- ALTERNATIVNE KOLE (Milan Matijevi)

ALTERNATIVNE, SLOBODNE ILI PRIVATNE KOLE

-

Krutu, intelektualistiku kolu najvie su zagovarali: J. F. Herbart, T.

Ziller

PEDAGOKI
PROCESA

KONCEPTI

ZA

POBOLJANJE

ODGOJNO-OBRAZOVNOG

J. J. Rousseau (18. st.) preporuuju orijentaciju na prirodu, slobodu i

radni odgoj
- J. H. Pestalozzi (18./19. st.) odgoj glave intelektualni odgoj
srca moralni odgoj
skladan odgoj
ruke tjelesni i radni odgoj
- F. Frbel (18./19. st.) takoer upozorava na potrebu cjelovitog odgoja
kroz rad i igru
- L. N. Tolstoj (1859.) otvorio u Jasnoj Poljani u Rusiji kolu za seljaku
djecu
smatra se jednom od prvih alternativnih kola u povijesti kolstva
o Slobodni odgoj koji polazi od djeteta, sloboda dnevnog posjeivanja
nastave
-

A. Lichtwark i F. Avenarius (20. st.) Pokret za umjetniki odgoj (vie

u predavanjima)

PRVIH 30 G. 20.ST. Javljaju se pokuaji preobrazbe unutarnje organizacije

kole (SAD, EUR)
1.

PROJEKT METODA

SAD

19./20. st.

2.

MANNHEIMSKI
SUSTAV

Njemaka

1900.

Anton Sickinger

3.

MONTESSORI
SUSTAV

Italija

1912.

Maria
Montessori

4.

FREINETOVA KOLA

Francuska

1919.

Clestin Freinet

5.

DALTON-PLAN

SAD

1920.

Helen Parkhurst

6.

WINNETKA-PLAN

SAD,
Chicago

1920-ih

7.

JENA-PLAN

Njemaka

1924.

John Dewey

Carleton
Washburne
Peter Petersen

8.

WALDORFSKA
KOLA

Njemaka

1924.

Rudolf Steiner

9.

SLOBODNI RAD PO
GRUPAMA

Francuska

1920.1940.

Roger Cousinet

10.

INDIVIDUALIZIRANA
NASTAVA U MAILU

vicarska

1928.

Robert Dottrens

PRVO DESETLJEE 21. ST. kola ima drugaije mjesto u ivotu ovjeka
nego prije 100 god.
-

Mladi provode sve vie vremena u sustavu obaveznog kolovanja

formalno uenje
Vea je izloenost drugim obrazovnim utjecajima (mediji) informalno
uenje
kole izvan redovitog obrazovanja (kola stranih jezika, glazbena)
neformalno uenje

Ponudom raznovrsnih programa u obaveznoj koli i izvankolskim

institucijama danas je djetetu i roditeljima omogueno kreiranje kole po
mjeri djeteta, roditelja i kult. sredine
Sloboda u koli i kolstvu mjerilo je demokratinosti drutva
Alternativne i slobodne kole samo su dio mogunosti da se model
kolske organizacije priblii potrebama i oekivanjima djeteta i
roditelja
PEDAGOKA KONCEPCIJA I KOLE CLESTINA FREINETA
Francuski pedagog, razvijao je pedagoku koncepciju otkada je poeo
raditi u koli (1919.)
Ve u vrijeme svog poetnog kolovanja osjea da
je ivot izvan zidova uionice
Budui da je nakon rata imao oteeno pluno
krilo, bio je prisiljen manje govoriti u uionici te je traio novi
nastavni stil koji e vie angairati uenike
Cilj odgoja osiguravanje mogunosti optimalnog
razvoja svakog djeteta u okviru jedne zajednice kojoj e
sluiti i koja e mu pomoi u razvitku
-

1935. Izgradio kompleks zgrada za kolu i udruenje uitelja gdje se

radilo po njegovim idejama (na poetku samo s 15-ero djece)

KARAKTERISTIKE:

Kroz ivot za ivot kroz rad

kola u prirodi, runi rad, runa tiskara, ukidanje propisanih udbenika,

pisanje sastava i slobodno pismeno izraavanje, izdavanje razrednih i
kolskih novina
Razredna samouprava u obliku suradnje, suradnja meu uenicima u
razredu, samostalnost u radu i uenju, uenje otkrivanjem u poticajnoj
okolini
Tri naelne slobode organizirati se, raditi, izraziti se i komunicirati

(usmeno, pismeno, grafiki, glazbeno, tjelesno, kroz runi

rad)
Didaktiki ugovor uenikov individualni plan koji zajedniki dogovaraju
uitelj, uenik i roditelj (suradnja!) i prema kojem se uenik sam ocjenjuje
nakon izvravanja uradaka, pri emu sudjeluje i uitelj s voenjem
biljeaka koje su u svrsi uenikova napretka
-

Mnoge elemente Freinetove teorije kole i odgoja nalazimo u dananjim

dravnim kolama, no to se nigdje posebno ne istie niti su uitelji toga
svjesni
Freinetova teorije kole i odgoja bliska je humanistikoj teoriji
linosti
te
odgovara
zahtjevima
dananje
humane
i
demokratske kole

PEDAGOKA KONCEPCIJA I KOLE MARIJE MONTESSORI

-

Prva ena koja je upisala studij medicine i postala doktorica

(u to vrijeme su se djevojice kolovale samo za uiteljice)
Krajem studija svoj interes je usmjerila na podruje
psihijatrije i pedijatrije i kao volonterka u psihijatrijskoj
klinici poinje se sustavnije baviti djecom kod koje su
uoene smetnje u razvoju
TREBA TEMELJITO UPOZNATI DJETETOVE INDIVIDUALNE

OSOBINE!
- Djeja kua Casa dei Bambini (otvorena 6. sijenja 1907.) za djecu
izmeu dvije i est godina
djeca samoinicijativno uzimaju odreene materijale i igraju se njima;
materijali i s njima povezani postupci ubrzavaju uenje, kako
hendikepirane, tako i zdrave djece!
u prostorije za boravak djece postavila je opremu koja potie kretanje i
vjebanje svih organa
kasnije su osnivani i novi vrtii u Rimu i Milanu, a M. Montessori je kao
strunjakinja pozivana diljem svijeta da pomogne pri osnivanju novih kua
koje su njegovale njenu metodu odgajanja

Koncepciju odgoja zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje

osjetljivosti:
o Djeca imaju priroene snage za samorazvoj
o Priroene
snage
se aktiviraju
ako su djeca
okruena
povoljnom
Zadaa
uitelja jest
da osigura
odgovarajuu
sredinu
i materijale
koji e
sredinom
poticati samoaktivnost djece to vodi samorazvoju (dijete e pitati
odrasle kako da neto samo uini; uitelj postaje organizator i
usmjeriva)
Djeje razvojne potrebe nije mogue zadovoljiti strategijom rada koja
trai da svi ponu i svi zavre u isto vrijeme, te da istodobno rade na
istim sadrajima
4

Poticajna sredina sadri razvojni materijal i odnosi se na posebna

razdoblja ivota kada dijete samo od sebe usredotouje pozornost na
onse stvari koje odgovaraju njegovim tekuim potrebama (npr. faze
osobite osjetljivosti za razvoj koordinacije, za razvoj smisla za red,
upotrebe osjetila, jezika, apstraktnog miljenja...)
Svi materijali su uredno sloeni u prostoriju za aktivnost djece,
a od svake vrste materjala postoji samo jedan komplet
Materijali se razlikuju sloenou aktivnosti kojima se dijete moe baviti
Djeca samostalno biraju materijale na kojima ele raditi, koliko dugo i
koliko puta - SLOBODNI ODGOJ (pedocentrizam: dijete je polazite za
izbor metoda i sadraja rada)
Materijali su primijenjeni za zadovoljavanje osnovnih potreba djece
(kretanje, red, jezik i ljubav prema okolini): materijali iz svakodnevnog
Pomozi mi da uradim
sam! materijali za razvijanje osjetila i
ivota, materijali za razvijanje pokreta,
materijali za jezik i matematiku

Trajanje Montessori-kola ovisi o unutarnjem ustrojstvu kolskog

sustava u nekoj dravi
Glavne programske smjernice vrijede kao i u dravnim kolama, ali u
Montessori-kolama
se daje vie mogunosti za poticanje
samostalnosti, odgovornosti i raznih stvaralakih i spontanih aktivnosti
djece (to nije mogue unaprijed predvidjeti programom)
Dopodnevni rad u koli dva vea bloka: SLOBODNI RAD (poinje
izmeu 8:00 i 8:30) i ZAJEDNIKA RAZREDNA NASTAVA
Uionica je posebno ureena: stolovi i stolci slobodno rasporeeni u
skupinama ili pojedinano, uz zid otvoreni ormari s materijalima za
samostalni rad djece, materijali svuda po uionici gdje ima slobodnog
mjesta, uionica ukraena uenikim radovima, biljke i ivotinje o
kojima se zajedniki brinu... UREENA SREDINA
Materijali slue za individualno stjecanje iskustva (iskustveno uenje)!
Rezultati se procjenjuju prema mogunostima djeteta i njegovim
individualnim karakteristikama; u ocjenjivanju sudjeluje i samo dijete

JENA-PLAN U EUROPSKIM KOLAMA

Peter Petersen uzor za organizaciju osnovnih kolskih aktivnosti traio je
u obiteljskom stilu ivljenja
- Ukljuio se u aktivnosti kolskih reformi na samom
poetku reformnopedagokih ideja u Europi
- Smatra da su kolska praksa i znanstveni rad
nerazdvojni
- Koristio svaku priliku da izvodi metodike eksperimente
kako bi provjerio svoje ideje
5

Smatrao kako treba stvoriti kolu u kojoj se odgaja cjelovita linost

Prilika da svoje ideje implementira u kolsku praksu pruila mu se 1924.
pri Sveuilitu u Jeni

kola se svojom unutarnjom organizacijom treba pribliiti nainu odgoja i

ivljenja u obitelji, odgoj i disciplina se trebaju prilagoditi razvojnim
potrebama djeteta, treba se istaknuti vanost socijalnog uenja u koli i za
vrijeme rada.
treba biti(Familienschule)
orijentirana na uenika
uenike
treba
grupirati
prema
Nastava
kola obitelji
kola
ima
zadau
nastaviti
obiteljski
prirodnijim
kriterijima
od onih koji
su uvaavani u kolama.
odgoj
pruajui
ugodu obiteljske
atmosfere
- Skupine uenika u jednom odjeljenju ukljuuju djecu razliitih godita
- Istaknuta uloga igre i rada
- Pozornost se posveuje razgovoru (iskazivanje vlastitih osjeaja i
miljenja; sluanje drugih); razgovor se odvija u krugu
PETER-PETERSEN-SCHULE U FRANKFURTU NA MAJNI
- Narodna i realna kola koja radi prema pedagokoj koncepciji Jena-plana
- kola u kojoj uenici mogu birati programe glavne kole, realne kole i
gimnazije
- Od poetka kolovanja nude se odreeni izborni i fakultativni programi,
a pred kraj izborni programi zauzimaju vie od jedne treine tjedne
satnice
JENA-PLAN BASISSCHOOL U AMSTERDAMU
- kola za katoliku nastavu koja radi prema podelu Jena-plana
- Zajednica djece, uitelja i roditelja u kojoj je uenje sastavni dio ivota
- Znanje se stjee uenjem vlastitim tempom!
WALDORFSKE KOLE
Rudolf Steiner osnovao je prvu waldorfsku kolu 1919.
-

Roen je 1861. u Kraljevcu u Meimurju (u vrijeme

Austro-Ugarske)
- Doktor filozofije
- Studirao je jo i matematiku i prirodne znanosti, a na
njega je poseban utjecaj imao Goethe
- Osim antropozofije uz R.Steinera vezana je i inauguracija
nove umjetnosti pokreta euritmija,zatim osnivanje waldorfke
pedagogije i kole, te primjena antropozofije u medicini i proizvodnji
zdrave hrane
-

Waldorfska kola dobila je ime prema tvornici cigareta Waldorf-Astoria,

a osnovana je za djecu radnika te tvornice u vrijeme punog zamaha
''reformne pedagogije'',posebice pokreta radne kole

antropozofija Rudolfa Steinera je filozofsko utemeljenje waldorfske

pedagogije

ANTROPOZOFIJA I WALDORFSKA PEDAGOGIJA

ovjek, sofia-mudrost
-

- gr.antropos-

antropozofije se moe shvatiti kao duhovna znanost, odnosno znanost o

tijelu, dui i duhu i svijetu
prema Steineru ovjek je graanin triju svjetova (tijelo, dua, duh); uz
te pojmove antropozofima su vani jo i osjeaj,volja i miljenje.

Antropozofija ui da ovjekovo bie sastoji se od 4 dijela:

o Fiziko tijelo
o Eteriko tijelo(ivotno) nakon smrti fiziko tijelo raspada se u
mineralnom,a eterino u ivotnom svijetu
o Astralno tijelo(osjeajno) i
o JA
-

Reinkarnacija i karma ivotno ili eteriko tijelo predstavljaju

ponavljanje svojih predaka
Odgajati znai uzeti u obzir sva 4 sastavna dijela ovjekova bia
Antropozofi smatraju da je tek roeno dijete samo fiziko ali ne i
eteriko bie, eteriko tijelo ''raa'' se promjenom zuba, oko 7.godine, a
astralno tijelo ''raa'' se ulaskom u pubertet
Antropozofsko uenje slui kao znanstvena podloga waldorfske
pedagogije,ali se ne pojavljuje kao njezin sadraj

WALDORFSKE KOLE I DRAVNI KOLSKI SUSTAVI

-

primjer Njemake (zbog najdue tradicije wald.k)

o U dravnim kolama osnovna kola traje 4 godine a obavezno
kolovanje 9 godina; nakon prve 4 godine uenici biraju jedan od tri
tipa ''srednjih'' kola koje traju 5 ili vie godina, nakon obaveznog
devetogodinjeg kolovanja uenici upisuju vii stupanj s raznim
usmjerenjima,dok drugi upisuju profesionalne strune kole.
o Waldorfske kole predstavljaju poseban i cjelovit kolski koncept koji
traje 12 godina(8+4) te u Njemakoj imaju tretman slobodnih
kola(drava nema
o Veina uenika koluje se bez ponavljanja razreda te ako ele
studirati polaze i 13.razred gdje se pripremaju za polaganje mature
pred dravnom komisijom

VANIJI DIDAKTIKI ASPEKTI ORGANIZACIJE NASTAVE

Sve to se nalazi u nastavnom planu moe se objasniti iz razumijevanja

bia ovjeka u njegovu razvoju kako ga vidi antropozofija
Bitno obiljeje strukture nastavnog plana i programa waldorfske kole
jest naglaena orijentacija na umjetniki i radni odgoj, zatim izvoenje
osnovne nastave po epohama, uenje stranih jezika od poetnih
razreda kolovanja te mjesto euritmije u nastavnom programu
U prvih 8 razreda nastavu po epohama vodi jedan uitelj (razredni), a
ostalu nastavu organiziraju drugi strunjaci
Nastava po epohama glavno je obiljeje realizacije tzv. nastave

Waldorfski uitelji tvrde da se moe uspjeno odravati motivacija i

koncentracija na intenzivno prouavanje nekog sadraja tijekom 3 do 4
tjedna, te da nastava nakon nekoliko mjeseci, kada se ui neka druga
epoha u vezi s prethodno uenim sadrajem, nema problema u
ponavljanju prije nauenog i povezivanju s novim sadrajem uenja
Tijekom 12 godina kolovanja svi uenici obhvaeni su umjetnikim
aktivnostima : slikanje, crtanje, glazba, plastino oblikovanje,dramsko
izraavanje i euritmija
Euritmija
Umjetnost koju je utemeljio R.Steiner
Nain lijepog i dobrog usklaivanja pojedinih dijelova jedne
cjeline,odnosno to je skladno i harmonino izraavanje snage koje
djeluju u govoru, glazbi i pokretu
Provodi se u svim razredima, od 1. do 12.
Pedagoki i medicinski gledano ima preventivnu,odgojnu i terapijsku
ulogu

- udbenici u waldorfskim kolama nisu mnogo cijenjeni pa se ni ne koriste

- u wald.kolama ne rabe se ni auditivni ni vizualni ili audiovizualni mediji,
od uenika se trai da ue na izvornim predmetima neposredno u prirodi ili
na dijelovima prirode koji su doneseni u kolU
- nekoliko puta tijekom kolovanja organizira se i boravak (logorovanje) i rad
u prirodi
- nema ponavljanja razreda polazi se od pretpostavke da nema apsolutno
nesposobna djeteta te da svakom djetetu treba omoguiti da postigne
optimalni uspjeh
- nema ocjena
Jedan od vanijih ciljeva waldorfske pedagogije jest priprema spoznaje da
samo uenje tijekom cijelog ivota vodi smislenom postojanju ovjeka
RODITELJI I UITELJI
8

tijesna suradnja roditelja i uitelja ostvaruje se putem: predavanja za

roditelje,zajednike strune konferencije, pomo roditelja u organizaciji
kole, organizaciji ekskurzija, radne akcije roditelja i uitelja u ureenju
kolske zgrade, posjeivanje roditeljskog doma od str uitelja,
sudjelovanje roditelja u organiziranju upravljanja kolom, mjesene i
godinje kolske sveanosti,dani roditelja itd..
odgajanje je shvaeno kao zajedniki rad uitelja i roditelja
uiteljski kolektiv waldorfske kole sastavljen je od strunjaka koji su
proli razliite puteve osposobljavanja, postoje razredni i predmetni
uitelji, a obino osim rada u svom razredu organiziraju nastavu iz jo
nekog nastavnog podruja

ALTERNATIVNE KOLE INTERNATSKOG TIPA

-

razni modeli internatskih alternativnih kola

najkontroverznija od svih je Summerhill

INTERNATSKE KOLE NA SELU U NJEMAKOJ

Herman Lietz
- utemeljio je zadubinu njemakih ''poljskih odgojnih domova'' 1898.
- Ideja je bila da se djeci osigura odgoj na svjeem i istom zraku i u
neposrednom dodiru s prirodom
- Te kole pohaaju djeca od 5.do13.godine kolovanja
- U takvim kolama broj djece rijetko prelazi 150
- U Njemakoj u pokrajini Hessen postoje 2 takve kole, razredni odjeli su
od 25-30 uenika, za uenike je vano da sudjeluju u sportskim i
umjetnikim aktivnostima, a oni koje obuhvaa program realne kole
bave se jo i raznim poslovima iz poljodjelstva,vrtlarstva i kuanstva
SUMMERHILL
- 1921. A.S.Neil osnovao je privatnu kolu internatskog tipa s posebnom
pedagokom paradigmom u jednom eng. selu
Stvoriti kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli
-

Dijete je po prirodi mudro i realno

Pohaanje nastave nije obavezno,raspored postoji,ali samo za
nastavnike
Sloboda je shvaena kao initi sve to drugome ne smeta
Samoupravljanje(dogovaranje i izvravanje dogovorenog) bitno je
obiljeje interpersonalne komunikacje i ukupnog ivota
Na opim k.sastancima glas djeteta vrijedi isto kao i glas uitelja ili
ravnatelja
O svemu se odluuje diskusijom i glasanjem
Djetetu je douteno da amo odabere kada e to uiniti,tako neki naue
itati s 9 a neki s 12 godina
Za Summerhill karakterisninosti su : sloboda, igra, samoupravljanje,
prihvaanje, povjerenje i potivanje linosti te koedukacija.
Postoje skupine djece od 5-10godina,10-12 i ostala djeca od 13-16
godina te pohaaju predmetnu nastavu(ako ele)
Uitelji nastoje maksimalno uvaavati djeje elje i interese
Uenici se privikavaju raditi vlastite tjedne planove i aktivnosti
Iako postoji lista kojom uitelji prate praenje nastave, djeca sama
biraju koliko e i i kada e sudjelovati
Otkad je osnovana kola je na udaru kritiara i oponenata, no mnogi
roditelji unato brojnim raspravama o pedagokim vrijednostima ove
kole i dalje upisuju svoju djecu
SLOBODNA KOLA U BOCHUMU

Bochum najnaseljeniji dio Europe

10

kole s preko 1000 uenika

pedagozi smatraju da u takvim mamut-kolama dolazi do otuenosti
djece
raa se novi pokret koji zagovara otvaranje vie kola s manjim brojem
uenika
2001. godine ih djeluje 48
broj uenika se kree izmeu 10 i 150
osniva grupa uitelja i roditelja koji su nezadovoljni postojeom
dravnom kolom
do sredine devetog razreda nema ocjena niti ponavljanja razreda
Sloboda za djecu! (parola kole od poetka djelovanja)
kreiraju se grupe u kojima se djeci nastoji osigurati zadovoljavanje
potreba za sigurnou, pripadanjem i ljubavlju
kao didaktike strategije dominiraju socijalno i iskustveno uenje
kole veim dijelom financira drava, a manjim dijelom roditelji i
suradnici kole
nastava po epohama
u uionicama nema klasinih klupa, ve su opremljene namjetajem, u
svakoj postoji i nekoliko leajeva kako bi se djeca mogla odmoriti
uionica po opremi vie slii na stan

U ovoj se koli ui glavom, srcem, rukama i nogama!

u kolskom dvoritu je ureen vrt u kojem djeca rade i stjeu spoznaje o
proizvodnji zdrave hrane
velika autonomnost uitelja i sloboda pri kreiranju nastavnih programa

STAHYA SAI ODGOJ U DUHU LJUDSKIH VRIJEDNOSTI

Bhagavn Sri Sathya Sai-baba je duhovni voa za
obnovu svijeta ije je temeljno naelo obnova
ljudskih vrijednosti na svakoj razini drutva.

Program i metoda
Program odgoja u duhu ljudskih vrijednosti
odgoj namijenjen djeci od 6 do 16 godina
5 temeljnih vrijednosti:
1. istina (satya)
2. ispravno djelovanje (dharma)
3. mir (anti)
4. ljubav (prema)
5. nenasilje (ahimsa)
Ovih se pet temeljnih vrijednosti uvijek vezuje uz pet temeljnih aspekata
ljudske linosti: fiziki aspekt, emotivni aspekt, ljubav (aspekt srca),
intelektualno/intuitivni aspekt te spiritualni aspekt.
- metoda rada se ostvaruje pomou 5 komponenti:
-

11

- geslo, poslovica, molitva

- tihovanje ili sjedenje u tiini
- zajedniko pjevanje
- pria i razgovor o prii
- igra ili radionica
- na poetku sata nekoliko minuta se posveuje nekoj mudroj izreci,
narodnoj poslovici ili molitvi sugerira se uenje molitvi iz razliitih religija
- vanost sjedenja u tiini bolja koncentracija za druge nastavne
aktivnosti
- Institut of Sathya Sai Education u Bankoku osposobljavanje uitelja za
provoenje Programa odgoja u duhu ljudskih vrijednosti
IZ POVIJESTI DEMOKRATIZACIJE KOLSTVA U HRVATSKOJ
Privatne kole kao politika i pedagoka rjeenja
- spominju se sredinom prolog stoljea; neke djelovale i krajem 18. te
poetkom 19.st.
- ''Osnova temeljnih prava javnog obuavanja za Hervatsku i Slavoniju''
(1849.)
dokument u kojem je predvieno osnivanje privatnih kola te
odgajanje kolskih obveznika u obitelji
- dokument nije verificiran kao kolski zakon, ali je utjecao na kasnije
zakone
- ''Zakon ob uzgoju pukih kola i preparandija za puko uiteljstvo u
kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji'' (1874.)
jedan od suvremenijih zakona toga vremena
- u zakonu iz 1888. godine prava u svezi s osnivanjem privatnih kola
proirena su na osnivanje gimnazija i realnih kola
Iz statistike privatnih kola
- podaci o kolstvu na podruju Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine (kraj
19.st.) pokazuju da je postojao odgovarajui interes za osnivanje privatnih
kola
- godine 1886. evidentirano 39 privatnih kola, 12 vjerskih kola, 1179
pukih kola
- broj privatnih koli ostao isti nakon drugog kolskog zakon (1888.), ali je
porastao broj javnih vjerskih kola
- u prvoj polovici 20.st. djelovale na podruju Hrvatske tzv. privatne kole,
ali za veinu je teko nai podataka i dokumentaciju
- tijekom 19. i poetkom 20.st. djelovalo je na podruju Hrvatske vie
srpskih pravoslavnih osnovnih kola koje su imale status privatnih
konfesionalnih kola, ali su bile financirane od opina, drave i privatnih
donacija
- godine 1929. djelovale su 23 privatne kole pored 1585 dravnih kola u
Savskoj Banovini; u Primorskoj banovini bilo je 10 privatnih kola pored
516 dravnih; u Zagrebu djeluju 3 enske privatne kole
Ideja o slobodnoj koli

12

- poetkom 20.st. dosta se govori meu uiteljima srednje Europe o

slobodi u kolstvu i odgoju
- godine 1904. zagovornici slobode u kolstvu sastali su se u Beu i
osnovali ''Freie Schule''
- godine 1908. Davorin Trstenjak izlae referat o slobodnoj koli na
Kongresu slavenskih uitelja u Pragu te je referat publiciran u obliku male
knjiice
- iste godine Dragutin Lonar izdaje knjiicu ''O pkolski reformi' u kojoj
izlae koncepciju slobodne kole
- sintagma ''slobodna kola'' rabila se u tri znaenja na podruju Hrvatske
1. kola bez pritisa na prirodu djeteta i njegove interese
2. kola osloboena od pritiska crkve i drave
3. kola slobodna u nacionalnom smislu, bez tuinskog pritiska u
politikom i kulturnom pogledu
OGLEDNA UMSKA NARODNA KOLA NA TUKANCU
- djelovala od 1929. do 1941. godine; utemeljitelj Franjo Higy-Mandi
- originalan pedagoki projekt nastao kao dio pokreta za odgajanje u
prirodi
Iz povijesti pokreta za odgajanje u prirodi
- J.J.Rousseau najvatreniji zagovornik odgoja u prirodi
smatrao da prvi uitelji trebaju biti priroda, iskustvo i ljudi
- filantropist J.B.Basedow osniva internatsku kolu za djeake u prirodi u
Dessau (1774.)
- iste godine J.H.Pestalozzi osniva djeje sirotite u Neuhofu gdje se djeca
odgajaju u prirodnoj sredini uz naglaen radni odgoj
-u 20.st. za realiziranje ideje o odgoju i nastavi u prirodi zasluni su Englez
C.Reddi i Nijemac H.Lietz
Franjo Higy-Mandi
- interes za odgoj i nastavu u prirodi pokazivao ve u vrijeme boravka u
vicarskoj posjeivanjem ustanova u kojima se njegovala takva praksa
- objavio je vie knjiga i lanaka u asopisima i veina ih je vezana uz ideje
odgajanja u prirodi
- dvije knjiice i nekoliko lanaka pokazuju s koliko interesa pristupao tom
pedagokom problemu u razdoblju od tridesetak godina ivota i rada
- osniva umsku kolu na Tukancu
Zato kole na slobodnom zraku?
- kad 30 djece provede 190 dana godinje u zatvorenim uionicama,
obino izgledaju blijeda i nervozna i tu su pojavu uoili lijenici u 19.st. kad
je broj oboljelih od tuberkoloze rastao
- tada je poela borba za odgajanje i kolovanje u prirodi i na istom zraku
- na Treem meunarodnom kongresu kola u prirodi (Hannover, 1936.)
Franjo Higy-Mandi istie 4 temeljna principa umskij kola:
1. higijenski
2. pedagoko-psiholoki
3. socijalno-etiki
4. estetski
13

- uz zdravlje djece, takoer su vani spoznajni, motivacijski, socijalni,

estetski i etiki razlozi da uitelji i roditelji daju prednost takvim kolama
Uenici i uitelji umske kole
- zapoela je rad 1929. godine s osmero djece u ljetnikovcu na Tukancu
-kasnije su preselili u baraku na igralitu Srednjokolskog roditeljskog
vijea, a 1933. godine izgraena je posebna drvena zgrada za potrebe te
kole
-iznajmili su 610 hvati livade i ume na deset godina
- zgrada je imala dvije uionice s odgovarajuom opremom za nastavu za
vrijeme loeg vremena
- kolu su polazila djeca iz Tukanca; do 1936. godine djelovalo je jedan
uitelj, a kasnije je zaposleno dvoje uitelja
-veina uenika nastavljala je kolovanje u nioj gimnaziji, a poslije i vioj i
na studiju
Metodika rada i mjesto obavljanja nastavnih aktivnosti
- nastavne aktivnosti razvijaju se redovito na livadi, a ako je dan kiovit,
odrava se u zgradi pored otvorenih prozora, dok se zimi u sobi loi
- za pouavanje u prirodi izraene su lako sloive klupe i prenosiva manja
kolska ploa
- vano sredstvo odgoja je rad
- Higy-Mandi organizirao je s uiteljima da djeca u koli vode brigu o
ivotinjama
- esto su organizirani izleti vlakom u okolicu Zagreba te izleti
pjeaenjem
- organizirale su se mnoge igre i sportske aktivnosti u prirodi

PRIVATNE I ALTERNATIVNE KOLE U SVIJETU

AUSTRIJA
1998/99 godine: 88 osnovnih, 70 opih srednjih, 61 struna kola, 237
niih srednjih strunih kola i 52 viih srednjih strunih kola.
Osnivai privatnih kola moraju jamiti da e kole egzistirati barem
nekoliko godina. Svaka privatna kola mora istaknuti o kakvoj se koli radi.
Mnogu roditelji koriste poduku kod kue.
BELGIJA
3 vrste privatnih koli: privatne kole koje pripadaju nekoj religiji
(katolike-najbrojnije, protestantske, idovske, islamske), neopredijeljene
privatne kole (utemeljene na racionalno-humanistikim naelima) i
nezavisne kole (primjenjuju specifine pedagoke modele i teorije)
DANSKA
Osnivai slijede ili neko vjersko uenje ili poznate pedagoke teorije
(socijalne pokrete).
Podijeljene su na: Gruntvigove nezavisne kole, akademski orijentirane
nie srednje kole, vjerski opredijeljene kole, slobodne progresivne kole,
14

kole s posebnim pedagokim ciljevima (Steinerove k), kole njemake

manjine, imigrantske kole.
Svaka privatna organizacija ili grupa odraslih ljudi moe osnovati privatnu
kolu za djecu od 6 do 18 g.
ENGLESKA I WALES
kolstvo je podijeljeno u nekoliko kategorija: dravne kole, zakladne,
dobrovoljne, dravne specijalne, zakladne specijalne, i nezavisne kole.
Samo se nezavisne kole smatraju privatnim, ostale se smatraju
uzdravanim kolama .
Nezavisne kole kole koje osiguravaju odgoj i obrazovanje za 5 ili vie
uenika kolske dobi, a ne financiraju se iz lokalnih kolskih vlasti. Posebna
vrsta su pripremne kole koje pripremaju uenike za polaganje opeg
prijamnog ispita za primanje u srednju kolu.
NIZOZEMSKA
Veina privatnih kola su vjerske. Mnogo je i onih utemeljenih na poznatim
pedagokim projektima reformske pedagogije (Montessori, Steiner, Daltonplan)
Vlada odreuje ciljeve za odreene tipove kole, a kole su autonomne u
odreivanju metoda i sredstava. Dvije treine uenika pohaa privatne ili
alternativne kole.
NJEMAKA
Dvije vrste privatnih kola: alternativne i dopunske.
Alternativne kole ne moraju raditi po nastavnom planu dravni kola, u
njima se promovira i primjenjuju specifina religijska i pedagoko-filozofska
naela i uzori.
VEDSKA
150 privatnih osnovnih kola, sve su alternativne; od toga 150 Montessori,
50 Waldorf
SAD
Uenje kod kue (home schooling) - ravnopravno drugim nainima
izvravanja kolske obaveze.
SLOVENIJA
Roditelji imaju pravo izabrati osnovnokolsko obrazovanje svoje djece u
javnoj ili privatnoj koli ili pak kao odgoj i obrazovanje kod kue. Privatne
kole moraju ostvariti osnovne sadraje kao i dravne kole, ali mogu raditi
prema posebnim pedagokim naelima.
EKA
7 walfordskih kola, 1 Montessori, 5 prema koncepciji Dalton-plan, u 20
kola elementi Dalton-plana

15