Dipl Am

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SARAJEVO
DIPLOMSKI RAD
TEMA: Planiranje i praćenje opravki u procesu

održavanja putničkih kola
Mentor: Student:
Doc. dr. Sabira Salihović Maida Malagić
Planiranje i praćenje opravki u procesu održavanja putničkih kola
Sarajevo, 2009. godine

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
SARAJEVO
DIPLOMSKI RAD
TEMA: Planiranje i praćenje opravki u procesu

održavanja putničkih kola
Rad podnesen u svrhu kompletiranja zahtjeva za sticanje zvanja

Bakalaureat/Bachelor inžinjer saobraćaja i komunikacija
(Odsjek za saobraćaj, Smjer: Željeznički saobraćaj)
Odobrio: Student:
________________ Maida Malagić
Sarajevo, 2009. godine
SAŽETAK
Održavanje kola obuhvata djelatnost koja se obavlja s ciljem da se smanji vjerovatnoća

pojave neispravnosti, odnosno ako do neispravnosti dođe, da se kola dovedu u ispravno
stanje u što kraćem vremenskom periodu. U ovom radu je prikazan opći proces održavanja
putničkih kola, sa posebnim osvrtom na održavanje kočionih sistema, kao bitnog činioca
sigurnosti željezničkog prevoza. Kroz ovaj rad je predstavljena i primjena informacijskog
sistema za održavanje, temeljenog na računarskom programskom sistemu i obradi
podataka na računarskoj opremi.
SUMMARY
Taking care of passenger wagon includes activity that we do with an aim to decrease the
possibility of showing defects, which means if there is a defect, we should fix the wagon in a
short period as it is possible. In this work it is showed the general process of keeping
passenger wagon, with special attention on keeping the brake systems, as very important
security part of the rail road traffic. Through this work it’s presented the use of information
system for keeping based on computer program system and data processing on the
computer equipment.
Sadržaj:
1.UVOD........................................................................................................................1
2. CILJEVI I METOD RADA........................................................................................3
2.1. Ciljevi rada....................................................................................................................3
2.2. Metodologija rada........................................................................................................3
3. OPĆI PRINCIP ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA.....................................6
3.1. Uzroci pojave otkaza (kvara) i vrste otkaza............................................................6
3.2. Osnovni postupci za regeneraciju dijelova željezničkih vozila.............................9
4. PUTNIČKA KOLA I ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA.........................................11
4.1. Podjela putničkih vagona.........................................................................................11
4.2. Organizacija održavanja...........................................................................................15
5. POSTUPAK PRI ODRŽAVANJU PUTNIČKIH KOLA..........................................16
5.1. Stalni nadzor putničkih kola.....................................................................................17
5.1.1. Pregled kola...........................................................................................................17
5.1.2. Pregled kola poslije istovara, odnosno upotrebe...................................................19
5.1.3. Pregled kola poslije oštećenja i utvrđivanja štete..................................................19
5.1.4. Pregled kola u rezervi i gariranih kola...................................................................19
5.1.5. Pregled kola u vozovima.......................................................................................20
5.1.6. Pregled vozova u polaznim stanicama...................................................................21
5.1.7. Pregled kola u zimskom periodu...........................................................................21
5.1.8. Način pregleda kola...............................................................................................22
5.2. Pranje i čišćenje putničkih kola...............................................................................23
5.2.1. Spoljno pranje putničkih vozova ( garnitura ).......................................................25
5.3. Kontrolni pregledi......................................................................................................27
5.4. Redovne opravke......................................................................................................28
6. POSTUPAK PRI ODRŽAVANJU KOČIONIH SISTEMA......................................30
6.1. Održavanje vazdušnih vodova, kočnog polužja i regulatora..............................33
6.2. Pregled i probe kočnica............................................................................................35
6.3. Primjer incidentnog dogadaja usljed neadekvatnog održavanja.......................36
7. INVESTICIONO ODRŽAVANJE............................................................................40
8. INFORMACIJSKI SISTEM ODRŽAVANJA VUČNIH I VUČENIH VOZILA - MIMS
ISOVV.........................................................................................................................43
8.1. Primjena MIMS ISOVV.............................................................................................44
8.2. Specifičnosti MIMS ISOVV......................................................................................45
9. ZAKLJUČAK.........................................................................................................49
10. LITERATURA......................................................................................................51
PRILOG......................................................................................................................52
1.UVOD
Tehničko stanje željezničkih vozila stalno se mijenja u toku njegove

eksploatacije, pa prema tome mijenjaju se i njegova eksploataciona svojstva. Sa
povećanjem pređenog puta vozila pogoršavaju se i njegova dinamička svojstva zbog
stalnog habanja određenih dijelova. U zavisnosti od dužine pređenog puta, habanje
dijelova raste progresivno, što dovodi do povećanja prvobitnih radnih zazora među
njima, do promjena tolerancija i do smanjenja računskih dimenzija pojedinih dijelova.
Promjene dimenzija dijelova izazivaju istovremeno smanjenje njihove
statičke, udarne i zamorne izdržljivosti, uslijed čega nastaju lomovi i druge
neispravnosti u radu pojedinih dijelova, mehanizama, sklopova i uređaja.
Eksploatacija takvog vozila postaje nesigurna, zadržavanja u opravkama se
produžavaju, snižava se prevozna sposobnost vozila i povećavaju troškovi prevoza.
Promjena tehničkog stanja vozila u eksploataciji zavisi od mnogih faktora kao što su:
 prirodno habanje dijelova,
 nesavršenost konstrukcije dijelova,
 uslovi eksploatacije,
 kvalitet materijala i obrade dijelova,
 kvalitet pogonskog materijala,
 kvalitet održavanja.
Da bi se očuvala upotrebna vrijednost vozila tokom njihovog radnog vijeka,
ona se podvrgavaju održavanju u toku kojeg se obezbjeđuje odgovarajući kvalitet
tehničkog sistema koji svako vozilo za sebe predstavlja.
Održavanje radne sposobnosti željezničkih vozila je, nesumnjivo, jedna od
značajnih željezničkih djelatnosti internog karaktera jer predstavlja bitan uslov za
realizaciju procesa prijevoza, a kako se održavanje vrši uz velike troškove, to je ono
i bitan ekonomski činilac procesa željezničkog prijevoza u cjelini.
Tehničko stanje vozila bitno zavisi od organizacije i kvaliteta održavanja.
Neispunjavanje osnovnih pravila održavanja u određenim vremenskim razmacima,
po obimu i kvalitetu rada, neminovno dovodi do naglog pogoršanja svih
1
eksploatacionih svojstava vozila. Neprimjećivanje i neblagovremeno otklanjanje

malih kvarova može da izazove veće kvarove, čije otklanjanje traži više vremena i
sredstava za dovođenje vozila, ponovo u ispravno tehničko stanje.
Radi smanjenja vremena stajanja vozila, zbog tehničke neispravnosti i
produženja vijeka trajanja, neophodno je sistematski, u određenim vremenskim
rokovima, izvršavati određene radnje tehničkog opsluživanja, vršiti tehničke
preglede, zbog pronalaženja kvarova koje bi trebalo otkloniti opravkama vozila.
Ukoliko se prilikom tehničkog pregleda ustanovi neki kvar, vozilo se upućuje u
radionicu radi izvršenja određene vrste opravke.
Opravke se uglavnom obavljaju pomoću dvije metode:
 individualnom ili
 agregatnom.
Individualna (pojedinačna) metoda opravke je opravka pri kojoj se agregati
poslije izvršene opravke ponovo montiraju na vozilo.
Agregatna metoda opravke je takav način opravke kod koje se skinuti
agregati zamjenjuju drugim, novim ili ispravnim, ranije opravljenim koji stoje u
rezervi.
Osnovni zadatak tehnološkog procesa održavanja vozila sastoji se u
organizaciji rada, koja obezbjeđuje visok kvalitet opravki, najmanje vremena
zadržavanja vozila u opravci i najniže troškove pri njihovom obavljanju.
2
2. CILJEVI I METOD RADA
2.1. Ciljevi rada
Sa aspekta osiguranja kvaliteta u eksploataciji željezničkih vozila, održavanje

njihove radne sposobnosti je jedna od značajnih željezničkih djelatnosti i predstavlja
bitan tehničko-ekonomski činilac procesa željezničkog prevoza u cjelini. Održavanje
kola obuhvata djelatnost koja se obavlja s ciljem da se smanji vjerovatnoća pojave
neispravnosti, odnosno ako do neispravnosti dođe, da se kola dovedu u ispravno
stanje u što kraćem vremenskom periodu. S tim u vezi, kroz opći prikaz procesa
održavanja, kao i pregled objekata, uređaja i opreme za održavanje željezničkih
vozila, sa posebnim osvrtom na održavanje kočionih sistema, kao bitnog činioca
sigurnosti željezničkog prevoza, ovaj diplomski rad ima za cilj:
 da ukaže na ulogu i značaj preventivnog održavanja željezničkih

vozila, tj. putničkih kola, odnosno kočionih sistema;
 da ukaže na fizičko stanje kola i njihovu pouzdanost u eksploataciji;
 da na osnovu analize i planiranja i praćenja opravki u procesu
održavanja putničkih kola ukaže na nedostatke preventivnog
održavanja u ŽFBiH;
 da ukaže na moguće posljedice u slučaju nedozvoljenih propusta u
procesu održavanja.
2.2. Metodologija rada
U ovom radu, da bi se postigli postavljeni ciljevi korištena je deduktivna

metoda. Ova metoda je sistematska i dosljedna primjena deduktivnog načina
zaključivanja u kojem se iz općih stavova izvode posebni, pojedinačni; iz općih
postavki dolazi se do konkretnih pojedinačnih zaključaka, iz jedne ili više tvrdnji
izvodi se neka nova tvrdnja koja proizilazi iz prethodnih tvrdnji.
Metodološki pristup u izradi ovog diplomskog rada objedinjuje nekoliko jasno
definisanih etapa, kako slijedi:
3
I etapa:
Definisanje ciljeva
Da bi se moglo pristupiti izradi bilo kog rada, neophodno je definisati ciljeve tog rada
i težiti ostvarenju tih ciljeva.
II etapa:
Opšti principi održavanja željezničkih vozila
U ovoj etapi prikazan je značaj održavanja željezničkih vozila, kroz uzroke pojave
otkaza i način njihovog otklanjanja.
III etapa:
Organizacija i vrste održavanja
U ovoj etapi prikazan je način održavanja za svaku vrstu održavanja pojedinačno.
IV etapa:
Postupak održavanja putničkih kola
Ova etapa predstavlja postupak održavanja kroz redovno i vanredno održavanje
putničkih kola.
V etapa:
Postupak pri održavanju kočionih sistema
U ovoj etapi detaljno je opisano redovno i vanredno održavanje kočionih sistema, sa
primjerom nesreće izazvane neadekvatnim održavanjem ovih sistema.
VI etapa:
Investiciono održavanje
Zahvati na vozilima koji imaju karakter investicionog održavanja su precizno
definisani i striktno je određeno koje se komponente, dijelovi i sklopovi servisiraju, a
koje zamjenjuju novim.
4
VII etapa:
Informacijski sistem održavanja vučnih i vučenih vozila
U ovoj etapi opisane su specifičnosti MIMS ISOVV (Management Information
Maintenance System - Informacioni sistem održavanja vučenih vozila) u odjelu
definiranja sastavnice i radnih naloga.
VIII etapa:
Zaključci
Ova etapa predstavlja logičan završetak metode rada i u njoj se u najkraćim crtama
iznose najvažniji pokazatelji u skladu sa ciljevima.
5
3. OPĆI PRINCIP ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Svako željezničko vozilo predstavlja tehnički sistem za sebe. Željezničko

vozilo je dio transportnog sistema, koji u privrednom životu svake zemlje predstavlja
jednu od osnovnih podloga razvoja. Otkazi u radu sistema ili podsistema
željezničkog vozila izazivaju zakašnjenja, povrede, gubitak ljudskih života i ogromne
materijalne štete.
Osnovno sredstva za sprječavanje iznenadnih neispravnosti jeste
blagovremeno i kvalitetno izvršenje preventivnog održavanja. Značaj kvaliteta
održavanja ubjedljivo se potvrđuje mogućnošću produženja vremenskog roka
između pojedinih opravki u istim uslovima eksploatacije.
Kako je u eksploataciji transportnih sistema stalno prisutan faktor čovjeka, a
intenzitet rada je u stalnom porastu, zahtjevi u pogledu pouzdanosti su sve veći.
Svaki sistem ima dva osnovna stanja:
 ispravno stanje,
 stanje kvara,
koja se stalno ponavljaju ciklično u toku vijeka trajanja sistema.
Efikasno vraćanje sistema iz stanja kvara u ispravno stanje jeste upravo
zadatak održavanja. Vrijeme u radu može biti vrijeme aktivnog rada, vrijeme
čekanja na rad, vrijeme opsluživanja ili redovnog tehničkog pregleda, itd. Analogno
tome, vrijeme u otkazu (kvaru) može biti vrijeme aktivne opravke, vrijeme čekanja na
transport u radionicu, vrijeme čekanja na ulaz u radionicu, vrijeme čekanja uslijed
nedostatka rezervnih dijelova, itd.
3.1. Uzroci pojave otkaza (kvara) i vrste otkaza
Stanje sistema “u otkazu” uvijek uslovljeno otkazom dijela sistema. Stanje

kvara može biti uzrokovano:
 potpunim otkazom dijelova sistema, pri čemu radna sposobnost
sistema pada na nulu, odnosno onemogućeno je vršenje funkcije
sistema u cjelini,
6
 djelimičnim otkazom dijelova sistema, pri čemu sistem radi, ali ispod
donje granice postavljene funkcije.
Sa aspekta intenziteta pojave uzroka, kvarove možemo podijeliti na:
a) iznenadne kvarove, izazvani uzrocima slučajnog karaktera i teže

predvidljivi po veličini, pravcu i smjeru.
Karakteristični procesi koji dovode do ove vrste kvara jesu:
- lomljivi dijelovi sistema,
- procesi koncentrisanog habanja,
- pregrijavanje uslijed povišenih temperatura.
b) postepene otkaze, izazvane uzrocima sistematskog, monotonog

karaktera i predvidljivi u pogledu veličine, pravca i smjera dejstva.
Karakteristični procesi koji dovode do ove vrste kvara jesu:
- proces habanja površina,
- proces starenja materijala,
- proces korozije,
- proces slabljenja međusobnih veza dijelova sistema.
Kvarovi uslovljeni nedovoljnim kvalitetom dijelova sistema mogu biti:
a) nezavisni kvarovi, izazvani uzrocima koji održavaju unutrašnja stanja
dijelova sistema.
Karakteristične pojave ovog tipa jesu:
- nemogućnost intenziviranja režima rada zbog nedovoljne stabilnosti
elemenata sistema,
- lom dijelova sistema uslijed unutrašnjih pukotina u procesu obrade,
- slične druge pojave.
b) zavisni otkazi koji se javljaju kao posljedica otkaza međusobno vezanih
dijelova sistema.
Karakteristični otkazi ove vrste jesu:
- otkaz složenih sistema zbog otkaza jednog od dijelova sistema,
7
- otkaz sistema uslijed otkaza energetskog, pogonskog sistema.

Sa aspekta uzroka i posljedice pojave kvara od posebnog značaja jeste uočavanje
relativne učestalosti pojave otkaza.
Na slici 1. je prikazan šematski intenzitet pojave kvara u funkciji vremena trajanja
sistema. Na slici razlikujemo tri osnovna perioda i to:
 period I (0-t1), period ranih otkaza koji se javljaju kao rezultat uhodavanja
sistema i posljedica su konstruktivnih, proizvodnih i skrivenih grešaka.
 period II (t1-t2), period redovnog rada, karakterisan pojavom slučajnih
stanja kvara nastalih kao rezultat raznih opterećenja višeg nivoa od
dozvoljenog.
 period III (t2-t3), period pojačanih otkaza kao rezultat zamora, korozije, i
pojačanog habanja. Otkazi ove vrste pojavljuju se poslije niza ponovljenih
radnih ciklusa sistema.
Sa aspekta otklanjanja otkaza (kvarova), razlikujemo:

 potpune otkaze, koji imaju za posljedicu gubitak radne sposobnosti sistema
i otklanjaju se zamjenom dijelova koji se nalaze u stanju kvara.
 nepotpune otkaze koji za posljedicu imaju djelimičan gubitak radne
sposobnosti sistema i otklanjaju se dopunskim intervencijama održavanja.
8
Sl.1. Intenzitet pojava stanja kvara
3.2. Osnovni postupci za regeneraciju dijelova željezničkih vozila
U procesu eksploatacije pojedini dijelovi, sklopovi i agregati željezničkih vozila

gube svoje radne resurse, pa je neophodna njihova zamjena novim ili regenerisanim
dijelovima. Za vrijeme opravki sklopova i agregata neophodna je procjena i sortiranje
dijelova prema stepenu njihove upotrebljivosti.
Dijelovi koji su uslijed habanja izgubili sve svoje kvalitete zamjenjuju se novim,
a dijelovi čije je istrošenje još uvijek u dozvoljenim granicama, a intenzitet njihovog
habanja je takav da se sa sigurnošću mogu koristiti do slijedeće opravke, koriste se
kod opravke dijelova i agregata.
Dijelovi koji su izgubili svoje geometrijske oblike ili mjere, ali u pogledu čvrstoće
još uvijek zadovoljavaju, upućuju se u specijalizirane radionice na regeneraciju.
Demontažu dijelova treba obavljati što pažljivije i uz primjenu instrumenata,
alata i uređaja kako bi se sačuvala njihova preostala kvalitativna svojstva i olakšao i
ubrzao rad na demontaži.
9
Kontrolu i sortiranje dijelova treba vršiti uz primjenu mjernih instrumenata,

pribora i specijalnih uređaja, a skriveni defekti otkrivaju se defektoskopijom
( magnetnom ili ultrazvučnom), ispitivanjem i probom.
Kao završna faza regeneracije dijelova javlja se najčešće mehanička obrada
površina pa treba obratiti pažnju na izbor alata i režim rezanja. U nekim slučajevima
radi dovođenja dijelova na prvobitne mjere potrebnija je ugradnja dopunskih dijelova
ili navarivanje dopunskog sloja materijala i sl.
10
4. PUTNIČKA KOLA I ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA
Putnička kola su namijenjena prevozu putnika i službenih pošiljki raznih oblika

i sadržaja i razvrstana su u 10 raznih kategorija, koje se označavaju velikim slovima.
Svaka serija ima određene tehničko-eksploatacione karakteristike prema kojima se
određuje specifična namjena putničkih kola.
Putnička kola koja zadovoljavaju odredbe Pravilnika o međusobnoj razmjeni
putničkih kola u međunarodnom saobraćaju, imaju oznaku RIC (Regolemento
Internazionale Carrozze) i koriste se u međunarodnom željezničkom putničkom
saobraćaju.
4.1. Podjela putničkih vagona
Prema svojoj namjeni, konstrukciji i opremi na ŽFBiH kola se dijele na:

 putnička,
 teretna,
 kola za željezničke svrhe.
Prema osnovnoj podjeli u putničke vagone spadaju:

 vagoni sa sjedalima
11
Sl.2 Putnički vagoni sa sjedalima
 vagoni sa ležajevima (krevetima)
Sl.3 Putnički vagon sa ležajevima
 vagoni sa bifeom (kafićem)
Sl.4 Putnički vagon sa bifeom ( Stanje u vozovima BIH)
12
 vagoni za spavanje (tzv. spavaća kola)
Sl.5 Putnički vagoni za spavanje
 vagoni za ručavanje (vagoni restorani)
Sl.6 Putnički vagoni za ručavanje
13
 vagoni za prijevoz pošte (poštanski vagoni)
sl.7 Putnički vagoni za prijevoz pošte
 vagoni saloni
sl.8.Putnički vagon salon
 vagoni za prtljagu putnika
14
4.2. Organizacija održavanja
Pored zahtjeva za funkcioniranjem u željezničkom saobraćaju vučna i vučena

vozila imaju i posebne zahtjeve koji moraju biti riješeni kvalitetnim održavanjem.
Poseban element je sigurnost (svaka havarija dovodi u opasnost ljudske živote,
zagađenje ili uništenje okoline ili oštećenje drugih tehničkih sistema ili infrastrukture),
jer svaki zastoj narušava terminirani red vožnje te može izazvati poremećaje i
zakašnjenja i za ispravna vozila. U odnosu na stabilne tehničke sisteme kod kojih je
moguće obaviti kontrolna mjerenja tokom rada (elektrane, šećerane, cementare) na
vozilima to najčešće nije moguće u toku rada.
U vučna i vučena vozila ugrađene su prema razini i promjeni opterećenja
najsloženije mehaničke komponente, složene električne komponente te sistemi
kočenja i njihovo održavanje zahtjeva široka i specijalizirana tehnička znanja. Budući
da su vučena vozila u BiH stara (preko 25 god.) to postavlja posebne zadatke pred
održavatelje. Pored održavanja u ispravnom stanju potrebno je kontinuirano obavljati
rekonstrukcije i modernizacije vučenih vozila.
Održavanje željezničkih vozila je dio jedinstvenog tehnološkog procesa
željeznice kao velikog složenog sistema, u kome se vozila blagovremeno
snabdjevaju pogonskim sredstvima i potrošnim materijalima, peru, podmazuju i na
njima vrše svi potrebni pregledi i opravke.
Održavanje kola obuhvata djelatnost koja se obavlja s ciljem da se smanji
vjerovatnoća pojave neispravnosti, odnosno ako do neispravnosti dođe, da se kola
dovedu u ispravno stanje u što kraćem vremenskom periodu.
Održavanje kola obavlja se obaveznom primjenom tehnologije i vrste materijala
prema vrsti nedostatka, uz pridržavanje važeće tehničke dokumentacije i
odgovarajućih propisa i standarda.
15
5. POSTUPAK PRI ODRŽAVANJU PUTNIČKIH KOLA
Održavanje putničkih kola može biti:

a) redovno
b) vanredno
Postupak i radovi u vanrednom i redovnom održavanju predstavljen je na slijedećoj
slici.
sl.9. Postupak pri vanrednom i redovnom održavanju

(http://www.inin.hr/odrzavanje_opreme/mims/mims___isovv/default.aspx, 23.12.2008.g.)
16
Redovno održavanje putničkih kola je ono koje se unaprijed planira i periodično

ponavlja. Ovo održavanje putničkih kola obuhvata:
 stalni nadzor,
 pranje i čišćenje,
 kontrolne preglede,
 redovne opravke.
Ciklusi i rokovi redovnog održavanja određeni su u zavisnosti od konstrukcije

odnosno namjene kola, tj. da li su kola dvoosovinska ili četvoroosovinska, a
kriterijum za njihovo izvršenje je kalendarsko vrijeme.
Vanredno održavanje podrazumijeva:

 vanredne opravke manjeg obima,
 vanredne opravke većeg obima,
 dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kola prema ukazanoj potrebi.
5.1. Stalni nadzor putničkih kola se vrši:

 pri pripremi kola za saobraćaj,
 tokom saobraćaja,
 po završetku saobraćaja.
5.1.1. Pregled kola
Pregled kola obavlja se radi utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti i pogodnosti za

obavljanje bezbjednog rada.
Pregled kola obavlja se:

- pojedinačno i
- u vozovima.
17
Pojedinačni pregled kola obavlja se u slijedećim slučajevima:

- prije utovara, odnosno upotrebe,
- poslije utovara, odnosno prije dodavanja vozu,
- poslije istovara, odnosno upotrebe,
- poslije oštećenja ili iskliznuća,
- prije dodavanja kola u vozove veće brzine,
- periodično se pregledavaju sva putnička garirana kola i kola u rezervi.
Osim toga, pojedinačni pregled obavlja se na svaki zahtjev staničnog i

vozopratnog osoblja.
Pregled kola u vozovima ima prednost i obavlja se:

- u polaznim stanicama kod odlazećih vozova,
- u prolaznim stanicama,
- u krajnjim stanicama kod prispjelih vozova
- u prelaznim (graničnim) stanicama kod vozova koji se primaju, odnosno
predaju susjednoj željeznici,
- u usputnim stanicama u kojima se mijenja sistem snabdjevanja energije.
U polaznim, krajnjim i prelaznim stanicama svaki voz mora biti pregledan. Ako
u jednoj usputnoj stanici treba istovremeno pregledati putnički i teretni voz, putnički
voz ima prednost.
Prilikom pregleda kola poslije utovara, odnosno prije dodavanja vozu,
pregledač kola treba da utvrdi da li je utovar kola pravilno obavljen i roba osigurana
od gubljenja i oštećenja, pomjeranja i prevrtanja.
Prilikom pregleda kola poslije utovara, pregledač kola ne smije da se oslanja
na rezultate pregleda obavljenog prije utovara nego mora ponovo da provjeri da li
kola u svemu odgovaraju odredbama iz prethodne tačke, jer su prilikom utovara ili
manevrisanja kola mogla biti oštećena za upotrebu.
18
5.1.2. Pregled kola poslije istovara, odnosno upotrebe
Ovim pregledom utvrđuju se eventualno nastala oštećenja kola prilikom

upotrebe i istovara i stanja inventarskih kolskih dijelova.
Ako se prilikom pregleda ustanovi da su kola oštećena, pregledač kola, sa
dodjeljenim osobljem, dužan je da otkloni kvar ako nisu u mogućnosti da otklone
nastalo oštećenje, onda se ta kola upućuju u radionicu na opravaku.
5.1.3. Pregled kola poslije oštećenja i utvrđivanja štete
Sva kola na kojima je nađeno bilo kakvo nasilno oštećenje ili nedostatak dijelova
moraju biti posebno pregledana. Prilikom pregleda kola mora se utvrditi, a ukoliko to
nije moguće, onda procjeniti:
- uzrok nastale štete,
- obim štete,
- visina troškova za otklanjanje štete,
- odgovornost za štetu.
Utvrđivanje treba da bude objektivno i prema važećim propisima. Prilikom

pregleda kola poslije oštećenja ili nastalog nedostatka, pregledač kola mora
pregledati sve kolske dijelove i sklopove i sva pronađena oštećenja i nedostatke
odmah na mjestu utvrditi i procjeniti. Ovakva kola olistavaju se listićem (obrazac TK
– 33) i ispostavlja se prijava kolske štete (obrazac TK – 37).
5.1.4. Pregled kola u rezervi i gariranih kola
Sva kola u rezervi za pojačan saobraćaj ili garirana u mjesecima manjeg

prijevoza, moraju biti ispravna i pregledana i to:
- kola u rezervi dnevno,
- kola garirana mjesečno.
Ovakav pregled ne odnosi se na unutrašnjost putničkih kola ukoliko su kola
plombirana. Svi primjećeni nedostatci na takvim kolima moraju se odmah otkloniti.
19
Putnička kola u rezervi i garirana kola mora da plombira stanica, zaključa i čuva i
snosi odgovornost za nastala oštećenja na njima.
5.1.5. Pregled kola u vozovima
Pregled kola u vozovima obavlja se, po pravilu, odmah po sastavljanju vozova.

Za pregled kola u vozovima važi sve što je rečeno za pojedinačan pregled kola.
Osim toga, potrebno je da pregledač kola pregleda i slijedeće:
- da li su kola propisno zakvačena,
- da li su odbojnici ispravni, u propisanoj visini i da li je razlika u visini odbojnika
susjednih kola u određenim granicama, po propisima saobraćajnog pravilnika,
te da se uvjeri u ispravnost odbojnika na završnim kolima,
- da li kočnice dejstvuju ispravno,
- da li su podmazani svi dijelovi koji se smiju podmazivati.
U pogledu kvačenja kola u vozu važi:

- pri kvačenju kola se mora paziti da navrtke vretena kvačila budu jednako
udaljene od osiguravajućih prstenova,
- neupotrijebljeno kvačilo mora biti zakačeno, za to naročito postavljenu kuku
na čeonom nosaču.
Razlika u visini osa odbojnika susjednih kola u vozu, kada su u stanju mirovanja
smiju biti najviše:
- kod vozova za prevoz putnika, kod svih vrsta koji se potiskuju ili guraju, kao i
kod teretnih vozova u koja su kola učvršćena, bez obzira na masu, najviše
80mm.
- kod ostalih teretnih vozova u kojima su teška i tovarena kola učvršćena u voz
ispred lakih i praznih kola, najviše 125 mm.
- kod teških vozova, kako međusobno, tako i sa ostalim susjednim vozilima,
najviše 50 mm.
Pregled i proba kočnica obavlja se po uputstvu o kočenju vozova. Ako se

prilikom pregleda utvrdi da neka kola nisu sposobna za saobraćaj, pregledač kola ih
20
olistava i o tome pismeno, uz potvrdu prijema, izvještava stanicu (otpravnik vozova)

na obrascu S – 22.
Kola za opravku koja se zbog kvara ne mogu uvrstiti između ostalih kola,
treba staviti na kraju voza.
5.1.6. Pregled vozova u polaznim stanicama
Prilikom pregleda kola u vozu u polaznoj stanici, kada je voz sastavljen,

pregledači kola moraju da postupe kao kod pregleda kola u vozovima. Svi kvarovi i
nedostatci na kolima moraju se blagovremeno utvrditi i obilježiti, kako se ne bi
prouzrokovala naknada manevra.
Naročitu pažnju pregledači kola moraju da posvete ispravnom radu vazdušne
kočnice, a kod putničkih kola i ispravnom radu uređaja za osvjetljenje i grijanje ( u
sezoni grijanja). Kada je voz potpuno ispravan i opremljen za vožnju, pregledač kola
u određenu rubriku odjeljka I putnog lista unosi i potpisuje primjedbe o izvršenoj
probi vazdušne kočnice, tehničkoj ispravnosti kola, pravilnom tovarenju, ispravnom
grijanju voza za vrijeme sezone grijanja, kao i primjedbe o eventualnoj neispravnosti
ili isključenju pojedinih kočnica. Bez ove primjedbe pregledač kola, voz ne smije
otpremiti. U odjeljku II putnog lista pregledač upisuje primjedbu o izvršenoj skraćenoj
probi kočnica. Poslije toga, pregledač kola ostaje kod prvih kola u vozu radi pregleda
voza pri prolazu i na tom mjestu ostaje sve dok i izvršna kola ne prođu pored njega.
5.1.7. Pregled kola u zimskom periodu
Pregledač kola dužan je da pri pregledu kola obrati pažnju da li su na kolima

sprovedene mjere predviđene Uputstvom o obezbjeđenju saobraćaja u toku zime
(Up.333) i Uputstvom za grijanje putničkih kola (Up.256).
Pregledač kola dužan je da posebno obrati pažnju na slijedeće:
- da li su na putničkim vozovima ispravni uređaji za grijanje i osvjetljenje,
- da li su spojne sprave za grijanje ispravne,
- da li zaptivni elementi kod kočnica dobro zaptivaju,
21
- da li je kondenzatorski lonac i instalacija parnog grijanja ispuhivana u krajnjim

stanicama i stanicama u kojima se prelazi sa parnog na drugu vrstu grijanja,
- da li je ispuštena voda iz rezervoara za vodovodnu instalaciju, prema
odredbama Uputstva 253,
- da li su sanduci teretnih kola za prevoz osjetljivih materijala dobro zaptiveni,
- da li naslage leda i snijega na kolima ugrožavaju granicu tovarenja.
Pregledna služba dužna je da na vrijeme obezbjedi ulje za podmazivanje u

zimskom periodu i ostale rezervne dijelove i materijale koji obezbjeđuju bezbjedno
odvijanje saobraćaja.
5.1.8. Način pregleda kola
Pregled kola obavlja se od osovinskih sklopova pa naviše. Pri ovome treba

utvrditi stanje trčećeg stroja (osovinskih sklopova i ležišta, ležišnih vođica, gibnjeva i
njihovog vješanja), postolja, tegljaničkih uređaja, odbojnog uređaja, kočnice (ručna,
pomoćna i vazdušna), kolskog sanduka, krova, vrata i prozora, stanja tovara i
opterećenje gibnjeva, a kod putničkih kola stanje unutrašnje opreme,
elektroinstalacije i elektrouređaja, stanje vodovodne instalacije i čistoća kola.
Svaki navedeni sklop i njegove pojedine dijelove treba bez rastavljanja najbrižljivije
pregledati radi provjeravanja da na kolima ne postoje neispravnosti, nedostatci ili
oštećenja, odnosno da pojedini dijelovi nisu prekomjerno istrošeni, što bi moglo
dovesti u pitanje bezbjednost saobraćaja i udobnost prevoza putnika i robe. Da bi
pregledači kola mogli da udovolje svojim zadacima, potrebno je da dobro poznaju
konstrukciju, način gradnje, održavanja i pregleda pojedinih kolskih sklopova i
dijelova.
22
5.2. Pranje i čišćenje putničkih kola može biti:
 ambulantno čišćenje –N0;

 redovno pranje i čišćenje –N1;
 temeljno pranje i čišćenje –N2.
Ambulantno čišćenje putničkih kola obavlja se u toku vožnje, dok se redovno i

temeljno čišćenje i pranje putničkih kola vrši u tehničkim putničkim stanicama.
Redovno čišćenje i pranje izvodi se svakodnevno, prije puštanja kola u

saobraćaj, a temeljno čišćenje i pranje svakih 10 dana. Paralelno sa radovima
čišćenja i pranja, obavlja se i namirivanje putničkih kola vodom i drugim sanitarnim
materijalima.
Potpuno pranje, čišćenje i namirivanje putničkih kola vrši se u polaznim

stanicama.U usputnim stanicama obavlja se djelimično namirivanje kola vodom i
čišćenje poda kola.
U toku vožnje vrši se pražnjenje pepeljara i korpi za otpatke i eventualno

čišćenje poda kola. U krajnjim stanicama izvodi se djelimično čišćenje i pranje i
potpuno namirivanje putničkih kola. Radovi na čišćenju, pranju i namirivanju
putničkih kola odvijaju se prema redu vožnje, u pauzi između dva voza.
Operacija čišćenja i pranja obavlja se na otvorenom ili u zatvorenom prostoru ( u tzv.
halama za “njegu“ kola ) ili najčešće kombinovano.
Kod čišćenja i pranja putničkih kola razlikujemo:
 Spoljno pranje i čišćenje

 Unutrašnje pranje i čišćenje
Spoljno pranje i čišćenje može biti ručno ili mašinsko.
23
Sl.9 pranje putničkih kola
Sl.10 pranje putničkih kola
24
5.2.1. Spoljno pranje putničkih vozova ( garnitura )
Postoji nekoliko načina za spoljno pranje putničkih vozova:

1. Ručno pranje garniture koja stoji na kolosijeku za pranje zahtjeva mala
ulaganja, ali veliku radnu snagu. Radnici na pranju sa kofama i četkama “
napadaju“ garnituru sa obje strane i izvode ručno pranje površina sanduka
kola.
2. Pranje nepokretnih garnitura na posebnim betoniranim “pločama“ pomoću
prenosnih mašina za pranje ili pomoću pokretnih ili nepokretnih platformi duž
garniture. Ovaj način zahtjeva veća ulaganja i manju radnu snagu.
3. Mehanizovano pranje nepokretnih garnitura pomoću mobilnih
( nestacionarnih ) portalnih uređaja za pranje sa rotirajućim četkama.
4. Mehanizovano pranje pomoću stacionarnih postrojenja za pranje kroz koje
prolazi garnitura. Ovaj način zahtjeva minimalnu radnu snagu, ali najveća
investiciona ulaganja.
Ovako potpuno mehanizovano postrojenje može u toku dana za rad u tri smjene
da opere preko 500 kola. Za oko 30 minuta može se “obraditi“ voz od 15 kola.
Ovakav postupak pranja zahtjeva dužinu kolosjeka ( ploče) za pranje jednaku
najmanje dvostrukoj dužini garniture, kao i poseban objekat sa uređajima za
pripremu fluida za pranje ( hladne i tople vode, hemikalija za pranje, vazduha za
propuhivanje i sušenje ).
Stacionarna postrojenja za spoljno pranje garnitura po svojoj koncepciji izvođenja
međusobno se veoma razlikuju. Međutim, princip rada kod svih je isti : duž kolosjeka
za pranje postavljaju se portali sa diznama za raspršavanje sredstava za pranje ili
vode za ispiranje i portala i stubova sa rotirajućim četkama za neposredno pranje
spoljnih površina sanduka kola. Kod nekih mašina za spoljno pranje postoji
mogućnost pranja i trčećeg stroja i opreme ispod donjeg postolja kola, a kod nekih
se na posljednjoj radnoj poziciji nalaze kaloriferi za sušenje garnitura (što je od
velike koristi kod pranja pri niskim spoljnim temperaturama).
25
Sl.11 Praonica putničkih vagona Slavonski Brod
Sl.12. Praonica putničkih vagona Sušica
Mjesto za čišćenje i pranje vozila mora biti odabrano tako da se čišćenje i

pranje može vršiti bez opasnosti i smetnji. Kolosjeci za čišćenje moraju se nalaziti
izvan zone manevrisanja, a svaki kolosjek određen za čišćenje mora biti sa obje
strane zaštićen propisanim signalima. Mjesto na kome se vrši pranje vozila mora biti
26
betonirano ili popločano, radi odvođenja nečistoće i vode u kanal. Kanal mora
odvoditi nečistoću u posebnu neutralizacionu jamu. Zabranjeno je spoljno čišćenje i
pranje vozila ispod voznog voda kad je vod pod naponom ako mlaz vode za pranje
može dostići.1
Radovi na dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji vozila vrše se prema uputstvu

koje će propasti željezničke organizacije za rad sa otrovnim i drugim štetnim
sredstvima kojima se obavlja dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Ako pomoćna
sredstva za čišćenje, pranje, dezinfekciju i dezinsekciju (krpe, ambalaža, četke i sl.)
postanu neupotrebljiva, moraju se odmah spaliti ili na drugi način uništiti.
5.3. Kontrolni pregledi
Putnička kola u okviru redovnog održavanja moraju se podvrgnuti kontrolnom

pregledu, čiji su rokovi i obim radova precizirani Pravilnikom 241 i Uputstvom 240.
Prilikom kontrolnog pregleda moraju se otkloniti svi nedostatci na kolima tako da
kola budu dovedena u potpuno ispravno stanje za bezbjednu i pouzdanu upotrebu u
saobraćaju.
Sva kola na kojima je učinjeno oštećenje moraju biti posebno pregledana. Cilj ovog
pregleda je da se utvrdi:
 Uzrok oštećenja,
 Obim oštećenja,
 Visina troškova prouzrokovanih oštećenja i odgovornost za oštećenje.
Kontrolni pregledi kod putničkih kola su:

 dnevni pregled -P0;
 mjesečni pregled –P1;
 tromjesečni pregled –P3.
1
Pravilnik o posebnim merama zaštite na radu u željezničkom saobraćaju, "Sl. glasnik SRS", br. 19/85,
http://paragraflex.org/documents_paragraf/alfa/t12_0075.htm, 20.12.2008.g.
27
Sl.13. Prikaz upisa kontrolnih pregleda na čeonoj strani kola
Dnevni pregledi putničkih kola obavljaju se u početnim i krajnjim stanicama, a

mjesečni i tromjesečni obavljaju se u u tehničkim putničkim stanicama, odnosno
kolskim radionicama. Svaki mjesečni pregled upisuje se u tablicu koja se nalazi na
čeonoj strani kola. Sve otkrivene nedostatke na kolima treba po mogućnosti odmah
otkloniti kroz tzv. pojačanu tekuću opravku bez otkačivanja, a u slučaju većeg kvara
kola otpremiti u radionicu za tekuće opravke sa otkačivanjem.
5.4. Redovne opravke
Redovne opravke kola se planiraju i periodično ponavljaju. Pod redovnim

opravkama kola podrazumijevaju se pregledi, kontrole i opravke svih ili ograničenog
broja dijelova, sklopova i uređaja u cilju dovođenja kola u propisano tehničko stanje
za određenu vrstu opravke, a prema definisanom obimu radova za svaku vrstu
redovne opravke.
Posle izvršene redovne opravke kola treba da budu sposobna za za
pouzdanu eksploataciju do sledeće redovne opravke.
Rokovi redovnog održavanja dati su u pravilniku 241.
28
Odluku o produženju rokova redovne opravke donosi nadležni organ na

osnovu komisijski utvrđenog bezbjednog i pouzdanog tehničkog stanja kola. Kod
produženja roka redovne opravke kola sa obrtnim postoljem, potrebno je podići kola
kod pregleda konstrukcije i dijelova obrtnih postolja i izvršiti ultrazvučno ispitivanje
osovina.
Detaljan opis radova kod redovnih opravki dat je u prilogu ovog rada.
29
6. POSTUPAK PRI ODRŽAVANJU KOČIONIH SISTEMA
Vozovi se kreću pod dejstvom vučne sile lokomotive, koja savladava razne
otpore koji se javljaju pri kretanju. I pored postojanja raznih otpora vozovi se ne
zaustavljaju odmah po prestanku dejstva vučne sile, jer isti i dalje raspolažu
kinetičkom energijom. Kinetička energija voza je proporcijalna masi voza i zbog
postojanja kinetičke energije, voz se neće zaustaviti odmah po prestanku dejstva
vučne sile, već će preći izvjestan put koji je utoliko veći, ukoliko je voz teži i ukoliko
je brzina voza veća. Bezbjednost saobraćaja uslovljava da se voz može, po želji
zaustaviti u svakom trenutku i na svakom mjestu. Ovo se postiže pomoću posebnih
uređaja za poništavanje kinetičke energije voza, koji se nazivaju kočnicama. Kočnice
služe ne samo za zaustavljanje voza nego i za regulisanje brzine kretanja voza u
zavisnosti od uslova na pruzi.
Prema načinu stvaranja kočne sile kočnice se mogu podijeliti na:
 ručne;
 mehaničke;
 parne;
 vazdušne;
 elektromagnetske;
 elektrodinamičke;
 hidrodinamičke;
Sa tehničkog aspekta, kočnice šinskih vozila koje su danas u upotrebi se dijele

u dvije osnovne grupe:
 Kočnice sa trenjem
 Dinamičke kočnice
Detaljna klasifikacija kočnica šinskih vozila je data na slici u nastavku:
30
sl.14. Podjela kočnica
I pored toga što su kola u voznoj kompoziciji povezana međusobno preko

elastičnih vlačnih i odbojnih uređaja, ipak u toku kočenja dolazi do niza različitih
udara i trzaja, koji mogu biti veoma neprijatni za komfor i sigurnost pa čak mogu
dovesti do raskidanja voza. Da bi dugački vozovi mogli kočiti bez trzaja, treba
kočiona sila postepeno da raste i da kočenje otpočne jednovremeno, a sve to
zahtjeva posebno i adekvatno održavanje kočionih sistema, tj.postojanje u
potpunosti ispravnih kočnica.
Analogno održavanju željezničkih vozila i održavanje kočnica može biti:
 redovno i
 vanredno.
Redovno održavanje kočnica dijeli se na:
 eksploataciono održavanje,
 reviziju kočnice RK1,
 reviziju kočnice RK2,
31
 reviziju kočnice RK3.

Eksploataciono održavanje kočnica obavlja se prilikom:
 stalnog nadzora i dnevnih kontrolnih pregleda svih željezničkih vozila,
 kontrolnih pregleda vučnih vozila, ispravnosti kočnica u radionici, depou
 mjesečnih pregleda putničkih kola.
Revizija kočnica RK1 predstavlja plansko provjeravanje ispravnosti kočnica u

radionici, depou ili tehničkoj stanici. RK1 obuhvata ispitivanje kočnica i održavanje
pojedinih dijelova kočnica. Sva oštećenja i nedostatci moraju biti otklonjeni, a
neispravni vitalni dijelovi kočnice zamjenjeni popravljenim dijelovima.
Reviziju kočnice RK2 predstavlja plansko provjeravanje ispravnosti i
dovođenje u ispravno stanje kočnice u radionici. Svi oštećeni dijelovi i vitalni kočni
uređaji moraju biti zamjenjeni popravljenim uređajima.
Reviziju kočnice RK3 predstavlja plansko provjeravanje ispravnosti i
dovođenje u ispravno stanje kočnice u radionici, uz obaveznu demontažu svih
uređaja i dijelova kočnice.
Vanredno održavanje kočnica tzv. revizija RKO predstavlja vanplansko

provjeravanje ispravnosti kočnice vozila koje je iz bilo kog razloga isključeno iz
saobraćaja i upućeno na popravku i provjeru sposobnosti za bezbjedan saobraćaj.
Na putničkim kolima JŽ obično se koristi automatska produžna kočnica
2
sistema „Oerlikon” (Erlikon). Ova kočnica sastoji se iz sljedećih elemenata i
uređaja:
 rasporednika,
 kočnog cilindra,
 mjenjača prenosnog odnosa,
 regulatora kočnog polužja,
 čeone slavine,
 vazdušne poluspojke,
 pomoćnog rezervoara,
2
Održavanje železničkih vozila, Vladimir Aleksandrov, dipl. maš. ing., Beograd 2000.god, str.476.
32
 mjenjača sile kočenja (P-T mjenjač)3,

 mjenjača vrste kočenja (T-P mjenjač)4,
 mjernog ventila.
Svako vozilo opremljeno automatskom zračnom kočnicom mora imati ugrađen

regulator kočnog polužja čiji je zadatak održavanje istog razmaka kočnih umetaka
od površine nalijeganja.5
6.1. Održavanje vazdušnih vodova, kočnog polužja i regulatora
Da bi se utvrdila istrošenost cijevi korozijom, vazdušni vodovi se pregledaju i

ispituju udarcima čekića. Oštećene cijevi potrebno je odstraniti i staviti nove. Cijevi
se spajaju zavarivanjem ili specijalnim veznim elementima.
Kočno polužje vazdušne i ručne kočnice u toku periodičnog održavanja
potrebno je demontirati, očistiti i provjeriti geometrijske mjere. Polužje ne smije biti
istrošeno van dopuštenih mjera.
Kočni cilindar se demontira a poslije toga se obavlja:
 temeljno čišćenje sredstvima koja ne oštećuju površinu;
 zamjena gumenih zaptivača;
 provjera mjera kočnog cilindra;
 podmazivanje i sklapanje pregledanih i opravljenih dijelova;
 plombiranje kočnog cilindra žicom prečnika 1 mm, koja prolazi kroz sve vijke.
Ukoliko postoji kočnica za slučaj opasnosti nju je potrebno očistiti, popraviti i
ispitati. Vreteno ručne kočnice ne smije biti labave u svom ležaju, a navoji vretena i
matice ne smiju biti istrošeni. Ručnu kočnicu takođe treba demontirati, očistiti i
pregledati.
Regulator kočnog polužja treba demontirati i uputiti u neku od specijalizovanih
radionica za održavanje i popravku kočnica. Umjesto njega treba ugraditi novi ili
popravljeni regulator.
3
P-T mjenjač: „prazno-tovareno”
4
T-P mjenjač : „tovareno-prazno”
5
Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željeznička
vozila, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/378257.html, 23.12.2008.g.
33
Poslije popravke, kočnice na kolima se trebaju ispitati. Svi kočni uređaji

postavljaju se u uključen položaj. Glavni vazdušni vod puni se vazduhom pod
pritiskom od 5 bara. Kočnice se probaju pokretnom probnicom. U otkočenom
položaju klipovi kočnih cilindara moraju se vratiti u početni položaj. Poslije izvođenja
brzog kočenja treba sapunicom premazati sve spojeve radi otkrivanja mjesta
propuštanja vazduha.
Kod svake tekuće ili redovne opravke kola treba ispitati funkcionalnost
mjenjača sile kočenja. Ispitivanje se obavlja pomoću prenosnika probnice DP
ventila. Ova naprava radi po principu dejstva dvokrake poluge. S jedne strane
poluge pričvrsti se hidraulična dizalica kojom se simulira opterećenje, a s druge
strane poluge stavlja se DP ventil. Sila se očitava na manometru koji je izbaždaren u
kN.
Sl.15. Univerzalni ispitni sto za kočnicu KNORR sa automatskom registracijom
34
6.2. Pregled i probe kočnica
Postupak kojim se provjerava i utvrđuje ispravnost kočnica i njihova sposobnost

za dejstvo u vozu nazivamo probom kočnica.Probu kočnica izvode mašinovođa i
pregledni radnik.
Pregledni radnik rukovodi probom kočnica i odgovoran je za njeno izvršenje i
otklanjanje ili prijavljivanje utvrđenih nedostataka. Kod probe moraju se upotrijebiti
signalni znaci 81, 82, 83 i 84 Signalnog pravilnika:
 poziv na probu kočnica,
 zakoči,
 otkoči,
 proba kočnica završena.
Pregled kočnica obavlja se sa obje strane voza.
U preglednim stanicama, pregledač kola rukovodi probom kočnica. Prilikom probe
kočnica, pregledač kola mora, pored provjere dejstva kočnica, voditi računa i o
drugim elementima i sklopovima kočnica:
 lakoj pokretljivosti i zaptivenosti čeonih i isključnih slavina;
 ispravnosti gumenih crijeva kočničkih spojnica i zakačivanju slobodnih

spojnica za držače;
 pravilnom nalijeganju u zakačenom stanju i pravilnom odvajanju u

otkočenom stanju kočnih umetaka, kao i o potrebi njihove zamjene ako su
na najmanjem mjestu debljine svega 10 mm, a kod putničkih kola koja će
preuzeti druga željeznica 20 mm, o osiguranju od ispadanja, pošto
neosigurani kočni umetci predstavljaju veliku opasnost za bezbjednost
saobraćaja;
 postojanju natpisa za kočnicu i vrijednost kočne mase, odnosno jasnoće

ovih natpisa;
35
 spajanje glavnog voda voza sa glavnim vodom vučnog vozila tek poslije
zakvačivanja vučnog vozila sa vozom i poslije ispuhivanja kondenzovane
vode iz glavnog voda vučnog vozila, vozila sa neispravnim glavnim vodom
ne smiju se uključiti u glavni vod voza, kod vazdušnih vodova koji se na čelu
vozova račvaju treba spojiti kočničke spojnice samo jedne stanice; vlačni
uređaj se smije raskvačiti tek poslije rastavljanja kočničkih spojnica
 vazdušnih vodova.
6.3. Primjer incidentnog dogadaja usljed neadekvatnog održavanja
S obzirom da je zadatak odražavanja da željeznička vozila budu u ispravnom stanju

za siguran, uredan i ekonomičan rad u eksploataciji, može se pretpostaviti koliko to
zahtjeva, precizan i savjestan rad za održavatelje, odnosno zaposlene u ovoj
djelatnosti. Da je ova teza istinita, svjedoči i jedna od bezbroj nesreća, izazvana
nepažnjom i neadekvatnim održavanjem.
Željeznička nesreća kod Bioča se dogodila 23. januara 2006. kada je poginulo
47 lica, a povrijeđeno više od 200. Nesreća se dogodila kada je lokalni putnički voz
koji je saobraćao između Bijelog Polja i Podgorice iskliznuo iz šina u mjestu Bioče
nedaleko od Podgorice. Teška nesreća kod stanice Bioče (10 km sjeverno od
Podgorice) uzrokovana je kvarom elektromotorne garniture.
Voz je saobraćao na liniji Podgorica-Bijelo Polje. Mašinovođa je zaustavio voz

na Zlatici jer električna kočnica nije radila. 6 Mašinovođa je kod Kolašina primjetio da
vazduh ne puni dobro glavne rezervoare, a na upravljačkom pultu nijedna signalna
sijalica nije ukazivala na kvar. U Bratonožićima je zaustavio voz, a kako nije mogao
da isključi glavnu prekidač, postavio je četiri zaustavne papučice, da se voz ne bi
sam pokrenuo i krenuo je da mobilnim telefonom zatraži pomoćnu lokomotivu.
6
http://sr.wikipedia.org/sr-el/ Železnička nesreća kod Bioča, 23.12.2008.g.
36
Ipak, voz je sam krenuo, a mašinovođa je uskočio u kabinu i pokušao da isključi

glavni prekidač. Voz se u tunelu nagnuo na desnu stranu i kasnije je iskočio iz šina.
Sl.16.i 17. Željeznička nesrećau Bioču
Sl.16.i 17. Željeznička nesrećau Bioču
37
Kako je saopćio jedan od rukovodilaca „Željeznica Crne Gore“ 7 lokomotiva je

poslije posljednjeg servisa prešla 50.000 kilometara, što je samo 10 posto
kilometraže koju treba da prođe do slijedećeg servisa. Tvrdi se, da je uzrok strašne
željezničke nesreće otkazivanje kočionog sistema.
Vještak iz Beograda kazao je za „Vijesti” da je „kvar koji je doveo do

zaustavljanja voza na pruzi vezan za nemogućnost napajanja voza električnom
energijom na svim naponskim nivoima”8.
Takav kvar se dogodio, jer se na jednoj od sekcija nije uključio glavni

visokonaponski prekidač, dok je na drugoj sekciji došlo do kvara na sistemu
električnog napajanja trofaznim naizmjeničnim naponom. Na pojavu tih kvarova
mašinovođa nije mogao uticati.
Vazdošne kočnice su osnovne kočnice kod vozova i budući da su ove kočnice

zbog kvara ostale bez komprimovanog vazduha, ostale su bile neupotrebljive u
ovom slučaju.
Elektrovoz koji je iskočio iz šina remontovan je u junu 2005. godine u preduzeću
Šinvoz iz Zrenjanina, poslije čega je prešao 10 posto od kilometraže potrebne za
slijedeće investiciono remontovanje i u trenutku nesreće nalazio se u garantnom
periodu. Kočnice na ovom vozu nisu bile ruske, originalne, već modifikovane zato
što je u početku eksploatacije ovih vozova bilo problema sa ovim kočnicima pa su
modifikovane prije početka upotrebe. Kasnije su rađene određene modifikacije, ali
nisu 100 odsto otklonjene opasnosti u zaptivanju, odnosno od gubljenja vazdušnog
pritiska kada je sistem u zakočenom stanju. U zimskim uslovima taj nedostatak
otklanja se efikasnim odstranjivanjem kondenzata iz instalacija kočnica u depoima.
7
http://www.blic.rs/stara_arhiva/arhiva/2006-01-25/strane/tema.htm, 27.12.2008.g.
8
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=440782, 27.12.2008.g.
38
Obavezno je za vučna vozila, prilikom testova i provjera, standard da sistem

mora da održi određeni vazdušni pritisak važan za kočenje najmanje 300 minuta, ali
za vrstu vozova kakav je ovaj tog podatka nema.
Remonte elektromotornog voza ove vrste obavlja se u dvije remontne kuće i to

„Šinovoz“ Zrenjanin i „Želovoz“ Smederevo.
Elektromotorni voz se upućuje na remont poslije istrčane određene kilometraže.
Poslije prijeđenih 600000 km garnitura se upućuje na srednju opravku (SO), a
poslije pretrčanog puta od 1200000 km garnitura se upućuje na glavnu opravku
(GO). Prilikom srednje opravke vrši se farbanje i kompletno sređivanje enterijere i
eksterijera garniture. Zatim se vrši kompletno rasklapanje garniture i provjera
ispravnosti svih sklopova i dijelova garniture. Svi neispravni dijelovi se mijenjaju a
ispravni se ponovo ugrađuju na garnituru. Za vrijeme GO svi delovi bez obzira na
ispravnost se skidaju i ugrađuju se potpuno novi.
39
7. INVESTICIONO ODRŽAVANJE
Prema tehničkoj dokumentaciji, a koja je usklađena sa zakonskom regulativom,

željezničko vozilo pri prometovanju u javnom saobraćaju periodično podliježe većim
investicionim ulaganjima (srednja i generalna popravka) koja imaju karakter
investicionog održavanja. Zahvati na vozilima koji imaju karakter investicionog
održavanja su precizno definisani i striktno je određeno koje se komponente, dijelovi
i sklopovi servisiraju a koje zamjenjuju novim. Poslije izvršenog remonta se vrši
testiranje i funkcionalno ispitivanje vozila, kojima se potvrđuje da su remontovana
vozila zadržala tehnička i funkcionalna svojstva predviđena u fabričkim katalozima.
U cilju održavanja, pa i poboljšanja kvaliteta i tehničke ispravnosti remontovanih
vozila, mora se ugraditi kompatibilna i već provjerena oprema i rezervni dijelovi. To
su prema vrsti i tipu vozila, sa kojima raspolažu Željeznice Federacije Bosne i
Hercegovine, proizvođači vozila, oprema i rezervnih dijelova: Končar, Minel,
Generalmotors, CD Ljubljana, MGO Francuska, TŽV Gredelj, GOŠA, TGA
Commerc, Čelik Kreševo.
Na svim šinskim vozilima se koriste potrošni materijali i zamjenska oprema koji
tako reći se dnevno mijenjaju i bez kojih se ne može obavljati bezbjedno kretanje
vozila. Ti materijali i oprema su uglavnom vezani za kočionu opremu i uređaje.
Nabavka ovih potrošnih materijala i opreme može se izvršiti od proizvođača ili
ovlaštenih ponuđača koji su unaprijed poznati i jedini su u širem okruženju, a odnosi
se na Željezaru Vareš, MZT Hepos, Krušik.
40
Sl. 18. i 19. Detalj iz procesa odrzavanja osovinskih sklopova
41
Sl.20. i 21. Detalj iz radne jedinice Putnička kolnica - kola u radu
42
8. INFORMACIJSKI SISTEM ODRŽAVANJA VUČNIH I VUČENIH VOZILA -

MIMS ISOVV
Moderno tržište zahtijeva fleksibilnu proizvodnju, s kratkim vremenom isporuke,

niskim troškovima i u zadovoljavajućoj kvaliteti, te brzom usvajanju proizvodnje
novog ili rekonstruiranog postojećeg proizvoda.
Jedan od značajnih zadataka u racionalizaciji poslovanja proizvodnih sistema
predstavlja unapređenje funkcije održavanja i time smanjenje troškova održavanja,
povećanje učinkovitosti opreme i smanjenje ukupnih troškova poduzeća.
Razlozi porasta značaja održavanja su:
 značajan udio troškova održavanja u ukupnim troškovima poslovanja,

 u smanjenom investiranju u nova postrojenja (raste značaj održavanja
postojećih),
 raste složenost tehničkih sistema (primjena novih upravljačkih sistema),
 povećani zahtjevi zaštite i sigurnosti.
Vučna i vučena vozila su složeni tehnički sistemi. Pored složenosti sistema,

agregata i sklopova od kojih su sastavljeni, ovi sistemi su izloženi tokom rada i
velikim i različitim naprezanjima. Informacijski sistem održavanja ISOVV9 MIMS10
predstavlja rezultat prilagođavanja specifičnim potrebama održavanja vozila.
9
Informacioni sistem održavanja vučenih vozila
10
Management Information Maintenance System
43
8.1. Primjena MIMS ISOVV
Pored zahtjeva za funkcioniranjem u željezničkom prometu vučna i vučena

vozila imaju i posebne zahtjeve koji moraju biti riješeni kvalitetnim održavanjem:
 poseban element sigurnosti (svaka havarija dovodi u opasnost ljudske živote,
zagađenje ili uništenje okoliša ili oštećenje drugih tehničkih sustava ili
infrastrukture),
 svaki zastoj narušava terminirani red vožnje te može izazvati poremećaje i
zakašnjenja i za ispravna vozila,
 u odnosu na stabilne tehničke sustave kod kojih je moguće obaviti kontrolna
mjerenja tokom rada (elektrane, šećerane, cementare) na vozilima to
najčešće nije moguće u toku rada,
 u vučna vozila ugrađene su prema razini i promjeni opterećenja najsloženije
mehaničke komponente, složene električne komponente te sustavi
upravljanja i kočenja; i njihovo održavanje zahtijeva široka i specijalizirana
tehnička znanja,
 vučna i vučena vozila na BiH su stara (preko 25 god.) što postavlja posebne
zadatke pred održavatelje; pored održavanja u ispravnom stanju potrebno je
kontinuirano obavljati rekonstrukcije i modernizacije vučnih i vučenih vozila,
 bosanska vučna i vučena vozila voze na prugama različite kvalitete i razine
ostvarene modernizacije tračnica,
 ekonomski gledano veći dio sredstava za poslovanje željeznica mora ostvariti
uslugama na prijevozu roba i putnika; to znači da se mora povećati tačnost
ostvarivanja reda vožnje, a to u velikoj mjeri ovisi o razini i kvaliteti
održavanja,
 postoji veliki broj zastarjelih lokomotiva koje su još uvijek u uporabi kao i
putničkih i teretnih vagona,
 veliko smanjenje korištenja kapaciteta naročito u posljednjih 10 godina,
( postojeći se vozni park prosječno koristi samo manji dio od ukupno
raspoloživog vremena ).
44
8.2. Specifičnosti MIMS ISOVV
Specifičnosti MIMS ISOVV u odjelu definiranja sastavnice i radnih naloga su:

 potreba da se u sastavnicu unose zapisi o svakom pojedinačnom elementu s
njegovim tvorničkim brojem i karakteristikama (novi, popravljeni ili
rekonstruirani element kod sastavnice tračničkih vozila) uz praćenje troškova
rekonstrukcije i popravka koji daju novu vrijednost popravljenom elementu, te
se na taj način mijenjaju i šifre elemenata održavanja.
 unos u sastavnicu podataka o normativima rezervnih dijelova i komponenti za
opremu s mogućnošću automatske korekcije srednjeg vremena do kvara i
srednjeg vremena između kvarova.
 praćenjem zamjena na izdatnicama koje pripadaju radnim nalozima (za
građevinsku proizvodnu opremu i opremu u procesnoj industriji) kao podloga
za proračun potrebnih rezervnih dijelova i komponenti i potrebnih sredstava
za nabavku uz rang listu potencijalnih dobavljača (prema komercijalnim i
kvalitativnim ocjenama),
 izrada radnih naloga za obračun troškova obavljenih poslova i ugrađenih
rezervnih dijelova i materijala,
 izrada radnih naloga za interne usluge s automatski kreiranom izdatnicom za
podizanje rezervnog dijela i komponente za popravak.
Sistem MIMS sadrži slijedeće podsustave:
 BAZAP baza zajedničkih podataka,
 TEHPO podsistem tehničkih podataka o opremi,
 PREOD podsistem preventivnog održavanja,
 NAZAL podsistem nabava i zalihe rezervnih dijelova i materijala,
 UPROB podsistem planiranja i praćenja poslova održavanja,

,
 KOROD podsistem korektivnog održavanja,
 KONPR podsistem kontrolnih pregleda,

45
 POENE podsistem praćenja potrošnje energenata,
 PRAVO podsistem praćenja vozila,
 ODSTA podsistem održavanja po stanju.
Sl.22. Podsustavi MIMS
Osnovni zadaci menadžmenta održavanja su:

 izabrati najpovoljniju strategiju održavanja za skupine opreme po značaju za
proizvodni ili uslužni proces u poduzeću,
 organizirati planiranje i praćenje poslova preventivnog održavanja,
 organizirati obuku kadrova na održavanju,
46
Uz pomć ISOVV sistema moguće je npr. planirati i pratiti troškove održavanja, uz

kontinuirano djelovanje na njihovom smanjivanju ili pratiti i kontrolirati raspoloživost
opreme te poticati inventivne prijedloge za povećanje učinkovitosti rada opreme
(.Sl.20. i 21.).
47
Sl.23. i 24. MIMS ISOVV informacioni sistem
48
9. ZAKLJUČAK
Sa aspekta osiguranja kvaliteta u eksploataciji željezničkih vozila, održavanje

njihove radne sposobnosti predstavlja bitan tehničko-ekonomski činilac procesa
željezničkog prevoza u cjelini.
Pravovremenim i stručno obavljenim pregledom, kao i kvalitetnom opravkom,
treba obezbjediti pouzdan, ekonomičan, funkcionalan i bezbjedan rad vozila u
eksploataciji. Pošto se službe održavanja angažuju u glavnom na unaprijed
poznatom i tipiziranom voznom parku, a željeznički saobraćaj je u svojoj osnovi
determinisan sistem sa linijskim redom vožnje, to postoje uslovi i objektivna potreba
za plansku realizaciju procesa održavanja.
Pravilnikom o održavanju željezničkih vozila regulisan su skoro sva pitanja
koja se odnose na održavanje željezničkih vozila kao što su: vrste, ciklusi, obim
radova redovnih opravki i kontrolnih pregleda. Međutim, oni se stalno moraju
podvrgavati reviziji, tj.mijenjati i dopunjavati shodno novim saznanjima iz teorije
održavanja i zahtjevima sve savremenijih vozila u pogledu održavanja. Naime,
Pravilnik 241 počiva na principu preventivnog održavanja najčešće sugerisanog od
strane proizvođača vozila. Često interesi proizvođača nisu istovremeno i interesi
korisnika vozila, niti je pak, moguće za sva vozila iz jedne vrste propisati univerzalne
propise za održavanje. Bilo bi, možda, najbolje da se na osnovu istraživanja za
svaku seriju vozila odrede mjerodavne osnove za preventivno održavanje.
Istraživanja ove vrste su upravo zadatak inženjersko-tehničkog osoblja koje radi na
održavanju vozila. Naravno i osoblje se mora stalno stručno usavršavati, ali
neminovan je i pravilan društveni tretman ovog osoblja kako bi ono bilo i moralno i
materijalno stimulisano za tako odgovoran rad.
Tehničko stanje odgovornih dijelova konstrukcije željezničkog vozila u uskoj
je vezi sa bezbjednošću saobraćaja. Opšta radna sposobnost željezničkih vozila
zavisi od radne sposobnosti njihovih pojedinih sklopova. Zbog toga je kontrola
kvaliteta pojedinih sklopova i agregata, prije ugradnje, kao i za vrijeme eksploatacije,
a naročito sklopova od kojih direktno zavisi bezbjednost saobraćaja, od velikog
značaja kod održavanja vozila.
49
Osnovni zadatak održavanja željezničkih vozila jeste obezbjeđenje

neprekidne eksploatacije vozila bez havarije. Održavanje vozila u ispravnom stanju
koje omogućuje bezbjedan saobraćaj, uz što manje vanplanskih opravki, zasniva se,
po pravilu, na preventivnom sistemu održavanja. Takav sistem dozvoljava unaprijed
planirano vrijeme upućivanja vozila u sve vrste pregleda, opravki i remonta poslije
određenog rada vozila izraženog u broju pređenih kilometara, u časovima rada ili
poslije određenog perioda eksploatacije.
Održavanje ima zadatak osigurati radno stanje postrojenja, proizvodnih linija,
pojedinačnih proizvodnih strojeva i opreme za proizvodnju i obavljanje usluga.
Razvoj novih metoda upravljanja, primjena robotike, senzorike i automatizacije
upravljanja, te povećanje zahtjeva za sigurniji i humaniziraniji rad rukovatelja
opremom kao i poboljšanje utjecaja opreme na okoliš, postavljaju sve složenije
zadatke održavanju. Sve ovo dovelo je do značajnih istraživanja i razvoja novih
metoda i strategija održavanja u kojemu su naročito zastupljene razvijene zemlje.
Za obavljanje poslova održavanja, bez obzira na razinu korištene strategije
održavanja, nužnu pretpostavku predstavlja uvođenje i primjena Informacijskog
sistema za održavanje, temeljenog na računarskom programskom sistemu i obradi
podataka na računarskoj opremi povezanoj u lokalnu mrežu.
50
10. LITERATURA
1. Nastavna predavanja, Doc.dr.Sabira Salihović, Fakultet za saobraćaj i

komunikacije, Sarajevo
2. RIC, Sporazum o upotrebi putničkih i prtljažnih vagona u međunarodnom

saobraćaju, Željeznice BIH, 2001. god.
3. Pravilnik 251,Tehničke kolske delatnosti, Zajednica jugoslovenskih železnica,

Beograd, 1988.
4. Železnička vučena vozila, Vladimir Aleksandrov, dipl. maš. ing., Beograd

2000.god.
5. Održavanje železničkih vozila, Vladimir Aleksandrov, dipl. maš. ing., Beograd

2000.god.
Internet stranice:
6. http://www.inin.hr/odrzavanje_opreme/mims/mims___isovv/default.aspx,
23.12.2008.g.
7. http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2003/odluke/
odluke3/264bos.htm, 27.12.2008.g.
8. http://www.vjesnik.hr/pdf/2002%5C01%5C17%5C17A17.PDF, 24.12.2008.g.
9. http://tzvgredelj.biz.hr/index.php?
option=com_content&task=view&id=60&Itemid=1170, 23.12.2008.g.
51
PRILOG
52
REDOVNE OPRAVKE PUTNIČKIH KOLA

Opis radova kod male opravke (MO) četveroosovinskih putničkih kola
(serije A, AB i B tipa "Y“)
Prema Pravilniku o održavanju željezničkih vozila (Pravilnik 241) pod malom

opravkom putničkih kola podrazumijeva se pregled i opravka ili zamjena dijelova,
sklopova i uređaja na kolima radi dovođenja kola u propisano tehničko stanje za ovu
vrstu opravke i ona obuhvata:
 pregled i opravku sklopova i uređaja bezbjednosti (trčećeg stroja, kočnih
uređaja, vučne i odbojne spreme), električne instalacije i ostalih instalacija,
 djelimično bojenje kola, a prema definisanom obimu radova za ovu vrstu
opravke.
U nastavku slijedi detaljni tehnički opis radova kod MO četveroosovinskih putničkih
kola.
1. Razvezivanje, dizanje sanduka kola i izvezivanje obrtnih postolja
2. Demontaža obrtnog postolja:

 Osovinske slogove osloboditi.
 Sve opruge i gibnjeve kompletno demontirati.
 Skinuti reduktor, generator i kardansko vratilo.
 Demontirati amortizere.
 Trokutne motke i kočno polužje demontirati.
 Kolijevku demontirati.
3. Pranje dijelova obrtnog postolja

Poslije demontaže oprati sve dijelove obrtnog postolja osim onih koji su
podložni oštećenjima od hemikalija za pranje ili uslijed visokih temperatura
fluida za pranje.
53
4. Čišćenje dijelova obrtnog postolja

Sve dijelove obrtnog postolja koji i poslije iskuhavanja nisu potpuno čisti ručno
očistiti sa skidanjem naslaga stare boje i ostranjivanja korozije.
5. Antikoroziona zaštita
Poslije pranja i čišćenja izvršiti antikorozionu zaštitu obrtnog postolja prema
propisanoj tehnologiji antikorozione zaštite.
6. Opravka rama obrtnog postolja

 Izvršiti vizuelni pregled rama obrtnog postolja radi otkrivanja pukotina,
deformacija i oštećenja. Sva napuknuta mijesta poslije pripreme za
zavarivanje zavariti. Var po potrebi obraditi i na kraju vara utisnuti žig
varioca.
 Sva oštećenja na ramu popraviti, u alatu ram po potrebi ispraviti.
 Ram obrtnog postolja postaviti na mjerni sto, izvršiti premjeravanje rama
prema mjernom listu.
7. Opravke kolijevke
 Izvršiti vizuelni pregled kolijevke radi otkrivanja eventualnih pukotina,
deformacija ili oštećenja.
 Sva napuknuta mjesta zavariti, var po potrebi obraditi, na kraju vara
utisnuti žig varioca.
 Izvršiti i ostale opravke na kolijevci i izvršiti premjeravanje kolijevke
prema mjernom listu.
 Uljno kupatilo popraviti ravnanjem, varenjem, a filc obavezno zamjeniti
novim.
 Bočne klizače pregledati, ukoliko su neispravni zamjeniti ih novim
 Ograničivač opruge kolijevke rastaviti, zavrtanj regulisati ili ga zamjeniti
novim. Kolijevku podesiti.
54
8. Opravka vodeće poluge nosača opruge kolijevke

Podesiti razmak sredine glave uz potrebno regulisanje i podmazivanje navoja.
9. Opravka amortizera
Amortizer rastaviti, oprati, vizuelno pregledati, sve neispravne dijelove popraviti,
a oštećene zamjeniti novim, provjeriti veličinu kalibrisanog otvora, amortizer
sastaviti, uljem napuniti i ispitati na probnici uz snimanje dijagrama rada.
Svornjak i čahuru ležišta pregledati , a dotrajale amortizere zamijeniti novim, uz
obavezno prilaganje dijagrama (atesta) o njegovoj neispravnosti, a sve
neispravne amortizere zapisnički uništiti. Za opravku amortizera koristiti uputstvo
proizvođača.
10. Opravke vješalice kolijevke

Vješalice kolijevke pregledati, oštećene popraviti ili zamijeniti novim uz
obavezno sparivanje.
11. Opravka spiralnih opruga

Spiralne opruge očistiti, oprati i vizuelno pregledati. Opruge sa mehaničkim
oštećenjem odbaciti. Ispitati silu i ugib i podatke unijeti u mjernu listu.
Ispravne opruge upariti.
12. Opravke osovinskih sklopova

 Utvrditi ultrazvučno ispitivanje osovinskih sklopova i neispravne osposobiti.
 Ispitati omski otpor.
 Izvršiti kontrolu mjera osovinskog sklopa prema mjernom listu.
 Po potrebi izvršiti navarivanje i obradu vjenaca i obruča bandaža.
 Izvršiti mašinsku obradu profila točka.
 Izvršiti utiskivanje znaka radionice i datum revizije na svakom osovinskom
sklopu.
55
13. Opravke sklopova valjkastih ležišta

 Mazalice sa valjkastim ležištima demontirati, ležišta oprati, pregledati,
suhim vazduhom pod pritiskom produhati, izvršiti opravku prema uputstvu
proizvođača.
 Elastičnu čahuru (silen blok) pregledati po unutrašnjoj površini i
koordinirana mjesta očistiti ručnom obradom. Silen blok po potrebi zamijeniti
novim, po tehnologiji proizvođača.
 Kanale svornjaka za podmazivanje pročistiti i napuniti novim mazovima.
 Neispravna ležišta zamjeniti novim.
14. Kompletiranje obrtnih postolja

 Osovinske sklopove ugraditi.
 Opruge sa pripadajućim elementima kompletno ugraditi.
 Reduktor sa kardanskim vratilom poslije opravke ugraditi.
 Amortizere ugraditi.
 Trokutne motke sa kočnim polužjem ugraditi.
 Kolijevke sa jarmovima (nosačima opruga) ugraditi.
 Ugraditi sva ugibljenja.
 Izvršiti fazni pregled rama obrtnog postolja na probnom stolu prema
mjernom listu. Podesiti mjere prema mjernom listu i izvršiti potrebne
opravke prema remontnoj dokumentaciji za opravku obrtnih postolja.
 Izvršiti kompletnu kontrolu obrtnog postolja na kolskoj vagi za kontrolu
osovinskog pritiska.
15. Opravka brojača pređenih kilometara

Brojač pređenih kilometara demontirati, oprati i očistiti, izvršiti kontrolu
istrošenosti zazora i ispravnosti spojnica. Izvršiti zamjenu svih gumenih i
drugih neispravnih dijelova. Brojač sastaviti, naliti novim uljem, vrijednost
pređenih kilometara anulirati i brojčanik ugraditi.
56
16. Opravka odbojne spreme

 Odbojnike demontirati, rastaviti, iskuhati i isprati.
 Sudarne čahure sa odbojničkim pločama vizuelno pregledati.
 Izvršiti zamjenu odbojničkih ploča ukoliko je istrošenje ploče kod R=1500
mm veće od 221 , mjereno po vertikalnoj osi.
 Vodeće čahure odbojnika, po potrebi, popraviti.

 Podložnu ploču, po potrebi, izravnati i eventualne naprsline zavariti.
 Prstenaste opruge rastaviti, oprati, pregledati, neispravne prstenove
zamjeniti novim, vodilice popraviti i regulisati. Prstenove podmazati
grafitnom mašću i sastaviti. Prstenaste opruge ispitati.
 Odbojnike sastaviti, ispitati na probnici i ugraditi.
17. Opravka prelaznih mostova i cijevnih mehova

 Prelazne mostove pregledati, šarnire podmazati.
 Lim plafona gumenih mehova demontirati, mehove skinuti, izvršiti pregled
gumenih mehova, dotrajale zavrtnje zamjeniti, gumene mehove osvježiti
odgovarajućim premaznim sredstvom.
18. Opravka stepeništa i spoljnih rukohvata

Izvršiti pregled stepeništa sa nosačima, držača i spoljnih rukohvata. Rešetke
stepeništa očistiti od svih naslaga, boja i prljavštine, spoljna površine
rukohvata očistiti do apsolutne čistoće, tj.dovesti ih u glatko stanje.
19. Opravka mehanizma prozora

Sve tipove mehanizma prozora pregledati, oprati od starih naslaga masti i
ispitati njihovu ispravnost. Neispravne elemente mehanizma za zatvaranje
prozora popraviti. Ispravnim se smatraju mehanizmi prozora koji
omogućavaju lako dovođenje prozora u oba krajnja položaja, uz uslov da
prozor može da ostane u svakom željenom položaju.
57
20. Opravka unutrašnjih vrata

Vrata odjeljaka, prolazna vrata, vrata WC-a, vrata umivaonika, vrata ormara
elektroopreme, vrata ormara rezervnih dijelova, kao i vrata otvora završnih
signala pregledati, izvršiti sva potrebna podešavanja.
21. Opravka bočnih vrata

Ulazna vrata pregledati, provjeriti ispravnost šarnira i bolcnova i ostalih
dijelova vrata, izvršiti podešavanje vrata, zaptivnu gumu pregledati i
premazati osvježavajućim sredstvom.
22. Opravka unutrašnje opreme kola

Ptrljažne police pregledati, po potrebi popraviti, oštećenu boju popraviti.
Performirane limove iza naslona sjedišta, po potrebi, demontirati, ispraviti,
oštećenu boju ili drugu vrstu galvanske zaštite popraviti i montirati.
Slike, ogledalo, kartu mreže JŽ pregledati i dotrajale zamjeniti.
Preklopne stolčiće pregledati, opšivne lajsne ispraviti, eloksirati ili obojiti (u
zavisnosti od tipa kola) i oštećeni malenin, po potrebi zamjeniti.
Sve kutije za otpatke, kutije za ubruse i pepeljare pregledati, ponovo izvršiti
kvalitetno pričvršćivanje za unutrašnju oplatu, ukoliko je oštećena boja ili
druga vrsta primijenjene galvanske zaštite popraviti ih.
Numeratore, kutije rezervacija, sve natpise i oznake u kolima očistiti, po
potrebi izvršiti opravku, bojenje i eloksiranje prema tipu kola.
Zadržače zavesti, povuke, šnapere ključaonice i rukohvate na vratima
odjeljaka, bočnih vrata i prozorima pregledati, očistiti (polirati ili obojiti).
Nedostajuće ili oštećene zamjeniti novim.
Mehanizme uređaja za ventilaciju pregledati, očistiti, popraviti i regulisati.
58
23. Opravka sjedišta

Sjedajne dijelove sjedišta demontirati, obilježiti i iznijeti iz kola. Na svim
sjedištima na kojima je neispravna šarafijai mehanizmi treba ih skinuti.
Presvlaku, šarafije i mehanizme popraviti i pojedine dotrajale dijelove drvenog
rama zamjeniti. Sva sjedišta usisivačem i hemijskim sredstvom očistiti, a
presvlake od skaja deterdžentom oprati.
24. Pregled protivpožarnog aparata

Protivpožarni aparat skinuti, pregledati i obavezno puniti. Po izvršenom
punjenju obavezno ga snabdjeti karticom o potvrdi punjenja.
25. Bojenje
Obrtna postolja poslije opravke, a prije postavljanja ispod kola crno obojiti
sredstvom prema standardu JŽS V3.046. Sanduk kola djelimično obojiti.
Djelimično oštećene površine brušenjem očistiti od stare farbe, kitovati,
ponovo obrusiti, obojiti bojom i tonirati je prema površini koja se ne boji i
lakira. Krov kola oprati, oštećene površine obrusiti, premazati zaštitnim
sredstvom, kitovati i izvršiti brušenje čitave površine krova i završno obojiti.
26. Opravke elastičnih uređaja i aparata

Prenosnik za pogon generatora rastaviti, sve dijelove oprati, izvršiti vizuelni
pregled svih dijelova, dotrajale i oštećene dijelove zamjeniti novim. Izvršiti
zamjenu ulja i podmazivanje.
Kardansko vratilo očistiti, vizuelno pregledati, kardanske gume zamjeniti,
dotrajale zavrtnje zamjeniti. Osovinu provjeriti na centričnost i izbalansirati.
Generator otvoriti, pojedinačne dijelove očistiti, kolektor očistiti i po potrebi
obraditi. Držače četkica regulisati, četkice zamjeniti ( ukoliko im je istrošenost
veća od ½ korisne dužine), namotaje magneta pregledati i, po potrebi,
zamjeniti novim, izvršiti mjerenje otpora izolacije namotaja, namotaje po
59
potrebi ponovo prelakirati i osušiti. Generator na probnici u sklopu sa

regulatorom napona ispitati i podatke unijeti u snimni list.
Alternator otvoriti, očistiti i vizuelno pregledati namotaje. Ispitati izolovanost
namotaja, provjeriti ispravnost namotaja pobude i otpor pobude. Provjeriti
ispravnost faznih osigurača i diodnih ispravljača, te po potrebi izvršiti opravku
ili neispravne dijelove zamjeniti novim.
Elementi protivklizne zaštite (generator GR-1, centrifugalni regulator ZB – 1 i
elektroventil EV – 6, odnosno EV – 3) demontirati, očistiti, pregledati,
neispravne dijelove zamjeniti novim originalima , ispitati na probnici i
regulisati.
Priključne kablove generatora i alternatora, po potrebi opšiti, oštećeni kožni
opšiv zamjeniti novim, po potrebi kablovske stopice kalajisati i izvršiti ponovno
uvezivanje.
Sve vodove uzemljenja kola i pojedinih uređaja i aparata pregledati i izvršiti
pritezanje navrtki. Izvršiti vizuelni pregled cijevne instalacije, cijevi i
elektroprovodnike u njima.
Akumulatorske baterije od 240, 190 i 160 Ah izvaditi iz sanduka, rastaviti, izliti
stari elektrolit, oprati ploče i ćelije elektrolitom, ćelije naliti tehničkim
vazelinom, na kontrolnoj tablici utisnuti datum punjenja, sanduk obojiti i
utisnuti broj kola.
Tako pripremljene baterije puniti određenom strujom punjenja, prazniti ih i
ponovo puniti, pri čemu kod drugog pražnjenja snimati karakteristike
kapaciteta. Bateriju ugraditi i povezati je, a koliko je pri ispitivanju konstatovati
da su pojedine ćelije neispravne, zamjeniti ih novim. Izvršiti pregled
akumulatorskog sanduka, opreme za osiguranje baterija i ventilacionog
sifona.
Centralni pretvarač skinuti, rastaviti, sve dijelove pregledati i očistiti, a
neispravne i dotrajale dijelove zamjeniti novim. Na probnom stolu ga isprobati
pod minimalnim opterećenjem, ugraditi ga u kola i povezati.
Kondenzatorsku grupu turbo – pretvarača otvoriti, pregledati, opraviti i u
sklopu sa turbo – pretvaračem na probnom stolu ispitati.
60
Opis radova kod srednje opravke (SO) četveroosovinskih putničkih

kola tipa "Y“
Pod srednjom opravkom putničkih kola podrazumijeva se pregled i opravka ili

zamjena dijelova, sklopova, agregata i uređaja na kolima kao i u maloj opravci, s tim
da se izvrši detaljnija opravka unutrašnjosti kola, a prema definisanom obimu radova
za ovu vrstu opravke. Dakle, pored radova obaveznih kod male opravke, treba
uraditi i slijedeće:
1. Kočnica
Točak ručne kočnice demontirati, očistiti, pregledati i hromirati, obojiti ili polirati.
Zupčanik, lančanike, kočno vreteno sa navratkom očistiti, pregledati, po potrebi
popraviti, podmazati i regulisati. Ukoliko je pojedini elementi ne mogu popraviti
zamjeniti ih novim. Kočno polužje demontirari, očistiti, pregledati, popraviti,
podmazati, pohabane svornjake i čahure zamjeniti. Kočno polužje koje se ne može
popraviti zamjeniti novim.
2. Sanduk kola
Podolit poda pregledati, oštećena mjesta na podolitu zamijeniti i sastave zavariti.
Krajeve podolita podviti nagore pored vertikalnih stranica, a uglove zavariti.
Pod (drvo) pregledati, dotrajala mjesta popraviti, po potrebi zamjeniti novim, pri
čemu zamjeniti treba i pripadajuću površinu izolacije poda. Donje postolje, čeone,
uzdužne i poprečne nosače, kosa pojačanja, čvorne limove i valoviti podni lim ručno
očistiti, po potrebi ravnati, trula mjesta zamjeniti, nepotrebne otvore zatvoriti.
3. Spoljna oplata i krov

Spoljnu oplatu bočnih i čeonih stranica sanduka kola pregledati, po potrebi ravnati,
istrula mjesta na oplati isjeći, na tim mjestima popraviti kostur kola i izolaciju, novu
61
limenu oplatu zavariti, obrusiti i izvršiti antikorozionu zaštitu, gitovati, obrusiti i

nanijeti osnovni premaz.
4. Prelazni most
Prelazne mostove obavezno demontirati, iskuhati, očistiti, istrošene krajeve
prelaznog mosta isjeći i nove zavariti, savijene mostove izravnati i montirati. Držače i
petlje prelaznih mostova popraviti zamjenom labavih zakovica, navarivanjem
istrošenih mjesta i zamjenom veznih elemenata (šarniri, svornjaci, lanci, opruge i
zaptivne gume).
5. Prelazni cijevni meh

Lim plafona gumenih mehova demontirati, mehove skinuti, dotrajale podloge
gumenog meha zamjeniti, dotrajale zavrtnje zamjeniti i montirati. Neispravna mjesta
na gumenim mehovima zamjeniti, dotrajale zavrtnje zamjeniti i montirati. Neispravna
mjesta na gumenim mehovima vulkanizirati ili, ukoliko su pokidani, zamjeniti novim,
gume mehova osvježiti odgovarajućim premaznim sredstvom. Okov, spojnice i
svornjak pregledati, neispravne popraviti i dotrajale zamjeniti novim.
6. Prozori sa mehanizmom
Mehanizam prozora kola pregledati, popraviti, prekidanu užad zamjeniti i zategnuti
spiralne opruge. Nategnuti ih tako da pokretni prozor u zatvorenom položaju ne
spada, a pri otvaranju i zatvaranju u svakom položaju ostaje u mirovanju.
Sve koordinirane zavrtnje na spoljnim i unutrašnjim okvirima zamjeniti hromiranim
zavrtnjima, prema tipu kola i obojiti. Unutrašnji pritisnuti ram popraviti, lakirati ili bojiti,
a plastični oprati deterdžentom. Sve spoljne gume na prozorima osvježiti
odgovarajućom pastom, a dotrajale gumene brisače zamjeniti novim.
.
7. Unutrašnja obloga
Unutrašnja obloga zidova, pregleda, plafona i vrata pregledati, dotrajale i oštećene
zamjeniti novim.Sve pragove vrata, šine vodilica, pokrivene i ugaone letve popraviti,
pričvrstiti ili zamjeniti novim.
62
8. Bojenje
Potpuno bojenje bez skidanja osnovnog premaza sanduka kola. Prethodno
oštećena mjesta obrusiti, premazati zaštitnim sredstvom, gitovati, obrusiti i
premazati osnovnim premazom, zatim cijela kola obrusiti do osnovnog premaza,
obojiti prskanjem i u istom tonu lakirati. Svu unutrašnju oblogu zidova, pregledati,
plafona, vrata i prozora očistiti, obojiti ili lakirati, u zavisnosti od tipa kola. Na
perforiranom dijelu plafona, poslije bojenja, rupice ponovo razbušiti.
9. Električno osvijetljenje
Komandnu tablu demontirati, očistiti, pregledati, popraviti, sve dotrajale i neispravne
dijelove zamjeniti novim. Dotrajale komande provodnika zamjeniti, sve kontakte
površine polirati, provodnike označiti pripadajućim oznakama i tablu ponovo ugraditi.
Ograničivač napona skinuti, pregledati, na ispitnom stolu instrumentima provjeriti
pad napona pri uključenom nominalnom opterećenju. Ukoliko je potrebno, popraviti
ga ili zamjeniti novim.
Automatske prekidače i osigurače provjeriti na propisane vrijednosti struja i
vremena, a neispravne zamjeniti novim.
10. Električno grijanje

Priključni kabel sa utikačem pregledati, po potrebi kožni opšiv popraviti ili komplet
zamjeniti, odviti izolacionu čahuru, pregledati i prekontruisati mjere i tolerancije čepa
utikača, dijelove van dozvoljenih tolerancija ili dotrajale zamjeniti novim, izolacionu
čahuru lakirati, ako je potrebno zamjeniti novom. Provjeriti spoj kabla u čepu utikača,
kao i trake uzemljenja, po potrebi staviti novu silikonsku masu i zamjeniti zaptivene
gumice. Izolacionu čahuru zavrtnjem pritegnuti protiv obrtanja. Kožni opšiv kabla
natopiti lanenim uljem ili ga obojiti bojom koja pri savijanju.
Prekidač grijanja odjeljka izvaditi iz kućišta, rastaviti ga i pregledati opružni
mehanizam i kontaktne površine. Sve neispravne dijelove zamjeniti. Provodnike
63
pregledati i po izvršenoj reviziji ponovo ugraditi prekidač u kućište. Zaptivene gumice

na uvodnicima i poklopcu zamjeniti i oštećene provodnike zamjeniti novim.
Opis radova kod velike opravke (VO) putničkih kola tipa "Y“
Velika opravka obuhvata sve radove predviđene opisom radova za malu i srednju
opravku, kao i radove koji slijede. U ovoj opravci obavljaju se obavezno skidanje
svih dijelova, sklopova, agregata i uređaja sa kola, kompletna zamjena ili obnova
dotrajalih dijelova, sa temeljnom zaštitom kontrukcije sanduka kola od korozije.
1. Pripremno – završni radovi

Prije popravke izvršiti spoljno pranje kola. Po ulasku u radionicu kola postaviti na
mjesto za dizanje sanduka i kola rezervoara. Izvezati obrtna postolja. Po završenoj
opravci, izvršiti mjerenje visine kola i spustiti sanduk na obrtna postolja i uvezati.
Podesiti visinu odbojnika, izvršiti vaganje kola i uravnoteženje osovinskih pritisaka,
kola kompletno dovršiti i opremiti za eksploataciju. Izvršiti probnu vožnju i predaju
vozila.
2. Obrtna postolja
Osovinske sklopove izvezati, očistiti, defektoskopski pregledati i ispitati, vijence
bandaže na centričnost ispitati, profil bandaža obraditi. U slučaju labavosti bandaža i
oštrih vijenaca, naplatke i vijence navariti i obraditi. Izmjeriti omski otpor i za sva
ispitivanja izdati mjerne liste.
Kućišta mazalica i ležajeva demontirati, oprati, podmazati i montirati. Kućišta
mazalica premjeriti, popraviti i prekontrolisati. Brojač kilometara očistiti, podmazati, i
vratiti u početno stanje. Zatečeno stanje kilometraže na brojaču upisati u protokol o
ispitivanju osovinskog sklopa.
Zavojne opruge demontirati, iskuvati, pregledati, ispitati, neispravne zamijeniti

regenerisanim ili novim, minizirati, upariti i ugraditi.
64
Sve svonjke sa vijencima i tanjirima horizontalnih zavojnika opruga demontirati,

očistiti i pregledati. Istrošene svonjke i sve oštećene vijke zamijeniti novim uz
potrebno regulisanje navoja. Nosač opruge – gornje i donje – demontirati, očistiti,
pregledati, prekomjerno istrošene zamjeniti novim.
Hidraulične amortizere demontirati, oprati, rastaviti, pregledati, neispravne
zamijenom dijelova popraviti, ispitati i montirati. Svornjaku i čahuru ležišta zamijeniti
novim, držače amortizera popraviti.
3. Donje postolje
Čeone, uzdužne i poprečne nosače, kosa pojačanja, čvorne limove, spoljne dijelove
sanduka za baterije i uređaje elektrogrijanja, priključne i razvodne kutije
elektrogrijanja i podni lim po cijeloj površini očistiti. Postolje sanduka pregledati, sva
savinuća i napuknuća izravnati i zavariti, po potrebi obraditi. Izraditi i ugraditi nove
prelazne mostove, držače i petlje prijelaznog mosta popraviti.Nosače stepenica
popraviti, napuknuća zavariti, zavrtnje priteknuti, a dotrajale nosače i zavrtnje
zamjeniti novim. Kompletnu ručnu kočnicu demontirati, rastaviti, iskuhati,
antikoroziono zaštititi, regulisati, podmazati i montirati. Dotrajalu pletenu užad
zamijeniti.
4. Vlačna i odbojna sprema

Kompletnu vlačnu spremu demontirati, rastaviti, očistiti, antikoroziono zaštititi,
podmazati, sastaviti i na kola ugraditi.
Spojnice vlačne motke istrošene navariti, obraditi, dotrajale zavrtnje zamijeniti.
Dotrajale vlačne motke zamijeniti. Istrošenu kuku zamijeniti novom. Svornjak kvačila
zamijeniti novim. Nova vretena regulisati, kod većih odstupanja ugraditi novo
vreteno. Stremen i vješalice koje ne odgovaraju propisima zamjeniti novim. Vodilice
vlačne kuke i vlačne spreme navariti i obraditi, kod većeg oštećenja ugraditi nove.
Odbojnu spremu kompletno demontirati, rastaviti, iskuhati, antikoroziono zaštititi,
podmazati, sastaviti, montirati na kola. Istrošene odbojne ploče zamijeniti novim,
iskrivljene ravnati. Napuknuta i ojedena mjesta sudarne čahure zavariti i obraditi.
Klin novi ugraditi. Napukle vodeće čahure odbojnika zavariti, obraditi i izravnati.
65
Rupe za zavrtnje dotjerati na licu mjesta. Podložnu ploču izravnati, puknutu zamjeniti
novom. Prirubnicu vodeće čahure popraviti, obraditi. Prstenaste opruge ispitati,
neispravne zamjeniti novim.
5. Kočnica
Sve dijelove vazdušne kočnice i kočnice za slučaj opasnosti demontirati, očistiti,
rastaviti, zaptivene elemente zamijeniti novim, podmazati, sastaviti, elemente ispitati,
na kola montirati i u cijelosti ispitati. SAB – regulator prema Uputstvu 245 i uputstvu
proizvođača popraviti. Rasporednik sa isključnom slavinom ispitati na probnici sa
snimanjem dijagrama. Poslije montaže plombirati. Dotrajale zaptivke, membrane i
istrošene elemente zamijeniti novim. Natpisne pločice staviti nove. Žicu otkočnog
ventila ugraditi novu. Kočni cilindar komplet ugraditi. Polužje kočnog cilindra
popraviti, svornjike i čahure zamijeniti, dotrajalu povratnu oprugu zamijeniti. Mjenjač
RIC – R popraviti, regulisati, dotrajale elemente zamijeniti novim. Manometre
popraviti zamjenom dijelova i plombirati. Glavni vazdušni vod prekucati, izvršiti
zaptivanje kroz vod propustiti kuglicu od 18mm.
6. Parno grijanje
Čeone slavine sa štitnikom demontirati, očistiti rastaviti, zaptivke zamijeniti, sastaviti,
ispitati i montirati na kola. Metalne poluspojke sa vješalicom demontirati, popraviti uz
zamjenu dijelova i montirati.
Skinuti izolaciju glavnog parnog voda, očistiti, pregledati, izvršiti zaptivanje,
antikoroziono zaštiti i novu izolaciju postaviti. Štitne limove grijalica sa nosačima
demontirati, popraviti i ravnati, dotrajale limove zamijeniti novim i montirati na kola.
Parne grijalice sa nosačem demontirati, popraviti, izvršiti zaptivanje i
montirati.Glavnu upusnu slavinu demontirati, popraviti, izvršiti zaptivanje i montirati.
Elektromagnetne ventile ispitati.
7. Prozori
Sve prozore demontirati, rastaviti, okvire popraviti, a dotrajale zamijeniti novim,
gumu stakla zamijeniti novom, prozore sastaviti i montirati. Sve prozorske
66
mehanizme pregledati, neispravne demontirati, popraviti zamjenom dijelova,

podmazati, montirati i regulisati. Mlazom vode ispitati nepropusnost prozora.
8. Oplatni lim i spoljni okov

Bočna ulazna vrata pregledati, demontirati, dotrajali dio lima izmijeniti, vrata
montirati. Preklopni mostić bočnih vrata pregledati, čelično uže, vijke za
učvršćivanje, oprugu i petlje zamijeniti novim. Gumu obavezno zamijeniti. Zasun
bočnih vrata gornji i donji pregledati, neispravan demontirati, popraviti i montirati.
Profilnu gumu ulaznih vrata zamijeniti novom. Gornje vodilice vrata pregledati,
neispravne demontirati, popraviti, montirati. Čeona vrata demontirati, gornju vodilicu
učvrstiti, popraviti, donje vodilice demontirati, popraviti, dotrajale i oštećene
zamijeniti novim i montirati, širinu praga demontirati i montirati, okvir čeonih vrata
popraviti, mehanizam čeonih vrata pregledati, ispitati, neispravni demontirati,
popraviti uz zamjenu dijelova, vrata montirati, podmazati i regulisati. Ugraditi novu
profilnu gumu čeonih vrata.
Lim oplate ako je truho do 1/3 dijelimično zamjeniti, u protivnom izvršiti zamjenu
cijelog lima novim.
9. Stolarski radovi
Ogledala WC-a, umivaonika i odjeljaka demontirati, nova ugraditi. Stari melanit
prekopnih stolčića skinuti, novi zalijepiti i obraditi. Sjedišta, naslon leđa, naslon glave
i metalno postolje sjedišta demontirati, popraviti i montirati. Pomična i prolazna vrata
demontirati, rastaviti, popraviti, sastaviti, prilagoditi i montirati. Vatrogasne aparate
skinuti, napuniti i postaviti. Uraditi sve ostale stolarske radove.
67

Dipl Am

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dipl Am

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

TEMA: Planiranje i praćenje opravki u procesu

Sarajevo, 2009. godine

TEMA: Planiranje i praćenje opravki u procesu

Rad podnesen u svrhu kompletiranja zahtjeva za sticanje zvanja

(Odsjek za saobraćaj, Smjer: Željeznički saobraćaj)

Sarajevo, 2009. godine

Održavanje kola obuhvata djelatnost koja se obavlja s ciljem da se smanji vjerovatnoća

Tehničko stanje željezničkih vozila stalno se mijenja u toku njegove

eksploatacionih svojstava vozila. Neprimjećivanje i neblagovremeno otklanjanje

2. CILJEVI I METOD RADA

2.1. Ciljevi rada

Sa aspekta osiguranja kvaliteta u eksploataciji željezničkih vozila, održavanje

 da ukaže na ulogu i značaj preventivnog održavanja željezničkih

2.2. Metodologija rada

U ovom radu, da bi se postigli postavljeni ciljevi korištena je deduktivna

3. OPĆI PRINCIP ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA

Svako željezničko vozilo predstavlja tehnički sistem za sebe. Željezničko

3.1. Uzroci pojave otkaza (kvara) i vrste otkaza

Stanje sistema “u otkazu” uvijek uslovljeno otkazom dijela sistema. Stanje

a) iznenadne kvarove, izazvani uzrocima slučajnog karaktera i teže

b) postepene otkaze, izazvane uzrocima sistematskog, monotonog

- otkaz sistema uslijed otkaza energetskog, pogonskog sistema.

Sa aspekta otklanjanja otkaza (kvarova), razlikujemo:

Sl.1. Intenzitet pojava stanja kvara

3.2. Osnovni postupci za regeneraciju dijelova željezničkih vozila

U procesu eksploatacije pojedini dijelovi, sklopovi i agregati željezničkih vozila

Kontrolu i sortiranje dijelova treba vršiti uz primjenu mjernih instrumenata,

4. PUTNIČKA KOLA I ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA

Putnička kola su namijenjena prevozu putnika i službenih pošiljki raznih oblika

4.1. Podjela putničkih vagona

Prema svojoj namjeni, konstrukciji i opremi na ŽFBiH kola se dijele na:

Prema osnovnoj podjeli u putničke vagone spadaju:

Sl.2 Putnički vagoni sa sjedalima

 vagoni sa ležajevima (krevetima)

Sl.3 Putnički vagon sa ležajevima

 vagoni sa bifeom (kafićem)

Sl.4 Putnički vagon sa bifeom ( Stanje u vozovima BIH)

 vagoni za spavanje (tzv. spavaća kola)

Sl.5 Putnički vagoni za spavanje

 vagoni za ručavanje (vagoni restorani)

Sl.6 Putnički vagoni za ručavanje

 vagoni za prijevoz pošte (poštanski vagoni)

sl.7 Putnički vagoni za prijevoz pošte

sl.8.Putnički vagon salon

 vagoni za prtljagu putnika

4.2. Organizacija održavanja

Pored zahtjeva za funkcioniranjem u željezničkom saobraćaju vučna i vučena

5. POSTUPAK PRI ODRŽAVANJU PUTNIČKIH KOLA

Održavanje putničkih kola može biti:

sl.9. Postupak pri vanrednom i redovnom održavanju

Redovno održavanje putničkih kola je ono koje se unaprijed planira i periodično

Ciklusi i rokovi redovnog održavanja određeni su u zavisnosti od konstrukcije

Vanredno održavanje podrazumijeva:

5.1. Stalni nadzor putničkih kola se vrši:

5.1.1. Pregled kola

Pregled kola obavlja se radi utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti i pogodnosti za

Pregled kola obavlja se:

Pojedinačni pregled kola obavlja se u slijedećim slučajevima:

Osim toga, pojedinačni pregled obavlja se na svaki zahtjev staničnog i

Pregled kola u vozovima ima prednost i obavlja se:

5.1.2. Pregled kola poslije istovara, odnosno upotrebe