list crtea ima: oznaku pravnog lica ovlatenog za poslove
projektovanja koje je izradilo projekat, naziv graevine, ime i naziv investitora,
oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, vrstu tehnike dokumentacije, vrstu
nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis projektanta ili
glavnog projektanta i peat pravnog lica.
(2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvruje
da je projekat kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen
sa odredbama ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na
osnovu drugih zakona i pravila struke.
(3) Tehnika dokumentacija i njeni dijelovi se uvezuju na nain da se onemogui
zamjena sastavnih dijelova.
(4) Uz projekat se uvezuju ovlatenja glavnog projektanta i projektanata pojedinih
dijelova projekta.
(5) Ukoliko projekat podlijee reviziji, izvjetaj o reviziji projekta se uva kao prilog
uz projekat.
GLAVA XI. UESNICI U GRAENJU
lan 83.
(Uesnici u graenju)
(1) Uesnici u graenju su: investitor, projektant, revident projekta, izvoa i nadzorni
organ.
(2) Odnosi izmeu uesnika u graenju iz stava (1) ovog lana ureuju se ugovorima.
lan 84.
(Investitor)
(1) Projektovanje, kontrolu projekta, graenje i struni nadzor nad graenjem
investitor povjerava pravnim ili fizikim licima, koja ispunjavaju uslove propisane
ovim zakonom i podzakonskim aktima.
(2) Investitor osigurava struni nadzor najkasnije do dana otpoinjanja pripremnih
radova.
(3) Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog kupca, moe biti
projektant i izvoa, a revizija glavnog projekta i struni nadzor povjeravaju se
drugim ovlatenim pravnim ili fizikim licima, koji ispunjavaju i uslove odreene
propisima o sukobu interesa.

31

(4) Kada je investitor fiziko lice koje za svoje potrebe gradi individualni stambeni
objekat, moe sam graditi i provoditi nadzor, pod uslovom da ima najmanje srednju
strunu tehniku spremu arhitektonsko-graevinskog smjera i ovlatenje za izradu
tehnike dokumentacije ili graenje, a duan je da osigura struni nadzor za ostale
faze graenja.
(5) Investitor nije duan osigurati struni nadzor za jednostavne graevine iz lana
92. ovog zakona.
(6) U sluaju prekida radova investitor je duan preduzeti mjere osiguranja graevine
i susjednih graevina i povrina, a ako prekid radova traje due od tri mjeseca
investitor je duan ponovo prijaviti poetak radova u roku osam dana prije poetka.
(7) Ako se u toku graenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor
obavjetava nadleni organ, odnosno urbanistiko-graevinsku inspekciju u roku od
osam dana od dana nastale promjene.
lan 85.
(Projektant)
(1) Izradu tehnike dokumentacije, sa svim dijelovima, odnosno projektima, moe
vriti pravno lice (u daljnjem tekstu: projektant) ako:
a) je upisano u sudski registar za poslove projektovanja;
b) ima u radnom odnosu najmanje po jednog diplomiranog inenjera
odgovarajue struke sa ovlatenjem za izradu tehnike dokumentacije.
(2) Fiziko lice stie ovlatenje za izradu tehnike dokumentacije u skladu sa
Pravilnikom o izdavanju linih ovlatenja, koji donosi Vlada na prijedlog efa
Odjeljenja za javnu sigurnost.
(3) Ukoliko pravno lice nema zaposlene ovlatene projektante za svaku vrstu projekta
moe angaovati drugo pravno lice sa ovlatenjem za poslove projektovanja za
odreenu vrstu ili dio projekta.
(4) Pravno lice koje projektuje imenuje odgovornog projektanta za cijeli projekat i
odgovornog projektanta za dijelove projekta.
(5) Odgovorni projektant iz stava (4) ovog lana je odgovoran da projekat ili dio
projekta ispunjava uslove iz ovog zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na
osnovu zakona, tehnikih normi i pravila struke, te da je izvoaki projekat u skladu s
glavnim projektom.
(6) Odgovorni projektant iz stava (4) ovog lana za cijeli projekat moe istovremeno
biti i odgovorni projektant za dio projekta.
(7) Odgovorni projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i
meusobnu usklaenost projekata, to potvruje svojim potpisom i odgovarajuom
potvrdom.
(8) Ako u izradi projekta uestvuju dva ili vie pravnih lica, investitor je duan
imenovati koordinatora projekta, a koordinator projekta imenuje odgovornog
projektanta za cijeli projekat u skladu sa ovim zakonom.
(9) Projektovanjem graevine ne mogu se baviti slubenici zaposleni u organima
javne uprave, osim za vlastite potrebe u skladu sa ovim zakonom.

lan 86.
(Izrada elaborata o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla)

32

(1) Elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla, koji slui kao

podloga za definisanje naina temeljenja graevina, radi se u skladu sa Pravilnikom o
izradi elaborata o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla.
(2) Izrada elaborata iz stava (1) ovog lana povjerava se pravnom licu koje ispunjava
uslove utvrene pravilnikom iz stava (1) ovog lana i ima u stalnom radnom odnosu
najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva, ovlatenog za izradu
tehnike dokumentacije.
(3) Pravilnik iz stava (1) ovog lana donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za
javnu sigurnost.
lan 87.
(Izvoa)
(1) Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe pravno lice registrovano za
obavljanje te djelatnosti i koje ispunjava uslove iz Pravilnika koji utvruje uslove za
obavljanje djelatnosti graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova, koji donosi
Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost.
(2) Ovlatenje za graenje moe se dati samo fizikom licu koje ima odgovarajuu
strunu spremu, poloen struni ispit i najmanje dvije godine prakse na poslovima u
struci.
(3) Fizikom licu moe se dati ovlatenje za graenje u skladu sa Pravilnikom iz lana
85. stav (2) ovog zakona.
(4) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor je duan imenovati
glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.
(5) Izvoa je duan:
a) graditi u skladu sa odobrenjem za graenje;
b) radove izvoditi tako da tehnike karakteristike graevine budu u skladu sa
odredbama ovog zakona;
c) urbanistiko-graevinskoj inspekciji i inspekciji zatite na radu najkasnije u
roku od osam dana prije poetka radova prijaviti poetak graenja;
d) ugraivati materijale, opremu i proizvode u skladu sa odredbama ovog zakona;
e) osiguravati dokaze o kvalitetu radova i ugraenih proizvoda i opreme prema
odredbama ovog zakona, tehnikim normama i propisima i zahtjevima
glavnog projekta;
f) blagovremeno preduzeti mjere za sigurnost graevine, radova, opreme i
materijala, za sigurnost radnika, uesnika u saobraaju i sigurnost susjednih
graevina;
g) organizovati gradilite u skladu sa propisima i izraditi shemu gradilita;
h) prilikom graenja povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova
osobama koje zadovoljavaju propisane uslove za izvoenje tih radova,
odnosno obavljanja poslova;
i) osiguravati mjerenja i geodetska osmatranja ponaanja tla i objekta u toku
graenja;
j) bez odlaganja obavijestiti nadlenu slubu zatite i nadleno odjeljenje kada u
toku graenja naie na graevine ili druge objekte koji mogu da imaju
obiljeje prirodnog ili kulturno-historijskog naslijea i preduzimati mjere za
zatitu nalazita;
k) pismeno upozoriti investitora, nadleno odjeljenje i nadlenu inspekciju o
nedostacima u tehnikoj dokumentaciji ili o nastupanju nepredvienih
okolnosti koje su od uticaja na izvoenje radova i primjenu tehnike
dokumentacije;
l) osigurati graevinu, gradilite i okolinu u sluaju prekida radova;

33

m) u toku graenja voditi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i knjigu

inspekcija;
n) omoguiti urbanistiko-graevinskoj inspekciji slobodan pristup gradilitu i
dokumentaciji;
o) sainiti izvjetaj o izvoenju radova po zavretku graenja.
(6) Izvoa iz stava (1) ovog lana imenuje odgovorno lice za graenje, a u sluaju da
izvodi samo pojedine radove imenuje odgovorno lice za izvoenje tih radova.
(7) Odgovorno lice za graenje iz stava (6) ovog lana duno je imati ovlatenje za
graenje i odgovoran je za ispunjenje uslova iz stava (5) ovog lana.
(8) Izvoa radova ne moe otpoeti radove prije nego to se izvri prijava gradilita.
lan 88.
(Nadzorni organ)
(1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, prema ovom zakonu moe obavljati
pravno ili fiziko lice koje posjeduje ovlatenje za vrenje nadzora nad graenjem u
skladu sa Pravilnikom o davanju ovlatenja za vrenje nadzora.
(2) Investitor pismenim aktom odreuje nadzornog organa graenja.
(3) Akt o imenovanju nadzornog organa dostavlja se nadlenoj urbanistikograevinskoj inspekciji uz prijavu gradilita.
(4) Zavisno o sloenosti objekta, moe se formirati nadzorni tim i imenovati
koordinator tima.
(5) Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inenjera i odgovoran je za usklaivanje
rada tima i pojedinih etapa objekta ili dijelova objekta.
(6) Pravno lice kojem je povjereno vrenje nadzora imenuje koordinatora.
(7) Ukoliko nadzor vri nadzorni tim sastavljen od vie fizikih lica, koordinatora
imenuje investitor.
(8) Nadzor nad graenjem investitor ne moe povjeriti istom pravnom licu kojem je
povjerio graenje svoje graevine.
(9) Nadzorni organ ne smije biti fiziko lice koje je u radnom odnosu kod izvoaa
graevine.
(10) U provoenju strunog nadzora nadzorni organ duan je:
a) utvrditi usklaenost iskolenja graevine sa zapisnikom o iskolenju
graevine i projektom;
b) provjeriti i utvrditi gradi li se u skladu sa odobrenjem za graenje, tehnikom
dokumentacijom i ovim zakonom;
c) provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme u
skladu sa zahtjevima projekta, uslovima propisanim ovim zakonom, posebnim
zakonima, tehnikim normama, standardima i propisima;
d) utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme dokazan
propisanim ispitivanjima i dokumentima;
e) biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugraenog materijala kao i u
svim fazama testiranja nosivog sklopa graevine;
f) u sluaju da rezultati ispitivanja ugraenog materijala nisu u skladu sa
propisima, duan je odmah pismenim putem obavijestiti nadlenu
urbanistiko-graevinsku inspekciju;
g) potvrditi izvoenje radova potpisivanjem graevinskog dnevnika, kontrolisati
graevinsku knjigu i izmjene u tehnikoj dokumentaciji;
h) napisati izvjetaj o obavljenom nadzoru nad graenjem graevine.
(11) Pravilnik iz stava (1) ovog lana donosi Vlada Distrikta na prijedlog efa
Odjeljenja za javnu sigurnost.

34

lan 89.
(Revident projekta)
(1) Reviziju tehnike dokumentacije moe obavljati pravno ili fiziko lice koje
posjeduje ovlatenje za vrenje revizije tehnike dokumentacije (u daljnjem tekstu:
revident) u skladu sa pravilnikom iz lana 85. stav (2) ovog zakona za vrenje revizije
tehnike dokumentacije.
(2) Revizija glavnog projekta radi se za sve graevine i zahvate osim za privremene i
pomone objekte.
(3) Reviziju projektne dokumentacije u skladu sa Pravilnikom o vrenju revizije
projektna dokumentacije moe vriti:
a) pravno lice;
b) posebna komisija koju ine fizika lica ovlatena za vrenje revizije, koju
po potrebi moe formirati Odjeljenje za javnu sigurnost.
(4) Revizija glavnog projekta, u zavisnosti od vrste i namjene graevine, obavlja se u
skladu sa ovim zakonom i Pravilnikom iz stava (3) ovog lana.
(5) Reviziju projektne dokumentacije moe obavljati i visokokolska, odnosno druga
javna ustanova koja se bavi istraivakom ili obrazovnom djelatnou iz podruja
projektovanja i graenja objekata i ako u radnom odnosu sa punim radnim vremenom
ima lica ovlatena za izradu projektne dokumentacije.
(6) U sluaju da je revident pravno lice, duan je imenovati odgovornog revidenta,
koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih etapa ili dijelova glavnog
projekta.
(7) Odgovorni revident iz stava (6) ovog lana organizuje izradu zavrnog izvjetaja o
kontroli ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedinanih izvjetaja o
kontroli pojedinih dijelova projekta, koji se prilau uz zavrni izvjetaj.
(8) Prilikom revizije projektne dokumentacije revident provjerava:
a) da li je projekat kompletan;
b) da li je projekat izraen od strane pravnog lica registrovanog za izradu
projektne dokumentacije i da li lica koja su uestvovala u izradi projekta
posjeduju odgovarajua lina ovlatenja;
c) da li je projekat uraen u skladu sa lokacijskim uslovima;
d) da li projektna rjeenja ispunjavaju uslove za sigurnost graevine u skladu sa
ovim zakonom;
e) mehaniku otpornost i stabilnost;
f) zatitu od buke;
g) utedu energije i toplinsku zatitu;
h) higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom
zakonu;
i) da li su tehnika projektna rjeenja u skladu sa vaeim tehnikim
standardima, propisima, pravilima struke i odredbama drugih zakona.
(9) Revident je odgovoran za tanost provjera iz stava (8) ovog lana.
(10) U izvjetaju o obavljenoj reviziji revident moe zahtijevati od investitora da:
a) prije poetka izvoenja odreenih radova, obavi kontrolu dijela izvoakog
projekta koji se odnosi na te radove;
b) obavi pregled izvedenih radova u odreenoj fazi graenja.
(11) Revident projekta ne moe biti lice koje je u radnom odnosu kod pravnog lica
koje je:
35

a) potpuno ili djelimino uestvovalo u izradi projekta;

b) nostrifikovalo projekat.
(12) Pravilnik o vrenju revizije projektne dokumentacije donosi Vlada na prijedlog
efa Odjeljenja za javnu sigurnost.
lan 90.
(Nostrifikacija projektne dokumentacije)
(1) Nostrifikacija, u smislu ovog zakona, je utrivanje usklaenosti projektne
dokumentacije izraene prema stranim propisima sa vaeim propisima na podruju
Distrikta i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2) Nostrifikacija se provodi nezavisno od vrste graevine.
(3) Projektna dokumentacija se prevodi na jedan od jezika u slubenoj upotrebi.
lan 91.
(Ovlatenje za nostrifikaciju)
(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlateno pravno lice registrovano za poslove
projektovanja.
(2) Ovlatenje za nostrifikaciju izdaje Odjeljenje za javnu sigurnost.
(3) Pravno lice iz stava (1) ovog lana duno je sastaviti pismeni izvjetaj o
obavljenoj nostrifikaciji i ovjeriti projekat.
(4) Pravno lice iz stava (1) ovog lana moe izraditi dijelove projekta ako projektu
koji se nostrifikuje nedostaju dijelovi propisani ovim zakonom.
lan 92.
(Odgovornost za izvrenu nostrifikaciju)
Pravno lice iz lana 91. stav (1) odgovorno je za utrivanje usklaenosti projektne
dokumentacije.
lan 93.
(Rjeenja o ovlatenju )
(1) Rjeenje o ovlatenju za pravna lica iz lana 33. ovog zakona izdaje se na period
od etiri godine.
(2) Po isteku roka iz stava (1) ovog lana pravnim licima koja su imala ovlatenje
mogu se izdati nova ovlatenja u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) U sluaju iz stava (2) ovog lana, podnosilac zahtjeva duan je da uz zahtjev
priloi, pored drugih dokaza, i dokaz o strunim rezultatima postignutim u periodu
vaenja prethodnog rjeenja o ovlatenju.
(4) Pravno lice koje je dobilo ovlatenje iz stava (1) ovog lana obavezno je da
pismenim putem obavijesti Odjeljenje o svakoj promjeni uslova utvrenih u
ovlatenju u roku od osam dana od nastale promjene.
(5) Odjeljenje moe, po slubenoj dunosti, na inicijativu inspekcijskih ili drugih
dravnih organa, pravnih lica ili graana, izvriti kontrolu dobijenog ovlatenja i
ovlatenje staviti van snage u skladu sa ovim zakonom.
(6) ef Odjeljenja donosi poseban propis o uslovima kojima se definiu procedure
kontrole pravnih lica i ukidanja ovlatenja u sluajevima iz stava (5) ovog lana.
36

(7) Rjeenja iz stava (1) ovog lana su konana i izvrna danom dostavljanja i
objavljuju se u Slubenom glasniku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(8) Rjeenje o ovlatenju za fiziko lice izdaje ef Odjeljenja za javnu sigurnost.
(9) Lice koje posjeduje lino ovlatenje izdato van Distrikta, duno je pribaviti
ovlatenje u Distriktu.
(10) Kopije izdatih ovlatenja dostavljaju se urbanistiko-graevinskoj inspekciji.

GLAVA XII. - ODOBRENJE ZA GRAENJE

lan 94.
(Odobrenje za graenje)
(1) Graenje ili rekonstrukcija moe poeti na osnovu konanog odobrenja za
graenje, osim u sluajevima iz lana 95. ovog zakona.
(2) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine.
(3) Djelimino odobrenje za graenje izdaje se za graenje dijela graevine koja ini
funkcionalnu, upotrebljivu i tehniko-tehnoloku cjelinu.
(4) U sluaju iz stava (3) ovog lana projektnom dokumentacijom se definie faznost
gradnje, a faza gradnje ini funkcionalnu, upotrebljivu i tehniko-tehnoloku cjelinu.
lan 95.
(Objekti za koje nije potrebno odobrenje za graenje)
(1) Odobrenje za graenje nije potrebno za:
a) radove na odravanju i sanaciji postojee graevine;
b) graenje grobnice;
c) objekte kojima se mijenja djelatnost u skladu sa odredbama ovog zakona;
d) ureenje okunice individualnog stambenog objekta za koji je izdato
odobrenje za graenje to podrazumijeva graenje: staza ili platoa, potpornih
zidova visine do 1.0 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka povrine do 20
m2, ograda, vrtnog ognjita povrine do 1,5 m2 i visine do 3m;
e) pomonih graevina namijenjenih redovnoj upotrebi individualnog stambenog
objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za graenje, to
podrazumijeva: individualne garae, spremita, drvarnice ukupne bruto
povrine do 40m2 i visine sljemena do 4m, nadstrenicu ili staklenik bruto
povrine do 12m2 i visine vijenca do 4m, cisternu za vodu na tlu zapremine do
10m3, septiku jamu zapremine do 10m3;
f) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo poljoprivrednoj proizvodnji
maksimalne visine do 4 m od okolnog tla;
g) privremenih graevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po
posebnom propisu sa najduim rokom trajana do 90 dana, nakon ega se
graevina uklanja;
h) tende za ljetne bate, izuzev konzolnih tendi;
i) montani objekat gotove konstrukcije do 12 m2;
j) kiosk gotove konstrukcije do 12 m2;
k) nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju;
l) reklamne panoe povrine do 12 m2;
m) kablovske i zrane prikljuke na niskonaponsku i PTT mreu, kao i prikljuke
postojee graevine na komunalne instalacije kao to su: vodovod,
kanalizacija, plin;

37

n) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na tlo
kao to su: igralita za tenis, fudbal, i slino;
o) zamjeni zavrnog sloja saobraajnice bez izmjene irine saobraajnice;
p) radove na stubitima, hodnicima i slino, na promjeni pristupa graevini i
unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u
graevini licima s tekoama u kretanju;
(2) Prije otpoinjanja radova iz stava (1) ovog lana pribavljaju se lokacijski uslovi i
obezbjeuje dokaz o vlasnitvu nad zemljitem, u skladu sa lanom 98. ovog zakona.
(3) Izvoenje radova iz stava (1) ovog lana moe obavljati fiziko lice registrovano
za zanatsku djelatnost iz odreene oblasti.
(4) Izvoenje radova iz stava (1) ovog lana vri se u skladu sa lokacijskim uslovima i
zapisnikom o iskolavanju objekta.
lan 96.
(Posebni sluajevi graenja)
(1) U sluaju neposredne opasnosti od prirodnih nepogoda, ratnih ili drugih razaranja
koja neposredno ugroavaju ljude i dobra, mogu se tokom ili neposredno nakon
prestanka tih dogaaja graditi bez odobrenja za graenje, graevine koje slue
spreavanju djelovanja ili otklanjanju nastalih tetnih posljedica.
(2) Graevina iz stava (1) ovoga lana se uklanja u roku od godine dana od prestanka
potrebe za njom, a za uklanjanje te graevine potrebno je izraditi projekat uklanjanja
graevine.
(3) Graevina iz stava (1) ovoga lana moe postati stalni objekat, pod uslovom da se
za nju se pribavi odobrenje za graenje u roku od dvije godine od dana prestanka
okolnosti iz stava (1) ovoga lana.
lan 97.
(Obnavljanje oteenih graevina)
(1) Ako je oteenje graevine nastalo kao posljedica dogaaja iz lana 96. stav (1)
ovoga zakona, graevina se moe, bez odobrenja za graenje, vratiti u prvobitno
stanje u skladu sa vaeim odobrenjem za graenje ili projektom postojeeg stanja
graevine.
(2) Ako je oteena graevina sa Liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine,
vraanje u prvobitno stanje vri se u skladu sa posebnim propisom.
lan 98.
(Obnova ratom oteenih ili poruenih graevina)
(1) Graevina izgraena, rekonstruisana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom
oteenih ili poruenih graevina, smatra se legalnom graevinom ako vlasnik te
graevine posjeduje:
a) jedan primjerak projekta po kojem je graena ili projekat izvedenog stanja;
b) zapisnik o primopredaji graevine;
c) geodetski snimak izvedenog stanja graevine;
d) dokaz da je graenje, rekonstrukcija ili sanacija graevine provedena u sklopu
projekta obnove ratom oteenih ili poruenih graevina;
e) dokaz o vlasnitvu nad zemljitem.
(2) Graevina ratom oteena ili poruena ili graevina ije je odobrenje za graenje

38

ili druga dokumentacija unitena ili je nedostupna usljed ratnih djelovanja, smatra se
legalnom graevinom, ako vlasnik posjeduje:
a) izvod aviosnimanja iz 1987. godine Odjeljenja za javni registar;
b) izvjetaj o stanju graevine u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za
graevinu;
c) jedan primjerak projekta izvedenog stanja graevine;
d) geodetski snimak sa ucrtanim poloajem graevine na graevinskoj estici;
e) dokaz o vlasnitvu nad zemljitem.
(3) Izvjetaj iz stava (2) take b) ovog lana moe izraditi samo diplomirani inenjer i
inenjer odgovarajue struke s poloenim strunim ispitom i ovlatenjem za
projektovanje.
(4) Za graevinu iz stava (1) i (2) ovoga lana moe se izdati odobrenje za upotrebu.
(5) Dokumente iz stava (1) i (2) ovog lana pribavlja Odjeljenje za raseljena lica,
izbjeglice i stambena pitanja, po slubenoj dunosti.
(6) Postupak upisa u zemljine knjige graevina iz stava (1) ovog lana provodi
Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja, po slubenoj dunosti.
lan 99.
(Graevina izgraena prije 1967. god.)
(1) Graevina koja je izgraena bez odobrenja za graenje do 1967. godine smatra se
legalnom graevinom.
(4) Za graevinu iz stava (1) ovoga lana moe se izdati odobrenje za upotrebu ako su
ispunjeni uslovi iz lana 98. stav (2) ovog zakona.
lan 100.
(Organ nadlean za izdavanje odobrenja za graenje)
Odobrenje za graenje izdaje Odjeljenje za javnu sigurnost.
lan 101.
(Zahtjev za odobrenje za graenje)
(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje, investitor prilae:
a) lokacijske uslove koji su konani u upravnom postupku;
b) zemljino-knjini izvod kao dokaz o pravu vlasnitva, pravu graenja, a za
objekte infrastrukturnih sistema kao to su: instalacije vode, kanalizacije,
plinovoda, struje, raznih drugih podzemnih i nadzemnih instalacija, dokaz
prava slunosti;
c) original ili ovjerenu fotokopiju katastarskog plana;
d) tri primjerka glavnog projekta;
e) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema lanu 89. ovog
zakona, ako je potrebna;
f) pisani izvjetaj o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 77. ovog
zakona;
g) drugi prilozi odreeni posebnim zakonima.
(2) Elaborate propisane lokacijskim uslovima, kao preduslov za izdavanje odobrenja
za graenje, pribavlja investitor i ine sastavni dio projektne dokumentacije.
(3) Saglasnosti i dokazi pribavljeni u postupku izdavanja lokacijskih uslova koriste se
i za izdavanje odobrenja za graenje.
39

(4) U sluaju izdavanja odobrenja za graenje na osnovu lokacijskih uslova iz lana

47. ovog zakona, uz zahtjev se pored priloga iz stava (1) ovog lana, prilae i dokaz o
uplaenoj posebnoj naknadi iz lana 109. stav (1) ovog zakona.
(5) Saglasnosti propisane drugim zakonima koje se izdaju u okviru odjeljenja Vlade
Distrikta pribavlja Odjeljenje za javnu sigurnost po slubenoj dunosti, a ostale
saglasnosti pribavlja investitor.
lan 102.
(Dokaz o vlasnitvu nad zemljitem)
Dokaz o vlasnitvu nad zemljitem iz lanova 98. i 101. ovog zakona je izvod iz
zemljine knjige.
lan 103.
(Postupak izdavanja odobrenja za graenje)
(1) Odobrenje za graenje je upravni akt koji izdaje Odjeljenje za javnu sigurnost u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
(2) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za graenje i to se na projektu naznaava
i ovjerava potpisom slubenika i peatom odjeljenja koje je odobrenje izdalo.
(3) U sluajevima kada u skladu sa ovim zakonom revizija glavnog projekta nije
potrebna, Odjeljenje za javnu sigurnost ovjerava projekat ako utvrdi da je glavni
projekat kompletan, da je uraen u skladu sa lokacijskim uslovima i da je uraen od
strane pravnog lica ovlatenog za poslove izrade tehnike dokumentacije.
(4) Postupak po zahtjevu za izdavanje odobrenja za graenje provodi se po
odredbama Zakona o upravnom postupku.
lan 104.
(Sadraj odobrenja za graenje)
Rjeenje o odobrenju za graenje sadri:
a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje sa nazivom i sjeditem,
odnosno imenom i adresom;
b) podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o
namjeni, gabaritu i spratnosti graevine, oznakom lokacije i katastarske
parcele;
c) naziv glavnog projekta sa nazivom ovlatenog pravnog lica koje je izradilo
glavni projekat i imenom odgovornog projektanta;
d) podatke o izvrenoj reviziji projekta;
e) podatke o glavnom projektu kao sastavnom dijelu odobrenja za graenje;
f) period za koji odobrenje vai;
g) obavezu investitora da prijavi poetak izvoenja radova nadlenoj
graevinskoj inspekciji najmanje osam dana prije otpoinjanja radova;
h) druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i graevinu.
lan 105.
(Oglaavanje odobrenja za graenje)
(1) Kopija odobrenja za graenje postavlja se na oglasnoj ploi Vlade i web portalu
nadlenog odjeljenja najmanje 15 dana od dana izdavanja.

40

(2) Ako situacija na terenu doputa, kopija odobrenja za graenje treba biti izloena i
na lokaciji za koju je odobrenje izdato.
(3) Jedan primjerak odobrenja za graenje dostavlja se urbanistiko-graevinskoj
inspekciji.
lan 106.
(Odobrenje za graenje za pripremne radove)
(1) Investitor moe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoenje pripremnih
radova za potrebe organizovanja gradilita prije nego to dobije konano odobrenje za
graenje.
(2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava (1) ovog lana, investitor obavezno
prilae:
a) lokacijske uslove, konane u upravnom postupku;
b) dokaz o vlasnitvu nad zemljitem;
c) situaciju i shemu gradilita;
d) mjere i normative zatite od poara;
e) mjere i normative zatite na radu;
f) saglasnosti za graevinske prikljuke na komunalnu infrastrukturu i javni put.
(3) Rok za izdavanje odobrenja iz stava (1) ovog lana je sedam dana od prijema
zahtjeva.
(4) Pripremnim radovima se smatraju: izrada ograde gradilita, postavljanje
privremenih objekata za potrebe gradilita, priprema unutranje saobraajne
komunikacije i slino.
(5) Na osnovu lokacijskih uslova izvode se prethodni radovi istranog karaktera kao
to su prethodne studije, geoloka, geomehanika istraivanja, hidrogeloka
istraivanja, prikupljanje podataka za projektovanje i slino.
lan 107.
(Odobrenje za graenje za privremene graevine i druge zahvate)
(1) Graevine izgraene za potrebe sajmova i javnih manifestacija i privremeni
montani objekti koji se nee ukloniti u roku od 90 dana od njihovog postavljanja,
mogu se postavljati samo na osnovu odobrenja za graenje za privremene graevine.
(2) Nain izdavanja odobrenja za sjeu stabala, ureenje fasada, zamjenu postojeih
krovova, koritenje zemljita za postavljanje objekata za logorovanje i rekreaciju i
drugo utvruje se pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
lan 108.
(Prestanak vaenja odobrenja za graenje)
(1) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako se sa radovima na graevini za koju je
odobrenje izdato ne zapone u roku od jedne godine od dana konanosti odobrenja za
graenje.
(2) Vaenje odobrenja za graenje moe se posebnim rjeenjem, po zahtjevu
investitora, produiti za jo jednu godinu ukoliko se nisu promijenili uslovi koji su
postojali u vrijeme izdavanja odobrenja za graenje.
(3) Nadziivanje zgrada i pretvaranje zajednikih prostorija u stanove i poslovne
prostore zavrava se najkasnije u roku od jedne godine od dana konanosti odobrenja
za graenje.

41

lan 109.
(Graevine izgraene bez odobrenja za graenje)
(1) U sluaju izdavanja odobrenja za graenje za objekte koji su definisani u lanu 47.
ovog zakona, obraunava se naknada definisana Pravilnikom o naknadi za graevine
izgraene bez odobrenja za graenje koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za
javnu sigurnost.
(2) Graevine izgraene bez odobrenja za graenje ne mogu biti prikljuene na
instalacije komunalne i druge infrastrukture kao to su vodovod, kanalizacija,
elektrovod, toplovod, vrelovod, plinovod, TT vodovi, javni put i drugo.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog lana, moe se odobriti privremeni prikljuak na
komunalne instalacije i drugu infrastrukturu, nakon podnoenja zahtjeva stranke za
naknadne lokacijske uslove.
(4) Privremeni prikljuak moe trajati najdue jednu godinu.
(5) Za objekte koji se nalaze na aerofotogrametrijskom snimku iz oktobra 2003.
godine moe se odobriti trajni prikljuak na instalacije komunalne i druge
infrastrukture.
(6) Za praenje stanja u prostoru Odjeljenje je duno svakih pet godina vriti
aerofotogrametrijsko snimanje.
GLAVA XIII. - GRAENJE
lan 110.
(Iskolavanje)
(1) Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u skladu sa uslovima datim u
odobrenju za graenje i na osnovu projekta za izvoenje graevine.
(2) Iskolavanje graevina vri Odjeljenje za javni registar ili pravno lice ovlateno za
izvoenje tih poslova prema zahtjevu izvoaa radova.
(3) O iskolavanju se sainjava zapisnik koji se dostavlja nadlenoj urbanistikograevinskoj inspekciji.
(4) Za tetu nastalu pogrenim iskolavanjem odgovara odjeljenje ili pravno lice iz
stava (2) ovog lana po opim pravilima o naknadi tete.
(5) Odjeljenje ili pravno lice iz stava (2) ovog lana duno je provjeriti da li je iskop
temelja graevine izvren u skladu sa zapisnikom o iskolavanju i da odobri nastavak
radova, koje dalje prati izvoa radova.
lan 111.
(Ureenje gradilita)
(1) Gradilite se ograuje radi spreavanja nekontrolisanog pristupa na gradilite.
(2) Za gradska podruja ef Odjeljenja moe donijeti odluku o kriterijima za izradu
ograde, ukljuujui materijal, vanjski izgled, mogunost i uslove reklamiranja i slino.
(3) Na gradilitu koje se protee na velikom prostoru, kao to je izgradnja eljeznike
pruge, putevi, dalekovodi i slino, dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi
zatiuju se odreenim saobraajnim znakovima ili oznaavaju na drugi nain.
(4) Investitor ili izvoa duni su, za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno
oblinjeg zemljita za potrebe gradilita, postupati prema odredbama posebnog
zakona.
(5) Za privremeno zauzimanje javnih saobraajnih povrina za potrebe gradilita
investitor ili izvoa duan je dobiti odobrenje nadlenog organa.

42

(6) Za privremenu graevinu i postavljenu neophodno je da je oprema gradilita

stabilna i da odgovara propisanim uslovima zatite od poara i eksplozije, zatite na
radu i svim drugim mjerama zatite radi spreavanja ugroavanja ivota i zdravlja
ljudi.
(7) Na gradilitu se na vidnom mjestu istie ploa sa svim bitnim podacima o
graevini i uesnicima u graenju i to: naziv investitora, izvoaa, projektanta,
nadzora, naziv i vrstu graevine, naziv slube koja je izdala odobrenje za graenje,
vrijeme poetka i zavretka radova.
(8) Investitor je duan osigurati da se privremene graevine izgraene u okviru
pripremnih radova kao i oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal,
otpad i slino uklone, a zemljite na podruju gradilita kao i na prilazu gradilitu
dovede u uredno stanje, u skladu sa lokacijskim uslovima i odobrenjem za graenje,
prije izdavanja odobrenja za upotrebu.
lan 112.
(Dokumentacija na gradilitu)
Izvoa na gradilitu je duan da ima:
a) rjeenje o ovlatenju za graenje i rjeenje o ovlatenju za izvoenje pojedinih
radova za odgovorno lice na gradilitu;
b) rjeenje o imenovanju odgovornog lica na gradilitu, odnosno odgovornog lica
za izvoenje pojedinih radova;
c) akt o imenovanju nadzornog organa;
d) rjeenje o ovlatenju za vrenje strunog nadzora;
e) ugovor o graenju;
f) odobrenje za graenje;
g) glavni projekat na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje;
h) izvoaki projekat, ako je uraen;
i) graevinski dnevnik;
j) knjigu inspekcija;
k) dokumentaciju o ispitivanju ugraenog materijala, proizvoda i opreme prema
programu ispitivanja iz projekta;
l) zapisnik o iskolenju graevine;
m) zapisnik o kontroli dimenzije temelja;
n) graevinsku knjigu, ako je potrebna;
o) shemu organizacije gradilita.
GLAVA XIV. - ODOBRENJE ZA UPOTREBU
lan 113.
(Poetak koritenja graevine)
(1) Izgraena graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon nakon
konanosti rjeenja o odobrenju za upotrebu, a na osnovu prethodno izvrenog
tehnikog pregleda graevine.
(2) Tehniki pregled obuhvata kontrolu usklaenosti izvedenih radova sa odobrenjem
za graenje i tehnikom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio i sa
tehnikim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova,
materijala, opreme i instalacija.
(3) Tehniki pregled vri se po zavretku izgradnje objekta ili zavretka radova
predvienih odobrenjem za graenje i glavnim projektom.

43

(4) Tehniki pregled se obavlja u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za

izdavanje odobrenje za upotrebu.
(5) Izuzetno od stava (4) ovog lana, odobrenje za upotrebu moe se na zahtjev
investitora izdati i za dio graevine prije dovretka graenja cijele graevine:
a) kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja gradnje, npr: koritenja mosta za
pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i
slino;
b) kada se odreeni dio graevine moe privesti svojoj namjeni prije dovrenja
cijele graevine.
lan 114.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi Odjeljenju za javnu
sigurnost.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana se prilae:
a) odobrenje za graenje koje je konano u upravnom postupku;
b) glavni projekat na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje;
c) geodetski snimak izvedene graevine;
d) pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uslovima za odravanje
graevine;
e) pisani izvjetaj nadzora nad graenjem.
lan 115.
(Komisija za tehniki pregled)
(1) Tehniki pregled obavlja struna komisija koja se sastoji od najmanje tri lana.
(2) Odjeljenje za javnu sigurnost imenuje predsjednika i lanove komisije iz stava (1)
ovog lana u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva.
(3) Sastav komisije iz stava (1) ovog lana zavisi od vrste i sloenosti objekta i ini je
od po jedan lan struan za odreenu vrstu radova koje komisija pregleda.
(4) lanovi komisije mogu biti lica odgovarajue struke ovlateni za izradu tehnike
dokumentacije ili izvoenje vrste radova koje pregledaju.
(5) U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja uestvuju u postupku
donoenja lokacijskih uslova, odobrenja za graenje, lica koja su u radnom odnosu u
pravnom licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju, revidiralo ili izvrilo
nostrifikaciju projektne dokumentacije, bilo izvoa radova ili vrilo struni nadzor
pri graenju.
(6) Nadleni organ moe povjeriti tehniki pregled pravnom licu iz lana 85. i lana
87. ovog zakona, ukoliko to pravno lice i njegovi zaposleni nisu obavljali poslove
strunog nadzora predmetne graevine, niti uestvovali u izradi projektne
dokumentacije ili izvoenju radova.
(7) U sluaju iz stava (6) ovog lana pravno lice je duno formirati strunu komisiju
u skladu sa stavom (2) i (3) ovog lana i pravilnika iz stava (8) ovog lana.
(8) Nain formiranja komisija i imenovanja lanova utvruje se pravilnikom koji
donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost.
lan 116.
(Dunost investitora u postupku)

44

(1) Investitor je duan osigurati prisustvo uesnika u graenju prilikom tehnikog

pregleda.
(2) Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikog prijema, komisiji iz lana 115.
ovog zakona, dostaviti na uvid slijedeu dokumentaciju:
a) projekat izvedenog stanja;
b) dokaze o postignutom kvalitetu radova, graevinskih proizvoda i opreme;
c) dokumentaciju o izvrenim ispitivanjima i rezultatima testiranja nosivosti
konstrukcije, ako se testiranje zahtijeva posebnim propisima;
d) graevinsku knjigu, ako je voena i graevinski dnevnik;
e) ostalu dokumentaciju utvrenu posebnim propisima u zavisnosti od
specifinosti graevine.
(3) Trokove obavljanja tehnikog pregleda snosi investitor.

lan 117.
(Tehniki pregled)
(1) O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda Odjeljenje za javnu sigurnost
duno je obavijestiti investitora, predsjednika i lanove komisije najkasnije osam dana
prije tehnikog pregleda.
(2) Odjeljenje za javnu sigurnost o terminu tehnikog pregleda obavjetava
urbanistiko-graevinsku inspekciju, organe i pravna lica koja su izdala odreene
saglasnosti u postupku izdavanja odobrenja za graenje ili koja po odredbama
posebnih propisa trebaju uestvovati u tehnikom pregledu.
(3) Organi i pravna lica iz stava (2) ovog lana duna su pismeno obavijestiti
nadleno odjeljenje o svojim predstavnicima koji uestvuju u tehnikom pregledu u
skladu sa svojim nadlenostima i posebnim propisima, a nisu lanovi komisije.
(4) Ukoliko ovlateni predstavnici, organi i pravna lica iz stava (3) ovog lana, nisu
bili prisutni tokom tehnikog pregleda ili nisu dostavili pismeni izvjetaj u roku od
osam dana nakon tehnikog pregleda, smatra se da organi i pravna lica nemaju
primjedbi i da se moe izdati odobrenje za upotrebu.
(5) Urbanistiko-graevinski inspektori mogu prisustvati tehnikom pregledu
graevine i u zapisnik komisije unijeti svoje miljenje i prijedloge vezane za tehniku
ispravnost graevine.
(6) Pravilnikom iz lana 115. stav (8) ovog zakona utvruje se procedura vezana za
organizaciju i provoenje tehnikog pregleda.
lan 118.
(Izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se izvjetaj, koji potpisuju predsjednik
i lanovi komisije.
(2) U izvjetaj se unosi i miljenje svakog lana komisije za tehniki pregled o tome
da li se izgraena graevina moe koristiti ili je neophodno prethodno otkloniti
utvrene nedostatke da bi se moglo izdati odobrenje za upotrebu.
(3) U toku trajanja tehnikog pregleda komisija vodi zapisnik i potpisuju ga
predsjednik i lanovi komisije.
(4) Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je, nakon obavljenog tehnikog
pregleda, Odjeljenju za javnu sigurnost dostaviti izvjetaj sa zapisnikom o radu
komisije, najkasnije u roku od deset dana od dana poetka tehnikog pregleda.
(5) Ukoliko je na osnovu izvjetaja iz stava (4) ovog lana utvreno da nema

45

nedostataka ili da su utvreni nedostaci otklonjeni, nadleno odjeljenje duno je, u

roku od sedam dana od dana prijema zapisnika, izdati odobrenje za upotrebu.
(6) Ako su tehnikim pregledom utvreni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti
nedostaci ne utiu na tehnike karakteristike bitne za graevinu prema odredbama
ovog zakona, moe se izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u kojem
su duni utvrene nedostatke otkloniti.
(7) Rok i vrijeme trajanja privremenog odobrenja za upotrebu ne moe biti due od 90
dana.
(8) Po uklanjanju nedostataka iz stava (6) ovog lana, investitor je duan obavijestiti
Odjeljenje za javnu sigurnost, podnijeti dokaze o oklanjanju nedostataka i zahtijevati
ponovni tehniki pregled.
(9) U ponovnom tehnikom pregledu, koji moe obaviti i jedan lan komisije,
pregleda se samo da li su otklonjeni utvreni nedostaci, o emu se sastavlja zapisnik.
(10) Ako su svi nedostaci otklonjeni, Odjeljenje za javnu sigurnost izdaje rjeenje o
odobrenju za upotrebu u roku od sedam dana od dana obavljenog ponovnog pregleda.
(11) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnikog pregleda utvrdi da nedostaci nisu
otklonjeni, Odjeljenje za javnu sigurnost u pismenoj formi obavjetava investitora o
novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja.
(12) Ukoliko nedostaci nisu otklonjeni ni nakon dostavljanja obavjetenja iz stava
(11) ovog lana, Odjeljenje za javnu sigurnost izdaje rjeenje o odbijanju izdavanja
odobrenja za upotrebu i o tome obavjetava nadlenu graevinsku inspekciju.
(13) Ako se tehnikim pregledom utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu
otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje
ljudi, ivotnu sredinu, saobraaj ili susjedne objekte, Odjeljenje za javnu sigurnost
odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donosi rjeenje o uklanjanju
graevine ili dijela graevine.
lan 119.
(Odbijanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbija se u slijedeim sluajevima:
a) ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje;
b) ako su tokom graenja izvrene izmjene i dopune na graevini bez izmjene ili
dopune odobrenja za graenje;
c) ako se u odobrenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utiu na
pouzdanost i sigurnost graevine i drugi bitni nedostaci na graevini, utvreni
tehnikim pregledom;
d) ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja
odobrenja za graenje.
lan 120.
(Odobrenje za probni rad)
(1) Odjeljenje za javnu sigurnost izdaje na osnovu miljenja komisije iz lana 115.
ovog zakona, odobrenje za probni rad za graevinu koja po svom tehnolokom
procesu zahtijeva probni rad.
(2) Odobrenje iz stava (1) ovog lana izdaje se ukoliko je graevina sagraena u
skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i da putanje graevine u probni rad ne
ugroava ivot i zdravlje ljudi, ivotnu sredinu i susjedne graevine.
(3) Probni rad graevine iz stava (1) ovog lana moe trajati najdue 12 mjeseci, a u
sloenim tehnolokim procesima se moe produiti za jo 12 mjeseci.

46

lan 121.
(Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene ili djelatnosti)
(1) Prilikom promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu
namjenu.
(2) Prilikom promjene djelatnosti u objektu za koji je izdato odobrenje za upotrebu,
nije potrebno izdavanje novog odobrenja za upotrebu.
lan 122.
(Nemogunost upisa u zemljine knjige)
Graevina za koju nije izdato odobrenje za upotrebu ne moe se upisati u zemljine
knjige.
GLAVA XIV. - UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE
lan 123.
(Upotreba graevine)
(1) Graevina se moe upotrebljavati u skladu sa njenom namjenom.
(2) Vlasnik graevine duan je odravati graevinu tako da se u predvienom
vremenu trajanja ouvaju tehnike karakteristike bitne za graevinu definisane ovim
zakonom i da se ne dozvoli naruavanje karakteristika graevina kulturno-historijskog
naslijea.
(3) U sluaju oteenja graevine koje ugroava stabilnost same graevine ili dijela
graevine, ako postoji opasnost za susjedne graevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik
graevine duan je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu
kao opasnu do otklanjanja oteenja.
(4) Suvlasnici graevine snose, po principu objektivne odgovornosti, solidarno nastalu
tetu treim licima i ne mogu pojedinano preuzimati zamjene i popravak zajednikih
dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama Zakona o odravanju stambenih zgrada
u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine i suprotno odredbama ovog zakona.
lan 124.
(Uklanjanje graevine)
(1) Vlasnik graevine moe ukloniti graevinu ili dio graevine na osnovu odobrenja
za uklanjanje, izuzev ako se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja.
(2) Odobrenje za uklanjanje graevine izdaje Odjeljenje za javnu sigurnost uz
prethodno pribavljenu saglasnost Odjeljenja.
(3) Uz zahtjev za uklanjanje graevine prilae se:
a) dokaz o pravu vlasnitva na graevini;
b) tri primjerka projekta uklanjanja graevine;
c) saglasnosti nadlenih organa i pravnih lica ako se tim uklanjanjem moe
ugroziti javni interes;
d) procjena uticaja na ivotnu sredinu u skladu sa posebnim zakonom.
(4) Projekat uklanjanja graevine sadri:
a) grafiki dio sa ukljuenim osnovama i presjekom;
b) tekstualni dio sa ukljuenim tehnikim opisom uklanjanja graevine i nainom
odlaganja graevinskog otpada i ureenja parcele;
47

c) proraune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja,

odnosno demontae;
d) ostale neophodne dokumente za sigurno uklanjanje graevine.
lan 125.
(Uklanjanje graevine zbog fizike dotrajalosti ili oteenja)
(1) Odjeljenje za javnu sigurnost po slubenoj dunosti ili na zahtjev zainteresovanog
lica, rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine za koji se utvrdi da
zbog fizike dotrajalosti ili oteenja predstavlja opasnost po ivot ili zdravlje ljudi,
okolne objekte i saobraaj, uslove i mjere koje je potrebno provesti pri uklanjanju
graevine ili dijela graevine.
(2) alba protiv rjeenja iz stava (1) ne odlae izvrenje rjeenja.
(3) Ako se u postupku donoenja rjeenja iz stava (1) ovog lana utvrdi da se opasnost
po ivot ili zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj, moe otkloniti i
rekonstrukcijom, na zahtjev vlasnika odobrava se rekonstrukcija pod uslovom da se
izvede u roku koji odredi nadleni organ uprave.
lan 126.
(Obaveza vlasnika graevine)
(1) Vlasnik graevine je duan ukloniti graevinu ili dio graevine na osnovu rjeenja
Odjeljenja za javnu sigurnost iz lana 125. stav (1) ovog zakona.
(2) Ukoliko vlasnik graevine ne izvri uklanjanje, uklanjanje izvrava Odjeljenje za
javnu sigurnost prinudnim putem.
lan 127.
(Projekat i izvoenje radova na uklanjanju graevine)
(1) Projekat uklanjanja graevine moe uraditi samo pravno lice registrovano za
izradu projektne dokumentacije.
(2) Izvoenje radova na ruenju moe vriti samo izvoa iz lana 87. stav (1) ovog
zakona.
GLAVA XV. - NADZOR I INSPEKCIJA
lan 128.
(Nadzor)
(1) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu
ovog zakona obavlja urbanistiko-graevinska inspekcija.
(2) Urbanistiko-graevinski inspektori u vrenju inspekcijskog nadzora imaju prava i
dunosti utvrene ovim zakonom i drugim zakonima koji se odnose na ovu oblast.
lan 129.
(Nadlenosti)
Urbanistiko-graevinska inspekcija vri poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) izradom i donoenjem dokumenata prostornog planiranja Distrikta,
b) provoenjem dokumenata prostornog planiranja Distrikta,
c) izgradnjom i koritenjem graevina u Distriktu.

48

lan 130.
(Subjekti nadzora)
(1) Inspekcijskim nadzorom provjerava se i utvruje da li svi subjekti koji uestvuju u
poslovima prostornog planiranja i graenja izvravaju obaveze i ispunjavaju uslove
utvrene ovim zakonom i podzakonskim aktima.
(2) Kao subjekti koji uestvuju u poslovima prostornog planiranja i graenja smatraju
se:
a) nadleno odjeljenje;
b) pravna lica registrovana za: izradu dokumenta prostornog planiranja, izradu
projektne dokumentacije, reviziju projektne dokumentacije, izvoai radova;
c) investitori graevina ili izvoenja drugih radova za koje su po ovom zakonu
potrebni lokacijski uslovi, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu;
d) pravna lica koja se bave proizvodnjom betona i asfalta.
lan 131.
(Obim nadzora)
(1) U obavljanju poslova iz lana 130. ovog zakona, urbanistiko-graevinska
inspekcija ima obavezu da provjerava i utvruje sve relevantne injenice i okolnosti
koje se odnose na izvravanje obaveza i ispunjavanje uslova iz lana 130. stav (1), a
posebno da li:
a) pravna lica za izradu dokumenta prostornog planiranja u vrijeme inspekcijskog
pregleda ispunjavaju uslove za posjedovanje ovlatenja;
b) je dokument prostornog planiranja ili propis koji se odnosi na organizaciju,
ureenje i koritenje prostora uraen i donesen u skladu sa odredbama ovog
zakona i drugim propisima donesenim na osnovu ovog zakona;
c) pravno lice koje izrauje dokument prostornog planiranja, projektnu
dokumentaciju ili izvodi radove, kao i fizika lica koja obavljaju pojedine
poslove u primjeni ovog zakona, ispunjavaju propisane uslove;
d) su lokacijski uslovi izdati na osnovu vaeeg provedbenog plana i drugih
propisanih uslova;
e) je odobrenje za graenje izdato u skladu sa odredbama ovog zakona;
f) se graevina ili drugi zahvat u prostoru izvodi u skladu sa odobrenjem za
graenje i da li se pripremni radovi vre na osnovu odobrenja za pripremne
radove;
g) je projektna dokumentacija uraena u skladu sa odredbama ovog zakona;
h) je izvrena revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije u skladu sa ovim
zakonom;
i) se graenje vri u skladu sa projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za
graenje;
j) izvreni radovi, koriteni materijal, odnosno graevinski proizvodi, oprema i
instalacije koji se ugrauju, odgovaraju propisanim standardima i tehnikim
normativima;
k) su koritene mineralne sirovine iskopane iz legalnog iskopa, odnosno da li
postoji odgovarajui atest o kvalitetu mineralnih sirovina;
l) je izvoa radova preuzeo sve mjere za sigurnost objekta koji gradi, susjednih
objekata, saobraaja, okoline, zatite ivotne sredine i da li je organizovao
gradilite u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona;

49

m) izvoa radova vodi graevinski dnevnik, knjigu inspekcije i graevinsku

knjigu;
n) se struni nadzor nad graenjem i izvoenjem drugih zahvata u prostoru vri u
skladu sa odredbama ovog zakona;
o) se u toku graenja i koritenja objekta vre propisana osmatranja i odravanje
objekta;
p) je odobrenje za upotrebu objekta izdato na propisan nain;
q) graevina ili drugi objekat zbog fizike dotrajalosti, elementarne nepogode,
ratnih dejstava ili drugih razloga moe i dalje da slui svojoj namjeni ili da li
iz istih razloga postoji opasnost po njeno ruenje koje moe ugroziti susjedne
objekte, ivot i zdravlje ljudi, saobraaj i slino.
(2) Urbanistiko-graevinski inspektori vre i druge poslove utvrene ovim zakonom
i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
lan 132.
(Prava i dunosti inspektora)
U vrenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost da svojim
rjeenjem:
a) naredi da se utvrene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog zakona i drugih
propisa donesenih na osnovu ovog zakona otklone u odreenom roku;
b) naredi obustavu izrade dokumenta prostornog planiranja ako se vri suprotno
odredbama ovog zakona i drugih propisa i ako dokument prostornog
planiranja ueg podruja nije usaglaen sa dokumentom prostornog planiranja
ireg podruja;
c) predloi Skuptini, da ukloni utvrene nepravilnosti ako dokument prostornog
planiranja ili propis koji se odnosi na pravno lice, koritenje i ureenje
prostora nije uraen u skladu sa ovim zakonom, odnosno da postupak po
kojem je donesen nije proveden na nain propisan ovim zakonom, a ako se
ove nepravilnosti ne otklone, pokrene inicijativu za ocjenu zakonitosti ovih
akata;
d) pokrene postupak o ukidanju lokacijskih uslova izdatih u suprotnosti sa
planskim aktima i odredbama ovog zakona, po pravu nadzora;
e) pokrene postupak o ukidanju odobrenja za graenje, ako je odobrenje za
graenje izdato u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno drugim propisima
donesenim na osnovu ovog zakona, po pravu nadzora;
f) naloi obustavu primjene dokumenta prostornog planiranja ili propisa koji se
odnosi na organizaciju, ureenje i koritenje prostora, ukoliko utvrdi da nije
izraen u skladu sa zakonom, odnosno da postupak po kojem je donesen nije
proveden na nain propisan Zakonom, dok se utvrene nepravilnosti ne
otklone;
g) naloi obustavu daljnje izgradnje graevine i drugih zahvata u prostoru ako se
vre bez odobrenja za graenje, odnosno koji se ne vre prema projektnoj
dokumentaciji na osnovu koje je odobrenje za graenje izdato;
h) naloi obustavu svake radnje koja se vri suprotno pozitivnim propisima o
zatiti ivotne sredine, naroito onim koji se odnose na zatiena podruja,
zatitu tla, vode, zraka i urbanog standarda;
i) naloi obustavu daljnje izgradnje graevina i drugih zahvata u prostoru,
ukoliko utvrdi da materijal, graevinski proizvod, instalacije i oprema koji se
ugrauju, odnosno izvreni radovi, ne odgovaraju propisima, standardima,
tehnikim normama i normama kvaliteta, a izvoa radova ove nepravilnosti

50

j)

k)

l)

m)
n)
o)

p)

q)

r)

s)
t)

u)
v)

w)

x)

ne ukloni u ostavljenom roku, odnosno da naredi ruenje objekta ili dijela

objekta ako utvreni nedostaci ugroavaju sigurnost radnika na gradilitu i
sigurnost okoline;
obustavi radove ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u projektnoj
dokumentaciji ili graenju objekta, odnosno obustavi izvoenje drugih
aktivnosti u prostoru, zbog kojih postoji opasnost za stabilnost samog objekta i
susjednih objektata, odnosno po ivot i zdravlje ljudi i okolinu;
obustavi radove, ako radove izvodi izvoa koji nije, u skladu sa odredbama
ovog zakona, ovlaten za graenje te vrste graevina ili ako radovima
rukovodi lice koje ne ispunjava propisane uslove;
naloi obustavu radova pod prijetnjom prinudnog izvrenja na teret investitora
ili izvoaa radova, ako utvrdi da se u toku graenja ne preduzimaju mjere za
sigurnost objekta, saobraaja, okoline, zatite ivotne sredine, a izvoa
radova u ostavljenom roku nije preduzeo mjere za uklanjanje utvrenih
nedostataka;
naloi obustavu svih radova kojima se ugroava kulturno-historijsko naslijee;
naloi ruenje svih izvedenih dijelova objekta, odnosno radova izvedenih
poslije donoenja rjeenja o obustavi graenja;
naloi ruenje graevine ili njenih dijelova, kao i drugih objekata ili uklanjanje
izvrenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako
utvrdi da su graenje, odnosno radovi izvreni ili se vre bez odobrenja za
graenje;
naloi ruenje graevine ili njenih dijelova, kao i drugih objekata, ili
uklanjanje izvrenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret
investitora, ako utvrdi da su graenje, odnosno radovi izvreni ili se vre
suprotno datom odobrenju, a izmijenjeno odobrenje za graenje se ne moe
pribaviti ni u naknadnom roku od 60 dana;
zabrani koritenje mineralnih sirovina za koje nema dokaza da su iz legalnog
iskopa, odnosno nema odgovarajueg dokaza o kvalitetu i sastavu mineralnih
sirovina;
naloi investitoru, izvoau radova, odnosno korisniku objekta da ukloni sve
uoene nepravilnosti, ukoliko utvrdi da se u toku graenja ili koritenja
objekta ne vre propisana osmatranja objekta i analize osmatranja tih objekata,
a preduzima i druge mjere za koje je ovlaten;
zabrani upotrebu graevine ili njenog dijela, ako za njihovo graenje nije
izdato odobrenje za graenje;
zabrani koritenje objekta, odnosno njegovog dijela ukoliko utvrdi da se
objekat ili dio objekta za koji je izdato odobrenje za graenje koristi bez
odobrenja za upotrebu, a investitor u roku od 60 dana ne pribavi odobrenje za
upotrebu;
zahtijeva od nadlenog organa da poniti, odnosno ukine odobrenje za
upotrebu, ako ustanovi da je odobrenje izdato suprotno propisima;
naloi izvoenje potrebnih radova, odnosno zabrani koritenje objekta ili
dijela objekta ako utvrdi da se koritenjem objekta ili njegovog dijela dovodi u
opasnost ivot i zdravlje ljudi, sigurnost okoline ili ugroava ivotna sredina;
zabrani obavljanje djelatnosti i pokrene postupak za ukidanje ovlatenja
pravnih lica, ako utvrdi da ne ispunjavanju uslove propisane ovim zakonom i
podzakonskim aktima;
preduzme druge mjere utvrene ovim zakonom, Zakonom o inspekcijama
Brko Distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i drugim
zakonima.

51

lan 133.
(Zatvaranje gradilita)
(1) Prije donoenja rjeenja o obustavi radova, inspektor je duan da na licu mjesta
zapisnikom o inspekcijskom pregledu naredi zatvaranje gradilita ili dijela gradilita i
izvri peaenje slubenim znakom.
(2) Za vrijeme dok je gradilite zatvoreno mogu se izvoditi samo oni radovi koji su
nuni za provoenje rjeenja inspektora, utvreni zapisnikom o inspekcijskom
pregledu.
(3) Ako investitor nastavi sa graenjem poslije zatvaranja gradilita slubenim
znakom, spreavanje daljeg graenja provodi se uz pomo policije.
(4) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita utvruje se uputstvom koje
donosi gradonaelnik na prijedlog efa Inspektorata.
lan 134.
(alba na rjeenje inspektora)
(1) O svakom rjeenju, odnosno nalogu izdatom u skladu sa lanom 132. ovog
zakona, inspektor obavjetava rukovodioca nadlenog organa.
(2) alba na rjeenje inspektora podnosi se u skladu sa odredbama Zakona o
inspekcijama.
(3) alba iz stava (2) ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja inspektora.
(4) Nadleni organ uprave, iji je inspektor donio rjeenje, moe na osnovu
obrazloenog prijedloga alioca, odloiti izvrenje rjeenja ako alilac uini
vjerovatnim da bi usljed izvrenja mjera nareenih rjeenjem nastupila znatna
materijalna teta koja se na drugi nain na moe ukloniti, ukoliko se odlaganje
izvrenja rjeenja ne protivi javnom interesu.
lan 135.
(Obustavljanje djelatnosti)
Odjeljenje je duno da po slubenoj dunosti pokrene postupak za obustavljanje
djelatnosti kojom moe biti ili je prouzrokovano ugroavanje ivotne sredine ili
provoenje dokumenta prostornog planiranja, kao i uklanjanje veih tetnih
posljedica, im sazna za takvu djelatnost.
GLAVA XVI. - KAZNENE ODREDBE
lan 136.
(Novane kazne za lica koja obavljaju poslove prostornog ureenja)

(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj

pravno lice koje vri izradu dokumentacije prostornog ureenja ako:
a) se ne pridrava propisa iz oblasti zatite ivotne sredine, ovog zakona i
posebnih propisa koji utvruju mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea
(lan 4. take d) i e) ovog zakona);
b) u zatitnoj zoni ili zatitnom pojasu planira namjenu koja nije u skladu sa
potrebama radi kojih je uspostavljena zatitna zona (lan 12. stav (8) ovog
zakona);

52

c) pristupi izradi dokumenta prostornog planiranja, a nije ovlateno za te poslove

(lan 33. stav (1) ovog zakona);
d) pristupi izradi ili izmjeni dokumenta prostornog planiranja suprotno
odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odluci
o pristupanju izradi dokumenta prostornog planiranja i ne osigura usklaenost
sa dokumentom prostornog planiranja ireg podruja (lan 35. stavovi (2) i (3)
ovog zakona);
e) izrauje urbanistiko-tehnike uslove suprotno planskoj dokumentaciji vieg
reda (lan 35. stav (3) ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu,
novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lan 137.
(1) Novanom kaznom od 500 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice u
organu uprave ako:
a) poslove izrade dokumenata prostornog planiranja povjeri suprotno odluci
o izradi tih dokumenata (lan 29. ovog zakona);
b) pristupi izradi, odnosno izmjeni dokumenta prostornog planiranja, a
prethodno ne donese odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni
dokumenta prostornog planiranja (lan 29. ovog zakona);
c) nosiocu pripreme, odnosno izrade dokumenta prostornog planiranja na
njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih trokova, ne dostavi podatke kojim
raspolae, a koji su neophodni za izradu dokumenta prostornog planiranja
(lan 31. stav (1) ovog zakona);
d) izradu dokumenta prostornog planiranja povjeri pravnom licu koje nije
ovlateno za obavljanje tih poslova (lan 33. stav (1) ovog zakona);
e) izda lokacijske uslove, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu
suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona (lanovi od 46. do 53. ovog zakona);
f) bez opravdanog razloga ne izda lokacijske uslove, odobrenje za graenje
i odobrenje za upotrebu u propisanim rokovima (lan 52., lan 103., lan
118. ovog zakona).
lan 138.
(Novane kazne za investitora)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice kao investitor ako:
a) projektovanje, graenje, reviziju projekta ili struni nadzor povjeri
pravnom ili fizikom licu koje nije ovlateno za obavljanje tih djelatnosti
(lan 84. stav (1) ovog zakona);
b) ne osigura struni nadzor nad graenjem (lan 84. stav (2) ovog
zakona);
c) u sluaju prekida radova ne osigura graevinu koju gradi i okolinu (lan
84. stav (6) ovog zakona);
d) gradi bez konanog odobrenja za graenje ili u suprotnosti sa odobrenjem
za graenje (lan 94. ovog zakona);
e) samovoljno izvri prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena na
instalacije komunalne i druge infrastrukture (lan 109. stav (2) ovog
zakona);

53

f)

za potrebe gradilita zauzme susjedno, odnosno oblinje zemljite bez

valjanog pravnog osnova (lan 111. stav (4) ovog zakona);
g) zauzme za potrebe gradilita javnu saobraajnu povrinu bez valjanog
pravnog osnova (lan 111. stav (5) ovog zakona);
h) po zavretku graenja ne raisti i uredi gradilite i neposrednu okolinu
(lan 111. stav (8) ovog zakona);
i) ne ukloni privremenu graevinu u odreenom roku (lan 111. stav (8)
ovog zakona);
j) koristi graevinu ili njen dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za
upotrebu (lan 113. stav (1) ovog zakona);
k) u odreenom roku bez opravdanog razloga ne otkloni nedostatke
utvrene tehnikim pregledom (lan 118. stav (5) i (6) ovog zakona);
l) ukloni graevinu bez dozvole za uklanjanje (lan 124. stav (1) ovog
zakona);
m) nastavi ili omogui izvoenje radova na graevini nakon donoenja
rjeenja o obustavi graenja (lan 132. ovog zakona);
n) nastavi sa koritenjem graevine i nakon donoenja rjeenja o zabrani
koritenja (lan 132. taka t) ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice investitora
novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lan 139.
(Novane kazne za lica koja vre izradu tehnike dokumentacije)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice koje vri izradu tehnike dokumentacije ako:
a) glavni projekat nije usklaen sa uslovima datim u lokacijskim uslovima
(lan 77. stav (4) ovog zakona);
b) izvoaki projekat nije izraen u skladu s glavnim projektom (lan 78.
stav (2) ovog zakona);
c) ne oznai i uvee projekat i njegove dijelove na propisani nain (lan 82.
ovog zakona).
d) se tokom graenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od
tehnikih karakteristika graevine iz ovog zakona zbog nedostatka u
projektu ili zbog neusklaenosti pojedinih projekata (lan 82. stav (2)
ovog zakona);
e) nije ovlateno za izradu projektne dokumentacije odreene graevine
(lan 85. ovog zakona);
f) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne
ispunjava propisane uslove (lan 85. stavovi (4), (5), (6) i (7) ovog
zakona);
g) izradu tehnike dokumentacije povjeri licu koje je uestvovalo u pripremi
lokacijskih uslova ili licu koje vri nadzor nad primjenom odredbi ovog
zakona (lan 85. stav (9) ovog zakona);
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) take a) i b) ovog lana kaznit e se projektant, glavni
projektant i koordinator projekta novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lan 140.
(Novane kazne za revidenta)

54

(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj

odgovorni revident ako prilikom revizije ili nostrifikacije projekta propusti uoiti:
a) da projekat nije kompletan (lan 89. stav (8) taka a) ovog zakona);
b) da projekat nije uradilo pravno lice ovlateno za izradu tehnike
dokumentacije (lan 89. stav (8) taka b) ovog zakona);
c) da projekat nije uraen u skladu sa lokacijskim uslovima (lan 89. stav
(8) taka c) ovog zakona);
d) nedostatke koji mogu znatnije uticati na sigurnost graevine (lan 89.
stav (8) taka d) ovog zakona);
e) nedostatke u pogledu neusklaenosti projektnih rjeenja sa vaeim
tehnikim standardima, propisima, pravilima struke, te odredbama drugih
zakona (lan 89. stav (8) taka i) ovog zakona);
f) da vri reviziju projekta koji je u potpunosti ili djelimino izradilo pravno
lice u kojem je zaposlen (lan 89. stav (11) ovog zakona).
(2) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i pravno lice kod kojeg je
ovlateni revident zaposlen novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM.
(3) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novanom kaznom u iznosu od 100 KM do
500 KM.
lan 141.
(Novane kazne za pravno lice koje provodi struni nadzor)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice koje provodi struni nadzor nad graenjem ako:
a) nije ovlateno za izradu tehnike dokumentacije ili graenje graevina
tipa i vrste koju nadzire (lan 88. stav (1) ovog zakona);
b) imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama
ovoga zakona (lan 88. stav (1) i (2)) ovog zakona);
c) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za
graenje, odnosno sa glavnim projektom (lan 88. stav (10) ovog
zakona);
d) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme
bude u skladu sa zahtjevima projekta i odredbama propisa donesenih na
osnovu ovog zakona i da bude dokazan odgovarajuim ispitivanjima i
dokumentima (lan 88. stav (10) ovog zakona);
e) ne obavijesti nadlenu inspekciju o dobijenim rezultatima mjerenja i
testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih veliina (lan 88.
stav (10) ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) take a) i b) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u
pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i nadzorni inenjer novanom
kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM.
lan 142.
(Novane kazne za fiziko lice koje provodi struni nadzor)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj
fiziko lice koje provodi struni nadzor nad graenjem ako:

55

a) nije ovlateno za vrenje strunog nadzora u skladu sa ovim zakonom (lan 88.
stav (1) ovog zakona);
b) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje,
odnosno sa glavnim projektom (lan 88. stav (10) taka b) ovog zakona);
c) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu
sa zahtjevima projekta i odredbama propisa donesenih na osnovu ovog zakona i da
bude dokazan odgovarajuim ispitivanjima i dokumentima (lan 88. stav (10) taka
b) ovog zakona);
d) ne obavijesti nadlenu inspekciju o dobijenim rezultatima mjerenja i testiranja
opreme ili materijala koji su ispod propisanih veliina (lan 88. stav (10) taka e)
ovog zakona).
lan 143.
(Novane kazne od 5.000 do 15.000 za izvoaa radova)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj
izvoa kao pravno lice registrovano za graenje ako:
a) nije ovlateno za graenje te vrste graevina (lan 87. stav (2) ovog
zakona);
b) gradi bez pravosnanog odobrenja za graenje ili u suprotnosti sa
odobrenjem za graenje (lan 87. stav (5) taka a) ovog zakona);
c) radove ne izvodi tako da tehnike karakteristike graevine odgovaraju
zahtjevima ovog zakona (lan 87. stav (5) taka b) ovog zakona);
d) ne gradi u skladu s tehnikim propisima i normama s obaveznom
primjenom; tokom graenja ne preduzme mjere radi spreavanja
ugroavanja stabilnosti okolnih graevina, komunalnih i drugih
instalacija i stabilnosti okolnog zemljita (lan 87. stav (5) taka b) ovog
zakona);
e) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lan 87. stav (5) taka c)
ovog zakona);
f) ne ugrauje proizvode i opremu u skladu s odredbama propisa donesenih
na osnovu ovog zakona (lan 87. stav (5) taka d) ovog zakona);
g) ne dokae kvalitet radova i ugraenih proizvoda i opreme prema
odredbama ovog zakona i zahtjevima iz projekta (lan 87. stav (5) taka
e) ovog zakona);
h) ne organizuje gradilite u skladu sa propisima uraenim na osnovu ovog
zakona (lan 87. stav (5) taka g) ovog zakona);
i) nastavi izvoenje radova na graevini nakon donoenja rjeenja o
obustavi graenja (lan 132. take g), h), i), j), k), l) i m) ovog zakona);
j) ne obezbijedi mjerenje i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u
toku graenja (lan 87. stav (5) taka i) ovog zakona);
k) ne obavijesti nadleni organ uprave, kada u toku graenja ili izvoenja
drugih radova naie na graevine koje mogu imati obiljeje prirodnog ili
kulturno-historijskog naslijea, odnosno rijetkosti i ne preuzme potrebne
mjere zatite nalazita (lan 87. stav (5) taka j) ovog zakona);
l) pismeno ne obavijesti investitora, slubu koja je izdala odobrenje za
graenje i nadlenu inspekciju o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i
o nastupanju nepredvienih okolnosti koje su vane za izvoenje radova i
koritenje tehnike dokumunetacije (lan 87. stav (5) taka k) ovog
zakona);

56

m) ne pribavi zapisnik o iskolenju graevine u propisanom roku (lan 110.

stav (1) ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom od 500 do 1.500 KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice na gradilitu,
odnosno odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od
500 do 1.500 KM.
(4) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se fiziko lice registrovano za
zanatsku djelatnost iz odreene oblasti, novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500
KM.
lan 144.
(Novane kazne od 1.000 do 5.000 za izvoaa radova pravno lice)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj
izvoa kao pravno lice registrovano za graenje ako:
a) imenuje odgovorno lice za gradilite ili odgovorno lice za izvoenje
pojedinih radova koje ne ispunjava propisane uslove, odnosno ne imenuje
odgovorno lice na gradilitu ili odgovorno lice za izvoenje pojedinih
radova;
b) ne ogradi, odnosno zatiti ili oznai gradilite (lan 111. stavovi (1) i (7)
ovog zakona);
c) koristi susjedno, odnosno oblinje zemljite bez valjanog pravnog osnova
(lan 111. stav (4) ovog zakona);
d) koristi javnu saobraajnu povrinu za potrebe gradilita bez odobrenja
nadlenog organa ili preduzea (lan 111. stav (5) ovog zakona);
e) ne raisti i uredi gradilite i neposrednu okolinu po zavretku graenja
(lan 111. stav (8) ovog zakona);
f) na gradilitu nema dokumentaciju propisanu na osnovu ovog zakona
(lan 112. ovog zakona);
g) ne vodi graevinski dnevnik, knjigu inspekcije i graevinsku knjigu u
skladu sa propisima (lan 112. ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom od 100 do 500 KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) take b) do g) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice na
gradilitu, odnosno odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova novanom kaznom
u iznosu od 100 do 500 KM.
lan 145.
(Novane kazne komisije za tehniki pregled)
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj fiziko
lice ako kao lan komisije za tehniki pregled koje imenuje organ uprave obavi
tehniki pregled suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu
ovog zakona.
lan 146.
(Novane kazne za nelegalne prikljuke)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj
preduzee ili drugo pravno lice ako dozvoli prikljuenje graevine koja se gradi ili je

57

izgraena bez odobrenja za graenje, te ako samovoljno prikljui takvu graevinu na

instalacije komunalne i druge infrastrukture (lan 109. stav (2) ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u preduzeu ili
drugom pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lan 147.
(Novane kazne za izvoaa radova)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice ako:
a) urbanistiko-graevinskom inspektoru onemogui provoenje nadzora ili
mu ne da na uvid svu traenu dokumentaciju ili mu onemogui pregled
graevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom
(lan 131. ovog zakona);
b) ne izvri rjeenje urbanistiko-graevinskog inspektora.
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu 500 do 1.500 KM.
lan 148.
(Novane kazne za vlasnika graevine)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice kao vlasnik graevine ako:
a) koristi graevinu suprotno njenoj namjeni (lan 123. stav (1) ovog
zakona);
b) ne odrava graevinu, njenu konstrukciju ili opremu (lan 123. stav (2)
ovog zakona);
c) pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu ili njen dio bez dozvole nadlenog
organa (lan 124. ovog zakona).
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice vlasnika
graevine novanom kaznom od 100 do 500 KM.
lan 149.
(Novane kazne za investitora)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj
fiziko lice kao investitor, ako:
a) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lan 87. stav (8) ovog
zakona);
b) zapone radove na graevini ili izvoenje drugih zahvata u prostoru bez
pravosnanog odobrenja za graenje ili samovoljno izvri prikljuenje
graevine koja se gradi ili je izgraena na instalacije komunalne i druge
infrastrukture (lan 94. stav (1) ovog zakona);
c) prije poetka graenja ne osigura iskolavanje graevine (lan 110. ovog
zakona);
d) koristi susjedno zemljite ili javne povrine za gradilite bez valjanog
pravnog osnova (lan 111. stavovi (4) i (5) ovog zakona);
e) urbanistiko-graevinskom inspektoru onemogui provoenje nadzora ili
mu ne da na uvid svu traenu dokumentaciju ili mu onemogui pregled
graevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u vezi s nadzorom
(lan 128. ovog zakona);

58

f)
g)
h)

ne izvri rjeenje urbanistiko-graevinskog inspektora (lan 132. ovog

zakona);
omogui ili nastavi koritenje graevine nakon donoenja rjeenja o
zabrani njenog koritenja (lan 132. taka t) ovog zakona);
nastavi ili omogui nastavak radova nakon donoenja rjeenja o njihovom
obustavljanju (lan 132. ovog zakona).

DIO TREI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 150.
(Obaveza donoenja prostorno-planske dokumentacije)
(1) Distrikt je duan donijeti dokumente prostornog planiranja koji nisu doneseni u
skladu sa ovim zakonom.
(2) Prije donoenja novog ili izmjene postojeeg Prostornog plana, Distrikt je duan
donijeti Strategiju prostornog razvoja.
(3) Zoning planovi za urbano podruje Distrikta donose se u roku od dvije godine od
dana usvajanja ovog zakona.
(4) Regulacioni planovi, koji su u fazi izrade, usklauju se sa ovim zakonom.
lan 151.
(Status prostornog plana, urbanistikih i regulacionih planova)
(1) Prostorni plan i urbanistiki planovi, doneseni do stupanja na snagu ovog zakona,
ostaju na snazi ukoliko nisu nastupile bitne promjene koje zahtijevaju njihovu
sutinsku izmjenu, odnosno dopunu i usaglaavanje sa odredbama ovog zakona.
(2) Regulacioni planovi i urbanistiki projekti doneseni do dana stupanja na snagu
ovog zakona ostaju na snazi ukoliko se usklade sa odredbama ovog zakona u roku od
18 mjeseci od dana donoenja ovog zakona.
lan 152.
(Zapoeti dokumenti prostornog planiranja)
Priprema i donoenje dokumenata prostornog planiranja zapoeta prije stupanja na
snagu ovog zakona, nastavljaju se po odredbama ovog zakona.
lan 153.
(Podzakonski akti)
(1) Vlada, na prijedlog efa Odjeljenja, usvaja slijedee podzakonske akte:
a) Pravilnik o sadraju, nainu izrade i donoenju dokumenata prostornog
planiranja na podruju Distrikta iz lana 18. stav (2), u roku od 90 dana
od dana stupanja na snagu ovog zakona;
b) Pravilnik o davanju ovlatenja za izradu dokumenata prostornog
planiranja iz lana 34., u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona;
c) Pravilnik o izradi i donoenju planova po skraenom postupku iz lana
41. stav (1), u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona;
d) Pravilnik o postupku, nainu i uslovima izdavanja lokacijskih uslova u
sluajevima kada za podruje za koje se donose nisu uraeni provedbeni

59

planovi iz lana 46. stav (4), u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona;
e) Pravilnik o formi, sadraju i nainu izrade lokacijskih uslova iz lana 50.
stav (11), u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona;
f) Pravilnik o zauzimanju javnih povrina objektima privremenog karaktera
na podruju Brko Distrikta BiH;
g) Pravilnik o prostornim standardnim, urbanistiko-tehnikim uslovima i
normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za lica s umanjenim
fizikim sposobnostima iz lana 57. stav (2) i lana 64., u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona;
h) Pravilnik o postupku izdavanja odobrenja za sjeu stabala, ureenje
fasada, zamjenu postojeih krovova, koritenje zemljita za postavljanje
objekata za logorovanje i rekreaciju i drugo iz lana 107. stav (2), u roku
od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Vlada, na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost, usvaja slijedee
podzakonske akte:
a) Pravilnik o uslovima za dobijanje ovlatenja za obavljanje poslova
ispitivanja i istraivanja iz lana 67. stav (3), u roku od 60 dana od
dana usvajanja ovog zakona;
b) Pravilnik o uslovima za dobijanje ovlatenja za obavljanje poslova
donoenja tehnike dozvole iz lana 72. stav (2), u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona;
c) Pravilnik o izradi elaborata o geotehnikim i geomehanikim
karakteristikama tla iz lana 86. stav (3), u roku od 60 dana od dana
usvajanja ovog zakona;
d) Pravilnik o ispunjavanju uslova pravnih lica za izradu tehnike
dokumentacije, revizije tehnike dokumentacije, graenja i nadzora iz
lana 85. stav (1), lana 89. stav (1), lana 87. stav (1) i lana 88. stav
(1), u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona;
e) Pravilnik o davanju ovlatenja fizikim licima za projektovanje,
graenje, nadzor nad graenjem i reviziju projektne dokumentacije iz
lana 85. stav (2), lana 87. stav (4), lana 88. stav (8) i lana 89. stav
(11), u roku od 90 dana od dana usvajanja ovog zakona;
f) Pravilnik o radu nadzornog organa graenja iz lana 88. stav (10), u
roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona;
g) Pravilnik o nainu vrenja revizije projektne dokumentacije iz lana
89. stav (12), u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona;
h) Pravilnikom o naknadi za graevine izgraene bez odobrenja za
graenje iz lana 109. u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona;
i) Pravilnik o nainu voenja graevinskog dnevnika i graevinske
knjige iz lana 112. take i) i o), u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona;
j) Pravilnik o vrenju tehnikog pregleda graevina i izdavanju odobrenja
za upotrebu iz lana 115. i lana 117. stav (6), u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona;
k) Pravilnik o kontroli betonskih i asfaltnih baza u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Vlada Distrikta po potrebi donosi i druge pravilnike i propise iz oblasti ureenja
prostora i graenja na prijedlog efa nadlenog odjeljenja.

60

lan 154.
(Podzakonski akt Gradonaelnika)
Gradonaelnik donosi Uputstvo iz lana 133. stav (4) ovog zakona u roku od 60 dana
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 155.
(Primjena drugih propisa)
Na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona, primjenjuju se odredbe zakona i podzakonskih akata, kojima se reguliu
odreene oblasti kao to je: zatita kulturno-historijskog naslijea, zatita okoline,
zatita vode, zatita zraka, zatita od buke itd.
lan 156.
(Zapoeti postupci)
Postupak pokrenut pred nadlenim organom do dana stupanja na snagu ovog zakona
okonava se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
lan 157.
(Objekti izgraeni suprotno vaeem zakonu)
Za objekte koji su izgraeni suprotno Zakonu o prostornom ureenju Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu ovog zakona i na koje se ne moe
primijeniti Zakon o legalizaciji bespravno izgraenih graevina Brko Distrikta Bosne
i Hercegovine, mogu se pribaviti zakonom propisana odobrenja na nain i u postupku
propisanom ovim zakonom.
lan 158.
(Stavljanje van snage)
Danom stupanja na snagu ovog zakona stavlja se van snage Zakon o prostornom
ureenju Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, broj: 9/03,
23/03, 15/04 i 19/07).
lan 159.
(Stupanje na snagu zakona)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Brko Distrikta BiH.

Broj: 01-02-130/08
Brko, 25. juni 2008. godine

PREDSJEDNIK
SKUPTINE BRKO DISTRIKTA BIH
Prof. dr. Milan Tomi, s.r.

61