UCG

Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje

Psiholoki profil
Otto Weininger

Predmet: Psihologija I

Student: Damjan Pejanovi

Prof. Danijela Medojevi Rakoevi

Pozorina reija, II godina

Cetinje, januar 2016.

I UVOD
KRATKA BIOGRAFIJA

,,Ovaj kamen skriva mjesto odmora jednog mladia iji duh nije naao mira ovdje na zemlji. A
kada je objavio svetu otkrivenje sebe i svoje due, nije vie mogao da podnese da ostane meu
ivima. Potraio je posmrtno mjesto jednog od najveih u bekoj varcpanierhauze i tamo je
unitio svoju tjelesnost

Mladi Vajninger I njegovo raznoliko interesovanje rano intelektualno sazrijevanje

Roen u Beu 3. aprila 1880. godine godine kao drugo dijete jednog umjetnikog
zanatlije. Bio je veseo djeak i rado je uestvovao u djejim igrama. Prilino rano je kod njega
poeo da se primjeuje snaan nagon za znanjem. U gimnaziji je marljivim itanjem istorijskih,
knjievnih i filozofskih djela bio mnogo ispred svojih godina. U to doba se najvie zanimao za
filologiju, a i nosio se milju da postane filolog. Francuskim, engleskim i italijanskim jezikom
potpuno je vladao, a dobro je poznavao panski i norveki. Smisao za prirodne
nauke i matematiku probudio se kod njega tek kasnije, kada je pohaao univerzitet. Na studijama
se naroito podrobno bavio filozofijom, biologijom, fiziologijom, fizikom i matematikom. Za
eksperimentalne vjebe u u laboratoriji nije pokazivao mnogo sklonosti.

Muzika kao duhovni pokreta

Veoma je karakteristian njegov odnos prema muzici, za koju je bio neobino talentovan.
Muziki utisak u njemu je budio slike iz duevnog ivota ili iz prirode, pa i onde e je posredi
bila samo apsolutna muzika, daleka od svakog teksta i programa. Najvei meu svim
muziarima, najvei umjetnik ovjeanstva uopte, za njega je Vagner. Posle Vagnera najvie je
potovao Betovena, Baha, Mocarta koji su bili, u njegovoj percepciji, najpoboniji
kompozitori.

Karakteristian je i njegov odnos prema prirodi. Imao je inzvaredno snano, diferencirano i

obuhvatno osjeanje za prirodu, i kao u sluaju muzike, svi utisci su povezani sa asociranim
sadrinama predstava.

Ubjeenja

Najdublje razumijevanje Vajningerovog ivota i miljenja razotkriva nam njegov stav

prema dualizmu. ovjek je, prema Vajningeru, sastavljen iz dva dijela: jedan dio potie
iz svemira, iz kosmosa, iz boanstva, a drugi iz nitavila, iz haosa, iz avola. Dio iz kosmosa
protee se na sve u emu se izraava ono to je dobro, lijepo i istinito; u njemu se nalazi sve
pozitivno, sve to samostalno egzistira, svaka snaga i ivotna radost, a istovremeno i sve
objektivno to povezuje ljude jedne s drugima. Druga polovina, naslee haosa, sadri sve
negativno, sve to egzistira neslobodno i ne na osnovu sebe samog, svaki strah i slabost i sve to
razdvaja ljude: na njihovom elu zloin i ludilo.

Ludilo ili genijalnost?

Sa psihijatrijske strane Vajninger je oznaen kao histerian. Smatralo se da je ova

dijagnoza opovrgla njegova naela. Sigurno je da je Vajninger u to doba gotovo uvijek bio blizu
oajanja, ali uprkos tome, sauvao je moralnu snagu da do smrti odrava vjeru u mogunost
svoje pobjede.

Rana smrt

Nakon to je odluio da se ubije, napustio je stan svojih roditelja i iznajmio jednu sobu u kui u
kojoj je umro Betoven. Tu je proveo jednu no. Rano ujutru, 4. oktobra 1903. godine okonao je
svoj ivot upucavi sebe kroz grudi, direktno u srce.
Doivljavajui zlo svijeta kao sopstvenu krivicu, Oto Vajninger je presudio sam sebi potvrujui
i na ovaj tragian nain injenicu praroditeljskog grijeha i slobodne odluke svakog ovjeka da se
prema njemu postavi.

II ANALIZA
PSIHOLOKOG PROFILA
PO FROJDOVOJ TEORIJI LINOSTI

Sigmund Frojd karakteristino linost psiholoki diferencira na tri osnovna, usko

povezana stupnja koje naziva Id (iraconalni, bioloki stvaralac linosti), Ego (racionalni,
psiholoki) i Super-ego (drutveni, moralni). U sluaju Ota Vajningera govorimo o jako
kompleksnoj linosti. Jako je bitno naglasiti da je sam Oto Vajninger bio jedan od glavnih
inspiracija za Frojdovu teoriju, koja dolazi malo kasnije drugim rijeima: Oto Vajninger je
umnogome uticao na Sigmunda Frojda.
Kada razmiljamo o Vajningerovom djetinjstvu iako o istom ne moemo nai mnogo
podataka, usko obraajui panju na porodicu u kojoj je rastao u biografiji samo nailazimo na
podatke o njegovom ocu, ovjeku koji je imao odreenih afiniteta za umjetnike domene.
Vajningerova majka se u svim izvorima o ovom geniju ne pominje, kao da nije ni postojala.
Dakle, to to je majinska figura u njegovom odrastanju bila zamijenjena ocem, koji ni u emu
nije ostvario znaajan rezultat moemo uzeti kao inicijalnu kapislu koja u mladog Vajningera
budi svojevrsnu znatieljnost, te ogromnu glad za znanjem I to ne za bilo kakvim, ve za
kompletno raznovrsnim oblastima. Znamo da je bio jako razigrano dijete, koje je pokazivalo
ogroman

aktivitet

prvim
ID

djeijim

igrama.

Tu energiju I hiperaktivnost je sa tjelesnog jako brzo prenio I na intelektualno. To to je morao

da gleda oca, koji je bio dominantna figura u kui, koji ni u emu nije dolazio do nairoko
poznatih dostignua, te odsustvo majke u mladom Vajningeru stvaraju svojevrsnu distancu I
izolaciju, koju je nalik Borhesu, pretvorio u vrijeme provedeno sa najraznovrsnijom
literaturom. U poetku svog obrazovanja Vajninger provodi mnogo vremena uei strane jezike,
te pritom ulazei u kompleksnost I sr jezika. Kao vrlo mlad ve je govorio 5 razliitih stranih
jezika. Ogromno vrijeme provedeno nad knjigom kod Vajningera predstavlja sam NAGON, tj
nagonsku nepobjedivu potrebu za znanjem, koja nema logiko utemeljenje, a za cilj ima potpuno
ZADOVOLJENJE. Vajninger, dakle, neku vrstu arhaine oblasti svog bia I nagonske potrebe
pronalazi u knjizi u ranom djetinjstvu. Pored filoloke literature, jako brzo dolazi do istorijskih
djela. Muzika je takoe za Vajningera bila neka vrsta nagonske neminovnosti. Sinestezija ovih
nagonskih neminovnosti: literature I muzike kao Vajningerov ID vodi ka formiranju njegovog
mladalakog EGA koji e itekako narasti I postati jedna od glavnih tematsko-idejnih osovina
njegovog kasnijeg psiho-filosofskog razmiljanja I stvaralatva. Kada govorimo o LIBIDU,
karakteristian je Vajningerov sluaj. Naime, ne postoji ni jedan podatak o Otovoj djevojci, niti
bilo kojoj eni prema kojoj je pokazao bilo kakvu vrstu emotivnosti. Sa druge strane jako su
poznati primjeri latentne homoseksualnosti kao kompenzacije njegovih nadzora, kako seksualnih
tako I moralnih. Vajninger je mrzio ene, argumentujui svoju mrnju kroz naela moralnosti I
seksualnosti. Kod njega se homo-erotizam javlja kao odreena vrsta arhaine nagonske
kompenzacije. Potisnuti nagon u odrastanju Ota Vajningera umnogome e uticati na formiranje
njegovog

EGA

SUPER-EGA.

EGO

Ego racionalni, sredninji sloj psihologije linosti po Frojdu, kod Vajningera nastaje
svojevrsnom modifikacijom ID-a u dodiru sa spoljanjim svijetom. Kao to sam ve naveo,
mladi Vajninger je jako mnogo vremena provodio u kui, itajui raznovrsnu literaturu, van
znaajnijih dodira sa spoljanjim svijetom. No, za vrijeme njegovog pohaanja gimnazije,

dotadanji formirani ID susrijee se sa stalnim izlaganjem spoljanjem svijetu, drugim rijeima

Vajninger je bio primoran provoditi vrijeme u koli sa svojim vrnjacima. Jako brzo je u
gimnaziji stvorio ogroman jaz izmeu sebe I vrnjaka, svojim nevjerovatnim obrazovanjem. To
je sami poetak formiranja njegovog EGA. Mladi Vajninger je bio svjestan REALNOSTI da u
gimnazijskim godinama nema ta da trai meu svojim vrnjacima, tako da SVJESNO I
SAMOVOLJNO bira da se posveti literaturi. U ogromnoj mjeri poinje da se bavi istraivanjem
istorijskih I filozofskih djela, premda I dalje ne zanemarujui filologiju. Jako brzo zavrava
gimnaziju I kree pohaanje univerziteta. Univerzitetske godine su kod Vajningera otvorile nova
poglavlja u obrazovanju I interesovanjima pored filologije, istorije I filosofije, mladi Oto jako
frekventno I posveeno provodi vrijeme bavei se PRIRODNIM NAUKAMA matematikom,
fizikom, biologijom. Sa druge strane, mrnja prema enama u poetku je bila arhaina,
nerazumljiva, nagonska. Kasnije, moemo rei da nije bio poeljan u enskim krugovima zbog
svoje povuenosti I neprivlanosti njegovog fizikusa. To to u poetku iracionalno, a kasnije
ciljano I racionalno bjei u literaturu, izbjegavajui svaki vid socijalnog ivota, a kamoli bilo
kakav kontakt sa osobama enskog pola utie na razvoj I vrsto formiranje strukture njegovog
kompleksnog EGA.

SUPER-EGO

Super-ego javio se u ranim godinama Vajningerovog djetinjstva. Kao to sam rekao, bio
je jako aktivno dijete. Karakteristino je da je u najranijoj mladosti vie vremena provodio sa
drugom djecom, nego ikad kasnije sa vrnjacima ili starijima, za vrijeme njegovog kratkog
ivota. Taj vid socijalizacije u najranijem djetinjstvu I formiranju svojevrsnih moralnih normi
napravio je od Vajningera povuenjaka. Rani odnos sa ocem igra jaku ologu I formiranju
njegovog super-ega, kao I afiniteta ka homo-erotizmu. Supe-ego se najvie ispoljava u njegovom
kasnijem stvaralatvu I to ba u njegovim nauim esejima o EGU, to je samo po sebi

svojevrstan paradoks. Super-ego Ota Vajningera je nevjerovatno kritina snaga, koja se bavi
kritikom I otrim razmiljanjima o moralnosti. Njegov Super-ego je blokirao bilo kakvu
seksualnost, odaljio ga od ena ali ga nije mogao spasiti od onoga to je Vajningerov ID
,,veoma snano elio, a EGO ,,podrao. To je samoubistvo u ranoj mladosti. Vajninger, jako
svjestan stanja svijeta koji propada, koji je, kako je imao obiaj da govori, sam po sebi lo nije
mogao da prihvati svoje bivstvovanje u njemu, te se odluuje na rano samoubistvo.
Frojd linost raslojava na tri usko povezana inioca koje naziva Id (iraconalni, bioloki stvaralac
linosti), Ego (racionalni, psiholoki) i Super-ego (drutveni, moralni). U naem sluaju, radi se
o kompleksnoj linosti, o ijem djetinjstvu i odrastanju ne znamo mnogo podataka, ali se mogu
pretpostaviti na osnovu njegovog umjetnikog stvaranja i publici poznatog dijela njegove line
biografije.
Da bih sumirao sluaj psihologizacije njegove linosti po Frojdovoj teoriji mislim da je
Vajninger jako karakteristian sluaj. Stalna preplitanja ID-a I Supe-ega su napravila kod Ota
nevjerovatan EGO, koji je britkom racionalnou I dubokim promiljanjem ostavio jedan od
najdubljih

tragova

istoriji

filozofije,

te

literature

uopte!

III PSIHOLOKI PROFIL PO JUNGOVOJ TEORIJI ARHETIPOVA

ANIMA
Arhetip duevnog ivota, te emotivna struktura, pa intuicija, matovitost, iracionalnost, afinitet
ka maginom, empatije, misterije, drugim rijeima ENSKI PRINCIP LINOSTI kod Ota
Vajningera

jeste

jako

kompleksan.

EVA: Muki objekt udnje, tj. elje kod Vajningera bio je u mladosti na nivou iracionalnog, a
kasnije racionalnog. Ogromna elja, ili glad za obrazovanjem formira epicentar ovog
psiholokog

razvojnog

stupnja

njegovoj

linosti.

HELENA: Odnos prema eni, koja je po Vajningeru nie bie intelektualno I moralno, ak I
seksualno.

ena,

po

Vajningeru,

nema

smisao

svemiru.

MARY: Po Vajningeru, ena jeste privlani objekt mukarcu na nivou neminovnosti produetka
vrste. To je jedini smisao ene. Vajninger kae ,,ena nema mogunosti pamenja. To je odlika
niih

bia.

Ona

pamti

samo

poklone

boju

cvijea

koje

je

dobila.

SOFIJA: Za ovaj stupanj psiholokog razvoja u domenu Anime, karakteristian je termin

Mudrosti. Kao to sam ve napomenuo, mudrost I ena kod Vajningera ne idu zajedno.
Kao zakljuak Kod Vajningera je enski princip dominantno izraen time to je potpuno
potisnut - te se kompenzuje jedino u njegovoj ogromnoj pasiji ka obrazovanju I literaturi I
muzikoj empatiji prema Vagnerovim kompozicijama.

ANIMUS
Animus Vajningera je bio dominantan u odnosu na Animu. Arhetip oca, ratnika, mudraca I sina
prepliu se u svojevrstnoj sinesteziji formirajui paradokse sa jedne strane ovjeka strogih I
ureenih stavova I shvatanja, sa druge strane mladia potpuno izoptenog iz ljubavnog ivota I
bilo kakvog korelata sa pripadnicama enskog pola, prema kojima formira ogromnu mrnju I
gaenje. Animus je bio jako razvijen, samim tim to je ANIMA potpuno potisnuta. Znai,
Vajninger se razvija kao enomrzac veoma utemeljenih stavova, koji su na neki nain
beskompromisni. Najjai arhetip u domenu ANIMUSA, kod Vajningera je bio arhetip
MUDRACA, to se projektovalo od njegove rane mladosti gdje je vrijeme posveivao bavljanju
filosofijom I moralnim pitanjima. Vajninger je bio ogroman autoritet, iako jako mlad, I njegovo
znanje

je

jo

od

najranije

mladosti

prevazilazilo

znanje

njegovih

vrnjaka.

Dakle, Vajninger je u potpunosti, tj. apsolutno forirao svoje psiholoko bivstvo na potisnutom
Anima principu, te do apsoluta izraenom ANIMUSU.

IV
PSIHOLOKI PROFIL PO ADLEROVOJ TEORIJI
SUPERIORNOSTI I INFERIORNOSTI

INFERIORNOST
Inferiornost, ili kompleks nie vrijednosti kod Ota Vajningera javlja se jedino za vrijeme
njegovog pohaanja gimnazije. Ue gledano, njegov fiziki izgled, premda Vajninger nije bio
ruan, tanije nezadovoljstvo sopstvenim fizikusom snano utie na razvoj kompleksa nie
vrijednosti. Sa druge strane, on je ovu vrstu fizike inferiornosti jako brzo kompenzovao time to
se su potpunosti posvetio literaturi I obrazovanju, kasnije pisanju I stvaralatvu tako da svoju
fiziku inferiornost, koja kasnije za sobom vue I seksualnu pretvara u ogromnu intelektualnu
superiornost. Iako je njegova svojevrsna inferiornost umnogome uticala na njegovu intelektualnu
superiornost (pogotovo na njegov stav o enama I seksualnosti) , isto tako je dovela do razvoja
blaih mentalnih poremeaja kod mladog Vajningera. Sa jedne strane Vajninger je patio od
estog mijenjanja raspoloenja, depresije, histerije.
SUPERIORNOST
Svoju potisnutu seksualnost I fiziku, kao I seksualnu inferiornost Vajninger kompenzuje
ogromnom enomrzakom superiornou. To to nije mogao da ostvari bilo kakav kontakt sa
enama razvilo je ogromnu superiornos u njegovoj mrnji prema istima. Sa druge strane vuklo
ga je do samog homo-erotizma. Dakle, Vajningerova superiornost se javlja kao nadkompenzacija
sa seksualnom, te fizikom inferiornosti znai Oto je superiornost formirao u posveenosti
znanju I literaturi I svojim enomrzakim teorijama. ini mi se da ga je kompleks vie

vrijednosti na kraju kotao I ivota, te da je samoubistvo izvrio u kompromisu napravljenog u

odnosu na sopstveni poloaj u svijetu I svijeta koji je nepopravljivo lo.