- Znanstvenik u kolijevci (Alisson Gopnik)

EPISTEMOLOGIJA grana filozofije koja se bavi porijeklom spoznaje [npr. Kako znamo
toliko mnogo kad su naa osjetila toliko ograniena?]
-3 problema porijekla spoznaje:
1) Problem tuih umova kako od reagiranja na razliite podraaje
(percepcija)dospijevamo do uobiajenog doivljavanja ljudi
2) Problem vanjskog svijeta doivljaj svijeta kao beskonano promjenjivog
tijeka osjeta
3) Problem jezika pretvaranje izgovorenog (i utog) u misao dekodiranje
glasova i rijei
- Razvojna psihologija prouava razvoj ovjeka od roenja do smrti
- zadatak razvojne psihologije je otkriti kako bebe dolaze do spoznaje [kakav je to program?]
- ljudski um dijeli se na 2 dijela: prirodni (oblikuje ga evolucija) i kulturalni (oblikuje se
uenjem) izmeu njih postoji meudjelovanje
- razdoblje zatiene nezrelosti (djetinjstvo) djeci daje vremena da upoznaju svoju specifinu
fiziku (socijalnu) okolinu
-2 evolucijska dara:1) velika sposobnost uenja;
2) zatieno razdoblje tokom kojeg te sposobnosti trebamo uspostaviti
POVIJEST
-Antika, Sokrat o apstraktnim pojmovima ne uimo iz vlastitog iskustva spoznaju
imamo od poetka ivota (ugraene u na genetski kod) sjeamo ih se iz prolog ivota
- John Locke (17.st.) djeca su tabula rasa
- romantiarski pjesnici i filozofi (po. 19.st.) djeca raspolau posebnom vrstom spoznaje
(kao i primitivni ljudi) upravo zato to su tako neuka njihova spoznaja nalikuje poeziji
- Jean Piaget (1920.) suvremena Sokratova metoda bebe imaju razliit pogled na svijet
od odraslih (nisu roene sa znanjem odraslih, bilo da ono potjee iz prolog ivota ili DNA)
imaju mone mehanizme za uenje
- Lev Vigotski (1920.) istie vanost pismenosti za kognitivnost i percepciju
- odrasli imaju kljunu ulogu u onome to znaju djeca odrasle djeca koriste kako bi
rijeila Problem spoznaje (roditelji prilagoavaju ponaanje djeci)
- Freud djeca su apoteoza strasti, stvorenja voena pohotom i apetitima percepcije svijeta
su iskrivljene fantazije djeje misli i uvjerenja oblikovane njihovim primitivnim nagonima
1

-Skinner djeca su prazne ploe koje ekaju da ih ispiu rasporedi potkrepljenja

- 1960. sveuilita ulazak ena na sveuilita doprinio istraivanju beba
- 1980. razvoj tehnologije (videorekorder,PC ) fokusiranje na djeje neverbalno
ponaanje, reproduciranje snimljenog
DRUGO POGLAVLJE
-

ljudi su socijalna vrsta kojoj opstanak ovisi o oslanjanju na druge

shvaanje ljudi oko sebe dio je formiranja vlastite linosti
3 naina na koje je priroda rijeila problem spoznaje :
o 1) uroena spoznaja,
o 2) mone sposobnosti uenja,
o 3) nesvjesno pouavanje koje osiguravaju odrasli
habituacija bebi nakon nekog vremena isti prizor dojadi; ako ga promijenimo beba
se trgne i to primijeti [vesela i tuna lica bebe razlikuju lica, mirise i glasove]

unutar prvih 6 mjeseci djeca razlikuju izraze veselja, tuge i srdbe

bebe od roenja mogu imitirati izraze lica
bebe stare 1. god mogu komunicirati na neki svoj nain (npr. pokazivanje prstima)
o vlastite reakcije usklauju s reakcijama okoline
o vrlo dobro pamte
o u dobi od 1,5 god. 2 god. ue da se stavovi i elje okoline mogu razlikovati
od njihovih [npr. ne dirati ice od struje, preferiranje kelja naspram okolade]

nemogua druga godina tvrdoglavost istraivanje nejednakih elja djeca ele

shvatiti kako funkcioniramo
empatija prema drugima u dobi od 2 godine
do 3. god. djeca naue to vide sama, a to drugi [telefonski razgovor]
CHILDES baza snimljenih razgovora djece

-djeca se sama nikad u vezi ni s im nee predomisliti

- lako brkaju ono to im je reeno i ono to sami vide
- trogodinjaci ne mogu zapamtiti kako su neto saznali, tj. doli do odreene informacije, ali
njihovo svakodnevno pamenje je odlino
- Descartes- jedino to sasvim sigurno znamo je to to sami mislimo Mislim, dakle jesam
-odnosi roditelja i djece razvijaju se i mijenjaju paralelno s procesom njihovog meusobnog
upoznavanja i razumijevanja

FENOMEN INFANTILNE AMNEZIJE kao odrasli se ne sjeamo stvari koje su nam se

dogodile mnogo prije no to smo imali 3 godine
- u dobi od 3 godine nismo sposobni razlikovati prole i sadanje misli

- s 5 godina um shvaamo na nain na koji ga shvaamo danas razumijemo misli, uvjerenja,

percepcije, emocije, elje i osjeaje
AUTIZAM poremeaj koji pogaa 10 djece na 10 000 djece
- bioloki razvojni poremeaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam
je vrlo sloeni poremeaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva
socijalna interakcija i komunikacija, ogranieni i ponavljajui obrasci ponaanja.
-djeca autisti vie zaokupljena stvarima nego osobama (ak ih izbjegavaju)
-vana uloga brae i sestara u djejem razumijevanju ljudskog uma osiguravaju protuteu
naglaavajui razlike izmeu onog to ele oni samo, a to njihovi mlai braa i sestre;
bebe motivirane razumjeti svoju stariju b&s i donositi tone pretpostavke o njima (sluga
vie zna o gospodaru no to gospodar zna o sebi samom)
TREE POGLAVLJE
-

sposobnost percipiranja i shvaanja objekata uzimamo zdravo za gotovo otkud

dolazi to znanje?? puno znamo od poetka ivota, jo vie uimo, a nesvjesno nas
pouavaju i drugi

bebe vole pruge i ahovnice [pruge oznaavaju gdje objekti poinju a gdje zavravaju]
bebe mogu pratiti kretanje objekta te predvidjeti kako e se on kretati u budunosti
bebe imaju konstantnost veliine [objekti koji su dalji su manji]
bebe razumiju odnose izmeu informacija i podraaja koji dolaze iz razliitih
izvora
bebe postupno ue o postojanju skrivenih objektata (objekti postoje iako ih bebe
vie ne vide)
djeca stara 3 mjeseca razumiju uzrono-posljedini uinak kako njihovi postupci
mogu utjecati na dogaaje u svijetu
bebe razumiju da se dogaaji mogu uzrokovati tako da se neto ini, ali jo ne
shvaaju da se to treba initi putem fizikih procesa
bebe brkaju 2 vrste uzronih procesa procese kojima se utjee na stvari (ritanje) i
procese kojima se utjee na ljude (gugutanje i smijeh) [eksperiment s mobilom,
trakicom i smijanjem mobilu jer se ne kree] to se mijenja u dobi od oko 1 godine
starosti naue razlike izmeu psiholoke i fizike uzronosti
u dobi od godine dana shvaaju kako objekti mogu utjecati jedni na druge [grablje i
igraka]

kategorizranje ima veliku ulogu u raspoznavanju predmet

do dobi od godine dana djeca razvijaju sposobnost kategorizacije [konjii i olovke]
u dobi od 2-3 godine dublji pojam o tome to za neki objekt znai pripadati nekoj
kategoriji
djeca u dobi od 3-4 godine gledaju ispod povrine stvari (objekte koji izvana izgledaju
razliito, a iznutra isto djeca percipiraju kao iste vrste) (kamen, biljka)

-djeca stara 6 mjeseci objekte ispituju pomou svih osjetila koja su im na raspolaganju
(ukljuujui okus); do dobi od 1 godine sustavno variraju akcije koje izvode nad objektima; u
3

dobi od 18 mjeseci (ako im pokaemo neko neoekivano svojstvo objekta) djeca istrauju
postoji li jo neko takvo svojstvo [kantica i mukanje]
Whorfianska hipoteza (Benjamin Lee Whorf) gramatika naeg jezika utjee na nain
naeg miljenja pogreno! razliiti jezici samo olakavaju rjeavanje razliitih problema
[engleski i korejski]

WILLIAMSOV SINDROM uljudna i srdana djeca koja imaju probleme s

razumijevanjem fizikog svijeta (s 3-4 godine shvaaju skrivene objekte i razvrstavanje
objekata po kategorijama, ne mogu prijei cestu ili shvatiti kako doi kui) u interakciji sa
socijalnom okolinom samopouzdanost i povrnost
etvrto poglavlje
-

shvaanje utog podrazumijeva iznimno sloen skup prorauna i reakcija

ljudi koji govore razliite jezike potpuno drukije uju glasove [japanski i
engleski]
od trenutka roenja djeca znaju vane stvari o jeziku, a mnogo toga o njemu naue
prije negoli izgovore i jednu jedinu rije [ak i prije nego to naue govoriti
odgonetavaju glasovni kriptogram i rjeavaju mnoge probleme razumijevanja jezika]
rijei nas ne odvode u druge svjetove ve same stvaraju svoje vlastite svjetove
izazov dekodiranja glasova i pretvaranja ih u smislene rijei koje imaju znaenje
stvoreni smo sa sposobnou da primamo nizove glasova i pretvaramo ih u
reprezentacije znaenja raspolaemo implicitnim skupom pravila koja nam
omoguavaju da slijed glasova koje ujemo pretvaramo u slijed ideja taj sustav
je stvoren i razvijen evolucijom i svojstven samo ljudima
djeji problem jezika: otkriti to drugi ljudi oko nas ine i nauiti kako da i mi
inimo to isto [odrasli su istovremeno i uitelji i predmet uenja]
u dobi od 5-6 godina djeca precizno shvate kojim se jezikom govori u njihovoj
zajednici
kategorijalna percepcija percipiranje kontinuirano promjenjivog skupa glasova
kategoriki (kao bijelo ili crno; pokus s R i L glasom) bez ieg izmeu dva glasa
(Japanci)
govornici razliitih jezika razliito uju i izgovaraju glasove izloenost
odreenom jeziku mijenja nae mozgove i oblikuje nae umove te zbog toga mi
razliito percipiramo glasove
pokus s dudama koje umjesto mlijeka proizvode zvuk prestaju brzo i naglo sisati kad
cijelo vrijeme uju jedan te isti glas (postane im dosadno) bebe stare mjesec dana
razlikuju svaki glasovni kontrast fenomen kategorijalne percepcije (jednako
kao i odrasli svi R su isti, svi L su isti) NO, za razliku od odraslih mogu
razlikovati sve glasove koji se koriste u svim jezicima svijeta 'GRAANI SVIJETA'
s otprilike 10 mjeseci bebe postanu jezino kulturno-ovisne (japnski r-l jednako kao
ni njihovi roditelji) [dob od 6-12 mjeseci prestaju biti 'graani svijeta']
s otprilike 6 mjeseci djeca organiziraju glasove svojih jezika na nain odraslih osoba
4

u dobi od jedne godine govorne kategorije beba poinju nalikovati kategorijama

odraslih iz njihove kulture prije no to navre godinu dana bebe organiziraju glasove
u sloenu koherentnu strukturu koja je jedinstvena za njihov odreeni jezik
bebe najprije svladavaju glasove svog jezika, a to im potom olakava uenje rijei
(ne ue prvo rijei, pa im onda one pomau razlikovanju u glasova)
s oko godinu dana djeca prelaze s glasova na rijei
naglaske naue s oko 9 mjeseci
oko 3. mjeseca poinju gukati (oooo, aaaa)
oko 7-8 mjeseci poinju brbljati (nizovi slogova dadadada,babababa)
izmeu godine-godine i pol poinju proizvoditi glasove specifine za svoju drutvenu
zajednicu
djeca iz razliitih zemalja i razliitih jezinih podneblja ue razliite glasove
veliku vanost imaju roditelji koje djeca pokuavaju imitirati- motivira ih injenica to
uje odraslu osobu kako proizvodi neki glas
jedna od prvih rijei je rije nema, potom rijei jesu li uspjele u neem il ne (there! za
uspjeh a za neuspjeh uh-oh)
u razdoblju kada tek poinju govoriti, mnoge bebe iznenada poinju imenovati i pitati
za imena svega to vide
brzo mapiranje pokazivanje djeci neki pojam i rei im to je to (moe i pogreno,
npr. jabuka je daks!)
do tree godine djeca naue spajati rijei u reenice (naue pravilan poredak i
znaenje odreenog poretka rijei --> medo ljubi nije isto kao i ljubi medo)
snani mehanizmi uenja (naroito za uenje specifinih svojstava vlastitog jezika)
prototipski glas (usporedba slinih s njim zanemarivanje razlika oni su taj glas)
igrajui se glasovima djeca ue kako proizvoditi glasove koje svakodnevno uju
bebe vole majinski jezik (ili roditeljski, skrbniki jezik tepanja i to)
majinski jezik univerzalan olakava djetetu mapiranje glasova koje
koristimo u jeziku (konstantna ponavljanja Nisi li ti lijepa beba? Jesi,lijepa beba si!;
duina izgovora)
karakteristike -visina glasa dramatino poviena, katkada i za vie od jedne
oktave,Intonacije postaje melodina i pjevna, govor nam se usporava i ima
prenaglaene i produljene samoglasnike, univerzalan je
reenice na majinskom su krae i jednostavnije to djeci pomae da dokue
smisao i gramatiku svoga jezika, a naglaeni samoglasnici pomau im nauiti
glasove svojega jezika

PETO POGLAVLJE
-

puno vie znamo o tome to djeca ue nego kako to ue

mozak podatke, podraaje i informacije transformira u podatke razumljive njemu
samome
Descartes 2 razliite tvari: fizika tvar (stijene, drvee, tijela), mentalna tvar (duh,
dua, um) ljudi su kombinacije tih dviju tvari Gilbert Ryle duh u stroju
5

androidna epistemologija ulazne i izlazne informacije na temelju ulaznih

informacija raunalo moe predvidjeti (i dati) izlazne
Istraivanja iz razvojne psihologije pokazala su da male bebe zapravo imaju veliku
koliinu znanja
One spoznaju svijet oko sebe, te pokazuju doivljavanje podraaja na razliite naine
izrazi lica, geste, postupci
Iako raspolae odreenim znanjima, potrebno je da dijete neprekidno ui
Neke stvari otkriva povezujui ulazne i izlazne informacije, a dijelovi bebinog mozga
tek sazrijevaju
djeca prvo obraaju panju na naine na koje se stvari, a ne koje su boje, teksture i
oblici
Tijekom odrastanja djeca nadograuju i nadopunjuju svoje vienje svijeta
bebe prevode informacije iz svijeta u bogate, sloene, apstraktne i dosljedne
reprezentacije te reprezentacije omoguuju bebama da na odreene naine
interpretiraju svoje iskustvo i donose predvianja o novim dogaajima
bebe uenjem (stjecanjem iskustva) svoje postojee reprezentacije obogauju,
modificiraju, mijenjaju djeca sama sebe reprogramiraju
drugi ljudi programirani za pomaganje djeci da reprogramiraju sama sebe
tokom prve 3 godine radikalno mijenjaju svoje cjelokupno poimanje ljudi, objekata i
rijei
Otto Neurath spoznaja je jedrenjak kojeg ponovno gradimo tijekom plovidbe u
njemu (naa uvjerenja i spoznaje konstantno se mijenjaju i modificiraju te tako
stiemo nove naine spoznavanja i djelovanja) kljune transformacije dogaaju se u
dobi do 18 mjeseci te 3-4 godine
bebe mogu aktivno intervenirati u svijet jednako kao to mogu i pasivno o njemu
uiti
slinost izmeu bebe i znanstvenika u tome to oboje testiraju svoje pretpostavke o
materiji koja ih okruuje, i tako dolaze do novih informacija revidiraju teorije na isti
nain kao i znanstvenici teorija o teoriji
znanstvenici su velika djeca uspjeni u uenju jer upotrebljavaju kognitivne
sposobnosti koje je evolucija stvorila djeci za uporabu nikad ne zapoinju od nule
nego modificiraju i mijenjaju ono to ve znaju
razlika: djeca stvaraju teorije o bliskim, srednje velikim, obinim objektima
(ukljuujui ljude) te imaju dokaze koji su relevantni za njihove
teorije znanstvenici stvaraju teorije o objektima koji su vrlo maleni
(ili vrlo veliki), skriveni, rijetki, udaljeni a relevantni dokazi vrlo su
rijetki
nijedno dijete nije toliko ovisno o svojim roditeljima kao ljudska beba
Nakon toga svoje zamisli i znanja mijenjaju i nadopunjuju, a teorije zamjenjuju
novima, pa opet eksperimentiraju
Svoja saznanja uvijek iznova nadograuju i prilagoavaju se novootkrivenim
spoznajama
Djeca zapoinju ivot smatrajui da postoji slinost izmeu njihovih i tuih umova

Glavni problem beba i male djece je osmiljavanje dokaza njihovih hipoteza, a ne

provjera njihove valjanosti (bitno im je osmiljavanje, a ne vrednovanje) nastoje
objasniti dokaze, a ne odluiti jesu li pouzdani ili ne (npr. rekla im mama)
2 vrste uenja: perceptualno (npr. uenje razlikovanja glasova)
konceptualno (npr. uenje o objektima)
Bebe vole igre imitiranja (vole kad ih odrasli imitiraju) koje koriste za uenje novosti
o funkcioniranju svijeta (ue kako se ponaati u odreenom drutvenom svijetu)
imitacija uroeni mehanizam uenja od odraslih, kulturni instinkt
Izazivaju ljubav svojom pojavom, a odraslima je uroeno da bebine crte lica smatraju
slatkima
Prvo ue majinski jezik koji im pomae da naue vlastiti
majinski jezik nije unaprijed osmiljen, nego dolazi prirodno

Dvije teorije o utjecaju okoline na uenje djece:

- Piaget: Dijete vodi roditelja, a ne obrnuto
- Biheviorizam: Roditelji imaju sredinju ulogu (odgovorni za sve dobro i loe
kod djece

postmodernistika teorija znanosti znanost ne dolazi do istine istina je ono

to hrpa najmonijih znanstvenika odlui da je istina znanost je drutveni dogovor

znanost je drutvena djelatnost (sociolozi) i logika djelatnost (filozofi) djeca

ovise o okolini, znanstvenici o drutvenoj mrei zajednikih informacija; i djeca i
znanstvenici koriste logiku da bi doli do spoznaje

ESTO POGLAVLJE
-

puno vie znamo o razvoju mozga nego o njemu samome

el. aktivnost mozga moe se promatrati pomou EEG (elektroencefalogram), ERP
(evocirani potencijal), MEG (magnetoencefalografija)
iskustvo mijenja mozak od samih poetaka ivota, ovisno o njemu on se fiziki iri,
skuplja i mijenja (iskustvo utjee na nain stvaranja veza u mozgu)
sve to beba vidi, uje, okusi, dodirne i pomirii utjee na nain stvaranja veza u
mozgu
svaki mozak je jedinstven jer svatko od nas sudjeluje u izgradnji vlastitog i svatko od
nas ima jedinstvenu povijest iskustava
dokaz: - istraivanja ivotinja; laboratorijski takori
- David Hubel i Torsten Wiesel: eksperiment s maiima (oi)

Mozak bebe sadri veinu neuronu koju e neki mozak ikada imati. (mijenjaju se
i stvaraju veze meu njima)

broj sinapsi (veza dendrita i aksona) daje procjenu djetetova napretka u uspostavljanju
elektrinih veza u mozgu

energetska potronja mozga potpune razine potronje odrasle osobe dosie u dobi od
oko 2 godine
do 3. godine mozak djeteta je dvaput aktivniji od mozga odraslog ovjeka, takva
aktivnost ostaje na dvostrukoj razini od razine potronje odraslih do dobi od 9 ili 10
godina, nakon ega poinje opadati te u dobi od oko 18 godina postie odraslu razinu
iskustvo odreuje koje e veze ojaavati, a koje obrezivati: veze koje se najee
aktiviraju ostaju ouvane
mozak najvie veza unitava izmeu otprilike desete godine i puberteta
''gubitak'' modanih veza omoguuje mozgu odrasle osobe da postane fino ugoen na
specifinu okolinu u kojoj ivi
mozak je fleksibilan (plastinost)
osobe s dobi postaju specijaliziranije, manje spremne na novo uenje, te kompetentnije
i puno vjetije
mozak izbacuje stvari koje ne funkcioniraju, a zadrava one koje funkcioniraju
djetinjstvo je razdoblje tijekom kojeg najvie uimo i na um najotvoreniji za
nova iskustva
kod ivotinja iskustvo mora vremenski biti doista precizno odreeno
primjer: eksperiment sa pticama
Hubel i Wiesel eksperiment s maiima
u sluaju uenja govora postoji kritino razdoblje za stjecanje govora dokaz: strani
prirodni eksperimenti sa ''divljom djecom'
primjer: djevojica Genie
mozak aktivno i pasivno ui, sam sebe reprogramira
bebe su pametnije od nas (ukoliko pametan znai nauiti neto novo)
smisao odgojnog pothvata: zavriti ga stvaranjem autonomnog agensa, osobe koja nas
moe napustiti
najbolji ishod: ako naa djeca zavre kao pristojne, nezavisne odrasle osobe koje e
nas tretirati sa smetenom i tolerantnom sklonou
odgoj djece se oduvijek prilagoava okolini u kojoj se odvija; djeci je potrebno
osigurati bogatu fiziku i socijalnu okolinu da mogu uvjebavati svoju uroenu
sposobnost uenja
roditelji su najutjecajniji imbenici u ivotima svoje djece dok su ona djeca
djeca pate zbog opadanja dobara koja su njima najvrednija vrijeme, energija i
drutvo odraslih

prouavajui djecu prouavamo sami sebe gledamo kako smo postali to to jesmo

smisao odgojnog pothvata je zavriti ga stvaranjem agensa, osobe koja nas moe
napustiti, koja moe odabrati da ini teke pogreke i odluiti da bude u
potpunosti nesretna

bebe su ve pametne onoliko koliko mogu biti, znaju ono to trebaju znati, a uspjene
su i izbirljive u prikupljanju informacija koje su im potrebne
8

stvorene su da ue o stvarnom svijetu koji ih okruuje i ue igrajui se sa stvarima u

tome svijetu, najvie igrajui se s ljudima koji ih vole