SVEUILITE SJEVER

SVEUILINI CENTAR VARADIN

Odravanje motornih vozila

Seminarski rad Tehnika i gospodarska logistika
Predmet: Pouzdanost i odravanje tehnikih sustava

Student:

Profesor:

Alen Smiljan
Kondi

dr.sc. ivko

Varadin, Studeni 2015.

Sadraj:
1.UVOD................................................................................................................... 1
2. Kriteriji i pokazatelji eksploatacije vozila............................................................2

3. Osnove tehnike eksploatacije i odravanja motornih vozila.............................4

4.Osnovni utjecaji na vijek upotrebe motornog vozila............................................5
5. Ljetno odravanje vozila..................................................................................... 7
6. Zimsko odravanje vozila................................................................................. 12
7.20 savjeta za vozae u zimskim uvjetima.........................................................15
8.ZAKLJUAK........................................................................................................ 18
9.Literatura........................................................................................................... 19

1.UVOD
Vozila se odravaju da bi doli do eksploatacije samog vozila
EKSPLOATACIJA VOZILA je izraz za iskoritenje vozila (voznog parka) u odnosu na
njihov tehniki (instalirani kapacitet) propisan tehnikim prirunikom za odravanje.

Eksploatacija se moe pratiti sa obujmom prijevoza kao osnovnim mjerilom za praenje

stupnja koritenja kapaciteta.

Maksimalni obujam transportnih usluga, zadati nivo proizvodnosti voznog parka,

minimum cijene kotanja jedinice proizvodnje, najvea akumulacija itd.

Stohastiko i intuitivno planiranje i upravljanje u autotransportu

Efikasno i efektivno upravljanje transportnim procesom

vremensko iskoritenje voznog parka, elementi preenog puta vozila, pokazatelji

iskoritenja kapaciteta vozila, proizvodnost vozila, jedinini trokovi transporta,

Najednostavniji su jednoparametatrski modeli, gdje predstavlja jedan tehniki

parametar

Proizvodnost automobila mo vozila za obavljanje procesa rada u jednom

vremenskom razdoblju, pri zadatim uvjetima eksloatacije (vremenski uvjeti, uvjeti
puta, itd)

Proizvodnost vozila se analizira u funkciji izmjene pojedinih eksloatacijsko tehnikih

parametara, (jedan faktor, dva faktora i rijetko tri i vie)

2. Kriteriji i pokazatelji eksploatacije vozila

Kriteriji i pokazatelji inteziteta eksploatacije vozila i efektivnosti transportnog procesa:

PROIZVODNI:prosjena nosivost (statika i dinamika), kapacitet voznog parka,

obujam prijevoza, transportni rad, prijeeni put sa teretom, proizvodnost transportnog

sredstva, proizvodni uinak po jednom radniku

INTEZITET EKSPLOATACIJE: autodani rada vozila, autosat rada i vonje, srednji

dnevni i godinji preeni put vozila, obujam prijevoza i transportni rad vozila,

EFIKASNOST EKSPLOATACIJE VOZILA: vremensko iskoritenje vozila,

iskoritenje preenog puta i korisne nosivosti, srednja prometna brzina, vrijeme utovara i
istovara tereta po vozilu ili toni,

ERLEMENTI ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE TRANSPORTA: vrsta

prijevoznog puta, sistem rada vozaa i vozila, prijevozna i eksloatacijska brzina,

sinkronizacija rada vozila i utovarno istovarne stanice, eksploatacijske karakteristike vozila,
stupanj tehnike ispravnosti i zaposlenosti vozila,

TEHNIKO-TEHNOLOKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PREDMETA I

SREDSTAVA RADA : eksploatacijska svojstva vozila, standardizacija vozila i tovarnih

jedinica tereta, trokovi goriva po jedinici prijeenog puta, ili transportnog rada, trokovi
odravanja i popravka vozila na jedinici prijeenog puta,

EKONOMSKA EFEKTIVNOST TRANSPORTA: cijena kotanja jedinice

proizvodnje, akumulacija (dobit), ekonominost, rentabilnost, i drugi pokazatelji efikasnosti

koritenja vozila, tehnikih sredstava i radne snage.

Na proizvodnost rada u automobilskom transportu utjee veliki broj faktora. Oni se mogu
razvrstati u nekoliko osnovnih grupa:
1.

PROIZVODNO-TEHNIKI FAKTORI:

2.

PUTNI UVJETI I UVJETI PROMETA:

3.

ORGANIZACIJSKI FAKTORI

4.

ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA TRANSPORTA:

5.

EKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVA: kapacitet vozila, reim rada vozila

(dnevni, tjedni, godinji), iskoritenje nosivosti i prijeenog puta vozila, vrsta i duina
prijevoznog puta vozila, efikasnost izvrenja operacije utovara-istovara, prometno-prijevozna
i eksploatacijska brzina, standardizacija i specijalizacija vozila i mehanizacije za utovar i
istovar tereta iz vozila, usklaenost reima eksploatacije i odravanja vozila.
6.

TEHNIKO ODRAVANJE VOZILA: reim tehnikog odravanja i popravke vozila,

kvaliteta radova tehnikog usluivanja i popravke vozila, obujam radova tehnikog

odravanja po jedinici prijeenog puta vozila, kapacitet i tehnika opremljenost servisnremontnih objekata, efikasnost snabdijevanja rezervnim dijelovima i materijalima,
proizvodno-tehnika suradnja autotransportnih preduzea.
7.

PRIRODNO-KLIMATSKI UVJETI:

8.

DRUTVENO.EKONOMSKI FAKTORI.

3. Osnove tehnike eksploatacije i odravanja motornih

vozila
Jedan od osnovnih zadataka tehnike eksploatacije motornih vozila je njihovo odravanje u
tehniki ispravnom stanju. Na tehniko stanje motornog vozila utjeu slijedei imbenici:
-

klimatski i putni uvjeti

optereenost i brzina kretanja

kvaliteta goriva i maziva

kvaliteta odravanja i remonta

kvaliteta konstrukcije i izrade vozila

nain rukovanja

Dobar dio utjecaja ne zavisi od toga da li vozilom upravlja profesionalni voza ili amater.
Vozila u autotransportnim i slinim preduzeima imaju vei intenzitet eksploatacije pa radi
toga i krai vijek, vie popravaka i si. to nije sluaj kad vozilom rukuje samo jedna osoba.
Intenzitet eksploatacije vozila, koji esto ima sezonski karakter, na ta utjeu potrebe
pojedinih dijelatnosti (graevinarstvo, turizam i sl.), ne ulazei u tehniku ispravnost i potrebe
za odravanjem, znatno je vei u ljetnim nego u zimskim mjesecima.
Putniki automobili prelaze godinje u prosjeku 12.000 - 18.000 km, a teretna vozila i
autobusi 50.000 - 80.000 km, to zavisi od vrste prijevoza koji obavljaju. Vozila koja imaju
bolje eksploatacijske osobine imaju i vei radni uinak. Prema veliini trokova i vremenu
utroenom na odravanje ocjenjujemo rentabilnost vozila. Proizvoai motornih vozila
nastoje razviti takve konstrukcije koje ne zahtijevaju veliko odravanje, to odgovara
korisnicima. Usavravanjem konstrukcijskih rjeenja pojedinih sklopova poveavaju njihovu
pouzdanost. Vaan pokazatelj eksploatacije motornih vozila je broj njihovih dolazaka u
autoservise radi odravanja tj. radi popravka, kako tekuih tako i generalnih. Putniki
automobili u prosjeku dolaze u servise tehnikog odravanja 3-5 puta godinje, dok je to kod
kamiona i autobusa, s obzirom na intenzitet njihove eksploatacije, znatno ee, priblino 510 puta i odnosi se na redovna odravanja.
Vana karakteristika odravanja su trokovi radne snage tj. usluga i rezervnih dijelova. Ovi
trokovi su razliiti, a ovise od vrste vozila i kvalitete njegove izrade. Karakteristino je da se
5

ovi trokovi iz godine u godinu poveavaju bez obzira to se konstrukcija usavrava i

pouzdanost poveava Proizvodnja automobila bila je daleko bra od razvoja servisnih slubi
to je sigurno utjecalo na kvalitetu odravanja. Radi toga, mora se velika panja posvetiti
racionalizaciji proizvodnih procesa u odravanju.
U tom smislu servise je potrebno opremiti suvremenom opremom za otkrivanje kvarova
(dijagnostika opema) to znatno utjee na skraenje vremena utroenog na odravanje. Ovdje
je naroito dobre rezultate postigao Volkswagen smanjivi prosjeno vrijeme zadravanja
svojih vozila u servisu, na nekim tipovima i poslovima, i za 11 puta (sa 275 na 25 minuta).
Upotreba dobre dijagnostike opreme moe utjecati na trokove odravanja i do 15-18%, to
u velikim servisima ima znaajan ekonomski efekat. S druge strane, na smanjenje trokova
odravanja moe se utjecati i skraenjem vremena eksploatacije, npr. nakon 5-7 godina vozilo
se rashoduje jer poslije tog perioda trokovi odravanja naglo rastu. Ovom kriteriju esto
pribjegavaju i proizvoai projektirajui izdrljivost motora i drugih dijelova na taj vremenski
period. Paralelno sa razvojem automobilske industrije razvijala se i mrea servisnih radionica
u kojima se mogao izvriti najvei dio opravki i mogli kupiti rezervni dijelovi. Ona nije tako
razvijena da bi mogla u potpunosti zadovoljiti sve potrebe vlasnika motornih vozila, ali je iz
godine u godinu za to sve sposobnija.

4.Osnovni utjecaji na vijek upotrebe motornog vozila

Svako sredstvo za rad, maina ili alat, pa prema tome i motorno vozilo, ima ogranien vijek
upotrebe. Radom i trenjem jednog dijela o drugi, sastavni dijelovi motornog vozila se troe,
usljed ega im opada radna sposobnost, pa ih je, nakon izvjesnog vremena eksploatacije,
potrebno zamjenjivati. Njihov vijek upotrebe je razliit, radi ega, u zavisnosti od broja
preenih kilometara i izvrenog obujma rada, poduzimamo razliite vrste popravaka.
Bilo bi idealno kada bi svaki dio trajao koliko i cijelo vozilo. U tom sluaju, tokom
eksploatacije, na vozilima ne bi bilo velikih popravaka i zamjena pojedinih dijelova.
Meutim, to bi bilo vema skupo i ne racionalno rjeenje pa u konstrukciji motornog vozila i
nemamo takav pristup. Ipak, neki dijelovi na vozilima traju gotovo itav njegov
eksploatacijski period, dok druge, u toku eksploatacije, radi kvarova, zamijenjujemo vie
puta, npr:
-

svijeice nakon 10-20.000 prijeenih kilometara

gume nakon 20-50.000 prijeenih kilometara

opruge nakon 100.000 i vie prijeenih kilometara

blok motora i asija traju gotovo cijeli vijek upotrebe motornog vozila.

Korisno je napomenuti da u sastav jednog automobila, ovisno od vrste, tipa i namjene, moe
ui od 10-20.000 dijelova. To dovoljno u pokazuje na sloenost konstrukcije i potrebe
odravanja. Pravilno i pravovremeno odravanje i podeavanje radnih performansi i drugih
tehnikih parametara, prema uputstvima proizvoaa, kao i zamjena pojedinih dijelova,
produava vijek upotrebe motornih vozila. Do danas je "potroeno", tj. odravano, priblino
300 miliona raznih tipova motornih vozila i steeno bogato iskustvo na njihovom odravanju
koje je kasnije ugraeno u nove konstrukcije.
Sve do nedavno nastojalo se, u konstrukcijskom smislu, produiti radni vijek motornog vozila
i postignuti su dobri rezultati. Meutim, usavravanjem konstrukcije, tehnologije izrade,
udobnosti vozakog prostora, usavravanjem i potrebom ugradnje prateih ureaja, kao i
potrebom zapoljavanja radne snage i proizvodnih kapaciteta, pristupilo se ograniavanju
njihovog vijeka upotrebe. Kod putnikih vozila na 5-6 godina, kod autobusa i drugih
privrednih vozila na 10-12, to ne znai da tako mora biti, Na vijek trajanja motornog vozila
utjeu: tehniki, ekonomski i eksploatacijski elementi.
Tehniki elementi su: konstrukcija i kvalitet izrade vozila u cjelini, mehaniko habanje,
korozija, rukovanje vozilom, odravanje i popravak vozila i sl.
Ekonomski elementi bi bili: nabavka novog vozila (cijena kotanja), snabdjevanje trita
rezervnim dijelovima, cijena odravanja, standard i mogunost rashodovanja.
Eksploatacijski elementi su: klimatski uvjeti, putna mrea, intenzitet i karakter upotrebe
vozila, kultura i znanje vozaa, odravanje i sl.

5. Ljetno odravanje vozila

Ljeta mogu biti jo gora za vae vozilo. Vozilom vjerojatno vie putujete ljeti nego u
zimskim mjesecima, kada je tee voziti automobil, odnosno uvjeti za vonju su tei pa svi
radije ostaju kod kue i voze se sa vozilom samo kada moraju. U ljetnim mjesecima se vozilo
vie eksplotira pa ljetni uvjeti vie utjeu na vozilo.
Znai uz poveani broj kilometara koje vozilo radi ljeti dolaze i ljetni uvjeti za vonju, gdje
poveane temperature imaju posebno negativan utjecaj na cijelo vozilo. Zbog istog osim
redovitih servisa postoji i ljetno odravanje vozila kojim vodite posebnu o svojim
automobilima tijekom vruih ljetnih mjeseci .

1. Provjera rashladne tekuine

Kao osnovno odravanje koje moete uradaiti sami navodimo provjeru razine rashladne
sredstva koju je potrebno vriti redovito svaki tjedan kako bi se osiguralo da je na
odgovarajuoj razini . Nedostatak rashladnog sredstva motora e uzrokovati pregrijavanje
koje moe prouzroiti katastrofalne tete na automobilu tijekom ljeta . Provjera razine
rashladnog sredstva motora vri se kada automobil nije u pogonu kada je motor hladan.

Slika 1. Posudica rashladne tekuine

2. Pranje hladnjaka motora

Osim provjere razine rashladne tekuine, redovito je potrebno provjeravati sae vaeg
hladnjaka motora, kojeg je dobro isprati jednom godinje pa je poetak ljeta idealno vrijeme
za to uiniti.

Slika 2. Pranje i isputanje tekuine iz hladnjaka

3. Provjera pneumatika
Ljeto moe izazvati dodatni troenje na vaih guma na koje posebno tlak u gumama.
Krivi tlak u gumama poveava potronju goriva i utjee i na samu sigurnost vonje te je zbog
toga potrebno redovito provjeravati tlak u gumama i istog drati u propisanim veliinama.
UZ tlak na gumama je potrebno voditi brigu o gaznoj povrini gume, koja mora imati
dovoljno veliku ripnu, kao to je potrebno zamjeniti zimske gume ljetnima.

Slika 3. Provjera tlaka u pneumaticima

4. Provjera i punjenje klime
Ljeti je na vozilu potrebno provjeriti i koliinu rashladnog plina u klima ureaju vozila.
Kako bi klima ureaj mogao funkcionirati optimalni potreno je provjeriti i filter peludi na
vozilu, poto isti isti zrak koji ulazi u klima ureaj i kabinu vozila.
9

Slika 4. klima u automobilu

5. Provjera podvozja i koionog sustava
Nakon zimskih mjeseci na vozilu je potrebno provjeriti sklopove na koje u zimskim
mjesecima utjee soli sa kolnika. Zbog tog utjecaja potrebno je provjeriti donji postroj vozila ,
posebno gumene cijevi koioniog sustava, disk ploice i diskove i samo koiono ulje. Uz
konice zima oteuje i samu karoseriju vozila, koja zbog djelovanja vlage korodira.

Slika 5. Disk konice

6. Provjera i zamjena akumulatora
Nakon zime i prije dugotrajnih ljetnih putovanja potrebno je provjeriti i stanje baterijeakumulatora u vozilu, da nam se na nekom duem putovanju isti ne isprazni.

Slika 6. Provjera akumulatora

7. Ostale preventivne operacije
10

Tu spada ienje auta, kontrola stanja brisaa,zamjena brisaa, te kontrola rashladnih

tekuina
Uz te utjecaje ljeto posebno tetno djeluje na boju vozila, koja se moe zatititi dobrim
odravanjem i nanoenjem voska na boju. Potrebno je kontrolirati i stanje brisaa, koji bi ako
su oteeni mogli otetiti vjetrobransko staklo.
No bez obzira na sve navedene provjere kvarovi na vozilu se ipak dogaaju pa je za takve
sluajeve trebe pripremiti, zato za te ljetne mjesece u vozilu posebno treba imati rezervnu
tekuinu za rashladni sistem. Uz to dobro dou i brojevi servisnih i hitnih slubi kao i
kanstvo u auto klubu.

Slika 8. Pranje automobila

Slika 7. Mjenjanje brisaa

11

Slika 9. Provjera ulja

Slika 10. Pregrijavanje automobila

6. Zimsko odravanje vozila

Tijekom zime upozorava se na sve to moe moe biti kritino na automobilu prilikom
niskih temperatura. Siguran izlazak na cesta nezavisno od vremenskih uvjeta zahtjeva
redovnu kontrolu sistema za upravljanje i zajedno s njim prednjeg i zadnjeg trapa.
1. Provjera geometrije kotaa
Zbog mokrog i ledenog terena geometrija kotaa mnogo utjee na ponaanje vozila, pa je s te
strane znaajno provijeriti poloaj zadnjeg i prednjeg trapa, koji ukoliko su u nepravilnom
poloaju mogu nagrizati gume. Stabilnosti vozila doprinose stabilizator i amortizeri, a kod
novijih automobila neophodno je kontrolirati i ABS senzore jer se deava da i najmanji
kameni upadne u njega i zablokira itav sistem.Provedene su studije koje su pokazale da se
koritenje zimskih guma isplati ve nakon dvije godine.

12

Slika 11. Ravnanje prvog i zadnjeg mosta

2. Provjera ulja za koioni sustav

Kad smo ve kod koionog sistema, predlae se vozaima da na svake dvije godine mijenjaju
ulje za konice poto na kvalitetu istog utjee vlaga, a da je trajnost ploica u dananje
vrijeme znatno smanjena zbog prirode materijala od kojeg se izrauju.

13

Slika 12. Posudica za ulje konica- DOT 4

3. Provjera akumulatora
Vlano vrijeme smanjuje kvalitetu cjelokupnog sistema za pokretanje vozila, a najvie
svijeice i akumulatori, koji u zimskim uvjetima rade smanjenim intenzitetom i do 20 posto.
Zbog toga je poeljno akumulator mijenjati svake tri godine. Niske temperature mogu biti
naroito kobne za starije akumulatore i to na vozilima iji vlasnici ne voze toliko esto. Savjet
je da i u tom sluaju moraju svaka dva dana upaliti motor kako bi akumulator se sam dopunio
i obnovio svoju energiju

Slika 13. Punjenje akumulatora

4. ienje vjetrobranskogstakla
Snijeg i kia znaju esto zalediti vjetrobransko staklo ledom, pa mnogi primitivnim
metodamaiste vjetrobransko staklo.Neki uklanjaju led vruom vodom, pa se dogaa da im

14

pukne staklo, dok drugi ele ukloniti led metlicama i tako oteuju staklo. U takvim
situacijama najefikasnija se pokazala tekuina za ienje stakla.

Slika 14. ienje vjetrobranskog stakla

5. Provjera antifriza
U zimskim uvjetima, ipak, nisu bitni jedino ureaji za grijanje. Tako u sistemu hlaenja
znaajnu ulogu igra rashladna tekuina koja na minusu sprijeava smrzavanje i pucanje cijevi
u krajnjem bloku motora. Antifriz je potrebno mijenjati svake etiri godine,te svake godine
kontrolirati razinu i temperaturu koju podnosi.

Slika 15. Provjera temperature koju podnosi antifriz

7.20 savjeta za vozae u zimskim uvjetima

Kako najlake upaliti dizela zimi?

15

Ukoliko imate problema sa paljenjem dizelaa zimi, najbolje je staro motorno ulje zamijeniti
uljem nieg viskoziteta. Time e se elektropokretau olakati pokretanje motora. Onaj tko
zamijeni istroene arne elemente, te odrava i akumulator, izbjei e mnoge probleme.
to je sa autima na plin zimi?
Plinskom rasplinjau prijeti opasnost od zamrzavanja, a rashladna se tekuina u sustavu mora
zagrijati na najmanje 50 celzijevih stupnjeva prije nego se prebaci na plinski pogon. Ukoliko
se radi o vrlo niskim temperaturama, vonja na benzin moe potrajati i nekoliko kilometara.
Koji je razlog poveane potronje pri hladnom startu?
Kako bi se motoru olakao start, ili kako bi prije dosegao radnu temperaturu, mjeavina
goriva je bogatija. Mjeavina goriva u hladnom motru nije optimalna, a time ni izgaranje.
Zato se motor ne gasi, iako ima sustav start-stop?
Sustav start-stop pri temperaturama blie nuli, je iskljuen. Na veini vozila motor ne prestaje
raditi ako napon na akumulatoru padne ispod 12,4 volta.
Ukoliko je motor nezagrijan, na to treba pripaziti u vonji?
Visok broj okretaja pri hladnom motoru nije poeljan. Neposredno nakon starta na leajeve i
druge povrine koje se podmazuju, jo ne dospijeva dovoljno ulja te je troenje poveano. Tko
najee vozi na kratkim relacijama, taj bi i ee trebao mijenjati ulje. Razlog: u motoru bi se
moglo nakupljati gorivo i kondenzirana voda, a to moe dovesti do veih teta.
Zato, unato filtru za estica, iz auspuha izlazi bijeli dim?
Ukoliko se deava gore opisano, to je potpuno bezopasno jer uzrok bijelog dima nisu niti fine
estice niti tetne tvari. U pravilu se radi o kondenziranoj vodi, odnosno o vodenoj pari.
Do koje temperature bi rashladna tekuina trebala tititi od smrzavanja?
To propisuje proizvoa vozila, a veinom se ne bi trebala smrznuti do -25 celzijevih
stupnjeva. U naim klimatskim uvjetima, to bi trebalo biti sasvim dovoljno. Ako bi se
temperatura i spustila nie od 25 stupnjeva ispod nule, trebalo bi proi jo dosta vremena dok
bi se smrznula tekuina u rashladnom sistemu.
Trpi li elektropokreta pri dugom startanju motora?

16

Ako motor ne upali za pet sekundi, znatno se poveava troenje. Zbog toga nikada motor ne
palite( verglajte) predugo. Nakon prvog paljenja, do ponovnog pokuaja, priekajte
najmanje pola minute. Osim toga, ne samo da e se elektropokreta bre troiti, ve bi moglo i
nesagorjelo gorivo dospjeti u katalizator i time otetiti ispuh.
Zato akumulator zimi bre posustane?
Snaga akumultora pri niskim temperaturama se znatno smanjuje. A zimi nam je potrebno vie
snage za paljenje motora i ostale potroae (npr.grijanje stakla). To je razlog zato akumulator
mora biti u odlinom stanju.
Smije li se zimi u hladnjak dolijevati voda?
Moe, ali sa dosta opreza. Rashladna tekuina je uvijek mjeavina vode i antifriza. No valja
biti oprezan: dolije li se previe vode, udio antifriza moe se smanjiti ispod kritine granice.
Osobito stoga to se brzo smrznu posude za izjednaavanje razine tekuine. Dolijeva li se
voda, trebat e proi odreeno vrijeme za dobro mijeanje rashladne tekuine u hladnjaku.
U emu je razlika izmeu dopunskog grijaa i grijanja u stajanju?
Kako bi vozilo to prije doseglo radnu temperaturu, pri paljenju hladnog motora, dopunski se
grija automatski ukljuuje. Grijanje u stajanju moe se po potrebi ukljuiti, naprimjer
programiranjem polaska kako bi ve na poetku vonje auto bio topao.
Zato se stakla smrzavaju iznutra?
Dogaa se to kada je u kabini previe vlage. Za poetak bi trebalo ukloniti uzrok, a najei su
uzrok oteene brtve ili zaepljeni unutranji filtri. Na obui se u auto moe unijeti snijeg koji
se poslije topi. Nae li se uzrok, auto treba dobro posuiti.
Zato auto ne grije?
Najei je krivac neispravan ili oteen termostat. Ako je zaepljen , tekuina e stalno tei
kroz veliki rashladni optok, te jednostavno nee biti dovoljno topla.
Smije li se modernim automobilima posuivati struja?
Ako im je oslabio akumulator, smije im se posuivati struja za pomo u startanju.

Dali ureaj za klimatiziranje funkcionira i zimi?

17

Veina modernih ureaja za klimatiziranje ima senzor temperature, koji spreava rad
kompresora ispod +5 stupnjeva celzijusevih. No sve ovisi i o vanjskoj temperaturi. Time se
eli izbjei mogue oteenje ureaja izazvano smrzavanjem vode. Vlasnicima starijih
automobila ne savjetuje se ukljuivanje ureaja za klimatiziranje pri niskim temperaturama.
Smiju li se stakla otapati kipuom vodom?
Savjet je ; BOLJE NE! Kipua voda e u smrznutom staklu stvoriti opasna naprezanja. Takav
pokuaj otapanj u najgorem bi sluaju mogao zavriti pukotinom stakla. Mnogo blaa, a
vjerojatno i jednako djelotvorna, bila bi primjena kupovnih odmrzivaa.
Zato je struganje leda, loe za vjetrobran?
Prilikom struganja leda, po staklu se povlae i mrvice neistoe. One mogu biti vrlo tvrde te
mogu ogrepsti staklo. U tom sluaju, nastaju gotovo nevidljive ogrebotine koje mogu izazvati
rasipanje svjetla, a time i zasljepljivanje vozaa.
Zato je bolje ne voziti u debeloj jakni?
Ukoliko je odjea predebela, sigurnosni pojas nije dobro napet. To znai da pojas nije pripijen
uz tijelo te u sluaju sudara ne titi optimalno- voza bi mogao skliznuti ispod pojasa. Debela
odjea istovremeno i sputava vozaa.
Koju praktinu opremu treba imati zimi u autu?
Neizostavno u prtljaniku, posebo ukoliko se odlazi na put u planine ili skijalita, su: lanci za
snijeg, depna svjetiljka i topli pokrivai. Kutiju sa rezervnim aruljama odnosno
osiguraima, moete drati u pretincu za rukavice. Dobro je prije kretanja na put i provjeriti
tekuinu za brisanje za niske temperature, kako bi izbjegli troak kupovanja na benzinskim
postajama na autocestama.
Smijemo li u automatsku praonicu kada je temperatura ispod nule?
Dozvoljen je odlazak, ali samo ukoliko u praonici postoji program sa zavrnim suenjem
vozila. Vrlo vano kod pranja u zimskim uvjetima je pretpranje, kako bi se sa lima skinuo
nataloeni led i sol, te ostale grube neistoe. Bez dobrog pretpranja moe doi do struganja
laka.

18

8.ZAKLJUAK
Kada se spomene odravanje vozila, prvo to pada na pamet je odlazak kod majstora i gotovo
po pravilu pranjenje novanika. Za to ne moemo uvijek kriviti majstore, ve dio krivice
trebaju snositi i sami vozai.Uz samo malo izdvojenog vremena, panje i jednostavnog
pregleda moemo znatno produiti vrijeme izmeu dva odlaska kod majstora.To
podrazumijeva kratke rutinske, dnevne odnosno tjedne preglede automobila, ali i one na pet,
odnosno deset tisua prijeenih kilometara.
Dnevne i tijedne kontrole
Svakodnevno bi trebalo vizualno prekontrolirati da li su na automobilu svi pneumatici
ispravni, da nije neki popustio ili da se na nekom nije pojavio "bubreg". Za ovu proceduru
vam je potrebno samo nekoliko trenutaka, odnosno onoliko vremena koliko vam treba da
obiete automobil.
Periodino odravanje
Savjetujemo vam da prilikom svake intervencije na automobilu, od ulijevanja ulja, preko
zamjene guma i ozbiljnijih kvarova, obavezno biljeite datume i kilometrae kada ste ta
radili. Tako poslije svakih preenih 500 kilometara treba kontrolirati nivo ulja u motoru i
pritisak u pneumaticima. Nedostatak ulja moe ukazati na ozbiljniji kvar, a ukoliko zbog
nepanje u potpunosti ostanete bez njega, moete napraviti tetu koja e zahtijevati ozbiljnu
intervenciju ili zamjenu motora.

9.Literatura
1. Knjiga o autu, grupa autora,mladinska knjiga,Ljubljana 1979.
2. Odravanje cestovnih vozila I, udbenik za strukovne kole ,Zoran Kalini,
kolska knjiga
3. http://www.auto-delovi.org/saveti/saveti-za-odrzavanje/

19

4. http://www.oktani.com/redoviti_pregledi.php

20