1.

Po emu se sutinski razlikuje kapacitet kapacitet

kanala s ravnim fedingom u odnosu na AWGN kanal?
Kapacitet sistema s jednim korisnikom gdje predajnik i
prijemnik imaju vie antena moe se posebno razmatrati
kao i kapacitet viekorisnikih sistema. Razmotrit emo
kapacitet kanala koji su vremenski invarijantni i vremenski
varijantni. Prvo emo promatrati dobro poznatu formulu
za kapacitet vremenski invarijantnog AWGN kanala.
Sljedee
razmotrimo
kapacitet vremenski
varijantnog
kanala s ravnim fedingom. Za razliku od AWGN
sluaja,kapacitet kanala s ravnim fedingom nije dat u obliku
jedne formule, jer kapacitet ovisi od toga ta je poznato o
vremenski varijantnom kanalu na predajniku i/ili prijemniku.
Informativno:
Pored toga, za razliite pretpostavke informacija o kanalu,
postoje razliite definicije kapaciteta kanala, ovisno od toga
da li kapacitet karakterizira maksimalna podatkovna brzina
usrednjena preko svih feding stanja ili maksimalna
konstantna podatkovna brzina koja moe biti ouvana u
svim feding stanjima (sa ili bez neke vjerovatnoene
zadovoljavajueg prijema).
2.Predstaviti slikovito model sistema za proraun
kapaciteta kanala s ravnim fedingom i objasniti ga?

Model sistema je prikazan na slici, gdje je ulazna poruka

w poslana od predajnika ka prijemniku. Poruka je

kodirana u kodnu rije x,koja je odaslana preko vremenski
promjenljivog kanala kao x[i] u vremenskoj instanci i.
Pojaanje kanala g[i], koje se takoe zove informacija o
kanalu (eng.channel side information-CSI) koja se mijenja
tokom prijenosa kodne rijei.Kapacitet tog kanala ovisi od
toga ta je poznato o g[i], na predajniku i prijemniku.
3.Objasni ukratko tri razliita scenarija za procjenu
kapaciteta kanala s ravnim fedingom?
Razmotrimo tri razliita scenarija koja se odnose na ta
saznanja:
1.Kanalska raspodjela informacija (eng.channel distribution
information-CDI).Raspodjela za g[i], je poznata i predajniku i
prijemniku.
2.Informacija o kanalu na strani prijemnika. Vrijednost za
g[i] je poznata prijemniku u vrijeme i, a i predajnik i
prijemnik (eng.receiver CSI) znaju raspodjelu za g[i].
3.Informacija o kanalu na strani predajnika i prijemnika.
Vrijednost g[i] je poznata i predajniku i prijemniku u
vrijeme i, a predajnik i prijemnik znaju raspodjelu za g[i].
4.Kako se rauna vjerovatnoa ispada (prekida) u
sluaju prorauna kapaciteta kanala s fedingom s
informacijama o kanalu na strani prijemnika.
Vjerovatnou
ispada
obiljeava vjerovatnoa gubitka
podataka ili ekvivalentno dubokog fedinga. Shanonov
(ergodini) kapacitet feding kanala sa informacijom sa
strane kanala na prijemniku za srednje ogranienje snage

moe biti dobiveno kao:

Oigledno, takoe, kapacitivno dostizanje koda mora biti

dostatno dugo tako da je prijemna kodna rije
pogoena svim moguim feding stanjima. To moe
rezultirati znaajnim kanjenjem. Tada vrijedi Jensenova
jedniina

gdje je

srednja vrijednost SNR u kanalu.

ispravno dekodirane s vjerovatnoom pribiavanja jedinici

i prijemnik prijavljuje ispad. Vjerovatnoa ispada
(prekida) je onda je

5.Kako se rauna Shanonov (ergodini) kapacitet

feding kanala s informacijama o kanalu na prijemniku
za srednje ogranienje snage P.
Shanonov (ergodini) kapacitet feding kanala sa
informacijom sa strane kanala na prijemniku za srednje
ogranienje snage

moe biti dobiveno kao:

Oigledno, takoe, kapacitivno dostizanje koda mora biti

dostatno dugo tako da je prijemna kodna rije
pogoena svim moguim feding stanjima. To moe
rezultirati znaajnim kanjenjem. Tada vrijedi Jensenova
jedniina

gdje je

srednja vrijednost SNR u kanalu.

6.Odrediti Shanonov kapacitet feding kanala sa
pojaanjem snage kanala g[i] poznatom na predajniku
i prijemniku bez podeavanja snage?

Ovdje
emo
odrediti
Shannonov
kapacitet
pretpostavljajui optimalnu snagu i podeavanje brzine u
odnosu na informaciju sa strane kanala, kao i uvesti
alternativnu definiciju kapaciteta i njihovu snagu i
strategije
podeavanja brzine.Razmotrimo
Shannonov
kapacitet kada je pojaanje snage kanala g[i] poznato
predajniku i prijemniku u trenutku i. Shannonov kapacitet
vremenski promjenljivog kanala sa informacijom o stanju
kanala na predajniku i prijemniku je vie puta razmatran

a jedno od razmatranje je za sljedei model. Neka s[i]

bude
stacionarni
i ergodini
stohastiki
proces
predstavljajui stanje kanala, koji uzima vrijednosti u
konanom skupu S diskretnih bezmemorijskih kanala.
Neka Cs oznaava kapacitet odreenog kanala a p(s)
oznaava vjerovatnou ili dio vremena da se kanal nalazi
u stanju s. Kapacitet ovog vremenski promjenljivog
kanala je onda dat teoremom [xxx]:

Kada ovo primjenimo na sistem koji je naveden na gornjoj

slici dobijamo sljedei izraz:

Gdje je
vjerovatnoa raspodjele prijemnog SNR-a.
7.Kako se definira kapacitet ravnog feding kanala sa
prosjenim ogranienjem snage u sluaju modela
sistema sa informacijom sa strane kanala na
predajniku i prijemniku?
Neka Cs
oznaava
u stanju
kanala je

oznaava kapacitet odreenog kanala a p(s)

vjerovatnou ili dio vremena da se kanal nalazi
s. Kapacitet ovog vremenski promjenljivog
onda dat teoremom [xxx]:

Kada ovo primjenimo na sistem koji je naveden na gornjoj

slici dobijamo sljedei izraz:

Gdje je
vjerovatnoa raspodjele prijemnog SNR-a.
Vidimo da bez podeavanja snage, i su iste, tako da
informacija na strani predajnika nee poveati kapacitet bez
podeavanja snage.Neka sada omoguimo da se snaga
odailjanja P(gama) mijenja sa gama, prema prosjenom
ogranienju snage

S ovim dodatnim ogranienjem, ne moemo primijeniti

direktno
da bi dobili kapacitet. Meutim, oekujemo
da e kapacitet sa ovim prosjenim ogranienjem snage
biti prosjeni kapacitet dat sa
sa snagom optimalno
raspodjeljenom u vremenu.Pa se definira kapacitet feding
kanala sa prosjenim ogranienjem snage kao

8.Nai optimalnu alokaciju snage P(gama), za

kapacitet ravnog feding kanala sa prosjenim
ogranienjem snage?Skicirati i objasniti?

9.Objasniti kako se rauna kapacitet ravnog feding

kanala sa inverzijom kanala?
Takoe postoji i suboptimalna ema prilagoavanja
predajnika
gdje predajnik koristi informaciju sa strane
kanala za ouvanje konstantne prijemne snage, tj. ona
invertuje feding kanala.Kanal se onda pojavljuje koderu i
dekoderu kao vremenski invarijantan AWGN kanal. To
prilagoavanje snage se zove inverzija kanala i dato je
kao

10.Pokazati kako procijeniti kapacitet vremenski

nepromjenljivog frekvencijski selektivnog feding
kanala i ilustriraj optimalnu alokaciju snage za taj
sluaj?
Ova kapacitivna analiza je slina analizi ravnog feding
kanala sa zamjenom vremenske ose sa frekvencijskom
osom.Razmotrimo vremenski nepromjenljiv kanal sa
frekvencijskim odzivom H(f), kao to je pokazano na slici:

Frekvencijski selektivni feding kanal se tako

skupa paralelnih AWGN kanala sa SNR-om

sastoji

od

na j-tom kanalu, gdje je Pj alocirana snaga jtom

kanalu
u
ovom paralelnom skupu, podvrgnuta
ogranienjem snage

Kapacitet ovog paralelnog skupa kanala je suma dijelova

pridruenih svakom kanalu sa optimalnom alokacijom snage
svim kanalima.

.
Optimalna
alokacija
snage
je
naena tehnikom
Lagranijana upotrijebljenom u sluaju ravnog fedinga, to
vodi ka alokaciji snage punjenjem vode:

Ilustracija:

11.Pokazati kako procijeniti kapacitet vremenski

promjenljivog frekvencijski selektivnog feding kanala
i ilustriraj optimalnu alokaciju snage za taj sluaj?
Vremenski promjenljiv frekvencijski selektivni feding
kanal je slian modelu nepromjenljivog., izuzev da je
H(f)=H(f,i), tj.kanal se mijenja i po frekvenciji i po vremenu.
Teko je odrediti kapacitet vremenski promjenljivih
frekvencijski selektivnih feding kanala, ak i kada trenutni
kanalov H(f,i) je
poznato
sasvim
i
predajniku
i
prijemniku, zbog sluajnih efekata samo-interferencije

(ISI). U sluaju informacija na predajniku i prijemniku,

optimalna ema podeavanja
mora
razmotriti
efekat
kanala na prethodnu sekvencu preneenih bita ikako e
utjecati nastala ISI od tih bita na budue prijenose.
Kapacitet vremenski promjenljivih frekvencijski selektivnih
feding kanala je openito nepoznat, pa ipak postoje
gornja i donja granica i formule ogranienja. Ukupni
kapacitet kanala je upravo suma kapaciteta pojedinanih
uskopojasnih
ravnih
feding kanala
podvrgnutih
ogranienjem ukupne srednje snage, usrednjenih i po
vremenu i po frekvenciji

Vidimo da je slino Lagranijanu za ravni feding kanal

izuzev da je dodana dimenzija frekvencije sumiranjem
preko
podkanala.
Diferenciranjem
Lagraijana
i
izjednaavanjem derivacije s nulom eliminiramo sve izraze
izuzev datog podkanala i prateeg SNR-a:

12.Definiraj faktor uma F?

Faktor uma,na specifinoj ulaznoj frekvenciji,je definiran kao
omjer od:
(1)ukupne snage uma po jedinici propusnog opsega
raspoloive na izlaznom portu kad je temperatura uma
ulaznog zavretka standardna(290 K)
(2)dijela od (1) izazvan na ulaznoj frekvenciji samim
ulazom(izvorom).

A moe se definisati i ovako:

Definicija: Faktor uma (ili radni faktor uma) je odnos
ukupne inkrementalne raspoloive snage uma na izlazu
pojaala i inkrementalne raspoloive snage uma na izlazu
pojaala od samog izvora.
13.Objasniti noise figure (moe
Definiraj temperaturni um?

na

primjeru)?

Pojaanje pojaavaaje povealo signal za 20dB;meutim,

pojaava je dodao vlastiti dodatni um.Izlazni signal je u

njegovom piku, samo 30dB iznad praga uma. Znai SNR

degradacija iz ulaza na izlaz je 10dB.

Temperaturni um:
Izabrati vrijednost Ni kao referentnu vrijednost
F-predstavlja mjeru koliko uma unosi ureaj u odnosu na
referentnu vrijednost Ni.Vrijednost od To=290K je odabrana
kao referentna zato to je razumljiva aproksimacija
temperature izvora za mnoge linkove.

14.Definiraj
signal?

osjetljivost

minimalni

detektabilni

Osjetljivost je jedan od najvanijih parametara odreujui

cjelokupne performance komunikacijskog sistema, jer je to
direktno povezano sa komunikacijskim dometom i BERom.Definira se kao nivo signala potreban za postizanje
odreene kvalitete prijemnih informacija.U sluaju digitalnih
radio,parametar koji definira kvalitet je BER, za odreeni
omjer signal/um.Osjetljivost je apsolutni nivo ulazne snage
koji daje eljeni nivo omjera signal/um.Izraun je baziran na
minimalnom detektabilnom signalu(MDS)i potrebnom omjeru
nosa/um.Kada se referencira na ulaz, osjetljivost je
izraena kao suma minimalnih detektabilnih signala i
zahtjevanog izlaznog omjera signal/um.
Osjetljivost (dBm)=MDS (dBm) +C/N
gdje je C/N izlazni omjer signal/um koji daje eljene
performanse.
A minimalni detektibilni signal MDS:
gdje

je

Nrx

snaga

uma

prijemnika a B propusni opseg.MDS jednaina odreuje

ulazni nivo signala zahtjevan da isporui izlazni signal
optereenja jednak izlaznim pragom uma.
15.Definiraj 1-dB kompresijsku taku i
intemodulacijsko izoblienje?
1-dB pojaanje kompresijske take je definirano kao koliina
snage zahtjevane da izazove pad pojaanja od 1dB zbog
nelinearnosti kola,i to moe biti openito referencirano bilo
na izlaz ili ulaz

Uz dodatnu kompresiju, nelinearnost u prijemnim sistemima

dovode do produkata izoblienja;to su frekvencijske
komponente koje se lako identificiraju u kontekstu spektra
signala na izlazu linearnog sistema.
Konkretno, dva RF signala, f1i f2, su primijenjena na ulaz
linearnog pojaala, Slika, rezultat je da se oba
signalapojaavaju i isporuuju izlaznom optereenju.

Budui da je pretpostavljeni sistem linearan, promjene u

snazi oba ulazna signala daju odgovarajue promjene izlazne
snage.Tj. poveanje ulaznesnage za 1 dB rezultira u

odgovarajuem poveanju od 1 dB u izlaznoj snazi osnovnih

komponenti. S druge strane,ako se dva RF signala,f1 i
f2,primijene na nelinearni pojaava,utvrena su dva
dodatna signala,poznata kao produkti izoblienja, generirani
interno i isporueni optereenju.

Produkti intermodulacijskog izoblienja treeg reda(tj.,onih

zakoje jem + n =3)se dogaaju na frekvencijskim lokacijama
2f2-f1 i 2f1-f2.
Drugi harmonik od f2je u interakciji sa fundamentalnom f1 i
drugi harmonik od f1 je u interakciji sa fundamentalnom f2.
Kao to se vidi na slici iznad, ti produkti izoblienja su
jednako razmaknuti u odnosu na dvije fundamentalne
frekvencije i pokazuju ponaanje da kada se nivoi snage od
f1 i f2 promijene za 1dB,oba produkta intermodulacijskog
izoblienja treeg reda se promijene za 3dB.
16.Navesti i objasniti primjer prorauna linka izmeu
pristupne take i klijenta?
Procijenimo izvodljivost 5km linka,sa jednom pristupnom
takom i jednim klijent radiom.Pristupna taka (AP) je
konektovana na antenu s pojaanjem od 10 dB i,sa
predajnom snagom od 20dBm osjetljivou prijemnika od89dBm.Klijent je konektovan na antenu s pojaanjem1 4dB
i,sa predajnom snagom od 15 dBm i osjetljivou prijemika
od-82dBm.Kablovi u oba sistema su kratki, s gubitkom od
2dB na svakoj strani na 2.4GHz radnoj frekvenciji.

17.Navesti i objasniti primjer prorauna linka izmeu

klijenta i pristupne take?
Procijenimo izvodljivost 5km linka,sa jednom pristupnom
takom i jednim klijent radiom.Pristupna taka (AP) je

konektovana na antenu s pojaanjem od 10 dB i,sa

predajnom snagom od 20dBm osjetljivou prijemnika od89dBm.Klijent je konektovan na antenu s pojaanjem1 4dB
i,sa predajnom snagom od 15 dBm i osjetljivou prijemika
od-82dBm.Kablovi u oba sistema su kratki, s gubitkom od
2dB na svakoj strani na 2.4GHz radnoj frekvenciji.

18.Skiciraj i objasni Dijagram kola dvostruko

balansiranog mjeaa?
Dijagram kola dvostrukog balansiranog mjeaa:

Operativni rad dvostruko balansiranog mjeaa se najbolje

razumije razmatrajui diode kao prekidae.LO naizmjenino
ukljuuje desni par i lijevi par dioda(suprotnih faza).Take a
i c su virtuelno povezane sa RFsignalom i mogu biti
razmatrane kao povezane sa zemljom.Tako take "b" i "d"
(uravnoteeni RF signal) se izmjenino prikljuuju na masu(u
taki "a" i "c").To znai,da se RF signal koji je u fazi i koji je
suprotne faze izmjenino preusmjeravaju na IF port pod
kontrolom LO. Tako je signal na IF portu,efektivni RFsignal
pomnoen s kvadraturnim valom LO vrne amplitude 1.
19.Skiciraj valne oblike balansiranog mjeaa?

20.Specificiraj barem tri performanse mjeaa i

objasni ih?
Odbacivanje frekvencijskih slika
Pojaanje konverzije:napona ili snage
Izolacija port-port:dB
Velike signalne performanse:
kompresijsko pojaanje: P1dB
intermodulacijska izoblienja:presretanje treegreda
(eng.third-orderintercept (TOI)=
Male signalne performanse:slika uma
Radni opseg:Stvarni dinamiki opseg
Izolacija je mjera snage koja pree sa jednog porta mjeaa
na drugi port.Kao to je opisano ranije, izolacija porta se
dobiva kroz ravnoteu mjeaa i upotrebom hibridnih
raskrsnica.Naalost,uvijek e neka mala koliina snage prei
izmeu RF, LO i IF portova.Izolacija je razlika izmeu snage
ulaznog signala i snage koja e prei na ostale
portove.Drugim rijeima, ako je ulazni signal na LO portu i
mjerimo snagu raspoloivu na RF portu na toj frekvenciji LO,
izolacija u dB je data kao:

Intermodulacijska izoblienja: Koncept take presijecanja

moe biti primijenjen na bilo koji intermodulacijski
produkt;Meutim, uobiajeno je da se odnosi na dva tona,
intermodulacijskih produkata treeg reda.Ako dva ulazna
RFsignala veu na mjeaev RFport,oni izazivaju mjea da
generira intermodulacijske produkte s dva tona.Nazivaju se
produkti treeg reda zbog koeficijenata od RF1 i RF2koji
sumarno daju 3.Red intermodulacijskih produkata naglaava
samo koeficijente RF ulaza i ne ukljuuje LO.Red
intermodulacijskog produkta je bitan jer 1-dB promjene u
snazi svakog ulaznog RF signala izaziva promjene nivoa
snage interemodulacijskog produkta za veliinu dB jednaku
njegovom redu.Promjena od 1-dBu snazi svakog od dva RF
signala izaziva promjenu nivoa snage svakog od dva tona
produkata treeg reda za 3dB.
Omjer snaga susjednog kanala (ACPR):predstavlja
odnos izmeu ukupne snage susjednog
kanala(intermodulacijskih signala)i snage glavnog kanala
(korisnog signala).Postoje dva naina mjerenja ACPR.Prvi
nain je nalaenje10 * log omjera ukupne izlazne snage sa
snagomu susjednom kanalu.Druga(i mnogo popularnija
metoda) je pronai omjer izlazne snage u manjem
propusnom opsegu oko nosioca sa snagom u susjednom
kanalu.Manji propusni opseg je jednak propusnom opsegu
susjednog kanala. Drugi nain je vie popularan, jer se moe
lako mjeriti.ACPR eli biti to je mogue manji.Visok ACPR
ukazuje da je dolo do znaajnog irenja spektra.
21.(Pitanja iz oscilatora i pojaavaa takoe mogu biti
dio zavrnog)
22.Definiraj karakteristinu impedancu prenosne
linije?
Prijenosna linija se esto predstavlja kao linija sa dvije ice,

jer prijenosne linije u veini sluajeva imaju dva

provodnika.Karakteristina impedansa Zo je definsana kao:

23.Objasni ta je koeficijent prijenosne linije R a ta

slabljenje refleksije r (povratni gubici)?
Odnos amplituda reflektiranog Ur i upadnog vala Udtzv.
koeficijent refleksije linije, a u funkciji impedancije tereta i
karakteristine impedancije linije:

ije vrijednosti se kreu od 0 (kada je linija zavrena

karakteristinom impedancijom) do 1 (kada se linija kratko

spoji, ili otvori, pa se sva energija reflektira).

Kako je esto u upotrebi logaritamska skala, skalarna i uvijek
pozitivna veliina:

24.Opii propagaciju elektromagnetnog vala

prijenosnom linijom, kao i rjeenja istih? // nisam nala
nita konkretno ,odgovor se vjerovatno nalazi u 9.
predavanju izmeu 11. i 15. slajda.

25.Definiraj koeficijent stojeeg vala S?

Kao mjera prilagoenja tereta kod prijenosnih linija bez
gubitaka, esto se koristi i tzv. koeficijent S stojnog vala
(Voltage-Standing-Wave-Ratio VSWR, ili krae, SWR),
koji se definira kao odnos maksimalne i minimalne
vrijednosti (ovojnice) napona stojnog vala, a moe se
direktno dobiti i iz modula koeficijenta refleksije :

S uzima vrijednosti od nula do beskonano. Kada

amplituda reflektiranog vala opada u odnosu na upadni
val, minimumi ovojnice rastu po amplitudi,a maksimumi
opadaju. Kako reflektirani val opada na nulu, S se
pribliava idealnoj vrijednosti 1, od ega moe znatno
odstupati, bez prevelikog utjecaja na performanse

sistema.
26.Skiciraj i objasni odnos izmeu amplitude
koeficijenta refleksije (R) slabljenja refleksije r i
koeficijenta stojeeg vala S?
Primjerice, kada je impedancija tereta prilagoena
impedanciji prijenosne linije (ZL= Z0), njihove vrijednosti
iznose: = 0, r , S = 1.

27.emu slui Smithov dijagram i kako se koristi?

28.Napisati jednaine Smithovog dijagrama i objasniti

ih? Nacrtati na dijagramu proizvoljno primjer tri take
i rezultat ? // objanjenje u prethodnom pitanju. Jednaine:

29.Definiraj i objasni scattering matricu (Sparametri). Skiciraj i objasni elemente?

Mjerenje snage na svakom portu dobro karakterizira

impedancu zaobilazei probleme mjerenja visoke frekvencije
"otvorenih" i kratkih"spojeva.Scattering matrica (matrica
rasprenja), ili S-parameteri, karakteriu mreu promatrajui
predajne i reflektovane valove snage.Skup linearnih
jednaina moe biti zapisan da opie mreu u smislu
ubaene i preneene snage

30.Na primjeru preko S parametara predstaviti

interpretaciju povratnih gubitaka?

31.Objansi preko S parametara gubitke umetanja

(insertion loss)?

32.Definiraj prenosni faktor oscilatornog kola i objasni

i slikovito

33.Objasni L-eliju kao oscilatornog kola sa

meusobno zavisnim selektivnim i transformacionim
svojstvima?
L-eliji ima etiri varijante(dvije nisko-propusne i dvije
visoko-propusne).Otpornostna ulaznom portu je Rg,a na
izlaznom portu je R

34.Objasniti na primjeru projektovanje L-elije?

35.Skiciraj pi i T emu uskopojasnih kola sa

meusobno relativno nezavisnim selektivnim i
transformacionim svojstvima?

36.Za to se koriste spregnuta selektivna kola?

Da se obezbijedi bolja selektivnost nego u sluaju paralelnog oscilatornog
kola sa odvodom.

37.Kakvi su to BAW i SAW rezonatori?

38.Skiciraj i objasni RF blok dijagram predajnika i

prijemnika koritenih u GSM sistemu?

Signal na ulazu u beini predajnik sadri informaciju

koja moe biti govor, video, podaci, ili drugi tip
informacije koju je potrebno prenijeti na drugu stranu
mobilnog kanala. Ovaj ulazni signal se esto naziva
baseband signal. Osnovna funkcija predajnika je da
modulira baseband signal na nosau visoke frekvencije
kako bi isti mogao biti efikasno odaslan sa antene na mobilni
kanal.Kako je veanalizirano u poglavlju 6, u mobilnim
komunikacijama se koristi itav niz raznih modulacionih
tehnika od kojih svaka ima odgovarajue prednosti imane za
konkretnu aplikaciju. Izlazni signal sa modulatora se esto
naziva IF signal (engl. intermediate frequency) iobino je na
frekvenciji od 10 do 100 MHz. IF signal se zatim transformie
u RF signal putem odgovarajueg miksera. Mikser
predstavlja sklop na ijem izlazu dobijamo sumu irazliku
dva ulazna signala IF signala dobijenog modulacijom
itakozvanog LO signala koji predstavlja izlaz sa koritenog
lokalnog oscilatora. Bandpass filter predstavlja naredni
stepen na kojem se suma IF iLO signala proputa,dok se
razlika IF iLO signala blokira. Zavrni elektronski sklop u

predajniku je predstavljen putem pojaala snage na kojem se

RF signal pojaava prije ulaska na antenu. Konano, antena
preuzima
pojaani
RF
signal
itransformie
ga
u
elektromagnetni talas koji se odailje na mobilni link.Na
prijemnoj strani se primljeni signal proputa kroz
odgovarajui prijemnik koji u sutini vri inverzno
procesiranje signala u odnosu na prethodno opisani
predajnik. Prijemna antena prima signal sa mobilnog kanala.
Ovaj signal se filtrirakroz odgovarajui bandpass filtar
kako bi se prolaz neeljenih spektralnih komponenti u
sistemblokirao. Isflitrirani signal se zatim proputa kroz
niskoumni pojaava(LNA) koji pojaava primljeni signal.
Naredni
stepen,
mikser, e
izvriti
konvertovanje
primljenog signala u signal nie frekvencije (IF) koji e
zatim
biti
dodatno
pojaan
putem
IFpojaavaa
idemoduliran u baseband signal na demodulatoru. Ovaj tip
prijemnika je poznat pod nazivom superheterodini prijemnik
jer koristi konverziju frekvencije sa RF na IF prije nego se
signal demodulira.Na slici su predstavljeni blok dijagrami
komercijalnih GSM mobilnih ureaja okarakterisani visokim
stepenom integracije. U ovom dizajnu su koriteni filtri
odvojeni od ostatka integriranog sklopa.
39.Skiciraj i objasni blok dijagram super heterodinog
predajnika?

Dijagram je konceptualno podijeljen u tri sekcije:

Prijenos u snovnom opsegu (BB-baseband),
Meufrekvenciju (IF-intermediate frequency),
Radio frekvencija (RF-radio frequency).
Poevi s desne strane, imamo BB, IF i RF sekcije.U BB sekciji
su fazne (I) i kvadraturne (Q) komponente digitalno
predstavljenog informacionog signala koje e biti odaslane,
konvertovane u analogne signale s DA (digitalno-analognim
konvertorima-DAC).
40.Skiciraj i objasni blok dijagram homodinog
predajnika?
U osnovnom opsegu,I i QBB signali dolaze iz DACkonvertora,
proputaju kroz niskopropusne filtere da se susjedni kanal i
alternativna emisija kanala potisne i eliminiraju aliasing
produkti.Filtrirani I i QBB signalise direktno konvertuju na RF i
zatim se doda I/Q modulator.U RF odjelu,homodinog
predajnika, direktnom konverzijom predajnik translira eljenu

frekvenciju u osnovnom opsegu direktno na RF kao

prijenosnu frekvenciju.Kompozitni RFsignal pojaan sve do
RF PA.

41.Objasniti nedostatke homodinog predajnika?

1.Smetnje LO i njihova korekcija
2.Izlaz iz PA, spajanjem sa lokalnim oscilatorom, ometa
istou njegovih izlaznih frekvencija
3.Ta smetnja je izazvana od valnih oblika na izlazu PA koji je
moduliran signal i njegov spektar je centriran oko frekvencije
LO i kada frekvencijske varijacije stignu do kola LO, to se
manifestira kao um dodan na frekvenciju LO.
4.Taj um e pokvariti istou signala LO
5.Korupcija se dogaa krozinjection pullingiliinjection
locking,to je fiziki mehanizam opisujui pomjeraj u
frekvenciji oscilatora prema tom eksternom podsticaju

42.Navesti i objasniti barem jedno rjeenje

frekvencijskog povlaenja?
Konkretno,kada je frekvencija injektovanog uma blizu
centralne frekvencije oscilatora ,poveanje amplitude
injektovanog uma izaziva frekvenciju LO da se proiri
savrnom amplitudom spektra pomjerenog ka injekotvanoj
frekvenciji sve dok eventualno najjai signal proizveden
kolom LO ne bude taj injektovani signal.To je
stanjezakljuavanja.Iz prakse, da bi izbjegli ovo stanje
neophodno je drati nivo uma ispod 40 dB.Postoji nekoliko
pristupa ka smanjenju povlaenja LO.
Jedan od pristupa pristup, zaobilazi povlaenje LO u
predajniku, osnovni signal je konvertovan na gore u
najmanje dva koraka tako da spektralni izlaz PA je daleko od
frekvencije LO.U ovom sluaju, I i Q kanali u osnovnom
opsegu prolaze kvadraturnu modulaciju na nioj
frekvenciji,fLO_1,a rezultat je konverzija na gore mijeanjem
fLO_1+ fLO_2 i filtriranjem u propusnom opsegu.Kako se
kvadraturna modulacija izvodi na niim
frekvencijama,traeno I i Q moe biti dobiveno, to rezultira
manjim nivoom presliavanja izmeu dva bitska
toka.Upotreba filtera kanala na prvoj IF pomae ogranienju
izdanaka (smetnji) i uma nastalih u susjednim kanalima
43.ta je to petlja zakljuane faze-PLL?
Sklop za faznu sinhronizaciju.PLLje kontrolni sistem koji
generira izlazni signal ija je faza povezana sa fazom
ulaznog signala.Postoji nekoliko razliitih tipova ,koji lako
inicijaliziraju vizualizaciju elektrinog kola koje se sastoji od
promjenljive frekvencije oscilatora i faznog
detektora.Oscilator generira periodini signal.Fazni detektor
poredi faze tog signala sa fazom ulaznog periodinog signala
i podeava oscilator da zadri faze

usklaene(sinhronizovane).Povrat izlaznog signala radi

poreenja sa ulaznim signalom se zove povratna petlja jer
izlaz jevraenna ulaz formirajui petlju.Zadravanjem
ulazne i izlazne faze zakljuanim(u koraku),takoe implicira
zadravanje ulaznih i izlaznih frekvencija istim.
44.Skiciraj blok dijagram heterodine arhitekture
prijemnika?

45.Skiciraj blok dijagram homodine arhitekture

prijemnika?