Professional Documents
Culture Documents
2
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
free e-book
verzija 1.0 beta pdf
godina 2003
autor lic
prelom dobri
ilustracije karin
to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while
I've been working on this book...
3
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Uvod
4
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Općenito o akvaristici
Što je akvarij?
Akvarij je zatvoreni komadić prirode, biološki sustav u kojem se događaju
procesi bitni za biološku ravnotežu. Dakle, naš cilj je simulacija prirodnih
procesa kakvi se događaju u okolišu iz kojeg potječu naši organizmi u
akvariju. Što više uspijemo približiti akvarijske uvjete onima u prirodi,
postajemo bolji akvaristi.
Što je akvaristika?
Akvaristika traži neprestan čovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje.
Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i učenja.
Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna
znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje
akvaristike. Akvaristika potiče iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u
svijesti razvijen još od 10. stoljeća. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju
prirodna kruženja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija uređenja životnog
prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i
funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol
života i čistoće, unosi svježinu i održava optimalnu količinu negativnih iona koji su
neophodni za zdravlje i dobro raspoloženje čovjeka. Početkom 18. stoljeća prvi
akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujući
otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao što su dvodihalice (npr. Macropodus
opercularis) koje mogu izdržati duga putovanja sa vrlo malo kisika i većim
temperaturnim oscilacijama počinje širenje akvaristike po svim kontinentima, a
najveći procvat doživljava s tehnološkim razvojem nakon Drugog svjetskog rata.
Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje
se prije svega uz pomoć tehnološkog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se
uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspješno držati
akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u početku intenzivno donosile iz prirodnog
okoliša, gdje je pri tome tek malen broj preživljavao zbog neadekvatnog prijevoza,
a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U današnje vrijeme kada je
velik broj prirodnog okoliša uništen ili se još više uništava u opće globalizacijskom
pokretu, akvaristika se sve više trudi koristiti znanje za uzgoj riba i održavanje
akvarija, pa tako i očuvanje prirode. Tehnologija nam je samo približila prirodu i
pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti
pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna što znači poremećen
ekološki sustav i koliko se truda treba uložiti da se vrati u normalu, a i često sve
ode u nepovrat. Pokušajte samo zamisliti što bi značila čašica nafte u akvariju, zbog
toga čuvajte prirodu, jer o njoj ovisi i vaš akvarij. Akvariju je potrebna voda, čista
voda koju je teško dobiti unatoč sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng
Shui, akvarij u domu donosi sreću i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno
sreće i novca
5
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Vrste akvarija
Akvarije možemo podijeliti na nekoliko vrsta.
Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boćati (brakični) akvariji.
Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se
također dijele po vrsti organizama koje držimo, pa tako susrećemo biotopne ili
zemljopisne akvarije koji sadrže određene vrste organizama sa jednog biotopnog
područja (npr. akvarij područja Amazone sadrži biljke i ribe amazonskog sliva, a
uvjeti su određeni svojstvima kao i u prirodnom okolišu). A druga su vrsta društveni
ili zajednički akvariji koji sadržavaju organizme bez obzira na njihovo prirodno
porijeklo i kojima su potrebni slični uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i
najrašireniji među akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani
akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu liječenja i preventivne karantene kod
unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji služe za mrijest,
razmnožavanje i uzgoj mladih riba.
Položaj akvarija
Prije nego što nabavite akvarij morate znati gdje ćete ga postaviti. Funkcionalni i
sigurnosni zahtjevi kod položaja su na prvi pogled beznačajni, ali morate
znati da akvarij veličine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen
može težiti i preko 500kg. Dakle, površina na kojoj će stajati mora biti
čvrsta, bez vibracija i za veće akvarije je potrebno napraviti statistički
proračun čvrstoće poda.
Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobičajenom kretanju po
prostoriji. U akvariju izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti razvijaju se neželjene
alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se može kupiti u
specijaliziranim prodavaonicama akvarijske
opreme. Ako ga izrađujete sami vodite
računa o čvrstoći materijala. Također je
važno da se postolje oslanja o pod na što
više dodirnih točaka, kako ne bi opteretili
pod samo na manjem dijelu površine.
Podloga na koju liježe dno akvarij treba biti
puna cijelom površinom i amortizirajući tako
da upija neravnine i sprječava savijanje dna
akvarija. Najčešće se koristi stiropor, pluto ili
filc od pjenaste gume.
6
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Dijelovi akvarija
Akvarij
Konvencionalni akvariji se najčešće izrađuju od stakla, lijepljeni su
specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da približno dužina bude
duplo veća od širine i visine (npr. 100x50x50).
Uz standardne oblike imamo i kružne, šesterokutne, zaobljenih prednjih
stranica, kutne...
Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa
deklariranom "nosivošću" Veličina akvarija slijedi pravilo: "Što veće, to bolje".
U velikom akvariju promjene se događaju sporije, tako možete reagirati na moguće
probleme, a organizmi ih tada lakše podnose.
Početnicima su idealne veličine od 80L do 180L. Sve manje od toga traži više
iskustva, te pravi probleme u održavanju konstantne kvalitete vode.
Veći akvariji od 200L postaju skuplji za uređenje.
Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veličina vam nije
ograničenje, pokušajte nabaviti akvarij dužine 120 cm, to je idealno zbog dužine
neonskih cijevi, a duži akvariji su estetski dojmiljiviji.
U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno lakši,
prozirniji i čvršći, te ih je lakše savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine.
Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lakše nego na staklu. Akril se
preporuča za izrazito velike akvarije.
7
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Filter
Filtere dijelimo po načinu funkcioniranja na mehaničke, kemijske i biološke
filtere i po smještaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu
održavanja kvalitete vode i njene čistoće optimalnom za život organizama.
Najčešće se sastoje od određenog filtrirajućeg medija i pumpe koja tjera
vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoća populacije
organizama u akvariju.
Kanisterski filter
Mehanička filtracija ima zadatak očistiti vodu od sitnog
otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za
mehanički filter kao medij se najčešće koriste sintetička
spužva i vata.
Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranje
određenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih
kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste
aktivni ugljen, zeolit, treset.
Biološka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje
akvarija. Da biste razumjeli princip biološke filtracije
pročitajte dio o biološkom funkcioniranju akvarija. Kao
medij za biološki aktivan filter koristimo šupljikavu poroznu
keramiku, sintetičku spužvu, "bio kuglice", porozno
kamenje, siporax i slično.
Spomenut ću još i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste
princip isprekidanog prelijevanja vode preko biološki
aktivnog medija. Tim postupkom omogućava se bolje
prozračivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je
potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira
preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste
napredniji viseći i kanistarski filteri.
Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najviše
napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i
kvalitete filtriranja.
Radi toga se početnicima preporuča
nabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera.
Prednost ovih filtera je mogućnost odabira
medija, pa tako i načina filtracije.
Jednostavnost održavanja, snaga filtriranja i
nezauzimanje prostora u akvariju.
Često početnike od izbora ovog tipa filtera
odbije nešto veća cijena, ali se kroz neko
vrijeme pokaže kao vrlo ekonomična i
funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u
početku donese puno više "štete" nego
koristi.
Poznati proizvođači kanistarskih filtera su Viseći filter
Eheim (serije classic, eco, professinel,
profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena
(FilStar)
8
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Jeftinija varijanta vanjskih filtera su viseći ("hang-on", power filters) filteri koji se
vješaju na vanjsku stranicu akvarija.
Viseći filteri često su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad
vode kao povrat vode iz filtera u akvarij.
Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teško montiraju
zajedno s poklopcem.
Poznati proizvođači visećih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems
(Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters)
Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje
akvarije.
Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare Unutarnji filter
estetsku sliku akvarija, otežano je s njima čišćenje i mali
je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni
filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previše od
vanjskih kanistarskih filtera.
Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg
volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih.
Unutarnji filteri najčešće koriste biološku filtraciju i mogu
se sastojati samo od sintetičke spužve i vanjske pumpe
za zrak.
Poznati proizvođači unutarnjih filtera su Hagen (Fluval
Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera,
AquariumSystems (Duetto), Tetra
- Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji
filter i sastoji se od više rešetkastih ploča koje se spajaju i povezuju na jednu ili više
cijevi ispod akvarijske podloge.
Cijev se spaja na protočnu pumpu (powerhead) velike protočnosti i snage, budući
da je površina medija, zapravo cijelo dno akvarija.
Pumpa tjera vodu isisavajući je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu.
Kvalitetne protočne pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira
vodu, tjerajući tok vode ispod podloge prema površini. Na taj način obogaćujemo
podlogu kisikom i pospješavamo biološku aktivnost.
Podloga postaje biološki filter i ujedno je obogaćujemo tvarima koje kasnije
iskorištavaju biljke za hranu.
Mišljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija
komplicirana i problematična, drugima je ovo idealan oblik filtriranja.
Mane su, potreba za podlogom određene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm),
jer sa sitnim se šljunkom ovakav sistem može začepiti, a sa prekrupnim šljunkom
gubi moć filtriranja.
Istodobno, ovakav filter ne možemo lako očistiti, jer traži "raskopavanje"
kompletnog akvarija, pa ukoliko dođe do problema (npr. kod začepljivanja) postaje
prava bakterijska bomba.
Međutim odlično se pokazuje u akvarijima s gusto zasađenim biljem, gdje se
pospješuje prozračivanje korijenja i neprestano dovođenje "svježeg" otpada kojeg
biljke koriste kao hranu.
Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama čistiti.
9
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ovakav tip filtracije preporučam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.
Moguće je održavati akvarij i bez filtracije, međutim u tom slučaju se moramo držati
strogih pravila.
Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem biološke filtracije.
Akvariji mora imati odličnu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljičnog-
dioksida (CO2) i manji broj određenih riba.
Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.
Održavanje vode
Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodična izmjena jednog dijela vode!
10
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ProizvođačModel Veličina Protok Volu Snaga *
akvarija [l/h] men [W]
[l] filtera
[l]
EHEIMclassic 2213 250 440 3 8
classic 2215 350 620 4 15
classic 2217 600 1000 6 20
classic 2250 1000 1000 12 28
classic 2260 1500 1900 18 50
ecco 2231 100 300 1,6 5
ecco 2233 200 480 2,4 5
ecco 2235 300 600 3,2 8
professionel 2222 150 500 2,3 8
professionel 2224 250 700 3 8
professionel 2226 350 950 4,9 25
professionel 2228 600 1050 7,3 25
professionel 2322 150 500 2,3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2324 250 700 3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2326 350 950 4,9 25 +180 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2328 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2227 350 1050 4,9 25 intervalni filter (wet/dry)
professionel 2229 600 1050 7,3 25 intervalni filter (wet/dry)
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
professionel 2327 350 1050 4,9 25 + 180 grijač
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
professionel 2329 600 1050 7,3 25 + 210 grijač
proffesionel II 2026 350 950 4,9 25
proffesionel II 2028 600 1050 7,3 25
proffesionel II 2126 350 950 4,9 25 + 180 termo filter (integrirani grijač)
proffesionel II 2128 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)
HAGENFluval MSF 104 100 480 3,2 7 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 204 200 680 4,6 7 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 304 300 1000 6,6 12 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 404 400 1300 8,5 12 MSF (multi stage filter)
Fluval 103 100 390
Fluval 203 200 420
Fluval 303 300 840
SACEMMarathon 100 100 350 1,5 6
Marathon 300 200 350 1,8 6
Marathon 500 300 800 4,7 12
Marathon 1000 500 1000 5,5 16
Marathon 1500 800 1600 8,5 23
11
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
UV sterilizatori
Osim klasične filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubičasta)
sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (pošto UV sterilizatori
nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) učinkovito uništava bakterije, gljivice, alge i
viruse.
Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubičastog zračenja na
valnoj dužini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih uništava ili
sprječava njihovu daljnju reprodukciju.
Energija lampe od 30 mWs/cm2 uništava oko 99% svih uobičajenih vrsta bakterija
u vodi.
UV lampe se sastoje od kućišta u kojem oko lampe prolazi voda u cjevčicama od
kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h.
12
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Obrnuta Osmoza i Deionizacija
RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije
(hiperfiltracija) vode općenito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, već za
pripremu vode.)
medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona
(najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od
celuloznog
acetata, poliamida i drugih materijala i imaju određeni vijek trajanja.
Kvaliteta i količina pročišćene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane.
Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu očišćenu od nekih monovalentnih iona
(npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), više-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4
2-) i organskih tvari do 99%.
Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivački filter) koji služi dekarbonizaciji
(deionizaciji) vode.
Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoća.
Nusprodukt je mala količina ugljične kiseline.
Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je čista i ona koja se
troši kao tehnički nečista voda je u najboljem slučaju 1:3.
RO/DI sistemi su ovisno o mogućnostima i kapacitetu ipak prilično skupi, pa ih koriste napredniji
akvaristi i uzgajivači.
13
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Pojednostavljeni princip rada RO filtracije
Održavanje filtera
Većina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod čišćenja pripremite sve da bi vrijeme
obustavljanja rada filtera bilo što kraće. Također kod prvog puštanja biološkog filtera u pogon u
novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekućini za startanje akvarija. Tako će filter
prije "sazrijeti" za biološku filtraciju. Tekućinu možete kupiti u specijaliziranim akvarijskim
trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se
upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok većinu obnavljamo ispiranjem u vodi.
Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne čestice i krhotine.
Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru
učinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loši su bogati fosfatima i
podižu pH vrijednost vode. Vrlo je važno, da medij koji se koristio za biološku filtraciju pažljivo
operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi uništila. Nikako ne ispirite vrućom vodom ili
dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju.
14
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Grijač
Za toplovodne je akvarije grijač neophodan.
Najčešće se koriste potopni grijači u staklenoj epruveti s ugrađenim
termostatom.
Održavanje grijača
Grijač nemojte nikad uključivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju
obvezno ga isključite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi
spriječili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijača.
Eventualno čišćenje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite
blagim rastvorom kiseline).
15
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Rasvjeta
Za početak, što je svjetlost?
Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra između ultraljubičaste i
infracrvene valne dužine. Jačina svjetla mjeri se u lumenima (L), a
efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potrošak određujemo jačinom
dobivene svjetlosti na potrošenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu,
odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (°K). Ovdje dolazi do
zbunjujućeg psihološkog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veću
temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obične žarulje ima npr. 3200K
dok dnevno sunčevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH žarulje ima oko
10000K.
18
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Veličin
a Diametar Snaga temperatura [° Interval izmijene
Model (upotreba) [Cm] * [W] K] [h]
AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast
biljaka) 30.48 T5 8 5400 3000
38.1 T8 14 5400 5000
45.72 T8 15 5400 5000
60.96 T8 20 5400 7500
76.20 T8 25 5400 7500
91.44 T8 30 5400 7500
106.68 T8 40 5400 10000
121.92 T8 40 5400 10000
SUN-GLO (dnevno svijetlo) 30.48 T5 8 4200 3000
38.1 T8 14 4200 5000
45.72 T8 15 4200 5000
60.96 T8 20 4200 7500
76.20 T8 25 4200 7500
91.44 T8 30 4200 7500
106.68 T8 40 4200 10000
121.92 T8 40 4200 10000
MARINE-GLO (morski akvarij) 38.1 T8 14 4200 5000
45.72 T8 15 4200 5000
60.96 T8 20 4200 7500
76.20 T8 25 4200 7500
91.44 T8 30 4200 7500
121.92 T8 40 4200 10000
19
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Podloga
Podloga u akvariju ima više funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog
biotopa, izboru riba i biljaka.
Ribe se osjećaju sigurnije, lakše pronalaze hranu i skrovišta.
Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, pričvršćuju se korijenjem i pomoću
nje se razmnožavaju.
U podlozi se odvijaju procesi važni za biološko funkcioniranje akvarija.
Ovisno o izboru riba, uređenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti,
granulacije i oblika podloge.
Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poželjan je krupniji šljunak i kamenje, kako
ne bi previše mutile vodu. (npr. neki ciklidi).
Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni šljunak
i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi).
Šljunak ne smije biti oštrih rubova (mljeveni) već riječni, zaobljeni, da se neke ribe
ne bi ozlijedile kopajući po njemu u potrazi za hranom.
Većina južnoameričkih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjećaju smirenije.
U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi
mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode.
Ribe koje žive u mekšim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenačkog
podrijetla koje se otapa u vodi podižući joj tvrdoću.
P2O3 K2O Mg Fe Mn Cu Zn
Biotop pH
ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm
Cryptocoryne affinis
5,7 3 4 8 1366 814 3,3 4,0
(Malaysia)
C.zewaldiae, Barclaya
5,8 3 3 6 58,4 103,8 1,0 1,5
(Malaysia)
C.cordata
5,6 1 2 15 212 8,0 1,4 2,1
(Thailand)
Barclaya longifolia
4,4 2 2 3 164,5 12,6 0,8 1,1
(Thailand)
Cryptocoryne albida
4,9 2 4 4 78,0 10,7 0,5 0,9
(Thailand)
kvarcni šljunak,
4,5 1 1 1 0 - - -
nekorišten
22
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Voda
Akvarijska voda je najvažniji dio akvarija. U njoj žive ribe i biljke koje su
se prilagođavale takvom okolišu milijunima godina, i radi toga bilo kakve
nagle i velike promjene najčešće uzrokuju teške posljedice za organizme.
Ovdje ću objasniti i možda najvažniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je
kruženje dušika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su važni za
razumijevanje tih procesa...
Voda ima osobine koje dijelimo na fizičke i kemijske. Fizičke osobine su
temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama
koje držimo i najčešće se kreće u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23°C do 26°
C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5°C. Niže temperature od 18°C
tropske ribe ne mogu dugo izdržati, budući da su ribe hladnokrvni organizmi. Veća
temperaturna variranja negativno utječu na organizme i oni su podložniji bolestima,
a i za razmnožavanje mogu imati loše posljedice. Temperatura također utječe i na
kemijske osobine vode (količina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji
kemijske kvalitete vode. Boja vode može biti i pokazatelj bioloških procesa u
akvariju. Miris vode može biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris
na pokvarena jaja) sugerira povećano raspadanje organskih tvari, takav akvarij
treba hitno dobro očistiti i veći dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode
najčešće određuju tvrdoća (karbonatna i nekarbonatna), pH (lužnatost/kiselost),
količina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Većina ovih
osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem količine jednih, utječemo na
druge. Tvrdoća vode u akvariju utječe na razvoj organizama, jer odražava količinu
soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i
razmnožavanje. Osmotska razmjena tekućina svih organizama u vodi ovisna je o
tvrdoći. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoći vode, s obzirom na morske
ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoće), a pogotovo neke tropske ribe koje žive u
vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu
riba ima velik značaj u razvoju riblje mlađi, a neke ikre pojedinih vrsta riba se
uopće ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili
karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdoću koja dolazi od hidrogen karbonata
kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoća (GH-General Hardness) izražava se jedinicom
°dH (njemački stupanj, 1 °dH = 17.8 ppm CaCO3. Što je manja vrijednost ukupne
tvrdoće (manja količina soli) takvu vodu nazivamo mekšom, a veća vrijednost je
određuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoća je važna, jer djeluje kao svojevrsni
kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet,
koji odražava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili
lužina.
23
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ppm dH
24
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ml
vode željena
0°DH tvrdoća
tvrdoća
vode °DH 6 7 8 9 10 11 12
3 1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000
4 500 750 1000 1250 1500 1750 2000
5 200 400 600 800 1000 1200 1400
6 0 166 333 500 666 833 1000
7 0 0 142 222 429 571 714
8 0 0 0 125 250 375 500
Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. količini karbonatne
tvrdoće KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode možemo koristiti
profiltriranu kišnicu, a vodu koju omekšavamo treba prokuhati. KH smanjujemo
dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Također omekšavanje vode može
se vršiti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postiže se dodavanjem
CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna
sredstva su većinom na bazi fosforne kiseline i podižu količinu fosfata u vodi koji
pogoduju pretjeranom rastu neželjenih algi. Puno lakše je podizati tvrdoću u vodi, a
i u prirodi puno češće nalazimo tvrđe vode nego mekše. KH povećavamo pomoću
NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja će istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij
karbonatom CaCO3.
Također tvrdoću možemo povećati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i
stijene.
25
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ugljični-dioksid CO2
Zašto je potreban CO2 u akvariju?
CO2 je neophodan za život biljaka, a ima važnu ulogu u procesu kruženja dušika i
održavanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za količinu
karbonatne tvrdoće. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja čini
dijelove biljaka. Biljke za život trebaju hranu koju crpe najčešće iz korijena. Za
takav način hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreću svjetlost za
energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju.
Dva vitalna procesa omogućuju život biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokreće
svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne može odvijati. Prilikom fotosinteze biljke
uzimaju CO2 (koji izdišu ribe), a ispuštaju O2, odnosno kisik (koji ribe udišu).
Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najviše hrane i tada se razvijaju.
6CO 2 6H 2 O C 6 6H 12 O 6 6O 2
ugljični dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik
Biljke koriste klorofil koji određeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za
proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i događa se obrnuti
proces fotosinteze, tada biljke "udišu" kisik, a ispuštaju CO2. Otprilike, jednu petinu
asimiliranog ugljičnog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne količine
CO2 u akvariju je vrlo važno, jer prevelika količina uzrokuje smrt riba i promjenu pH
vrijednosti vode. Koncentracija ugljičnog dioksida veće od 50mg/L uzrokuje gušenje
i smrt riba, dok količina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe dišu
pomoću škrga koje rade na principu različite količine plinova u vodi i krvi. U
normalnim uvjetima, količina ugljičnog dioksida veća je u krvi koja dolazi u škrge, a
manja kisika. Kad se poveća količina ugljičnog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada
CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje povećane količine
CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Veća prisutnost ugljičnog dioksida izaziva i
padanje pH vrijednosti vode.
CO 2 H 2 O H 2 CO 3
ugljični dioksid + voda ugljikovodična kiselina
26
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
CO2
pH 6,0 6,2 6,4 6,6 6,8 7,0 7,2 7,4 7,6 7,8 8,0
KH previše optimalno premalo
0,5 15 9,3 5,9 3,7 2,4 1,5 0,93 0,59 0,37 0,24 0,15
1,0 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0 1,86 1,18 0,74 0,47 0,30
1,5 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4 2,8 1,76 1,11 0,70 0,44
2,0 59 37 24 14,8 9,4 5,9 3,7 2,4 1,48 0,94 0,59
2,5 73 46 30 18,5 11,8 7,3 4,6 3,0 1,85 1,18 0,73
3,0 87 56 35 22 14 8,7 5,6 3,5 2,2 1,4 0,87
3,5 103 65 41 26 16,4 10,3 6,5 4,1 2,6 1,64 1,03
4,0 118 75 47 30 18,7 11,8 7,5 4,7 3,0 1,87 1,18
5,0 147 93 59 37 23 14,7 9,3 5,9 3,7 2,3 1,47
6,0 177 112 71 45 28 17,7 11,2 7,1 4,5 2,8 1,77
8,0 240 149 94 59 37 24 14,9 9,4 5,9 3,7 2,3
10 300 186 118 74 47 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0
15 440 280 176 111 70 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4
20 590 370 240 148 94 59 37 24 14,8 9,4 5,9
28
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,
međutim ako se držimo pravila, teško može doći do problema.
CO2 regulator
Za CO2 nabavite što manju bocu budući da je potrošnja jako mala s obzirom na
kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilično jeftino.
Nakon boce regulator tlaka je najvažniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito
kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najčešće napravljeni za korištenje
nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna
regulacija sa laganim ispuštanjem CO2.
Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori.
Jednostupanjski regulatori nemaju mogućnost fine regulacija, pa ga koristimo sa
pomoćnim igličastim ventilom pomoću kojega precizno reguliramo pritisak.
Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu spuštamo pritisak iz boce na
nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije služi za preciznu regulaciju tako da
dobivamo nekoliko mjehurića u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost možemo
nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igličasti ventil. Na ulazni ventil od
regulatora potrebno je priključiti filter, koji će skupljati moguće nečistoće prije
ulaska u regulator koje bi ga mogle oštetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno
crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najčešće
ugrađeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora.
Također je moguće spajanje magnetskih ventila koji pomoću elektronskog pH
kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.
29
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Eheim CO2 komplet
30
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Kisik O2
Svi organizmi u akvariju za život trebaju kisik. Veliki potrošači kisika su bakterije i
mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Većina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim
pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu
fotosinteze, međutim ta količina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se
dodaje pomoću zračnih pumpica, koje pomoću gumenog crijeva i rasprskivača
utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protočne pumpe imaju
ugrađene mogućnosti dodavanja kisika pomoću venturijeve cijevi na ispustu filtera.
Također prilikom miješanja i razbijanja površine vode atmosferski kisik se topi u
vodi, pa nam kod većine današnjih filtera zračna pumpica nije stalno potrebna.
Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemoguć, budući da
se uvijek uspostavlja ravnoteža atmosferskog kisika i onog u vodi, međutim kod
povećanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete može doći
do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba možemo ustanoviti smanjenje
kisika, tako što plivaju prema površini i gutaju "zrak" sa površine (pomanjkanje
kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponašanju!). Često pomanjkanje kisika se
događa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do povećanja količine amonijaka
koji na sebe veže kisik u procesu razgradnje. Također se u prvim danim naglo
razvijaju bakterije koje su veliki potrošači kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i
zrak postanu topliji kisik brže hlapi, pa upravo tada najčešće dodajemo kisik.
Količina rastopljenog kisika do zasićenja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji
nekih rastopljenih soli.
°C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
O2
mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3
U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika količina kisika i aeracije vode
uzrokuje povećano hlapljenje ugljičnog-dioksida što ne odgovara biljkama i mijenja
pH vrijednost vode. Akvarijske zračne pumpice su prilično jeftin dio akvarija,
poznatiji proizvođači su Hagen, Tetra, Sera...
31
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Klor i Kloramin
Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te služi za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe,
jer uzrokuje nagrizanje i nadražaje sluznica škrga, očiju i kože, srećom
brzo hlapi iz vode, pa obično akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu
stave da "odstoji" obično 24h da bi klor ishlapio. Također postoje
pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...).
Nažalost klor koji se lagano uklanja više se ne koristi u vodovodu već ga
je zamijenio kloramin. Kloramin je puno štetniji i teže ga je odstraniti iz
vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje
poremećaje u krvotoku riba slično kao nitrit (methemoglobinemia).
Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima
za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina
je što pripravci za uklanjanje razgrađuju kloramin na klor i amonijak, klor brzo
ispari, ali ostaje amonijak.
Fosfati
Fosfati se ubrajaju u važne elementa u ishrani biljaka, međutim najčešće ih imamo
previše. Fosfati nastaju nažalost prije nego što dođu u naš akvarij, u vodi koja je
sve zagađenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom povećavaju
količinu fosfata. Previše fosfata uzrokuje razvoj neželjenih algi koje uzimaju hranu
za biljke. Fosfati se najčešće unose lošom kvalitetom vode i prekomjernim
hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana lošije kvalitete je
bogata fosfatima. Prilikom čišćenja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za
pranje u domaćinstvu, jer većina ih također sadrže fosfate.
32
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Dušik i dušikovi spojevi
Biološko funkcioniranje
akvarija
Kruženje dušika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaća zrak, vodu i tlo.
U akvariju pokušavamo uspostaviti biološku filtraciju i zbog toga su veći akvariji
pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruženja imaju manje negativne
učinke i sustav je stabilniji što je biomasa bakterija veća. Dušik je zastupljen u
zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i više od 60%. Unošenjem organizama u
akvariju započinje kruženje dušika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene
hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je
amonijak.
Amonijak NH3
Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konačno kao NH4+ (ionizirani NH3).
Pojednostavljeni princip: NH 3 H 2 O NH 4 OH
Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. Što je voda kiselija
i hladnija NH3 lakše prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je veća
opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne
vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti već
od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost veća od te
je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode moguće je biološkom filtracijom ili
33
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedeći korak čine bakterije
porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas
bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik.
Pojednostavljeni princip: NH 4 2H 2 O NO 2 8H
Nitrit NO2
Nitrit je manje toksičan od amonijaka, ali uzrokuje poremećaje u metabolizmu i
krvotoku riba uništavajući hemoglobin u krvi. Količine veće od 0.5 ppm na duže
vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome slične nedostatku
kisika. Nitrit uklanjamo biološkom filtracijom i periodičnom izmjenom jednog dijela
vode. Slijedeći korak čine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u
Nitrat. Nitrobacter bakterije su također aerobne.
Pojednostavljeni princip: NO 2 H 2 O NO 3 2H
Nitrat NO3
Nitrat je tek u velikim količinama toksičan za ribe, pa ga je poželjno imati u manjim
količinama, jer služi kao hrana biljkama. Dopuštena količina Nitrata ovisi o količini i
vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika količina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog
broja biljaka uzrokuje razvoj nepoželjnih algi koje uništavaju biljke i nepovoljno
djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodičkom izmjenom jednog dijela
vode. Nitrati se djelomično razgrađuju u ne aerobnim dijelovima, najčešće podloge,
dakle pomoću bakterija koje se razmnožavaju i hrane bez prisustva kisika. Međutim
u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neželjenih produkata u obliku plinova
(dušik, hidrogen-sulfid).
34
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Mjerenja parametara vode
Mjerenja parametara vode kao što su tvrdoća, količina nitrata i slično, vrlo su važni
za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica,
listića ili tekućine možete nabaviti u svakoj akvarističkoj trgovini, zasebno ili u
kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listića (lakmus papir)
ili pak malih bočica sa tekućinom koju miješamo s akvarijskom vodom. Upotreba
indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak
akvarijske vode u koju potom uronimo listić željenog
indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji očitamo
količinu u mjerenom uzorku prema priloženoj skali ili ako se
radi o tekućini postupak je isti osim što umjesto papirića
ukapamo nekoliko kapi određene tekućine. Najčešći testovi
koje sadrži kompleti su šest testova kojima jednostavno
kontroliramo:
Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i
NO3. Ostali testovi su potrebni i poželjni u slučaju "problema" tj.
većih poremećaju u akvariju (povećan broj nepoželjnih algi, slab
rast biljaka, itd.) ili početka i ambicioznijeg održavanja akvarija.
35
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Važnost periodične izmjene vode
Iz svega dosad navedenog neophodnost periodične izmjene jednog dijela vode je
više nego očita. Nagomilavanje dušikovih spojeva, fosfata i potrošnja nutrijenata u
vodi ne može zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode.
36
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ribe
1. MONERA (bakterije),
2. PROTOCTISTA (jednostanični organizmi),
3. FUNGI (gljive i lišajevi),
4. PLANTAE (biljke),
5. ANIMALIA (životinje)
1
Taxon /grč. taksis - red, (bojni) red ili (vojnička) vrsta, mjesto u bojnom redu
37
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Izbor i nabava
Izbor riba koje želimo držati ovisi o uvjetima u kojima žive i onom što im možemo
pružiti. Veličina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. Često trgovci
bezobzirno prodaju ribe koje narastu i veće od 30 cm kupcima sa malim akvarijima.
Zbog toga je potrebno dobro proučiti ribu koja nam se sviđa, njene potrebe, navike,
kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlakše se kod odabira držati prirodnog
biotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke.
Veličina akvarija
Vrsta ishrane
38
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Nabavljamo samo zdrave ribe, bez urođenih mana, koje su živahne i prihvaćaju
hranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lakše prilagođavaju novim uvjetima.
Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih duže vrijeme, ako su ribe nove, dođite u
trgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedica
transporta, jer su najčešće tada i podložne bolestima. Ribe mriješćene i odgojene u
akvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti određen
vrsti akvarija i njegovoj veličini. Pojednostavljeni princip računanja količine riba u
tropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalno
stavljamo 1cm dužine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima količina riba
se može udvostručiti zbog količine kisika koji je u hladnijoj vodi u većoj količini.
Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij traži adekvatnu filtraciju.
Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) možemo držati ukupno 60cm "riba" ili
npr.:
12 ribica od 3 cm
3 ribice od 4 cm
1 ribicu od 12 cm
= 60 cm
Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju ne
možemo držati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne i
trebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Također malenih riba možemo držati i
nešto više od ovog pojednostavljenog pravila. Dužina ribe se mjeri od početka vrha
glave do početka repne peraje.
Još jednom napominjem da se ove formule treba držati uz određenu rezervu i
ukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, uređenju akvarija itd.
Uzgajivači često drže velik broj matičnih riba u malim akvarijima, s obzirom na
veličinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlo
lagani za održavanje!
Transport
Kupljene ribe je najbolje transportirati u čistim PVC vrećicama, bez oštrih kutova na
dnu.
Obične vrećice za domaćinstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pa
mogu biti tamo ozlijeđene prilikom transporta. Kutove takvih vrećica presavijemo i
zalijepimo ljepljivom trakom. Vrećicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba biti
ispunjen zrakom i čvrsto zatvoren gumicom za domaćinstvo. Vrećicu je dobro
omotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Važno je da voda
ne promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vrećica sa ribom stavlja u kutiju od
stiropora ili kartona koji su dobri izolatori.
39
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Putuju li ribe dalje, izvan naše kontrole, napišite na kutiji:
PAŽNJA! ŽIVE RIBE - ČUVATI NA TOPLOM MJESTU!
I nemojte zaboraviti
NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!
Ishrana
Važno je znati što naše ribe jedu u prirodnom okruženju!
Po načinu prehrane dijelimo ih na:
Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne može pružiti potpune prehrambene
zahtjeve većine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu često obolijevaju od crijevnih
bolesti i nametnika. Odličan i jednostavan izbor je svježe smrznuta hrana koja je
puno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se naći već pripremljene mješavine za
određene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemija
račići...). Osim što su smrznute iste možemo i uzgajati ili pronaći u prirodi.
Artemia Salina
41
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Tubifex
Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm,
crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smeđi). Žive u sporo tekućim
slatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najčešće kraj kanala otpadnih
voda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,ali
su zbog većeg sadržaja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davati
u kombinaciji sa laganom hranom. Zbog staništa u kojem žive moramo paziti da ne
zagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je voda
kemijski zagađena i puna otrovnih tvari ,( što je nažalost danas čest slučaj) onda ga
je bolje potražiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer su
industrijski očišćeni od organskog otpada. Koloniju tubifexa držimo u plitkoj vodi (u
posudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) koju
trebamo što češće mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako će nam ostati
duže živi. Žive crve moramo davati ribama u tolikoj količini koju ribe mogu odmah
pojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija počeli zavlačiti u pijesak ,
razmnožavati i zamućivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogu
lakše progutati. Vrlo su praktične plastične košarice za hranjenje, koje se mogu
kupiti kod nas u trgovinama. Plastična košarica ima na dnu rupice kroz koje ribe
čupkaju crve dok košarica pluta po površini.
Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlađi, zbog svojeg sporog kretanja i velike
hranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25°C.
Veličine su oko 80 mikrona. Razmnožavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da su
se već nakon 24h od izlijeganja iz jajašca sposobni razmnožavati. Hrane se
bakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kišnici i mekanoj vodi
(može poslužiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola žličice
42
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
šećera i svaka 3-4 dana pola žličice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu u
održavanju biološke ravnoteže u akvariju. Rotatorije su najlakše za uzgajanje i
prihranu mladih ribica.
Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papučica)
Do infuzorija možemo doći tako da
Paramecium caudatum, 206 µm u 1L vode dodamo komadiće suhe
trave ili uvenulog lišća (može i kora
od banane).
Zatvorimo posudu i stavimo na
dnevno svjetlo na temperaturu od
24-26°C i za 5-6 dana kada se
voda zamuti od organskog
raspadanja i mikroorganizama,
možemo početi sa procjeđivanjem
kroz gazu ili vatu i hranjenjem
ribica. Dodavanjem svježe vode i
par kapljica mlijeka održavamo
kulturu infuzorija. Posudu sa
planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on će se za
neko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj način možemo najlakše skupljati.
Međutim ovakav način ima jedan nedostatak, a taj je da ne možemo dobiti čistu
kulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, već se miješa sa
ostalim planktonima i bakterijama. Čisti paramecijum možemo dobiti samo iz
biološkog labaratorija.
43
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe
Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim staništima i postoji oko 450 poznatih
vrsta. Prosječna veličina je od 0.2 do 3mm. Pomoću snažnih udaraca antena na
glavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije koju
filtriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnožavaju
u jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim slučajevima koristimo kao prirodni
filter za održavanje čistoće vode. Ako su nam u akvariju razmnožene zelene alge,
tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekoliko
tjedana očiste akvarij od algi i biljke počinju intenzivnije rasti, pa nakon toga
možemo ubaciti ribe. Vodene buhe se također razmnožavaju partenogenetski i
uspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju u
akvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj količini jer uzimaju ribama
kisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mrežama tamo gdje nema drugih
riba, jer smo tada sigurni od nemogućnosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe su
vrlo važna karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama i
drugim organizmima(Hydra) koji su također važni u održavanju ravnoteže životnog
staništa.
Mali jednooki račići maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja.
Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i plićacima sa vodenom buhom
(Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih račića, pretežito su veliki 0.5 do
2mm, a najveća vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Većina ih se
razmnožava partenogenetski (jaja se oplođuju bez oplodnje). Hrane se, ovisno o
svojoj veličini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici
44
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
(paraziti) na većim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlađi, jer se mogu
parazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inače su odlična hrana za odrasle
manje ribe, međutim teško ih je umjetno uzgajati duže vrijeme, jer su osjetljive na
biološke promjene u vodi. Teško ćemo održavati vodu dovoljnim odnosom
planktona i ciklopsa. To je naporno i traži dosta vremena, tako da se ovom hranom
isplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode.
Kišne gliste su odlična hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite i
uzimajte ih sa čistih područja nezagađenim pesticidima i otpadnim tvarima.
45
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Bolesti
Ako ste se držali osnovnih pravila i većine gore navedenog, bolesti riba će
vam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "bolje
spriječiti - nego liječiti". Ribe u dobroj kondiciji biološki i imunološki su
otporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogućnost razvoja
patogenih organizama i bakterija.
Ukoliko imamo više akvarija, moramo biti oprezni u slučaju pojave bolesti da je ne
prenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najčešće bolest donosimo
(nesvjesno) u akvarij, s toga spriječite problem sa malim karantenskim akvarijem u
kojem će vaša nova riba naći mir nakon stresnog transporta i promjene okoline.
Poseban problem predstavlja unošenje organizama i hrane skupljene u prirodi.
Danas je posebno teško pronaći istinski čiste vode, tako da moramo biti vrlo pažljivi
kod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijeme
boravka u karanteni neće škoditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da je
potpuno oporavljena (jede, živahna je, ne boji se) stavite ju u zajednički akvarij.
Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stres
je najveći uzročnik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su većinom u
trgovinama).
46
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ovdje u tablici je opisano nekoliko najčešćih bolesti, simptomi i način liječenja.
Nadam se da vam nikada neće zatrebati:
47
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Lijekovi
UV Sterilizacija
UV sterilizatori, njihov način rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima.
UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za moguće bolesti, jer uništava
gotovo sve vrste parazita i većinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je što
možemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog učinka na biološki sustav i
negativne učinke. Negativna je, veća cijena, međutim ukoliko imamo više akvarija,
kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi.
Sol
Sol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u liječenju
riba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na biološku filtraciju za
razliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo iz
akvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Učinkovita je kao dezinfekcijsko
sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod većine parazitskih oboljenja i
olakšava osmoregulaciju tjelesnih tekućina. Naime, ribe dišu pomoću
osmoregulacije tj. razmjene molekula u tekućini. Poremećaj o osmoregulaciji
zovemo osmotički šok i često ostavlja teške posljedice već za kratko vrijeme.
Ovakav poremećaj može doći od stresa, loše kvalitete vode, parazitskog ili virusnog
oboljenja i često kao popratna otežavajuća okolnost. Tjelesne tekućine u organizmu
imaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One vežu molekule
vode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Međutim, okolne vode imaju
relativno malu količinu topljivih supstanci - najviše neorganske molekule kao što je
kalcij itd., i zato je veći broj slobodnih molekula vode uvučen u polu propustan
organizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlači u
organizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. miješanje ili širenje bi se nastavilo
sve dok ne bi dosegnuli stanje ravnoteže i dok tjelesne tekućine u organizmu ne bi
imale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi značilo
sigurnu smrt organizma gušenjem (osmotički šok). Kad se sol doda u vodu to
privlači molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tih
otopljenih molekula u okolnim vodama prekoračuje zbroj u tjelesnim tekućinama,
tad će voda biti, difuzijom, izvučena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno o
tvrdoći vode. Tvrde vode će vezati više molekula vode nego meke i zbog toga
upotrebljavaju manji pritisak nego meke vode.
Dugotrajni (preventivni) tretman:
1 do 3g na 1l vode
Kratkotrajne kupke:
Upute za korištenje soli:
10 do 30g na 1l vode u vremenu
od 3 do 30 min ovisno o količini
soli u otopini, u karantenskom - Koristite čistu sol bez dodatka i sredstava protiv
akvariju osigurajte snažnu aeraciju zgušnjavanja
- Sol u većim količinama je štetna za biljke i neke
kisikom. Ako se liječenim ribama
vrste riba (npr. Corydoras sp.)
"stanje" pogoršava (teško disanje, - Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao
okretanje na leđa) tretman otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokuju
prekinite. opekotine i rane na ribama
- Sol se uklanja samo izmjenom vode
48
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
FORMALDEHID (Formalin)
Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7%
formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog
toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne,
pa se držite uputstava o korištenju formalina. Prvenstveno se koristi kao
paraziticid u liječenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je učinkovit
kod parazita na koži, škrgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan i
interne infekcije i parazite.
Upute za korištenje:
Formalin koristite samo uz dobru zaštitu i upute proizvođača.
Ovo je samo dio uputa za korištenje formalina, ostatak zatražite od proizvođača!
SIGURNOSNI LIST
U skladu s 91/155/EEC
Datum izdavanja: 19. svibnja 1998.
Kemika d.d. Zagreb
49
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Važno je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzima
vodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladišti na niskim temperaturama on prelazi u
paraformaldehid, koji je iznimno toksičan spoj i trenutačno ubija ribe. Formalin se
koristi i kao algicid u malim ribnjacima za uništavanje algi.
Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pa
često pokušavaju iskočiti van i u tim pokušajima pršću i špricaju perajama, stoga
čuvajte oči! Ovakve kupke se mogu koristiti za sprečavanje pojave plijesni na ikri.
Antibiotici
Antibiotici se upotrebljavaju kod teških bakterijskih infekcija. Tretman se
provodi u karantenskom akvariju, zbog toga što većina antibiotika
uništava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte po
uputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama.
ERITROMICIN®
20% topljivi prašak
Sastav:
1 g praška sadržava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanata
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.
TRIMETOSUL®
prašak
Sastav:
1 g praška sadržava:
trimetoprima 20 mg,
sulfafurazola 100 mg.
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.
GEOMYCIN®
20% topljivi prašak
Sastav
1 g praška sadržava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida.
Indikacije
Liječenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija
eritrodermatitis i upala plivaćeg mjehura.
Način uporabe i doze
Ribe: 3 - 4 g praška/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.
50
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Sredstva za liječenje riba proizvođača Tetra i Sera:
Tetra
TetraMedica ®GeneralTonic 30ml
Lijek širokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivična
oboljenja.
TetraMedica ®FungiStop 30ml
Lijek protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikre
kod mrijesta.
TetraMedica ®ContraIck (ContraSpot) 30ml
Lijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium.
TetraMedica ®GoldOomed 30ml
Lijek širokog raspona za hladnovodne ribice i organizme.
TetraMedica ®GoldOopharm 30ml
Lijek širokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra.
Sera
Sera Costa®med
Lijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius,
Costia,
Chilodonella, TrichodinaSera Costapur
Lijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina
Sera mycopur
Protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcije
ikre (preporučuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).
Sera ectopur
Protiv gljivičnih oboljenja i parazita, sadrži razne soli koje oslobađaju kisik u
vodi, stoga se preporučuje korištenje prilikom upotrebe drugih lijekova.
Sera Oodinopur A 15ml
Lijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporučuje u
karantenskom akvariju.
Sera baktopur 15ml
Lijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter
columnaris.
Sera baktopur direct (24 tablete)
Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim učinkom i snažnim djelovanjem, lijek se
preporučuje u karantenskom akvariju, uništava sve vrste bakterija, pa tako i one
važne za biološku filtraciju.
51
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Biljke
Biljke kao što sam objasnio ne pridonose samo vizualnom učinku akvarija,
nego imaju važnu ulogu i u biološkom funkcioniranju akvarija.
Početnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija,
međutim često stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo
neophodne. Puno je teže održati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, nego
onaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju u
posebno "aranžiranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste.
Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvoj
jačih izvora svjetlosti doveo je do korištenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljke
izlaze iz vode i pružaju listove i cvjetove iznad površine. Vrlo bitan je pravilan
odabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagađuje vodu i narušava izgled
i cjelokupan biološki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi i
vrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Možemo ih podijeliti na
heliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene i
prigušeno svjetlo. Praktično ih akvaristi dijele na brzorastuće i spororastuće, kao i
na one sa korijenom i plutajuće (bez korijena). Biljke se razmnožavaju na nekoliko
načina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budući je spolno
razmnožavanje (pomoću cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teško i ne daje
odgovarajuće rezultate, uzgajaju se najčešće nespolne vrste biljaka.
Sadnja biljaka
Ovisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najčešće u podlogu tako da
ne budu previše duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmite
u obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjerano
plitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite i
poravnajte tako da se lakše mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule i
oštećene listove odrežite da biljka ne troši energiju koja će joj trebati za razvoj
korijena. Na početku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastuće biljke, koje će
uspostaviti brže biološku ravnotežu. Biljke zasadite odjednom, u većim količinama,
jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pružaju priliku za razvoj algi. Biljke
moraju dominirati i uzimati hranu algama, inače će se dogoditi suprotno. Uz sve
ostale kvalitete vode za razvoj biljaka važni su esencijalni mineralni nutrienti.
Dijele se na:
Makro nutriente (dušikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njih
biljke koriste većinom kao energiju i u akvariju ih ima većinom u izobilju i dolaze od
organskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u obliku
gnojiva.
Mikro nutriente (željezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljke
koriste u malim količinama, ali su iznimno važni za pravilan i intenzivan rast biljaka.
Mikro nutriente najčešće dodajemo u obliku tekućeg gnojiva, bilo gotove proizvode
ili napravljene. Poznati proizvođači tekućih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera
Makronutriente možemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupla
drops)
Vrlo je važno držati sve ove elemente u ravnoteži. Ovdje se vidi veliki utjecaj i
važnost biljaka u biološkoj ravnoteži akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dio
ravnoteže, priroda će se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, međutim
najčešće je to "razarajuće" za akvarij zbog neovisnog i ograničenog sistema. Ako
makro nutrienti narastu u odnosu na količinu biljaka koje ih troše, neizbježan je
54
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
porast algi koje će bujati sve dok ne isprazne višak otpada. Povećanje količine
svjetla i nutrienata, bez istovremenog povećanja količine ugljičnog dioksida dovodi
do biološke dekalcifikacije.
55
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
Biljke imaju odlučujuću ulogu u
kreiranju konačnog izgleda
akvarija. Prilikom uređenja biljke
dijelimo na one koje se sade u
prednjem dijelu (nisko rastuće) i
one koje sadimo na zadnjem
dijelu (visoko rastuće) Dizajn
uređenja ograničen je samo
vašom maštom. Evo nekoliko
savjeta za lakši početak
uređenja. Za početak napravite i
skicirajte plan sadnje što će vam
uveliko olakšati uređenje. Prvo
vizualno moramo odvojiti prednji
dio od zadnjeg. Na taj način
dobivamo veći dojam dubine i
veličine akvarija.
Ovdje odlučujući odabir biljaka imaju boja i veličina. Na prednjoj strani trudite se
imati što manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malene
svijetle biljke, koje se razmnože u gustoći tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih".
Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorus
tenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii...
Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena,
pružajući kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljati
na sredinu akvarija, već ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Uređenje
uglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na trećine.
Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevom
ili desnom koja se približava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na taj
način iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastuće
biljke koje će raditi sjenu s listovima, a možemo ih kombinirati s ukrasnim
korijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus,
Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnog
zida efektno možemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti od
stiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak sloj
podloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podižu
stepenasto podlogu, tako da pružaju dojam poniranja i dubine, što je teže postići
blagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrste
Anubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdižu
prema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze sa
velikim širokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa strane
dolaze biljke sa dugačkim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogeton
crispus, Vallisneria spiralis...)
56
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Alge
O važnosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori činjenica, da se nalaze u svim
vrstama voda do dubina od 150 m a vode čine 2/3 površine planeta. Alge postoje
kao planktonske (žive u vodi) i one koje su pričvršćene za dno. Fitoplanktoni i
tihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko
8000 vrsta. Alge čine više od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika.
Filogenetički značaj je velik, budući da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su neke
vrste dugačke samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrste
dugačke i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Većina algi ovise o fotosintezi i
sadrže klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomažu proces fotosinteze.
Zašto toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke,
to moramo znati da bismo mogli spriječiti njihovo pojavljivanje. Alge mogu
prouzročiti velike probleme i biti indikacija poremećaja kemijskih vrijednosti vode,
naravno, nekoliko zelenih točkice na staklu može biti i dokaz čiste vode.
Upoznavanjem vrsta algi možemo prepoznati moguće probleme. Za akvariste
postoje dobre i loše alge, neke su otrovne, a neke čak i uzgajamo (Cladophora
aegagropila)
Zelena voda
U akvariju, pogotovo u početku formiranja voda često dobije zelenu boju. Ovo se
događa zahvaljujući sićušnim jednostaničnim algama,
koje zahvaljujući fotosintezi proizvode sebi energiju.
Rezultat ove pojave je uspostavljanje biološkog
kruženja. Srećom, ove alge su bezopasne i nestaju
nakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojačano
ozračivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer noću
troše kisik.
57
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Smeđe alge
Smeđe jednostanične alge često oblikuju grudice kao prah, a dolaze većinom od
povećane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjem
jačine intenziteta svjetla.
Točkaste alge
Alge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih točkica ili finog zelenog sloja su
zapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju se
mehanički, magnetnim čistačem koji se može kupiti u svakoj trgovini sa
akvarističkom opremom ili britvicom.
Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) također pomažu uklanjanju
ovih vrsta algi.
58
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Također postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilično djelotvorna
dok su neka i štetna za pojedine organizme u akvariju. Međutim, takav način
uklanjanja algi nije dugotrajno rješenje, jer alge će se opet vratiti ukoliko ne
riješimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokušaj
prirode da uspostavi ravnotežu koja se poremetila unutar sistema u kojem želimo
da dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave određeni uvjeti za rast algi iz spora
pomoću kojih se razmnožavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, počinje bujati život
algi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su često
radikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.
Crossocheilus siamensis
59
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ostali slatkovodni organizmi
Puževi
Puževi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda i
korisni organizmi. Čiste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podlogu
usitnjavajući otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskralježnjaci predstavljaju
ogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima,
već u puževima! Oni sretnici koji su izabrali puževe porodice Ampullariidae (eng.
Apple snail), popularno zvane jabučari, mogu uživati u suživotu biljaka, puževa i
riba. Naime, ovo je jedina porodica puževa koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) i
koja polaže jajašca iznad površine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrste
puževa koje najčešće nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se brže i lakše
razmnožavaju. Ovi dvospolci se razmnožavaju tako da lijepe jajašca na donju
stranu listova u vodi, te nam tako otežavaju uklanjanje neželjenih jajašaca u svrhu
održavanja određene populacije. Često se naseljavanje puževa dogodi nenamjerno,
kod sađenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajašca koja se kod nekih vrsta teško
uoče. Zato se pridržavajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolje
činiti na nekom jačem izvoru svjetla pomoću kojeg tanji listovi postanu prozirniji, pa
nam takav "rendgen" pomaže u otkrivanju jajašaca. Previše puževa prljaju vodu,
jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puževi jabučari su puno veći od drugih,
češćih vrsta koje često susrećemo u akvarijima.
Skupina jajašaca koje izbacuju su puno veća i lakše ih uočavamo. Jabučari imaju
još jednu različitost od ostalih, a to je "sinfon" pomoću kojeg udišu atmosferski
zrak. Budući da se radi o tropskim i subtropskim područjima gdje prebivaju ovi
organizmi, često zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisati
atmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvučen) i puž kada se približi površini izbacuje
sinfon koji zna biti i duži od cjelokupne veličine puža (koji narastu i 15cm u
promjeru). Ova "metoda" disanja je slična ribama labirintovkama (dvodihalicama),
ali ovdje služi kao prirodna obrana, jer bi puž bio ranjiv od prirodnih predatora kada
bi izašao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajašca su
pak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronašle i pojele ribe.
Odličan odabir puževa u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puževi.
Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri “čistači” algi.
Neritina natalensis
60
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Planorbidae Maleni smeđi puževi porodice Planorbidae su nažalost
često "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe na
listove, staklo i ostali interijer u akvariju teško se vide,
budući da su veličine 3-4mm, u početku prozirne boje
kao želatina sa sitnim točkicama (zametci puževa) koje
se s vremenom povećavaju. Jaja su čvrsto zalijepljena i
nemoguće ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstraniti
jajašca možete nekim tankim, oštrim predmetom
(britvica, nožić). Način održavanja broja puževa je da
nabavite neku od riba porodice Botia. Većina tih riba jede
puževe, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vađenje puževa zna biti
zamoran i često neuspješan posao koji traži puno strpljenja i pažnje. Postoje
također industrijski "otrovi" za uništavanje puževa, ali ih ne preporučam jer su
otrovni za ribe dna i algare. Osim toga, puževe moramo vaditi kad ugibaju, jer nagli
pomor zagađuje vodu organskim otpadom. Ako zaista želite puževe, svakako
izaberite jabučare.
Račići
Najpopularnija vrsta malenih račića su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp,
Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do šest
centimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim točkicama na bokovima i repu.
Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listića i dobri
su u kontroli prekomjernog bujanja algi. Račići su većinom algari, ali pojest će
ponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema držati u grupnim akvarijima,
morate znati da ih veće ribe često uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blage
kiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povišenu količinu amonijaka. Razmnožavanje
je prilično teško, mada se u zadnje vrijeme sve više uspješno razmnožavaju, te s
time postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnožavaju se nakon šest mjeseci
starosti, tako da ženka položi do tridesetak oplođenih jajašaca na svoje zadnje noge
i nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra sićušni račići. Od sitnijih
račića poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumble
bee) koji su manji i crvene boje slični morskim škampima.
61
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Zaključak
Onaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje.
Znanje koje nažalost danas sve rjeđe možemo dobiti promatrajući pravu prirodu.
Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudima
teško je opisati. Nadam se da će ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoći da
jasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, a
planiram u slijedećim verzijama predočiti neke praktične savjete uređivanja akvarija
sa detaljnim opisima i slikama. Također ću opisati i najčešće vrste riba i biljaka ...
Nadam se da ću do kraja ove 2003 godine detaljno završiti knjigu, onako kako sam
je zamislio. Knjiga će biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukoliko
imate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznim
prijevodima, terminima tako da će nekim akvaristima biti neobični prijevodi, jer su
naviknuti na većinom engleske nazive i termine. To je također posljedica
nedostatka literature.
lic(at)orbicon.com
62
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Provjerite svoje znanje
64
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica