Professional Documents
Culture Documents
Gradski Vrtovi Prirucnik Za WEB PDF
Gradski Vrtovi Prirucnik Za WEB PDF
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA
POLJOPRIVREDU I UMARSTVO
VRTLARSKI PRIRUNIK
elite li u vrtu uzgojiti to vie kvalitetnog povra i cvijea, treba odabrati kulture i sorte koje ete uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe, najpovoljniji nain gnojidbe i obrade tla te naine njege biljaka. Zato smo pripremili ovaj prirunik!
Nadamo se da emo Vam praktinim savjetima pomoi u gradskim vrtovima
proizvesti vlastitu hranu na naelima organske proizvodnje.
Plodored
Plodored je rasporeivanje povra u vremenskom slijedu vie godina ime se uvaju
plodnost tla i zdravlje vrta. U domaem vrtu, na kojem se na manjim povrinama izmjenjuje
velik broj povrtnih vrsta i cvijea, plodored se mora izraivati planski.
Prije poetka sijanja/sadnje prvog povra na svoj novi povrtnjak, uzmite u obzir upute iz
ovog prirunika kako bi detaljno isplanirali prostornu i vremensku izmjenu kultura.
Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povra s obzirom na:
crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povre jako crpi tlo);
utjecaj tetnika i bolesti na pojedinu kulturu;
meusobno podnoenje povra i podnoenje samog sebe (npr. perin
sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a
rajica najbolje raste uvijek na istoj gredici).
VRTLARSKI PRIRUNIK
S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povre se okvirno moe svrstati u tri
skupine:
zahtjevno povre koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjae,
krastavci, tikve, rajice, krumpir, poriluk, celer
gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim
gnojem ili kompostom;
manje zahtjevno povre kao to je luk, enjak, mrkva, cikla, salata,
pinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki
kukuruz
prvenstveno im je potreban kompost;
skromno povre kao to je grah, graak, matovilac i veina zainskih
biljaka
gnojite ih vrlo malo.
Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto mjesto smijete ih posaditi tek nakon 3 do 5 godina.
Tijekom svake vrtlarske sezone bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kultura kad ste to posijali, kad je spremno za berbu i sline podatke kako bi pronali najpovoljniji raspored kultura na gredicama.
VRTLARSKI PRIRUNIK
Priprema tla
Kod organskog povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem na dubinu 10-20 cm, ime se
zatiuje veina mikroorganizama (posebno gliste) i slojevi tla. Ukoliko se radi o teem tlu ili
koje prije nije sluilo za povrtlarsku proizvodnju, moete iznimno prekopati.
Gredice mogu biti raznih oblika, a poloaj od sjevera prema jugu openito osigurava
najravnomjerniju raspodjelu sunevog svjetla. Izmeu gredica planirajte stazice za prolaz.
Tijekom rasta biljaka, tla:
rahlimo, kako bismo prozraili i sprijeili ishlapljivanje vode i unitili
korov;
prekrivamo ili zastiremo pri emu moemo koristiti ostatke zdravih
biljaka, a s ciljem zadravanja vlage, onemoguavanja rasta korova,
zatite od jakog sunca, vjetra i razarajueg djelovanja kapljica kie;
prema potrebi povremeno dodajemo organska gnojiva.
Sjetva/sadnja
Sijati moete direktno na otvorenom, ili u zatvorenom za uzgoj presadnica koje presaujete na otvorenom.
Biljke za klijanje i rast trebaju vlagu, toplinu i kvalitetnu zemlju, sitne i rahle strukture,
jednakomjerno vlanu i pognojenu.
Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Zapamtite staru vrtlarsku mudrost: Dok nam se vrtna zemlja lijepi za izme, ne diramo je.
Izaberite biljke prema osobnim potrebama, uzimajui u obzir kulture koje se meusobno podnose te one kojima odgovara tip tla na kojem ete ih uzgajati. U poecima organskog
vrtlarenja, dok tlo jo oskudijeva humusom i organizmima, gredice treba sijati prema unaprijed utvrenom plodoredu, a kada tlo postane bioloki aktivno, neke se vrste mogu sijati
na istom mjestu i nakon kraeg vremena.
Nakon to ste odluili koje ete biljke uzgajati u svom vrtu i na kojoj povrini, rasporedite
ih na gredicu i oznaena polja.
Vano je pravodobno i pravilno sijati ovisno o zahtjevu sjemena pojede kulture.
Gustoa sjetve ovisi o sijanoj vrsti, a obino se sije gue u redove, a kasnije se biljice
na odgovarajui nain prorjeuju. Gustoe su uglavnom navedene na vreicama sa sjemenjem.
U prilogu ovog prirunika donosimo vam neke osnovne podatke o rokovima
sjetve/sadnje, razmacima izmeu redova, rokovima dozrijevanja i sline korisne
podatke za pojedine vrsta povra, zainskog bilja i cvijea.
VRTLARSKI PRIRUNIK
VRTLARSKI PRIRUNIK
Sadnice moete sami uzgojiti u raznim posudama, malim klijalitima ili staklenicima,
ovisno o koliini sjemena. Kao supstrat za sijanje ne koristite obinu vrtnu zemlju, jer ona
esto sadri razne tetnike, uzronike biljnih bolesti i sjeme korova. Najbolje je uzeti prosijani kupovni univerzalni supstrat, a da ne bi bio prehranjiv, pomijeajte ga sa treinom pijeska ili perlita. Sjeme pokrijte slojem debljine priblino veliini sjemena, a jako sitno sjeme
ne pokrivajte, nego samo lagano pritisnite daicom. Vano je da se ne sije pregusto kako bi
biljice imale dovoljno mjesta za razvoj. Povrinu lagano poprskajte vodom. Ovisno o vrsti
koju sijete, potrebno je osigurati vie ili manje topline i svjetlosti za uspjeno klijanje.
Biljice ubrzo zahtijevaju vie prostora pa ih presadite u vee posude.
Presaivanje na otvorenom
Prije presaivanja poeljno je sadnice drati u pokrivenoj hladnoj gredici ili na nekom
zatienom mjestu na otvorenom kako bi se priviknule na vanjske uvjete i uspjenije rasle.
Oekujete li hladni proljetni zrak, mlade biljke moete zatititi tkaninom.
Trajnice
U zatvorenom ih sijte od travnja do lipnja u posude ili sanduke, a kasnije presadite po
tri sadnice u 8 cm ili 10 cm duboke posude. Kad dosegnu dovoljnu veliinu presadite ih na
otvorenom.
Jednogodinje biljke
Manje osjetljive vrste sijte od oujka do travnja u redove izravno na gredicu. Moete ih i
prije posijati u sanduke i presaditi ih kad je dovoljno toplo.
Biljke osjetljive na hladnou posijte u travnju i svibnju u posude ili u sanduke. Od sredine
svibnja presadite ih na otvorenom, a krajem svibnja moete ih posijati izravno na gredicu.
Sjetva cvijea
VRTLARSKI PRIRUNIK
VRTLARSKI PRIRUNIK
zajedniki tite od mrkvine i lukove muice, a salata titi rotkvicu od buhaa. Kadulja, timijan i miloduh odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidanu i kamilica u krumpiru uvaju
od napada krumpirove zlatice, dragoljub titi jabuke od napada lisnih i krvavih ui, a pelin i
metvica tite od mnogih drugih insekata.
Neke biljke odbijaju ivotinje, kao ricinus koji odbija komarce, a razne vrste mljeika i
svjee bazgove granice odbijaju glodavce.
POVRE
DOBRI SUSJEDI
LOI SUSJEDI
BLITVA
CELER
CIKLA
CRNI KORIJEN
ENJAK
ENDIVIJA
GRAH
GRAAK
HREN
krumpir, voke
JAGODE
kupusnjae
VRTLARSKI PRIRUNIK
KOMORA
KORABICA
KRASTAVAC
KRUMPIR
KUKURUZ
cikla, celer
KUPUSNJAE
cikla, celer
SALATA GLAVATICA
LUK
MRKVA
PORILUK
rotkvica, rajica
VRTLARSKI PRIRUNIK
RADI
RAJICA
krastavci
SUNCOKRET
krastavci
krumpir
PAROGE
enjak, luk
PINAT
TIKVICE
Gnojidba
Cilj gnojenja je poboljanje plodnosti tla i ostvarivanje visokih prinosa. Pred kraj zime
ili u rano proljee vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to ve niste uinili u jesen.
Kako bi se izbjegnuli nepotrebni gubici i zagaenje, to je jedno od naela organske poljoprivrede, potrebno je dodavati optimalne koliine gnojiva. Dodavanjem organske materije
u tlo odrava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova bioloka plodnost to je i
osnovni cilj organske proizvodnje. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpornije na stresove, kao to su nepovoljni
vremenski uvjeti i napadi bolesti i tetnika.
Temeljna naela organske gnojidbe:
moe se dodati previe, ali i premalo;
to je razliitije organsko gnojivo, ugaranje tla je bolje;
teko i lako tlo imaju razliite uvjete gnojidbe,
poeljno je dodavati manje koliine u vie navrata;
svaki vrtlar mora dobro poznavati tlo i potrebu hranjenja mikroorganizama u njemu.
VRTLARSKI PRIRUNIK
U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje se provode s ciljem zatite od erozije,
ouvanja strukture tla i sl., a koje istovremeno indirektno i gnoje tlo. U te mjere prvenstveno
spadaju zelena gnojidba i maliranje.
Osim navedenih mjera, kao organsko gnojivo moe posluiti stajsko, govedsko, gnojivo
peradi, gnojnica uz poseban nain pripreme, kompost, organsko tvorniko gnojivo.
Zajedniko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i
transformiraju u razliite organske supstance smee do crne boje, koja se naziva humus, a
jedna je od najvanijih komponenti za zdravo i plodno tlo.
Biljke za zelenu gnojidbu:
leguminoze (lepirnjae), koje obogauju tlo duikom: djetelina, bob,
graak, grah, lea;
krstaice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav
korijenja): goruica, rotkva, kupusna repica;
kadifica, koja uklanja nematode.
Kad biljke izrastu, pokosite ih i umijeajte natrag u tlo. To moete napraviti bilo kad,
ovisno o tome to ete sijati na odreenoj gredici. Tako unosimo organsku tvar koju za svoje
djelovanje trebaju mikroorganizmi, spreavamo ispiranje hraniva i obogaujemo tlo duikom (simbiotske bakterije leguminoza).
Posebna biljka za zelenu gnojidbu je pinat ije korijenje povoljno djeluje na rast biljaka, a moete ga posijati rasutog po cijelom vrtu i na svaku praznu gredicu. pinat za hranu
reete kad je mlad, a za zdrav vrt reete ga bilo kad i njime prekrijete tlo izmeu biljaka
(maliranje ili nastiranje), a korijenje ostavite u zemlji.
Spomenuto maliranje je prekrivanje tla tankim slojem (0.5-1 cm) od raznih otpadaka
biljnog, ivotinjskog ili mineralnog porijekla. Takav sloj titi tlo od vanjskih nepogoda, a svojim rastvorenim materijalom slui kao hrana organizmima u tlu.
Osim pinata za maliranje koristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao to su pokoena
trava, uveli vrtni korov, lie, ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lie rajice, gavez te
slama koja djeluje i kao fizika barijera za pojedine tetoine (puevi i sl.), i mnoge druge.
Kompostiranje je metoda transformacije otpada organskog porijekla u humus i
osim to je kvalitetan dodatak tlima, predstavlja najprihvatljiviji nain uklanjanja
biorazgradivog otpada. Prednost kompostiranja je to se moe obavljati tijekom
cijele godine, odnosno uvijek kada imate
dovoljno materijala.
Kompostiranje ete najjednostavnije
obaviti slaganjem organskog otpada na
kompostnu gomilu u kompostere, ija se
visina kree oko 1 -1,5m.
10
VRTLARSKI PRIRUNIK
Kompostnu hrpu tijekom zime morate tititi (pokrivati) od hladnoe i pretjerane vlage, a
ljeti tititi od isuivanja i redovno vlaiti.
Godinama se kao organsko gnojivo najvie koristio stajski gnoj koji je poput ostalih slinih organskih gnojiva vrlo sloenog kemijskog sastava i iji je blagotvoran i koristan uinak
na poboljanje strukture i plodnosti tla odavno poznat.
Danas na tritu moete pronai suvremena organska
gnojiva u obliku pelete ili u rasutom stanju, praktino pakirana.
Prednost proizvedenih gnojiva prirodnog porijekla je
to su iz njih uklonjeni svi nedostaci stajskog i slinih gnojiva, odnosno imaju stabilni sastav, bogata su organskom i
suhom tvari i hranjivima, termiki obraena pa ne sadre
sjeme korova, gljiva ni patogenih organizama. Organska
tvar im se bre razgrauje pa je uinak njihove primjene
vidljiv u kraem vremenskom periodu. Imaju dugotrajan
uinak sa visokim sastavom mikroelemenata (magnezij,
kalcij, sumpor, bor, bakar, eljezo, mangan, molibden i
cink).
I to je vrlo vano za gradsku poljoprivredu, jednostavno ga je primijeniti i nema neugodan miris, a dobar je izbor
za sve vrste tla!
11
VRTLARSKI PRIRUNIK
prskajte biljke sa svih strana. Postupak moete ponoviti za nekoliko dana. Vrlo je uinkovit
kod suzbijanja lisnih ui na povru.
Gnojivo od koprive posebno je uinkovito u kombinaciji s gnojivom od gaveza.
Mjeavina biljaka
Priprema ekstrakta: Pripremate ga u jesen od ostataka neupotrebljenih biljaka uz dodatak koprive i ljuski crnog luka. Usitnjene biljke potopite u posudu s vodom. Pred kraj zime
nerazrijeenim gnojivom (razrijedite ako ste dodali veliku koliinu biljaka) natopite zemljite na kojem planirate uzgajati plodovito povre (rajicu, krastavce, tikvice, grah, graak i
sl.), jagode i rue.
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Priprema aja: 1 kg svjee ili 150 g suhe poljske preslice namaite 24 sata u vodi, a zatim pola sata kuhajte na nioj temperaturi. Kada se ohladi procijedite i razrijedite u omjeru
1:5. Sadri metasilicijsku kiselinu (kremena kiselina). Jaa biljke i titi ih od napada biljnih
bolesti.
Unato pridravanju svih uputa, moe doi do pojave bolesti i napada tetnika. Proizvodnja povra ovisi i o pravilnom odabiru sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima
tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi biljaka te uspjenoj zatiti od tetnika.
Praenje pojave tetnika se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa razliitih
boja, posuda koje se plitko ukopavaju u tlo i pune vodom sa deterdentom u kome se insekti utope, klopki za glodavce i slino.
Upotreba certificiranog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal, odnosno
spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Sjeme za organsku proizvodnju
mora biti i certificirano kao organsko.
Kada ustanovite da preventivne mjere nisu bile dovoljno uinkovite i da mehanikim i
fizikim mjerama suzbijanja ne moete odravati brojnost tetnika ispod ekonomskog praga tetnosti, moete primijeniti biopesticid.
U organskoj je poljoprivredi zabranjena primjena klasinih kemijskih sredstava za zatitu bilja. Primjenjuju se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Takav
oblik zatite zahtijeva vie truda i znanja, mehanikog i ljudskog rada, praenje pojave tetnika, poznavanje biologije i ekologije tetnika te praenje njihova kretanja i razmnoavanja.
Potrebno je pravodobno i pravilno izabrati i primijeniti najuinkovitije metode protiv
pojedinih tetnih vrsta.
12
VRTLARSKI PRIRUNIK
13
VRTLARSKI PRIRUNIK
Vrt uzgojen prema organskim naelima rezultira skladom izmeu ovjeka, biljaka i ivotinja. U tako uspostavljenoj ravnotei priroda moe sama puno toga
odraditi umjesto vas, a to je upravo ono emu se tei u takvom nainu vrtlarenja.
Mi smo vam dali neka pisana pravila, a na vama je da u vlastiti vrt unesete ljubavi, panje i truda kako bi ubrali nagradu za uloeno.
Vrtlarenje se nametnulo kao novi trend i bijeg od svakodnevnog stresa i uurbanog tempa ivota. Osim uzgoja vlastite hrane u skladu s ekolokim pristupom, omoguava kretanje i boravak u prirodi i prijateljska druenja. Gradski
vrtovi se nude kao rjeenje da u neposrednoj blizini stvorite vlastitu oazu i prirodu dovedete k sebi!
14
VRTLARSKI PRIRUNIK
PRILOG
SJETVENI KALENDAR POVRA
Vrijeme
sjetve
Vrijeme
presaivanja
Vrijeme
branja
uroda
Prosjeno
vrijeme
klijanja
(broj dana)
Razmak
meu
nasadima
(cm)
Blitva
VIII.-X.
X. - III.
4-14
30 x 40
Bob
III.-IV.
VII.-VIII.
414
12 x 40
Brokula
III.-VII.
IV.-VII.
VI.-IX.
510
4060 x 6075
Kelj pupar
III.-V.
IV.-VI.
IX.-III.
510
50 x 70
Tikvice
V.
V.
VII.-X.
48
90120 x
90120
Tikve
V.
V.
VIII.-X.
48
120 x 250
Cvjetaa
I.-VII.
III.-VIII.
V.-X.
510
50 x 60
Luk
III.-V.
IV.-V.
VIII.-IX.
612
10 x 35
VII.
VII.
VIII.-XII.
514
30 x 50
Endivija
Niski grah
IV.-VII.
VI.-VIII.
59
10 x 50
Visoki grah
V.-VI.
VIII.-X.
59
50 x 90
Graak
III.-VII.
V.-X.
58
5 x 3040
Patlidan
III.-IV.
V.
VII.-X.
714
50 x 80
Kineski kupus
VII.
VII.-VIII.
VIII.-X.
510
40 x 50
Koraba
VII.
IX.-X.
514
30 x 40
IV.-X.
510
25 x 30
VI.-IX.
715
25 x 50
Korabica
II.-VII.
Mrkva
III.-VII.
Krastavci
IV.-V.
V.
VII.-X.
48
3045 x
120160
Lubenica
IV.-V.
V.
VIII.-IX.
514
60 x 100
IV.-VIII.
15
VRTLARSKI PRIRUNIK
Dinja
Matovilac
IV.-V.
V.
VIII.-IX.
VIII.-IX.
48
90 x 150200
X.-III.
728
10 x 15
Kelj
II.-VI.
III.-VI.
VI.-XII.
510
45 x 50
Paprika
II.-IV.
V.
VII.-X.
1021
40 x 75
Rajica
II.-IV.
V.
VII.-X.
514
5070 x 120
Perin
III.-IX.
IV.-IX.
V.-XI.
1028
5 x 15
Poriluk
III.-VI.
IV.-VI.
VIII.-XII.
614
15 x 40
Radi
IV.-VII.
VII.
VI.-IV.
514
20 x 40
Cikla
III.-VII.
VII.-X.
414
15 x 40
Rotkvica
II.-VII.
IV.-X.
410
10 x 20
VII.
IX.-XI.
57
22 x 40
IV.-V.
VIII.-IX.
47
30 x 80
V.-VII.
47
25 x 30
X.-IV.
721
10 x 20
Repa
Kukuruz
eerac
Salata
II.-VI., VIII.-IX.
pinat
VIII.-IX.
IV.-VII., IX.
Celer
korjena
III.-V.
IV.-VI.
IX.-XI.
1021
40 x 40
Kupus
III.-VII.
IV.-VIII.
V.-XI.
510
60 x 70
16
IV.-V.
III.-IV.
{ Lijepi deko
(Dahlia
pinnata mignon)
{ Dalija
{ Cinija
(Zinnia sp.)
IV.-V.
IV.-V.
IV.
{ Astra
(Callistephus
chinensis)
III.-IV.
III.-IV.
III.
{ Agerat
(Ageratum
mexicanum)
(Impatiens
balsamina)
Vrijeme
presaivanja
Vrijeme
sjetve
u zatvorenom
Vrsta
CVIJEA
IV.-V.
V.
V.
IV.-V.
V.
Vrijeme
sjetve na
otvorenom
VI.-X.
VII.-X.
VI.-IX.
VII.-X.
IV.-X.
Vrijeme
cvjetanja
720
510
1520
714
1014
Prosjeno
vrijeme
klijanja
(dana)
3040
50
50
2560
30-40
Visina
cvijeta
(cm)
za ukrasne posude,
obrube, za rez;
najbolje raste u
skupini
za ukraavanje
gredica, za rez
za gredice, obrube,
ukrasne posude
za ukraavanje
gredica, za obrube,
za rez
za gredice, obrube,
ukrasne posude
Upotreba
sunani poloaj;
oblikuje gomolj
sunani poloaj,
topla, ocjedita i ne
previe pognojena
tla
sunani poloaj,
vlana tla
sunani poloaj;
svake godine
sadimo na drugu
gredicu
sunani poloaj;
kada ocvate
poreemo da
ponovno procvjeta
Razno
VRTLARSKI PRIRUNIK
17
18
(Trapaeolum
majus)
{ Dragoljub
mak
(Eschscoltzia
californica)
{ Kalifornijski
{ Snjeak
(Iberis umbellata)
(Lathyrus
odoratus)
{ Grahorica
(Godetia
grandiflora)
{ Godecija
(Centaurea
imperialis)
{ Razliak
(Gaillardia
aristata)
{ Gailardija
(Phlox
drummondii)
{ Plamenac
III.-IV.
III.-IV.
III.-IV.
III.-IV.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
VII.-X.
VII.-X.
IV.-V.
IV.-V.
VI.-VII.
VII.-X.
VII.-X.
VI.-X.
VII.-X.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
V.-VI.
IV.-V.
1420
814
714
1416
714
1420
1420
1020
300
40
30
200
5070
60
70
50
penjaica, za
ukraavanje
gredica, ograda i
pergola, za rez
za gredice i obrube
za obrube, za rez
penjaica; takoer
za rez
za ukraavanje
gredica, obruba, za
rez (buketi kratkih
stabljika)
za obrube, za rez
za rez i ukraavanje
gredica
za gredice, obrube,
ukrasne posude u
skupinama
sunani poloaj
(u sjeni skromno
cvjeta); ocjedita
i ne previe
pognojena tla;
jestiva biljka
sunani poloaj,
cvjetovi su
otvoreni samo
kada sije sunce;
lagana tla
sunani poloaj
obogauje tla
duikom
sunani poloaj,
ne preteka tla
sunce
sunani poloaj
sunani poloaj,
propusna, ne
svjee pognojena
tla, vrlo arenih
boja
VRTLARSKI PRIRUNIK
(Lobelia
erinus)
{ Lobelija
(Agastache
mexicanum)
{ Agastake
(Matthiola
incana)
{ Ljetni eboj
(Ipomea
purpurea)
{ Lijepi slak
(Coreopsis
tinctoria)
{ Carsko oko
(Lavatera
trimestris)
{ Lavatera
(Ipomoea
quamoclit)
{ Ciparska loza
(Dianthus
chinensis)
{ Karanfili
II.-IV.
III.
III.-IV.
III.-IV.
III.-IV.
III.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
V.
IV.-V.
VI.-X.
VI.-X.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-X.
20 na
svjetlosti
2024
714
1020
12-14
1020
20-22
7-14
20
45
do 100
300
do 100
70
300
40
za gredice, obrube,
ukrasne posude
za gredice i za rez
za gredice i za rez
penjaica
ljetni cvijet za
ukraavanje
gredica i za rez
bogatih cvjetova
za ukraavanje
gredica, za rez
penjaica; takoer
za ukrasne posude
sije se u
skupinama na
gredice, obrube,
ukrasne posude,
za rez
sunani poloaj i
polusjena, lagano
pada; kada ocvate
poreemo da
ponovno procvjeta
trajnica u toplijim
krajevima;
ljekovita biljka
sunani poloaj
sunani poloaj
sunani poloaj
sunani poloaj
sunani poloaj
sunani poloaj
VRTLARSKI PRIRUNIK
19
20
(Cineraria
maritima)
{ Cineraria
{ lajer
(Gypsophila
elegans)
IV.-V.
VI.-X.
(Convolvulus
tricolor)
IV.-V.
VI.-X.
{ Ukrasni slak
IV.-V.
VI.-X.
IV.-V.
IV.-V.
VI.-IX.
VI.-IX.
IV.-VII.
III.
III.-IV.
III.-IV.
III.-IV.
{ Ukrasna
facelija (Phacelia
campanularia)
(Calendula
officinalis)
{ Vrtni neven
(Satice
sinuatum)
{ Statika
(Cosmos
bipinatus)
{ Kozmeja
7-14
10-14
10-14
15-21
10-14
714
8-14 cm
20
50-70
20-30
5060
60-80
do 150
za gredice i
obrube, ukrasne
posude i visee
koare
za rez
penjaica
za ukraavanje
gredica i ukrasnih
lonaca
sadi se u
skupinama, na
gredice, ukrasne
posude, obrube,
za rez
za suho cvijee
visoki cvijet za
ukraavanje
gredica,
oblikovanje ivica,
za rez
ima svjetlucavo
srebrne listove;
prenosi suu
sunani poloaj;
sadimo u veim
terminima
sunani poloaj,
vapnena tla;
cvjetovi se
zatvaraju kada
pada kia i uveer
poboljava
svojstva tla
sunani poloaj
sunani poloaj,
ocjedita, lagana tla
sunani poloaj;
raste na svakom
tlu; redovito
odstranjujemo
uvenule cvjetove
VRTLARSKI PRIRUNIK
{ Karanfil
(Dianthus car.
chabaud)
cvijet
(Helichrysum
monstrosum)
{ Slamnati
(Helianthus
annuus)
{ Suncokret
(Salvia sp.)
{ Kadulja
(Salpiglosis
sinuata)
{ Salpiglosa
III.-IV.
III.
II.-IV.
III.-IV.
IV.-V.
V.
III.-V.
IV.-V.
V.
III.
{ uti helenijum
(Helenium
amarum)
III.-VI.
II.-IV.
{ Petunija
(Petunia hybrida)
IV.-V.
V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
IV.-V.
V.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-X.
VII.-IX.
VI.-IX.
VI.-X.
7-14
10-15
8-10
10-20 cm
10-20
7-15
7-14
50
70
60-200
45
50-80
50
30-50
za rez
za suhe bukete
u skupini za
gredice, vee
povrine
za gredice, obrube
i za rez
za obrube, za
ukraavanje
gredica, za ukrasne
posude
za ukraavanje
gredica, obruba i
ukrasnih posuda u
skupinama
mirisni cvjetovi;
sunani poloaj
sunani poloaj
sunani poloaj,
brzo raste
sunce
sunani poloaj,
vapnena, ne
svjee pognojena
i ocjedita
tla, cvjetovi
neuobiajenih
nijansi
oblikuje prekrasni
kompaktni grmi;
neprestano cvijeta
sunani poloaj
VRTLARSKI PRIRUNIK
21
22
{ Kadifica ili
tagetes (Tagetes
sp.)
zijevalica
(Antirrhinum
majus)
{ Velika
{ Djevojka u
zelenom (Nigella
damascena)
(Impatiens
walleriana)
{ Vodenika
III.-IV.
III.
III.-IV.
IV.-V.
III.-IV.
IV.-V.
IV.-V.
III.-IV.
{ Ljetna
krizantema
(Chrysanthemum
carinatum)
{ Nourak
(Mirabilis jalapa)
IV.-V.
III.-IV.
{ Prkos
(Portulaca
grandiflora)
III.-V.
IV.-V.
III.-V.
VII.-X.
IV.-V.
VII.-X.
VI.-X.
VII.-X.
VI.-X.
VII.-X.
VII.-X.
IV.-V.
IV.-V.
7-14
10-20 cm
14-20
14-20 na
svjetlosti
7-14
8-20
7-14
30-80
50
50
30
60
60
15
za ukraavanje
gredica, obruba,
za rez
za ukraavanje
gredica, za rez
za rez, za suho
cvijee, za
ukraavanje
gredica
sije se u
skupinama, na
gredice, ukrasne
posude, obrube
za ukraavanje
gredica
za ukraavanje
gredica i za rez
za obrube, gredice,
za kamenite
stijene, uz suhe
zidove
sunani poloaj,
zdrava biljka za vrt
sunani poloaj i
polusjena
sjena i polusjena
polusjena, sjena;
ako previe
gnojimo duikom
slabo cvjeta
sunani
poloaj, cvjetovi
intenzivnog
mirisa otvaraju
se poslijepodne
i otvoreni su do
jutra
brzog rasta;
sunani poloaj
sunani poloaj i
pjeskovita tla
VRTLARSKI PRIRUNIK
Zlatni eboj
(Cheiranthus
cheiri)
{{{
{{{ Vuika
(Lupinus polyllus)
V.-VII.
VI.-VIII.
VI.-VIII.
V.-VII.
{{ Vrtni
zvoni
(Campanula
medium)
V.-VII.
I.-XII.
IV.-VII.
VI.-VII.
{{ Turski
karanfil (Dianthus
barbatus)
(Myosotis
alpestris)
{{ Potonica
(Viola sp.)
{{ Mauhica
V.-VII.
VII.-IX.
V.-VII.
V.-VII.
VI.-VII.
VI.-VII.
V.-VI.
VII.
V.-VI.
VI.-VII.
V.-VI.
IV.-VI., X.
8-14
14-20
14-20
7-14
14-20
14-20
50-60
80
80
50-60
30
20
za ukraavanje
gredica, za rez
za ukraavanje
gredica, za rez
za obrube, za rez
za gredice, obrube,
za rez
za ukraavanje
gredica i za rez
za ukraavanje
gredica, obruba,
ukrasnih posuda u
skupinama
dvogodinja biljka
ili trajnica; sunani
poloaj i polusjena
trajnica, sunani
poloaj, vapnena
tla
sunani poloaj i
polusjena
sunani poloaj
dvogodinja biljka;
sunani poloaj
dvogodinja biljka,
dobro prezimi,
sunani poloaj i
polusjena
VRTLARSKI PRIRUNIK
23
24
14
16
25
14
Boraina
(Borago officinalis)
Anis
(Pimpinella anisum)
Kamilica
(Matricaria chamomila)
Vrijeme
klijanja
(dani)
Bosiljak
(Ocimum basilicum)
Jednogodinje
sijemo direktno, od
travnja do lipnja
sijemo direktno na
otvorenom, od oujka do
svibnja
uzgajamo sadnice
ili sijemo direktno
na otvorenom;
nakon zadnjeg
mraza presadimo na
otvorenom, na toplom
mjestu zatienog od
vjetra
koristimo osuene
cvjetove
suhe sjemenke
istresemo sa titca
trgamo mlade
listove i vrhove
za aj: ublaava
upale, greve i
dezinficira
koristimo za peciva,
kruh, likere
barunasti listii za
salate, mesna jela i u
hladna pia
Uporaba
poboljava okus
kupusa, poriluka,
celera i krumpira,
stoga neka raste u
njihovoj blizini
privlai pele
dobro utjee na
zdravstveno stanje
svih povrtnica
Korisna svojstva
u vrtu
VRTLARSKI PRIRUNIK
15
20
21
ubar
(Satureja hortensis)
Vrtna kresa
(Lepidium sativum)
Luk vlasac
(Allium shoenoprasum)
25
14
Mauran
(Origanum majorana)
Trajnice
21
Kopar
(Anethum graveolens)
sijemo na otvorenom, od
travnja do lipnja
sijemo direktno na
otvorenom, od oujka
nadalje
uzgajamo sadnice
i presaujemo na
otvorenom u svibnju
sijemo direktno na
otvorenom, sredinom
svibnja
sijemo direktno na
otvorenom, od travnja
do lipnja
upotrebljavamo
mlade klice ili cijele
biljke
beremo cijelu
biljku prije samog
cvjetanja
stabljike s listovima i
s korijenom
plodovi
beremo mlade
listove ili cijelu
biljku prije samog
cvjetanja
trgamo mlade
listove ili cijelu biljku
bogata C-vitaminom:
za salate, namaz na
kruh, uz maslac ili
skutu
za salate, jela od
mesa i graha, juhe
kao dodatak
razliitim jelima ili za
konzerviranje
za juhe, umake,
meso, krumpir i
mahunarke
za salate; sjemenke
dodajemo
ukiseljenim
krastavcima
cvjetovi su
dekorativni
posaditi u blizini
graha i boba;
mirisom tjera ui
i poboljava okus
povra
povoljno utjee na
nicanje sjemenki
mrkve, krastavca,
cikle, salate; samog
sebe ne podnosi pa
ga rastresemo po
cijelom vrtu (inae se
sam zasije)
VRTLARSKI PRIRUNIK
25
26
sijemo direktno na
otvorenom, krajem
travnja; nije previe
osjetljiv na mraz
14
10
Origano
(Origanum vulgarum)
Estragon
(Artemisia dracunculus)
uzgajamo sadnice
Metvica
(Mentha piperita)
Matinjak
(Melissa officinalis)
21
Ljupac
(Levisticum officinale)
sijemo direktno na
otvorenom, oujak i
travanj
Izop
(Hysoppus officinalis)
dodajemo ga
salatama, ribama,
piletini, juhama,
octu, umacima;
ljekovit
koristimo svjee
listove ili cijelu
biljku prije samog
cvjetanja
koristimo svjee
listove, od druge
godine nadalje
koristimo i korijen
sjeme u drugoj
godini rasta
koristimo mlade
listove i vrhove;
lijepa ukrasna biljka
za juhe, umake
ljekovit aj
pae u salatama, uz
ribu, jela od divljai
i piletine, biljne
umake; dobar aj
uz kupus, ciklu,
krumpir, razne juhe
i meso; poboljava
probavu
za jela s povrem i
likere
poboljava okus
cikle, krastavaca,
zelja i krumpira,
neka raste u njihovoj
blizini
privlai pele
VRTLARSKI PRIRUNIK
21
Timijan
(Thymus officinalis)
sijemo direktno na
otvorenom, tijekom
proljea ili jeseni
uzgajamo sadnice
direktno na otvorenom
Ruta
(Ruta graveolens)
Kadulja
(Salvia officinalis)
21
uzgajamo sadnice na
20-25C ili pak sijemo
direktno na otvorenom,
svibanj
21
Lavanda
(Lavendula angustifolia)
uzgajamo sadnice
Rumarin
(Rosmarinus officinalis)
trgamo listie i
vrhove prije samog
cvjetanja
koristimo mlade
listove; glavna
etva prije samog
cvjetanja
upotrebljavamo
mlade svjee ili
osuene listie
i vrhove; lijepa
ukrasna trajnica
koristimo mlade
biljice; prekrasni
ukrasni grmi
za juhe, umake,
salate i ribe
na salate, pizze,
tjesteninu i peenja,
u umake; aj protiv
kalja
zain za mesna i
riblja jela; ljekovito
bilje, tjera moljce
za mesna jela i
ajeve, dodatak
kupkama; lijepa
ukrasna biljka
tjera leptire
kupusare, pueve
i mrkvine muhe,
pa neka raste po
cijelom povrtnjaku
VRTLARSKI PRIRUNIK
27
IZVOR
www.sjemenarna.hr
http://www.fao.org/docrep/015/an443sr/an443sr00.pdf
http://staravrtlarica.blogspot.com/
http://www.naturala.hr/
PRIPREMILE:
Biserka Petoi, dipl.ing.agr.
Bernarda Boikovi Krikovi, dipl.ing.agr.
Branka Mrakui, dipl.ing.agr.