Sili, Josip 2006.

Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb: Disput

Jezik je kao standard normirani govor
Biranje rijei pripada jeziku kao standardu
-ustaljeni izrazi: u administrativno-poslovnom stilu je kancelarizam, u beletristikombeletrizam, u znanstvenom- scijentizam, u razgovornom- kolokvijalizam, a u novinarskopublicistikom urnalizam
Suvremena svjetska sociolingvistika standardnomu jeziku pristupa kao polifunkcionalnoj
instituciji, pa mu tako i mi pristupamo. Standardni je jezik, pa onda i hrvatski standardni jezik,
zato da poslui kao sredstvo javne komunikacije u svim podrujima ovjekove djelatnosti i
u znanosti, i u administraciji, i u novinarstvu, i u knjievnoj umjetnosti, i u svakodnevnome
razgovoru. Sve su to njegove funkcije i njegovi stilovi, koje (udrueno) nazivamo
funkcionalnim stilovima. Mi funkcionalne stilove tipologiziramo ovako: znanstveni,
administrativno-poslovni, novinarsko-publicistiki, knjievnoumjetniki (beletristiki) i
razgovorni. 10 Svaki funkcionalni stil ima svoje zakonitosti, a samo nesputan razvoj
funkcionalnih stilova omoguava nesputan razvoj standardnoga jezika. 36/37
INTERPUNKCIJA: Kao to reenica kao komunikacijska jedinica ovisi o (kon)tekstu, tako i
ona (interpunkcija( ovisi o (kon)tekstu. U skladu je s time moramo promatrati kao posljedicu,
a ne kao uzrok. 14
Kad se govori o razlici izmeu jezika kao sustava i jezika kao standarda treba imati na umu
to da jezikom kao sustavom upravljaju iskljuivo unutarnje, a jezikom kao standardom i
unutarnje i vanjske zakonitosti. 20 Jezik kao sustav podlijee lingvistikim, a jezik kao
standard sociolingvistikim zakonitostima. Lingvistike su zakonitosti iskljuivo jezine, a
sociolingvistike zakonitosti i jezine i drutvene. Dodat emo i to da je jezik kao sustav, za
razliku od jezika kao standarda, neovisan o kulturi, o knjievnosti, o civilizaciji, o politici, o
vjeri, o naciji Jezika kao standarda bez vrijednosnoga suda nema. 23
NARJEJA tokavsko, akavsko i kajkavsko narjeje doista jesu razliiti sustavi. To
pokazuje i njihova fonologija i njihova morfologija i njihova sintaksa. 30 U hrvatskome
standardnom jeziku dijalektalizmi nisu ni akavizmi ni kajkavizmi, nego tokavizmi (npr.
doo, doa). akavizmi i kajkavizmi imaju naelno isti sociolingvistiki status kao npr.
slovenizmi, rusizmi i sl. 34
PLEONAZAM Gomilanje rijei ili izraza s istim znaenjem ne mora biti pogrjeno u
odreenom funkcionalnom stilu.
Gramatike se kategorije svode na morfoloke (kategorije vrsta rijei, vida, vremena, lica,
padea, roda, broja) i sintaktike (kategorije suodnosa rijei u reenici i reenica u tekstu).
Konkretna je komunikacija personalna (osobna), a apstraktna nepersonalna (neosobna). U
konkretnoj komunikaciji bitnu ulogu igraju poiljatelj poruke (adresant, govornik) i primatelj

poruke (adresat, sugovornik), a u apstraktnoj poruka (predmet govora). Konkretna je

komunikacija dakle subjektivna, a apstraktna objektivna. 46
* aktivna su lica 1. i 2., a pasivna 3.
KONDICIONAL izricanje mogunosti (on bi to uradio kad bi imao ime), elje (kad bi to
tako bilo), ublaene (obzirne) izjave (ja ne bih tako rekao) 48/49

ZNANSTVENI STIL
Dok je knjievnoumjetniki stil, po svojoj individualnoj neogranienosti, izrazito subjektivan,
znanstveni je stil, po svojoj individualnoj ogranienosti, izrazito objektivan. U znanosti
vladaju zakoni logikoga ustrojstva misli. 43
objektivnost (osloboenost nebitnog sadraja poruke, bitno se prikazuje u logikome slijedu),
dok se subjektivna sredstva (i emocionalno-ekspresivna) koriste samo ondje gdje su
doputena (npr. u popularizaciji sadraja znanstvene poruke) 44 znanstveni stil korelira sa
znanstvenim miljenjem koje operira logikim sudovima i zakljucima, a logika operira
apstraktnim kategorijama
u znanstvenom stilu reenica ima potpunu strukturu i generalno nema mjesta emocionalnim
izrazima, nema frazeologizama, a racionalnost, ekonominost i objektivnost znanstvenog
sadraja iskljuuje svako ponavljanje 53/54
apstraktno znai uopeno
openito se moe rei da u znanstvenome stilu prevagu (nad fonologijom, posebice
intonacijom, i morfologijom) imaju leksik (rijei) i sintaksa 45
apstraktniji glagolski oblici: infinitiv, prezent, futur i nesvreni glagolski oblici, zatim su
apstraktni 2. i 3. lice jednine te 1. lice mnoine koje se naziva autorsko mi ili mi
skromnosti (jer se osoba koja se iza njega krije odrekla sebe kao ja i podijelila svoje
autorstvo s drugim (moguim) autorima 47) !45
u nominalnim su kategorijama apstraktniji srednji rod, jednina apstraktnih i konkretnih
imenica koje znae opi pojam
prema izricanju vremena najneutralniji i najapstraktniji je prezent nesvrenih glagola, ali ne
opi, gnomski
kao vritelj se radnje pojavljuje tree lice
znanstvenom je stilu stran svaki glagolski oblik koji izraava bilo kakav subjektivan stav
(kondicional, optativ, imperativ)
konkretne reenice bez inverzije

frazeologizirane konstrukcije s infinitivom slue kao konektori: dobro je sjetiti se, vrijedno
je zabiljeiti ti su infinitivi emocionalno-ekspresivna sredstva te se pronalaze i u
knjievnoumjetnikome i razvgovornome stilu
konstrukcije s obavijesnim predikatom na poetku reenice i u nijenom liku ustaljen su
objektivan nain strukturiranjaznanstvenoga iskaza 54
povezivanje prethodnog sadraja s drugim fraznim konstrukcijama pri tome, s obzirom da
znanstvena rije sama sebi stvara kontekst, a prevladavaju opeznanstveni pojmovi,
kategorijalni pojmovi, tj. pojmovi koji se podjednako rabe u svim ili u veini znanosti, to su
npr. sustav, sistem, ustrojstvo, funkcija, uloga, kategorija, svojstvo + uskoznanstveni
pojmovi (koji su svojstveni pojedinim, specijalnim znanostima)
u znanstvenom stilu ima metafora, ali demetaforiziranih, metafora koje su to prestale biti
izgubivi ekspresivnost svoga znaenja, tzv. suhe metafore, npr. list papira 60
obiljeje znanstvenog stila su internacionalizmi zbog jednostavnosti, racionalnosti i
ekonominosti, a koji omoguavaju uspjeniju komunikaciju meu znanstvenicima, no
unoenje internacionalnih rijei izaziva bujanje sinonimije. U znanstvenom jeziku sinonimija
nije poeljna jer oteava komunikaciju 61
_________________________________________
ADINISTRATIVNO-POSLOVNI STIL
jedan od stilova koji najbre reagira na jezine promjene izazvane drutveno- politikim
promjenama
do agresivnosti dolazi kada se imperativnost karakteristina za ovaj stil protee i na druge
stilove 65
nominalni su stilovi oni kojima je svojstven predmet, prevagu ima imenica, opis, a verbalni
su oni u kojima je svojstvena radnja, prevagu ima glagol i pripovijedanje 65/66
uz navedene znaajke nominalnosti karakteristine su jo i: jednostavnost, jasnoa, tonost,
potpunost, ujednaenost, eksplicitnost, ekonominost, analitinost, konkretnost, objektivnost,
kratkoa, odreenost, terminologinost, neemocionalnost, imperativnost, kliejiziranost i
jezini parazitizam 66
upotreba tvarnih i zbirnih imenica u gramatikoj mnoini (na trnici ima razliitih roba)
zamjena punoznanih glagola s poluznanima i odglagolnim imenicama (imenicama
izvedenim iz glagola) (vri se, obavlja ili provodi prodaja roba) 66
skladu s analitinou, eksplicitnou i imperativnou ovaj stil svaku upravnu djelatnost
poprauje rijeima (sustav, mehanizam, politika, reim, problem, pitanje) 66
na mjestu implicitnih struktura izraenih gramatikim sredstvima ovaj stil ima eksplicitne
strukture izraene leksiko-gramatikim sredstvima: 67

radi = s namjerom da / pogodbeni veznici ako, kad = pod uvjetom da / vremenski veznici
kad, dok = u vrijeme kad, kako = na nain kako
izjednaavanje

instrumentala

sredstva

drutva

eksplicitni nain izraavanja potvruje uporaba imenica (podruje, oblast, polje, sfera,
domena, sektor, plan), a takav eksplicitni nain izraavanja koji eli ostvariti tonost i jasnou
dovodi do ponavljanja 67
mnogi pleonazmi su neto bez ega ovog stila ne bi bilo (nazivaju se namjerni pleonazmi), a
funkcionalna stilistika za takva sredstva kae da su stilotvorna 68 (kako i na koji nain)
za njega ne postoji razlika izmeu kategorije ivoga i kategorije ne ivoga kad je rije o
zamjenicama koji i kakav - on e u akuzativu jednine mukoga roda i za ivo i za ne ivo
rabiti
oblike
za
ivo
(kojeg
i
kakvog)
pridjeve e i zamjenice na -ov, -ev i in sklanjati po modelu sklonidbe odreenih pridjeva
(svi
se
sjeamo
Radievog
govora)
neodreene zamjenice netko, neto, nekoji, neiji i nekakav rabe se samo u tome obliku, ne i
u
obliku
tko,
to,
koji,
iji
i
kakav
koristi se jedinstven oblik futurskoga infinitiva na ti ( biti e nazoni i elnici drugih
stranaka)
nominativnost, jednostavnost i stilska neobiljeenost ovoga stila trae da se glagolska
vremena svedu na prezent, perfekt i futur prvi
elja da se to jae djeluje na onoga kome je poruka upuena dovodi neke anrove ovoga stila
do pretjerana uveliavanja sadraja poruke, do prikazivanja sadraja boljim ili gorim, a to
dovodi do prenemaganja i razmetljivosti misli. reklame koriste upravo takve hiperbolizirane
rijei (boanski, velianstven, nevien) 72
elja za isticanjem dovodi do pompoznih rijei i izraza npr. (staviti naglasak na,
konstruktivni prijedlozi)
tim se putem krijumare u administrativno-poslovni stil rijei koje se poput parazita prikvae
uz druge pa ih nazivamo rijeima parazitima ( to su: sustav, ustroj, reim, problem, pitanje)
zbog elje da bude efektan ovaj stil uzima iz drugih funkcionalnih stilova jake rijei poput
drama, tragedija, farsa, scenarij
reenica ovoga stila je kratka, bez suvinog opisa, gramatiki se subjekt i predikat
podudaraju s obavijesnim subjektom i predikatom , a gramatiki je subjekt obino na prvom,
a
predikat
na
drugom
mjestu
te
nema
inverzije
samostalnost sadraja reenica ini da koordinacija (nezavisno sloene reenice) dominira
nad subordinacijom (zavisno sloenim reenicama)

-suvremena elektronika tehnologija zahtijeva da se u okviru ovoga stila utvrdi i opie jezik
elektronike poruke kao jedan od podstilova 73 zato se koriste najracionalnija i
najekonominija jezina sredstva (aorist i imperfekt)
______________________________________
NOVINARSKO-PUBLCISTIKI STIL (URNALISTIKI)
Najsloeniji stil jer novinarstvo obuhvaa podruje pisane, sluane i gledane aktualne
informacije (novine, radio, televizija, internet). 75
novinarski anrovi imaju sljedee funkcije:informativna, propagandna, popularizatorska,
prosvjetiteljska, agitativna, pedagoka i zabavna. Zadaa im je da obavjeuju o suvremenim
zbivanjima, da ire uenja o drutvu, kulturi, politici, vjeri, da prosvjeuju, pouavaju,
odgajaju i zabavljaju
upotrebljavaju se neutralna i ekspresivna jezina sredstva koja su u ovom stilu po nainu
uporabe drugaija od uporabe u knjievnoumjetnikom stilu (smisao je u novinarskom stilu
kazan neposredno, a u knjievnoumjetnikom posredno) 77
neutralna jezina sredstva imaju prevlast u informativnim, popularizatorskim,
prosvjetiteljskim i pedagokim, a ekspresivna u propagandnim, agitativnim i zabavnim
anrovima
radijska i televizijska vijest te radijska i televizijska drama jesu zasebni radijski i televizijski
anrovi, tj. zasebni anrovi drugaiji od novinskih anrova 78
individualnost - pojedinano, subjektivnost - osobno, emocionalnost - osjeajno,
figurativnost - slikovito, ekspresivnost - izraajno
stilske su figure uvjetovane reeninim ustrojstvom: esta su retorika pitanja, metonimija,
eufemizam
igrom rijeima i kontrastom stvara se humor pa ironija i sarkazam
ironija se postie distanciranjem od izravnih sudionika komunikacije te ih pretvara u bezlinu
i bezvrijednu masu
humornosti teksta pridonose kolokvijalizmi (barba)
sintaktiki je uvjetovana inverzija kada obavijesni predikat dolazi ispred obavijesnog subjekta
ono po emu se novinarski stil razlikuje od ostalih funkcionalnih stilova, izmeu ostaloga su i
naslovi (ekspresivno znaenje, kljune rijei, interpunkcije
nominativni - njime se imenuje sadraj pa u njima glavnu ulogu imaju imenice i
pridjevi
informativni - njima se prenosi sadraj pa glavnu ulogu imaju glagoli, glagolski
oblici, vremena, upitne rijei

reklamni naslovi - njima se nudi sadraj pa u njima glavnu ulogu imaju sugestivne
rijei, poticajna sredstva i naini iskazivanja poticajnosti (imperativi, upitnici,
usklinici, crtice i sl.) 90
openito u naslovima se pojavljuju snane, uvjerljive, upadljive rijei, parafraze poslovica i
izreka
elja za efektivnou, ekonominou i racionalnou iskazivanja
rijei za urnalizme novinarski stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih
disciplina (zahlaeni odnosi, nerijeeno pitanje, biti pod velikim pritiskom)
internacionalne rijei (publicirati, inicirati, komunicirati) to nisu nenacionalne rijei te zog
toga nisu nepoeljne
klieje treba shvatiti kao sredstva koja omoguuju da se jezik funkcionalnoga stila ostvaruje
racionalno, ekonomino i uinkovito oni su svojstven standard funkcionalnoga stila i bolje
bi ih u tom smislu bilo nazvat ablonama 94
oblik genitiva jednine pridjeva mukog i srednjeg roda- og i oga sveo na og ( suvremenog,
suvremenoga), isto i u dativu i lokativu = bez navezaka
oblici odreenih pridjeva (Ivanovog brata)
oblici tko, to, koji, iji su istisnuti oblicima netko, neto, nekoji, neiji i nekakav
od prolih vremena prevladava perfekt
implicitna struktura izraavanja instrumentala sredstva bez prijedloga zamijenjena
analitikom = pomou, putem + G
pleonazmi (tijekom prologa tjedna)
___________________________________________
KNJIEVNOUMJETNIKI (BELETRISTIKI) STIL
Knjievnoumjetniki je stil najindividualniji stil standardnoga jezika
Svi funk.stilovi oponaaju provode izbor izmeu postojeih injenica (postojee), a
knjievnoumjetniki stil jezine injenice (inaice) osmiljava i preosmiljava (postajue).
100
Znaenje rijei i reenica stvara se u njihovom suodnosu smisao prethodi znaenju
znaenje se preosmiljava i stvara novo. Knjievnik uzima u obzir rijei i njihova (drutvom)
utvrena znaenja, ali ih stavlja u odnose u kojima e se pojaviti nova znaenja. 102
Za knjievnoumjetniki jezik ne postoje arhaizmi, dijalektalizmi, provincijalizmi, barbarizmi
doputa sve to je u funkciji jezika kao sredstva oblikovanja umjetnikog djela.
Nekonvencionalni odnos prema ivotnoj stvarnosti u jeziku umjetnike knjievnosti nije
forme radi, nego (nove) ivotne stvarnosti radi. 106
_______________________________

RAZGOVORNI STIL
Razgovorni se jezik poistovjeuje sa supstandardnim jezikom, tj. s neim to stoji nasuprot
standardnom jeziku. 108
Razgovorni jezik nekim svojim osobinama podsjea na argone specijaliziran jezike
pojedinih socijalnih skupina ljudi. Takav se jezik naziva jo argoom i slengom. LIJENICI
Karakteristike: nepripremljenost, neslubenost i spontanost naina komuniciranja, govornik
u razgovoru sudjeluje neposredno, prvenstveno dijalogom (monolog u pisanom nainu
komunikacije). Svojstven mu je konkretan nain miljenja stoga ima najvie ekspresivnih
i emocionalno obojenih izraza, kao i izvanjezinih naina komuniciranja (geste, mimike).
Obiluje vulgarizmima, dijalektalizmima, refionalizmima, barbarizmima oni se ne osuuju
normativno kao u drugim stilovima i nazivaju se jednostavno kolokvijalizmima.
Komunikacijski najtedljiviji stil, tedljivost se oituje na svim razinama (leksikoj,
fonolokoj, morfolokoj i sintaktikoj), a osigurava ju i specifian nain komuniciranja
(dijalog) i uporaba izvanjezinih sredstava (gesta i mimika) kao kompenzacije jezinih
sredstava. 110/111
Karakteristike jezika:

Glagolska vremena izraavaju se iskljuivo prezentom, perfektom i futurom I. (uz aorist i

imperfekt kao emocionalno-ekspresivna sredstva)
Redukcija zavrnog infinitivnog i uobiajena je pojava razgovornog stila, kao i redukcija
samoglasnika.
Rabi se preteito odreeni oblik pridjeva pa i ondje gdje se inae rabi neodreeni oblik
(neodreenost se iskazuje neodreenim lanom jedan, jedna, jedno)
Iz padenih oblika izbacuje sve njegove varijantnosti (naveske).
Izjednaen je instrumental sredstva i instrumental drutva i oba se rabe najee s
prijedlogom u obliku sa (vozi se sa autom)
zamjenica koji u funkciji veznika upotrebljava se u obliku za ivo (eki kojeg sam ti
posudio)
pridjevi na ov/ev i in sklanjaju se po sklonidbi odreenog oblika upoznala sam
Ivanovog brata
gotovo nikad se ne upotrebljavaju glagolski prilozi
povratno-posvojna zamjenica svoj esto se zamjenjuje posvojnim zamjenicama
izjednaavaju se padeni oblici imenica tipa lac (sluaoc, g.mn. sluaoca umjesto
slualaca)
eliptinost govora dan (umjesto dobar dan), redukcija samoglasnika, bezveznike
reenice
oslobaa se svake diskurzivnosti pa su este eliptine (brahilogine) reenice
(oslobaanje od diskurzivnosti i misaonog zakljuivanja) Sutra, jel?
klieizirani (ablonizirani) izrazi, uzreice i poslovice, izreke i frazemi
prevladavaju jednostavne reenice nad sloenim, a od sloenih nezavisnosloene nad
zavisnosloenim

obezvuenje sloenih reenica

vrlo vana uloga intonacije (melodija, stanka i reenini naglasak)
pleonazmi kako i na koji nain
slobodniji redoslijed rijei redoslijed odgovara slijedu govornikove misli npr.
naslonjenica e biti na onom mjestu na koje je razvojem govornikove misli dovedena,
najee na granici subjekta i predikata obinim ljudima je
oslabljena je uloga uvodnih reenica pa i uvodnih rijei kao kada, ako, tamo, pritom
organiziran je po naelima dramskih tekstnih sekvenci
uporabom emocionalno-ekspresivnih estica poput eto, evo, gle (nazivaju se predikativi
budui da slue kao pojaivai predikatnog dijela reenice), imperativ, usklinih reenica,
upitno-poticajnih reenica (Pola alice?) izraava se emocionalnost i ekspresivnost
uporaba nestandardnih jezinih izraza poput okej, kui
rabe se univerzalna sredstva odobravanja, npr. super
seljenje znaenja iz jedne rijei u drugu, npr. znaajan vaan, ali i znatan
svojstven mu je deprecijativan (omaloavajui), pejorativan (pogrdan) i vulgaran
(nepristojan) nain izraavanja u tu svrhu rabe se augmentativi (uveanice), pejorativi
(pogrdnice) i hipokoristici (odmilnice) s izravnim znaenjem, npr. kravetina; deminutivi
(umanjenice) s hipokoristinim (odmilnim) i pejorativnim (pogrdnim) znaenjem, npr.
sunace i tetica; u tome veliku vanost igra intonacija kojom se pogrdno znaenje
uljepava, a uljepano nagruje.
naglasak dokida se razlika mjesta naglaska (televizija, ambasador), dovodi se do
izjednaenja mjesta i tona naglaska
svojstvene su potapalice (jezina sredstva koja govornik rabi prije kakva izriaja kako bi
dobio vremena za oblikovanje misli) npr. zna, ovaj, aaa

Razgovorni stil najvie utjee na knjievnoumjetniki i administrativno-poslovni sti, a na

njega najvie utjeu nestandardni govori.