4.

MONGEOVO
PROJICIRANJE
4.1.

Projiciranje to
cke

Niti centralno ni paralelno projiciranje tocaka prostora na ravninu nije bijekcija. Stoga se pri takvim preslikavanjima suocavamo s problemom nejednoznacnog
zamisljanja prikazanog objekta. Kako bi se uklonio taj nedostatak proucimo projiciranje na dvije ravnine.
Neka su 1 i 2 dvije medusobno okomite ravnine ciju presjecnicu oznacimo
s 1 x2 . Neka je T proizvoljna tocka prostora. Ortogonalno projicirajmo tocku T na
ravninu 1 . Tu ortogonalnu projekciju nazivamo prva projekcija ili tlocrt tocke T
i oznacavamo s T 0 . Ortogonalnu projekciju tocke T na ravninu 2 nazivamo druga
projekcija ili nacrt tocke T i oznacavamo s T . Time je tocki T pridruzen par
tocaka prostora (T 0 , T ). Zarotirajmo ravninu 1 oko pravca 1 x2 za 90 . Pri toj
rotaciji tocka T 0 preslika se u tocku T 0 koja se nalazi u ravnini 2 . Ovu tocku T 0
takoder cemo zvati tlocrt tocke T . Sada je tocki T pridruzen par (T 0 , T ) tocaka
iz ravnine 2 . Ovo pridruzivanje nazivamo Mongeovo projiciranje ili dvocrtna
projekcija.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

52

Prikazemo li tocke ravnine 2 na papiru, spojnica tocaka T 0 i T je okomita

na pravac 1 x2 . Ovu spojnicu nazivamo ordinala. Ravninu 1 nazivamo tlocrtnom
ravninom, ravninu 2 nacrtnom, a pravac 1 x2 os.

Uvedimo u prostor lijevi pravokutni koordinatni sustav (O, x, y, z) tako da se

os x podudara s osi 1 x2 , os y lezi u 1 , a os z u ravnini 2 . Time je tocki T prostora
pridruzena jedinstvena trojka koordinata (x, y, z).

U ravnini crtnje, projekcije tocke T su u sljedecem polozaju.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

53

Ravnine 1 i 2 dijele prostor na cetiri kvadranta: prvi, drugi, treci i cetvrti.

Predznaci koordinata tocaka u tim kvadrantima dani su u sljedecoj tablici:

I. kvadrant
II. kvadrant
III. kvadrant
IV. kvadrant

x
po volji
po volji
po volji
po volji

y
+

z
+
+

Primjer 4.1. Nacrtajmo tlocrt i nacrt tocaka A(1, 2, 1), B(2, 1, 2), C(1, 2, 1),
D(1.5, 1, 2), K(, 2, 2), L(6, 3, 3). Odredimo kvadrante u kojima se nalaze.

Tocke A, B, C i D leze redom u I., II., III. i IV kvadrantu. Tlocrt i nacrt tocke
K se podudaraju. To je tocka koja lezi u simetralnoj ravnini II. i IV. kvadranta koju
jos nazivamo ravnina koincidencije.
Tocka L lezi u simetralnoj ravnini I. i III. kvadranta.
Radi zornijeg prikaza objekata u Mongeovoj projekciji, ponekad se osim projekcija na dvije ravnine promatra jos i projekcija na trecu ravninu, tzv. bokocrt. U
tu svrhu uvodimo trecu ravninu 3 koja je okomita na ravnine 1 i 2 . Ortogonalna

54

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

000

projekcija na ravninu 3 tocki T pridruzuje tocku T koja lezi u ravnini 3 . Potom

000
tu ravninu 3 rotiramo za 90 oko presjecnice ravnina 2 i 3 i tocka T se preslika
u tocku T 000 koju nazivamo bokocrt tocke T . Na desnoj slici uocite da su duzine
T 0 Tx i T 000 Tz jednake duljine.

4.2.

Projekcije pravaca i ravnina

Ako je pravac u opcem polozaju prema tlocrtnoj i nacrtnoj ravnini, tada su

njegove projekcije takoder pravci. Ukoliko je pravac okomit na tlocrtnu ravninu,
tada je njegov tlocrt tocka, a nacrt pravac okomit na os. Analogno, ukoliko je
pravac okomit na nacrtnu ravninu, tada je njegov nacrt tocka, a tlocrt mu je pravac.
Kod pravca zanimljivi su nam sljedeci pojmovi: prvo i drugo probodiste
pravca, te prvi i drugi prikloni kut pravca. Prvo probodi
ste pravca je presjek
ste je presjek pravca i nacrtne ravnine
pravca i tlocrtne ravnine 1 , drugo probodi
2 . Prvi prikloni kut je kut pravca i tlocrtne ravnine 1 , a drugi prikloni kut
je kut pravca i nacrtne ravnine 2 .

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

55

Na gornjoj slici tocka P1 je prvo probodiste pravca p, a tocka P2 je drugo

probodiste pravca p. Pravokutni trokut P10 P20 P200 rotirajmo oko P10 P20 tako da padne
u ravninu 1 . Dobivamo sukladni trokut P10 P20 P20 u kojem je kut pri vrhu P10 upravo
prvi prikloni kut pravca p. Osim toga, iz sukladnosti trokuta slijedi da je kut pri
vrhu P20 pravi kut i da je |P20 P20 | = |P20 P200 |, tj. jednako je visini nacrta tocke P2 .
Analogni se postupak prevaljivanja radi kad zelimo odrediti pravu velicinu
drugog priklonog kuta.
Primjer 4.2. Dan je pravac p = AB, [A(1, 3, 1), B(1, 1.5, 3)]. Odredimo projekcije tog pravca, te projekcije prvog i drugog probodista.

Primjer 4.3. Pravcu iz prethodnog zadatka odredimo pravu velicinu prvog i drugog
priklonog kuta.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

56

Odredivanje prave veli

cine du
zine Buduci da iz tlocrta i nacrta duzine
u opcem slucaju ne mozemo direktno ocitati pravu velicinu (duljinu) duzine pri
rjesavanju ovog problema takoder posizemo za prevaljivanjem nekog lika u ravnine
1 ili 2 .
Promotrimo sliku i uocimo trapez A0 B 0 BA. To je trapez koji ima dva prava
kuta (pri vrhovima A0 i B 0 ). Rotirajmo ga oko pravca A0 B 0 tako da padne u ravninu
1 . Dobivamo trapez A0 B 0 B0 A0 koji je sukladan prvome, a kojega mozemo lako
konstruirati. Uocimo da je duzina A0 B0 sukladna duzini AB.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

57

Medusobni polo
zaj pravaca u prostoru
Kao sto znamo, dva pravca u prostoru mogu biti ukrsteni, mimoilazni i
paralelni. Na sljedecim slikama prikazane su projekcije u tim slucajevima redom.

Primjer 4.4. Zadani su pravac p = AB, [A(2, 1, 5), B(5.5, 4.5, 1)] i tlocrt pravca
q = CD, [C(1, 4, ), D(4, 2, 3)]. Odredimo nacrt pravca q tako da se p i q sijeku.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

58

Primjer 4.5. Nacrtajmo projekcije pravca p koji prolazi tockom A(1, 1, 3) i

paralelan je s ravninom 1 .

Primjer 4.6. Pravac g odreden je tockama A(6, 4, 3) i G(2, 0, 1). Nacrtajmo projekcije pravca t koji prolazi tockom M(4, , ), M g i paralelan je s osi 1 x2 .

Primjer 4.7. Pravac p odreden je tockama A(6, 1, 3) i B(1, 2, 0). Odredimo pravu
velicinu duzine AB. Odredimo projekcije tocaka C i D na pravcu p za koje vrijedi
|AC| = |AD| = 4.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

59

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

60

Projekcija ravnine
Ukoliko ravnina nije paralelna s ravninama 1 i 2 , tada ona sijece te ravnine
po pravcima. Pravac r1 nastao kao presjek ravnine i ravnine 1 naziva se prvi trag
ili tlocrtni trag ravnine . Analogno, pravac r2 nastao kao presjek ravnine i ravnine
2 naziva se drugi trag ili nacrtni trag ravnine . Ta dva pravca se sijeku u tocki E
koja lezi na osi 1 x2 i nazivamo je cvor ravnine . Pri Mongeovoj projekciji ravninu
prikazujemo njezinim tragovima r1 i r2 . Ponekad se promatra i treci trag ravnine
koji nastaje presjekom ravnine i bokocrtnom ravninom.

Zapazimo jos da ako pravac p lezi u ravnini , tada, buduci da njegovo prvo
probodiste lezi u tlocrtnoj ravnini 1 , a ravnina sijece 1 po prvom tragu, slijedi da
prvo probodiste pravca p lezi na prvom tragu. Analogno, drugo probodiste pravca
ravnine lezi na drugom tragu te ravnine.
Ravninu koja je okomita na tlocrtnu ravninu 1 nazivamo prvoprojicirajuca
ravnina (donja slika). Njezin je drugi trag okomit na os 1 x2 .

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

61

Ravninu koja je okomita na nacrtnu ravninu 2 nazivamo drugoprojicirajuca

ravnina. Njezin je prvi trag okomit na os (donja slika).

Uz svaki sustav ravnina 1 -2 vezane su i dvije posebne ravnine: ravnina

simetrije i ravnina koincidencije. Na donjoj su slici prikazani tragovi ravnine
simetrije , tj. simetralne ravnine I. i III. kvadranta. Buduci da prvi i drugi trag
ravnine ne daju potpunu informaciju o promatranim ravninama, ovo je jedan od
primjera kad je u sliku pogodno uvesti i treci trag ravnine kako bi se dobila potpuna
informacija o izgledu promatranog objekta u prostoru.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

62

Na donjoj su slici prikazani tragovi ravnine koincidencije , tj. simetralne

ravnine II. i IV. kvadranta.

U ravnini isticu se cetiri klase posebnih pravaca. Pravci ravnine koji su

paralelni s ravninom 1 nazivaju se sutraznice prve skupine. Zbog paralelnosti s 1
njihov je nacrt paralelan s osi (donja slika)

Pravci ravnine koji su paralelni s nacrtnom ravninom 2 nazivaju se sutraznice druge skupine. Njihov tlocrt je paralelan s osi. Na donjoj slici prikazan je
tlocrt i nacrt jedne sutraznice druge skupine.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

63

Pravci ravnine okomiti na prvi (drugi) trag ravnine nazivaju se priklonice

prve (druge) skupine. Tlocrt priklonice prve skupine okomit je na prvi trag ravnine,
dok je nacrt priklonice druge vrste okomit na drugi trag. Ovo svojstvo slijedi iz
sljedeceg teorema.
Teorem 4.1. Ako je jedan krak pravog kuta paralelan s ravninom projekcije, onda
je ortogonalna projekcija tog kuta pravi kut.
Dokaz. Pogledajmo prvo specijalan slucaj, tj. situaciju kad je jedan krak
promatranog pravog kuta upravo u ravnini projekcije .

Uvedimo oznake: promatrani kut je 6 aV b pri cemu krak lezi u ravnini .

Vrhom V polozimo pramen (sve) pravaca koji su okomiti na pravac a. Ima ih
beskonacno mnogo, medu njima je i pravac b i njihova unija je ravnina ciji je
vektor normale upravo vektor smjera pravca a. Ta je ravnina okomita na .
Zasto? Oznacimo s p presjecnicu ravnine i ravnine . Presjecnica lezi u i
okomita je na pravac a. Kako se trazi kut dvije ravnine? Na presjecnici p uzme se
tocka, neka je to V . U toj se tocki povuku okomice na p svaka u svojoj ravnini. U
ravnini to je pravac a, a u ravnini to je pravac c. Zbog toga sto je c slijedi
da je c okomit na a, a to je ujedno i kut izmedu ravnina i rho. Za ortogonalnu
projekciju kuta 6 aV b trebaju nam ortogonalne projekcije krakova. Ortogonalna
projekcija pravca a na ravninu je taj isti pravac a, dok je ortogonalna projekcija
pravca b ujedno i ortogonalna projekcija ravnine , a to je upravo pravac p i vrijedi
p a.
Promotrimo sada opci slucaj, tj. situaciju kad krak promatranog pravog kuta
nije u ravnini projekcije (ali je paralelan s njom). Tada taj kut translatiramo u
polozaj da krak padne u ravninu projekcije i onda smo u prethodnoj situaciji. 2
Vratimo se na proucavanje priklonica. Priklonica prve vrste je pravac okomit
na prvi trag ravnine, tj. priklonica prve vrste i prvi trag cine pravi kut ciji je jedan
trag u ravnini projekcije (u ovom slucaju je to 1 ). Prema prethodnom teoremu,

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

64

ortogonalna projekcija tog pravog kuta je opet pravi kut, a ortogonalna projekcija
tog pravog kuta je kut sto ga cine tlocrt priklonice i prvi trag.
Donja slika prikazuje priklonicu prve skupine prikazanu u Mongeovoj projekciji. Tocke P1 i P2 su probodista priklonice.

Opisimo jos i koordinatno zadavanje ravnine. Promatramo li vec opisani koordinatni sustav uveden u sustav ravnina 1 -2 , vidimo da u tom sustavu tocka E
ima, opcenito, netrivijalnu apscisu, oznacimo je s x. Prvi trag sijece y os u tocki
ciju drugu koordinatu oznacimo s y, a drugi trag sijese os z u tocki cija je aplikata
oznacena sa z. Ta tri broja nazivamo koordinate ravnine i zapisuje (x, y, z).

65

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

Primjer 4.8. Nacrtajmo tragove zadanih ravnina, ako je:

a) (1, 2, 3);

b) (1, 2, 3);

c) (2, 3, 4).

Primjer 4.9. Nacrtajmo tragove zadanih ravnina, ako je:

a) (2, 3, 1);
b) (3, , 2);

c) (2, 3, );
d) (, 2, 4).

Primjer 4.10. Zadana je ravnina (r1 , r2 ) i tlocrt tocke T te ravnine. Odredimo

nacrt tocke T .