PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Seminarski rad

ibenik, studeni 2008.

VELEUILITE U IBENIKU

PREKRCAJNA MEHANIZACIJA
Seminarski rad

Kolegij:
Mentor:
Student:
Broj indeksa:

ibenik, studeni 2008.

Sadraj:

1. UVOD ............................................................................................................................ 1
2. PALETIZACIJA ............................................................................................................. 2
2.1. Palete ....................................................................................................................... 2
3. KONTEJNERIZACIJA .................................................................................................. 5
3.1. Kontejneri ................................................................................................................ 5
3.2. Podjela kontejnera ................................................................................................... 6
4. VILIARI ...................................................................................................................... 8
5. DIZALICE ..................................................................................................................... 10
6. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 12
7. LITERATURA ............................................................................................................... 13

1. UVOD

Zahtjevi korisnika transportnih usluga za prijevoz sve vie uslovljavaju upotrebu novijih sredstava
za racionalizaciju transporta. Dobro voeno i organizirano poslovanje zahtjeva pravilan smjetaj,
rukovanje s robom, njeno uvanje te da radna postrojenja imaju odgovarajuu opremu u ovom
sluaju mehanizaciju. Da bi transportni odjel mogao izvriti zadatke potrebno je da ima
odgovarajua tehnika sredstva, raznovrsni vozni park te da posjeduje odgovarajue dizalice kao i
razne vrste viljukara za rad s paletama kao i ostali potrebni pribor. Radna snaga koja obavlja
poslove u transportnom odjelu mora biti pouzdana i izvjebana, da bi mogla obavljati svakodnevne
i esto komplicirane zadatke.

1
2. PALETIZACIJA

Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe. Roba sloena na paleti u mjestu proizvodnje
ne mora se dirati sve do mjesta potronje. Poeci paletizacije potjeu jo iz drugog svjetskog rata,
kada je iz Amerike trebalo premjestiti veu koliinu prehrambenih proizvoda i druge robe za
opremu vojske i stanovnitva iz prekomorskih zemalja. Vidjevi efikasnost toga sistema, takav je
nain prihvatila odmah i industrija, pa je danas praktino sav promet robe paletiziran, osima
naravno kada s obzirom na specifinost robe nije mogu. I kod nas se nastoji paletizirati to vie
robe za transport, meutim da bi se primjenila ira primjena paletizacije neophodna je suradnja
organizacija iz proizvodnje i trgovine, a isto tako i drugih grana prometa prvenstveno cestovnog i
pomorskog. Suradnja se postie na taj nain tako to e prometna organizacija i proizvodne i
trgovinske organizacije izraivati palete prema propisanim standardima, pa nee biti vano ije su
vlasnitvo palete koje se upotrebavljaju za prenoenje robe od proizvodnje do potronje npr.
poiljalac e predati eljeznici deset paleta natovarenih robom, a istovremeno e od eljeznice
dobiti deset praznih paleta, ime se zatvara tzv. paletni lanac.
Za primjenu paletizacije potrebna je sljedea oprema1:
palete
okviri za palete
boks-palete
viljukari (runi, elektrini, motorni)
rezervni akumulatori za elektrine viljukare
instalacija za punjenje akumulatora
dizalica za izmjenu akumulatora
pregradni zidovi za paleta
mostii za prijelaz viljukara s magazinske rampe u vagon tj. kamion
motorna kolica i prikolice
U izuavanju ciljeva paletizacije moe se istaknuti sljedee:
skraeno vrijeme prijevoza
skraeno vrijeme prekrcaja
okrupnjavanbje tereta-komadne robe
sigurnost prijevoza robe
smanjenje skladinih povrina
eliminiranje rada ovjeka pri manipuliranju prekrcajnim jedinicama
2.1. Palete
Paleta je drvena podloga, izraena od dasaka standarnih dimenzija na koju se slae roba.. Boks
paleta je isto tako drvena podloga, samo to jo ima stranice od dasaka, letava ili upljih cijevi, a
moe imati i poklopac. Palete su tako konstruirane da ih viljuka prenosnog sredstva moe prihvatiti
zajedno sa robom sloenom na njima, podii ili sputati i prenositi s jednog mjesta na drugo. Palete
mogu biti izgraene i od drugog materijala npr. plastike.
Vrste paleta se mogu razmatrati s obzirom na:
oblik
namjenu
dimenzije
konstrukcijske znaajke
vrstu materijala od kjeg je izraena
Po obliku palete mogu biti:
ravne i boks-palete
1 Mehanizacija pretovara i skladitenje, prof.dr. BorisPrikril, dr.Damir Boievi, 1987.god

Slika 1. Boks-paleta
Izvor: www.euromodul.hr

Slika 2. Euro paleta

Izvor: www.toma-palete.hr

3
S obzirom na namjenu palete su:
jednokratne i viekratne (vijek trajanja i uestalost koritenja)

univerzalne i specijalne (prema vrsti robe)

S obzirom na dimenzije dijele se na:

ravnu drvenu paletu
boks-paletu
Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine, a s obzirom na ulaz viliaramogu imati dva
ili etri ulaza.
U uporabi su sljedee drvene standarne palete2:
800 X 1000 mm
800 X 1200 mm
1000 X 1200 mm
1200 X 1600 mm
1200 X 1800 mm
Takve dimenzije paleta je usvojila meunarodna organizacija za normizaciju ISO: U eljeznikon
prometu se koriste 800 X 1200 mm i 1000 X 1200 mm, a u cestovnom 1000 X 1200 mm.
Boks-paleta je ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je postavljena ograda od drvenih ili metalnih
okvira, obino lima ili cijevi visine jednog metra. Boks-palete mogu biti otvorene ili zatvorene.
Standarne ravne i boks-palete imaju oznake:
lijevo: vlasnik
u sredini: proizvoa
desno: EUR (standarne su za europske eljeznice pa prema tome i za razmjenu)
Interne palete su ravne i boks-palete specifinih dimenzija i konstrukcija prilagoene potrebama
pojedinih gospodarskih grana ili pojedinih poduzea. Koriste se iskljuivi izmeu i unutar pogona
zato to nisu standarizirane.
S obzirom na konstrukcijske znaajke mogu biti:
statine
pomine
Obino su njihove znaajke u funkciji specifinosti robe i namjene te u funkciji manipulativnih
sredstava koja mogu imati razliite zahvatne naprave.

4
3. KONTEJNERIZACIJA
2 Suvremene transportne tehnologije, prof. dr. Damir Boievi, dr. sc. Draen Kovaevi, 2002.god.

Kontejnerizacija kao tehnologija mogua je primjenom kontejnera, prijevoznih sredstava,

prekrcajnih ureaja i kontejnerskih terminala.
Prednosti kontejnerizacije:
bolje iskoritenje eljeznikih vagona
smanjenje poetnih i zavrnih trokova
vea sigurnost robe
kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu
3.1. Kontejneri
Sama rije kontejner potjee iz pomorske terminologije, a pod tim se nazivom podrazumjeva
sanduk za smjetaj stvari mornara na brodu. Prema sasdanjem stanju rije kontejner podrazumjeva
se naprava koja je tako graena da omoguuje direktan prijevoz robe od skladita do skladita bez
pretovarivanja u toku prijevoza, pa makar se na putu upotrebu dvije ili vie vrsta prijevoznih
sredstava. Prednosti kontejnera kao ambalae jesu mnogobrojne, a to najvie dolazi do izraaja kod
kombiniranog prijevoza (eljeznica-brod-kamoin). Te se prednosti sastoje u tome to kontejner
omoguuje brz utovar, istovar i pretovar i skrauje se manipulacija

Slika 3. Prijevoz kontejnera u kamionu

Izvor:www.kontejneri.net

Slika 4. Uredski kontejner

Izvor:www.kontejneri.net

3.2. Podjela kontejnera

Prema procjenama ima preko 20 000 tipova kontejnera, koji se meusobno razlikuju prema svojim
znaajkama i posebnostima.
Prema namjeni:
univerzalni
specijalni
Prema veliini:
mali (zapremnine 1-3 m3, nosivosti 1-3 t)
srednji (zapremnine 3-10 m3 , nosivosti 3-5 t)
veliki (zapremnine 16-60 m3 , nosivosti 5-30 t)
Tablica 1. Dimenzije kontejnera u ovisnosti o nosivosti
DIMENZIJE (m)

Veliina
kontejnera

visina

Nosivost
(t)

Zapremnina
(m3)

duljina

irina

10 stopa

3,06

2,44

2,44

10

18

20 stopa

6,09

2,44

2,44

12

36

30 stopa

9,12

2,44

2,44

15

54

40 stopa

12,19

2,44

2,44

30

72

60 stopa

18,3

2,44

2,44

50

108

Izvor: Intercontainer, Generaldirektion (Schweiz)

S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni3:

za suhi teret
za rasuti teret
za tekuine
izotermiki kontejneraza plinove
Oznaavanje kontejnera (podatci i oznake ):
naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu za sigurnost
datum izrade kontejnera
najvea bruto masa
identifikacijski broj
doputena masa prlikom slaganja
naziv zemlje kojoj pripada
oznaka vlasnika
posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju
Danas u novije vrijeme u kontejnere se ugrauju mikri ipovi koji pohranjuje informacije o
kontejneru i njegovu korisniku.

7
3 Meunarodna pedicija, prof. dr. Juraj Maari, 1991.god

4. VILIARI
Viljukari ili viliari su neophodni za rukovanje paletama. Viljukara ima mnogo razliitih tipova,
koje moemo podjeliti prema:
vrsti zahvata
nosivosti
nainu pogona
Prema vrsti zahvata postoje viliari sa elnim i sa bonim zahvatom. elni je daleko vie u upotrebi,
pa gotovo svi viliari imaju vilice sprijeda jer su praktiniji u radu zbog manevriranja i bolje
preglednosti vozaa kojem se glavna zbivanja deavaju pred oima. Boni viljukari su rijetki i
uzimaju se za specijalne potrebe sve operacije se vru bono jer su vilice sa strane. Prikladni su za
rad s veim teretom 5-30 t. Prikladni su za rad s dugakim teretom i imaju platformu na koju mogu
staviti teret za vrijeme vonje.
Nosivost viljukara je najee 10-30 KN jer je to u skladu sa potrebama paletizacije. Za rad na
otvorenom prpstorima koriste se viljukari vee nosivosti 50-80KN na drvnim terminalima a za
kontejnere 300 KN.
Obzirom na rad viljukara vlastita teina viljukara nebi trebala biti vea od 1500-2000 kg zbog
prijevoza liftovima i optereenja podova. Uz nosivost viljukara vana je dopunska karakteristika
visina dizanja tereta to jest granica dohvata. Visina dizanja tereta postie se mehaniki ili hidrauliki
pomou okomitih vodilica. Najjednostavnij i najei su viljukari sa simplex izvlaenjem dizanja
sa jednom vodilicom. Njihov dohvat je 2 m, no ima ih i do 2,5 m.
S obzirom na vrstu pogona postoje viliari s pogonom na plin, elektromotorni, viliari s ottovim
motorom i viliari s dieselskim motorom. Sve se vie preferiraju viliari s eelektromotorom, i to iz
ekolokih razloga
S obzirom na konstrukciju postoje simpleks(jedan stupanj), dupleks (dva stupnja) i tripleks (tri
stupnja). Simpleksom se teret die na njegove visine. Kod dupleksa se pri dizanju paletne jedinice
njegovi gabariti ne mijenjaju, a tripleksi viliari diu manje terete na visini od 6 m.

Slika 5. Viliar
Izvor: www.linde-mh.hr

Slika 6. Boni viliar

Izvor: www.linde-mh.hr

Slika 7. Skladini viliar

Izvor: www.linde-mh.hr

5. DIZALICE
Na utovarno-istovarnim mjestima najee se za manipulaciju utovara-istovara-prekrcaja koriste
nepokretne i pokretne dizalice. Nepokretne dizalice se izbacuju iz upotrebe jer su vezano za jedno
mjesto i zbog toga je njihovo koritenjeogranieno.
Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se postavljaju na
eljeznkim tranicama. Pogon im je elektrini, motorom s unutranjim izgaranjem ili hidrauliki.
Dijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do 360 stupnjeva. Portalne dizalice
montirane su na dva kraka koji leu i kreu se po tranicama. Izmeu krakova postoji toliki razmak
da mogu prolaziti eljezniki vagoni i cestovnih vozila.
Poluportalne dizalice posluuju jedan odreeni prostor, a ispod njih ne mogu prolaziti vagoni niti
cestovna vozila. Upotrebavljuju se u lukama i pristanitima, obino za prijenos robe iz broda u
skladite.
Kapacitet dizalica zavisi od njihovoj nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vodoravnog i okomitog
premjetanja, izvjebanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta.
U raznim lukama postoje postoje razne vrste specijalnih dizalica, npr. plovee i hidrauline dizalice
za podizanje tekih tereta i za pretovar specijalnih tereta npr. ruda, ugljen, ito. Dizalice se mogu
montirati i na prijevoznim sredstvima. Na teim kamionima mogu biti montirane posebne dizalice
za dizanje odnosno sputatanje tekog tereta koje nemoe dignuti ljudska ruka.

Slika 7. Auto-dizalica premjeta kontejner

Izvor: www.linde-mh.hr

10

Slika 8. Hidraulina dizalica premjeta kontejner

Izvor: www.linde-mh.hr

Slika 9. Luka dizalica nosivosti 9 t

Izvor: www.linde-mh.hr

11

6. ZAKLJUAK
Dananja mehanizacija je dovedena do savrenstva. Kompjuterizacija i mikro-ipovi zavladali su i u
transportnim poslovima. ip za praenje kontejnera, elektrini viliari i mega dizalice o svemu
tome mogli smo u prolom stoljeu samo sanjati. Prekrcajna mehanizacija uz kvalitetan struni
kadar doprinosi dobrom, brom i kvalitetnom utovaru-istovaru-prekrcaju robe. Radna snaga obavlja
jedan veliki i komplicirani posao jer su tu u pitanju tone i tone tereta koje se u svakodnevnom poslu
prevozi dizalicama i viliarima. Kroz ovaj seminar malo sam poblie opisao mehanizaciju koja je
potrebna za utovar i istovar robe kao i procese paletizacije i kontejnerizacije.

12

7. LITERATURA
1. Mehanizacija pretovara i skladitenje, Prof. dr. Boris Prikril, Dr. Damir Boievi 1987 god.
2. Meunarodna pedicija, Prof. dr. Juraj Maari 1991 god.
3. Suvremene transportne tehnologije, Prof. dr. Damir Boievi, Dr. sc. Draen Kovaevi
2002 god.
4. www. euromodul.hr
5. www.kontejneri.net
6. www.linde-mh.hr
7. www.toma-palete.hr

13