1.

STANDARDNI JEZIK

slui kao sredstvo javne komunikacije

5 makrostilova: administrativni, razgovorni...
NORMA = ono kako treba govoriti
jezikoslovac crpi podatke iz jezika kao sustava
standardni jezik je sociolingvistiki fenomen, vezan je uz dutvo inaciju
sustave daje mogunosti, on je potencija, standard je ono to bira, to je aktualna
veliina
u sustavu su samo pravila ( npr. djevojaka po analogiji bi trebalo biti i majaka
standard to ne prihvaa jer je on sociolingvistiki uvjetovan, on preporuuje
SUSTAV- STANDARD- KODIFIKACIJA
KODIFIKACIJA = ono to se mora, najstroi oblik norme.
UZUS = ono kako se obino govori ( u zajednici )
GOVOR = vezan je uz pojedinca

GRAMATIKA pripada sustavu, ona je deskriptivna, ona ne treba propisivati, ona

mora navesti i ono ''majaka''

pravo shvaanje gramatike je ono STRUKTURALISTIKO gdje je ona deskriptivna

GRAMATIKa moe biti :

1. TRADICIJSKA tj. PRESKRIPTIVNA

2. STRUKTURALISTIKA tj. DESKRIPTIVNA
3. GRAMATIKA TEORIJSKO- OBJASNIDBENOG TIPA
-

NORMA moe biti :

1. ona koja je vezana uz SUSTAV = SISTEMSKE NORME

2. ona koja je vezana uz STANDARD = FUNKCIONALNE NORME
3. STILISTIKE
-

RAZINE JEZINOG OPISA ( TEMELJNE NORME )

1. MORFOLOGIJA tvore gramatiku u uem smislu tzv. MORFOSINTAKSA

2. SINTAKSA
3. FONOLOGIJA
sve tri zajedno ( morfologija, sintaksa i fonologija ) ine gramatiku u irem smislu
4. LEKSIKA NORMA LEKSIKOLOGIJA
5. PRAVOPISNA ili ORTOGRAFSKA ( nema veze sa jezikom kao sustavom , to je
dogovor, nije jezina razina )
6. ORTOEPIJA ili PRAVOGOVOR
7. DERIVACIJA ili TVORBA RIJEI TVORBENA NORMA ( neki od problema su
da li sufiks lac ili telj vritelj ili vrilac )

standardni jezik ima OSNOVICU i NADGRADNJU

one jezine jedinice koje ine OSNOVICU moraju biti stabilne, nepromjenjive, a
NADGRADNJA mora biti elastina
OSNOVICA : MORFOLOGIJA, SINTAKSA, TVORBA RIJEI, FONOLOGIJA
NADGRADNJA: LEKSIKA NORMA i ORTOEPSKA

LJUDEVIT JONKE preuzeo od prakih strukturalista princip ELASTINE

STABILNOSTI i to je primjenio na standardni jezik svaki standardni jezik mora
biti stabilno elastianjer mu to omoguava da bude sredstvo komunikacije

KAKO SE ZOVE OSNOVICA STANDARDNOG JEZIKA ???

1. ZAPADNA NOVOTOKAVTINA JEKAVSKOG TIPA to se odnosi na izgovor

dugog jata ( ije ) , izgovor je JEDNOSLOAN NPR. / e/
DVOSLONI IZGOVOR formirao je VUK STEFANOVI KARADI , ali to je
zaivjelo samo u HERCEGOVINI
2. NOVOTOKAVSKA FOLKLORNA KOINE ( naziv Dalibora Brozovia )
= u osnovici standardnog jezika nije samo jedan dijalekt, nego vie njih
-

AKO SU MJESNI GOVORI i DIJALEKTI ORGANSKI IDIOMI , KAKAV JE

STANDARDNI JEZIK ?
= standardni jezik je NEORGANSKI IDIOM ili KULTURNI NADDIJALEKT ne
smije se poklapati niti sa jednim dijalektom , ali mora ih sve obuhvaati
u osnovici je novotokavtina , a u nadgradnji imamo kajkavizme i akavizme
-

sredinom 18.st. poinje STANDARDIZACIJA = proces formiranja standardnog jezika

, a zavrava djelovanjem hrvatskih vukovaca krajem 19.st.
proces standardizacije zavrava kada neki jezik dobije 3 PRIRUNIKA:

1. GRAMATIKU T. MARETI 1899.

2. PRAVOPIS IVAN BROZ 1892. ( po fonolokom naelu )
3. RJENIK- 1901. IVAN BROZ i FRANJO IVEKOVI
-

u 19.st. sve do BROZA u Hrvatskoj su se pisali MORFOLOKI PRAVOPIS

IVAN BROZ je pisao po uzoru na KARAIA, ali se nije skroz drao '' pii kako
ita ''

MARETI uvodi nove nastavke novotokavske nastavke : en- am, en- ah , enami to su starotokavski nastavci

danas su ti nastavci SINKRETIZIRANI tj. izjednaeni , a to je prvo uinio MARETI

1.
2.
-

VUKOVCIMA se moe zamjeriti :

prekid s tradicijom tj. s korpusom hrvatskog knjievnog jezika
protjerivanje svega to nije tokavsko JEDNORJENA KONCEPCIJA
osim politike podrke, VUKOVCI su imali i suvremenu, lingvistiku, europsku
potporu
u to vrijeme su bili MLADOGRAMATIARI ( oni smatraju da ono to se uje u
govoru da tako mora i biti )

NAELA STANDARDNOSTI su NORME naela standardnosti su uvjetno stalna,

djeluju kad je proces zavren

NAELA STANDARDIZACIJE veu se uz proces, ona su promjenjiva , ovise o

politikim prilikama

PRAVOPIS i LEKSIK su najpogodniji za POLITIKE UTJECAJE

RAZLIKA IZMEU STANDARDNOG I KNJIEVNOG JEZIKA:

1. knjievni jezik nadreen je standardnom zato to je stariji ( javlja se u 9 .st., a

standardni u 18.st.) budui je on stariji mnogo je toga ugraeno iz njega u
standardni
- knjievni jezik se vee uz dijakroniju, a standardni uz sinkroniju
2. sinkronijski gledano standardni jezik je nadreen knjievnom zato to je knjievni
samo jedan od funkcionalnih stilova standardnog ejzika
3. KNJIEVNI JEZICI HRVATA = svi oni jezici kojima su se Hrvati sluili u povijesti :
najstariji je akavski ( Maruli, Hektorovi, Zorani ) , kajkavski knjievni jezik ( 2
polovica 16.st. tj. 1573. ; Ivan Pergoi, Titu Brezovaki ) , starotokavski knjievni jezik
( u Dubrovniku, Marin Dri ) , latinski jezik ( Ivan esmiki ) , njemaki, talijanski,
maarski.

2. LEKSIK I NORMA
-

pitanje leksika : to i kako bi trebalo govoriti aktualno je u posljednjih 10-ak

godina

JEZIK nije isto to i NACIJA jezik moe samo povezati , a ne poistovjetiti s

nacijom

POLICENTRINI STANDARDNI JEZIK ista osnovica se govori u vie nacija

MONOCENTRINI STANDARDNI JEZIK albanski, maarski

standardni jezik odreen je sociolingvistiki

NAROD ima svoju dravu i pravo svoj jezik nazivati kako god hoe.

HRVATSKI JEZIK poseban standardni jezik, na razini sustava jedan jezik

ne postoji ni jedan jezik s vie dijalekata u osnovici

LEKSIK i NORMA sredstvo manipulacije politiara , jer ljude to zanima , time

barataju svakodnevno ( pisanje i govorenje )

JEZINI PURIZAM ( ISTUNSTVO ) = zamjenjivanje strane rijei vlastitom , a

rjee tuicom mijenjati vlastitu rije suvremena ga lingvistika smatra izrazito
lingvistikim

BELAJ: 2 VIDA PURIZMA:

1. NEGATIVNI bez uvaavanja kontekstualnih prilika, daje prednost jednoj rijei pred
drugom
2. POZITIVNI u skaldu s uporabnom vrijednou neke rijei
jezini purizam vee se uz male narode
hrv. jezik uvijek je bio nekim drugim jezikom ugroen , pa im je purizam bio kao
obrambeni sustav ( maarski, talijanski, njemaki , srpski )
-

prvi pristup NORMIRANJU LEKSIKA je puristiki ( jednodimenzionalan )

SUSTAV vrijede iskljuivo lingvistika pravila
- tu se nalaze sve rijei jednog jezika ( piati- mokriti sustavu nije bitno
to je vulgarizam )
NORMATIVAC koji se bavi normiranjem leksika bira to je pravilnije

- SINONIMI NE POSTOJE U ZNAENJU ISTOZNANICA

- jer da znae isto , ne bi postojale dvije rijei , razlikuju se barem u jednoj znaajki ,
stoga postoje samo BLISKOZNANICE i VISOKOZNANICE )
1.
PURISTIKI PRISTUP : treba pisati i govoriti onako kako su dobri pisci to
radili , a suvremeni ( funkcionalni, teorijski utemeljen) ) pristup bira ono to je u uporabi
u kontekstu tj. bira domau rije
npr. MUZIKA GLAZBA
- GLAZBU uzimaju puristi , taj pojam oznaava neto ozbiljno ( koncert...) , MUZIKU
ne jer to je domena raskalaenosti ( cigani )
3. FUNKCIONALNI PRISTUP ( INDUKTIVAN = od funkcionalnog stila do
standardnog , od pojedinanog teksta prema cjelini )
-

gleda uporabnu vrijednost : jednoj rijei daje prednost u jednom, a drugoj rijei u
drugom kontekstu
tu je najvaniji kontekst i znaenje rijei
taj je pristup depolitiziran
npr. radnik ( progonila se jer je imala socijalistike konotacije ) - djelatnik(ruska rije )

LEKSIK ( rijei ) su nositelji zanenja !!!

ZNAENJE je determinirano iskustvom i uvjerenjima odreene drutvene jezine

grupe; varira od pojedinca do pojedinca
npr. lice ( rjee, gramatika kategorija ) osoba ( ee, namee se , semantika )

jedini razlog tomu je stvoriti to vee razlike izmeu hrvatskog i srpskog jezika ( inae je
98 % rijei isto i u srpskom i u hrv. zato ''izbacujemo '' sve to je srpsko )
-

PURIZAM je DEDUKTIVNI PRISTUP ( polazi od standardnog jezika prema

stilovima )
temeljno svojstvo standardnog jezika je POLIFUNKCIONALNOST ( ako u svim
stilovima normiramo jednu rije , onda ne treba 5 stilova )

REPRESIJA : SVIBANJ( uporno nameu mediji ) MAJ ( internacionalni naziv

mjeseca, upotrebljava se zbog uvjerenja i iskustva ljudi

STANDARDNO = ono to je stilski neutralno na svim razinama npr. tisua dok je

hiljada stilski obiljeena

ono to je istinski srpsko , nikad se nigdje nee uti, a pogreno je to se

internacionalizmi proglaavaju srpskim ( uglavnom rijei iz grkog i latinskog jezika ;
znaenje im se modificira, kad dou u jedan narod poprime njegovo znaenje , a ako
rije dolazi iz malog naroda, ona nee poprimiti znaenja drugog naroda

svaka rije koju ljudi upotrebljavaju u standardnom jeziku je hrvatska

upotreba ( u srpskom jeziku ) - uporaba ( ima prednost )

a izlaze pravopisi i gramatike samo zbog interesnih sfera ( nova LEKSIKA NORMA
TAKAV POJAM NE PSOTOJI ) , postoje samo normativna naela normiranja
leksika

rijei se ne mogu ukalupiti, kao ni znaenje .

3. PRAVOPISNA NAELA:
1.
2.
3.
4.

FONOLOKO
FONETSKO
MORFONOLOKO
KORJENSKO

1. i 2. te 3. i 4. se najee poistovjeuje , ali nije isto

-

FONETSKI PRAVOPIS je pravopis po izgovoru svaki glas se biljei istim slovom

FONOLOKI je takav koji uvijek isti fonem biljei istim znakom
primjer: kemija ( fonetski )
kemia ( fonoloki nema ' j ' , ono se uje u izgovoru )

MORFONOLOKO ( vezan uz sinkroniju i tvorbu rijei ) ----- KORJENSKO ( uz

dijakrniju i etimologiju

morfonoloko
kazalitni
redka
odpiliti
vrabca

------- korjensko
glasba
srba
istba
kadca

- razlika izmeu tvorbe rijei i etimologije :

vu i ( '' vu '' je tvorbena osnova )
-

2 UVJETA DA BI BILO MORFOFONOLOKO :

1. prvo se mora ustanoviti da li je neto morfem ( to emo utvrditi ako na to neto

dodamo uspjeno druge sufikse )
2. da je taj morfem u IZRAVNOJ znaenjskoj vezi s tom rijei
-

u najveem broju sluajeva za rijei napisane morfonoloki moemo rei da su

napisane i korjenski , ali za one napisane korjenski ne moemo rei da su i
morfonoloke

FONOLOKE NEUTRALIZACIEJ : jednaenje po zvunosti, po mjestu tvorbe i

ispadanje suglasnika

MORFONOLOKE ALTERNACIJE sve ostale glasovne promjene

za pravopisna naela bitne su samo fonoloke neutralizacije : jednaenja po zvunosti,

mjestu tvorbe i ispadanje suglasnika

primjer :

kod kue ( kotkue ) fonoloki: zato to se na granicama rijei ne provode ove

promjene ( jo se kae da je umjereno- fonoloki )
- npr. iznadprosjean je iznimka od fonolokog pravopisa
- npr. jedanput ( jed. po mjestu tvorbe )

4. FUNKCIONALNI STILOVI
( vie: iz SILI- PRANJKOVI gramatike )
1. STILOVI KOLEKTIVNE STILISTIKE
- zajedniki gotovo svima
- svi osim knjievno-umjetnikog

2. INDIVIDUALNI STIL je knjievno-umjetniki tj. stil INDIVIDUALNE STILISTIKE

ZNANSTVENI STIL:
-

terminologija
prevladavaju INTERNACIONALIZMI
znanstveni stil je STATIAN jer prevladavaju IMENICE
OBJEKTIVNOST nije doputen viak informacija
NEUTRALNOST ne piemo u 1.licu
neutralan je i sobzirom na vrijeme PREZENT
JEDNOZNANOST to mu omoguuju termini
NEUTRALAN RED RIJEI ( S + P + O )
SCIENTIZMI = rijei svojstvene znanstvenom stilu

ADMINISTRATIVNI :
-

objektivnost, jednoznanost, jasnoa, jednostavnost

izbjegava NAVEZAK
kri rekciju
NOMINALNOST = nominalizacija ( glagol + imenica ) npr. vrim popravak kunih
aparata
EKSPLICITNOST tei se za jasnoom ( npr. postupak e se napraviti na nain
/ umjesto '' tako to '' / ili Doao sam S NAMJEROM da te vidim
PLEONAZMI ili TAUTOLOGIJA = znaenjska redundancija ili zalihost
KANCELARIZMI rijei svojstvene administrativnom stilu

NOVINSKO- PUBLICISTIKI STIL

FUNKCIJE:
1.
2.
3.
4.
5.

INFORMATIVNA, OBAVJESNA neutralni izriaj

ZABAVNA ekspresivna
EDUKATIVNA , PEDAGOKA, OBRAZOVNA neutralan
PROPAGANDNA FUNKCIJA ekspresivan
AGITATIVNA kad se zalaemo za neto ili u korist neega npr. u kolumnama
ekspresivni
6. POPULARIZATORSKA ekspresivni

za novinski stil vani su NASLOVI :

1. INFORMATIVNI verbalni izriaj
2. NOMINALNI ( prevladavaju imenice )
3. REKLAMNI
-

novinski stil obiluje pjesnikim figurama , izbjegava navezak, esti su pleonazmi

izrazi su URNALIZMI

RAZGOVORNI STIL :
-

subjektivnost, jednostavnost , oputneost, neformalnost

dijalektizmi , vulgarizmi , argonizmi
ELIPTINOST ( krnje reenice ) cilj: jednostavnost i ekonominost
krenje REKCIJE npr. s glagolima KORISTITI , BRINUTI
brkanje prilonih oznaka drutva i sredstva ( idem s vlakom )
nepravilna upotreba prijedloga '' s '' i '' sa ''
nepravilna upotreba priloga npr. GDJE IDE ? ( umjesto KAMO IDE ? )
KOLOKVIJALIZMI izrazi svojstveni razgovornom stilu

KNJIEVNO- UMJETNIKI STIL :

-

individualnost
to je stil izmeu sustava i standarda, dijalektizmi
POETIZMI

5. GLASOVNE PROMJENE:
1. FONOLOKE NEUTRALIZACIJE
2. MORFONOLOKE ALTERNACIJE ( alterniraju odreeni fonemi unutar istog
morfema )
FONOLOKE NEUTRALIZACIJE :
1. JEDNAENJE PO ZVUNOSTI
-

na fonetskoj razini c, f, h imaju svoje alofone : c / dz , f / vf , h / npr. duh bi to su

tzv. ZVUNI FONOVI
REGRESIVNO JEDNAENJE PO ZVUNOSTI ( jednai se prvi prema drugom ) ,
npr. vrabac vrapca
PROGRESIVNO ( jednai se drugi prema prvom ) npr. mozak mozga
IZNIMKE :
u skupovima ds, d, dc, d, d,
u sloenicama sa ISPOD, IZNAD, ISPRED , ( kad su u pitanju njihovi ENKLITIKI
OBLICI : POD, NAD, PRED onda se provodi jednaenje )
rijei stranog podrijetla npr. jurisdikcija, gangster, Habsburgovac
kod vlastitih imena, prezimena ....

2. JEDNAENJE PO MJESTU TVORBE

a) s i z ispred , , d, , lj, nj prelazi u i

b) n
ispred b i p
prelazi u m
c) h
ispred , , lj
prelazi u
IZNIMKE :
a) - razljutiti, sljubiti , izljubiti , raznjeiti kada se '' s '' i '' z '' nau na granici prefiksa
i osnove
- ozljeda, sljepoa, snjegovi kada '' s '' i '' z '' ne prelaze u '' '' i '' '' ispred onih
''lj'' i ''nj'' koji su nastali jotacijom od prethodno skraenog jata
b) npr. jedanput, crvenperka , vodenbuba, stranputica nema jednaenja u sloenicama
koje se sastoje od dva leksika morfema
3. ISPADANJE SUGLASNIKA
a.) kad se nau dva ista jedan do drugog npr. beini
IZNIMKE : u superlativima najjai i zbog etimoloke prozirnosti : poddijalekt,
naddijalekt
b.) neispadanje dentala '' d '' ispred afrikata c i
- imenice na dak , -tac : zadatak- zadatci- zadaci
- IZNIMKE : otac oe, svetac- svee, sudac sue ( sad je SUDE )
MORFONOLOKE ALTERNACIJE
-

1 PALATALIZACIJA glasovna promjena u kojoj k,g,h,c,z ispred e, i , a daju , ,

to je I.palatalizacija npr. mrak- mraan
3. SIBILARIZACIJA ili II. palatalizacija k,g,h ispred i daju c, z, s
4. PROGRESIVNA SIBILARIZACIJA ili III. palatalizacija npr. vuk + i = vuci ,
prorok proricati
5. JOTACIJA spajanje glasova sam glasom '' j ''
6. PRIJEGLAS = promjena nastavakog vokala , odnosi se na instrumental jd. m.r. i .r. ,
kad ne zavrava na palatal onda je '' om '' ( grad- gradom ) , a na palatal onda je '' em ''
( kralj- kraljem )
-

duga mnoina : kraljevi , gradovi

IZNIMKE : DUDEVI / DUDEM , PLATEVI / PLATEM
EG iza palatala npr. ljepeg .... a OG iza nepalatala
vokativ jednine imenica m.r. ako zavrava na nepalatal ima nastavak '' e'' npr.
grade , a ako zavrava na palatal ima nastavak '' u '' npr. konju
kad je u pitanju '' r '' moe i nastavak '' e '' i nastavak '' u '' ( npr. ukeru )
IZNIMKE : VUE zato to je nastalo od '' k '' ( vuk ) , vrau

7. RAZJEDNAAVANJE ( DISIMILACIJA ) VOKALA :

= glasovna promjena vezana uz prijeglas , a provodi se u onim sluajevima kada se
osnova sastoji od jednog ili dvaju slogova i kad posljednji slog zavrava na '' e ''

- primjer : je jEom ali nije temelj / temeljem nego TEMELJOM

- jee pravilo kae: kad osnova ima vie od dva sloga onda prijeglas prijatelj
prijateljem i uitelj- uiteljem
8. PRIJEVOJ :
= alternacija korjenskog vokala
- npr. tok tijek utjecati
- loj- liti lijevati
- mrtav- umirati- mrijeti
- maknuti- mivati
9. EPENTEZA: B, P, M, V, F umee se epentetsko '' l '' npr. snop + je snoplje
10. VOKALIZACIJA alterniraju '' o '' i '' l '' unutar istog morfema
11. NEPOSTOJANO A : = to je A koje u nekim oblicima iste rijei postoji , a u nekima ne
12. NEPOSTOJANO E : akovec akovca
13. ALTERNACIJE JATA : IJE JE- E- I ( ALOMORFONEMI )
-

NPR. ije e ( vrijeme vremena )

ije e ( htio- htijela )

6. GLASOVI
S OBZIROM NA SLOGOTVORNOST
1. SAMOGLASNICI ili SILABEMI
2. SUGLASNICI ili ASILABEMI ili KONSONANTI
samoglasnici su i ''r '' i '' l '' , ali oni nisu vokali
S OBZIROM NA AKUSTIKO-ARTIKULACIJSKA SVOJSTVA : ( prema
tvorbenim)
1. VOKALI ili OTVORNICI
2. UMNICI ili TURBULENTI, OPSTRUENTI ( opstrukcija = prepreka )
3. ZVONANICI ili SONANTI ( izmeu vokala i umnika )

PODJELA UMNIKA :
A) PO NAINU TVORBE ( nain prolaska zrane struje )

1. ZAPORNICI ( OKLUZIVI, EKSPLOZIVI ili PRASKAVCI ) b, p, d, t, g, k

- postoji potpuna prepreka koja se potom naglo oslobaa
2. TJESNANICI , FRIKATIVI, STRUJNICI : s, z, , , f, h
3. AFRIKATI ili SLIVENICI : c, , , d, ,
B) PO MJESTU TVORBE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

USNENI, USNENICI : b,p,m

ZUBNOUSNENI : v, f,
ZUBNICI / DENTALI : d, t, c, z, s,
NEPANICI , PALATALI , TVRDONEPANI : ,,,lj,nj,j,d,,,
VELARI, JEDRENICI, MEKONEPANICI : k,g,h
ALVEOLARI ( DESNICI POGRENO ih je tako zvati ) : r, l, n
BONI ili LATERALNI : l, j, lj,

NOSNICI ili NAZALI : m, n, nj mogu i prema kriteriju mjesta i prema nainu

tvorbe
VIBRANT je slovo '' r '' i prema nainu i prema mjestu tvorbe
VOKALI:
a) prednji
b) stranji
c) srednji
i visoki i niski

7. UNUTARNJA RAZLIKOVNA OBILJEJA /

INHERENTNA DISTINKTIVNA OBILJEJA
-

dolaze u snopovima
tvore razlikovnu ulogu fonema
razlikovna uloga fonema ( sadraj fonema ) zove se ALIETET( = razliito od ostalih)
a izraz fonema se zove FON
sadraj URO-a je ALTERITET ( = razliito od drugog) , a izraz je FONOM

URO uvijek dolazi u parovima: ( nabroji bar 2-3 fonema za svako obiljeje !!!!! )
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

VOKALNOST / NEVOKALNOST
UMNOST / NEUMNOST
KOMPAKTNOST / NEKOMPAKTNOST : k,g,h
DIFUZNOST / NEDIFUZNOST : ,,e,i,n
!!! ZVUNOST / BEZVUNOST
STRIDENTNOST / NESTRIDENTNOST : ,,
NAPETOST ( bezvuni ) / NENAPETOST ( zvuni) odnosi se na napetost glasnica
GRAVISNOST ( su NISKI ) / NEGRAVISNOST : g,k,p

9. AKUTNOST ( su VISOKI ) / NEAKUTNOST : c, z, s, ..., ,

10. NAZALNOST / NENAZALNOST
11. PREKIDNOST ( kontinuiranost ) / NEPREKIDNOST ( nekontinuiranost ): ,,s,r,
12. BEMOLNOST ( snienost ) / NEBEMOLNOST
13. DIJEZNOST ( povienost ) / NEDIJEZNOST : ,,,,
DIJEZNOST je vana kod razlikovanja ALOFONA npr. [ ] : [ ] lie : groe
BEMOLNOST je vana : npr.
[ ] u '' luka'' je bemolan , a [ l ] u '' Lika '' je dijezni
nema ni jednog jezika na svijetu koji ima manje od 11 nabrojanih obiljeja

8. PRAVOPIS : ( najee u ispitu )

1. VELIKO SLOVO oznaava da se radi o neem pojedinanom , vlastitom )
2.
a)
b)
c)
-

iz poasti : Vi, Vas, Va , neke titule: predsjednik , papa, kralj .... ako se ta osoba ne
imenuje
imena : vielani nazivi osim prijedloga i veznika
blagdani
ZAREZ
ima dvije funkcije : pravopisnu ( decimalni broj : 1,2 ) i reeninu
3 temeljna pravila :
NABRAJANJE / NIZANJE
SUPROTNOST
NAKNADNO DODAVANJE ( ne umetanje jer je umetanje samo vrsta naknadnog
dodavanja )
suprotnost : a,ali,no,nego,ve, DOK ( i suprotni i vremenski )
ne samo nego i ne ide zarez jer je ovo sastavna reenica
datum : Osijek, .....
apozicija i subjekt: ( kako razlikovati apoziciju od subjekta: subjekt je uvijek po
sintaktikom kriteriju tj. mora biti kongruentan sa predikatom , a ono to je semantiki
ire to je apozicija ) : S, A, __________

VOKATIV obavezno odvojiti zarezom

INVERZIJA

- ODNOSNE REENICE mogu biti:

a) restriktivne ili odredbene bez njih glavna reenica ostaje neobjanjena NE IDE
ZAREZ

b) nerestriktivne ili objasnidbene ona dodatno objanjava glavnu reenicu, ali nije
nuna MOE i NE MORA ZAREZ
-

ZAREZ I NABRAJANJE U STUPCIMA : ne ide zarez jer je primarna funkcija zareza

odvajanje
ATRIBUTI : u nabrajanju ide zarez , ali nekad i ne ( duboko modro sinje more ) tj.
ne ide kad su atributi u vrstoj vezi

3. PISANJE TUICA:
a)
-

TUICE KOJE NISU VLASTITA IMENA

piemo ih prema izgovoru iz jezika iz kojeg potjee ta tuica
naelo pisanja prema izgovoru zove se transkripcija
IZNIMKE : rijei usko vezane za neku struku ; npr. adagio , alegro....
OFANZIVA to je takoer iznimka jer ju piemo prema jeziku posredniku , a ne
prema izvorniku

b)
-

VLASTITA IMENA
onako kako se piu u jeziku iz kojeg dolaze
dobivaju hrvatske deklinacijske nastavke :
npr. KOLUMBIJA , ali BRESCIA nema '' j'' jer se ono ne izgovara ( Brea )
imena na y : Kennedy , Kallay, Nagy razliito se dekliniraju po pravopisima :
Babi- Finka- Mogu dekliniraju u genitivu kao : Kennedyja , a matiin pravopis
Kennedya BFM ide po naelu kada se '' i '' izgovara kao '' i '' onda se dodaje u
deklinaciji '' j '' , a ako se ''i '' izgovara kao '' j '' ne dodaje se ''j '' jer nije potrebno

- IMENA GRADOVA : javlja se tzv. '' muklo '' e

: Shakespeare

4. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE:

A) IMENICE
- polusloenice imenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne deklinira :
spomen ploa
ovjek aba ( oba se dijela dekliniraju i druga rije objanjava prvu ) to se po BFM
ne smatera polusloenicom, ali Sili Aniev pravopis smatra pa pie ovjek- aba
fer igra, drap tkanina
- RAZLIITO U PRAVOPISIMA:
mini suknja ( mini je prefiksoid pa ga treba pisati zajedno sa suknja kao
to je u matiinom pravopisu minisuknja )
alfa-zrake , zemlja-zrak, konodvorana , videozapis, audiokazeta
B) BROJEVI
- brojevi se piu odvojeno i zbirni brojevi ( dvoje, troje ) i zbirne imenice ( dvojica,
trojica )
- trideset i pet i nema funkciju , ali nije greka
C) PRILOZI i PRIJEDLOZI
- najvaniji je znaenjski kriterij ( Gledati nekog u oi / Doi uoi Boia )

D) GLAGOLI
- negacija odvojeno od glagola , osim NEU ( jer je rezulat saimanja )
- u afirmativnim znaenjima negacija se ne odvaja jer nema funkciju nijekanja
( nestajati )
- uz pridjeve i imenice negacija ide zajedno, tj. ne odvaja se npr. nespretan
E)
-

ZAMJENICE
neodreene i odreene zamjenice idu zajedno
sa esticom '' GOD '' moe i jedno i drugo : TKOGOD, TKO GOD
( DOSADA / DO SADA )

F) PRIDJEVI
- polusloenice sa spojnicom npr. crno-bijeli dres
- prave sloenice zajedno : srednjovjekovni ( ovo '' srednjo '' je u funkciji atributa prema
drugom dijelu )

9. REENICE
1. JEDNOSTAVNE
a) RALANJENE ( imaju samo subjekt i predikat )
b) NERALANJENE
besubjektne i bezline
npr. Sjevalo je. Grmilo je. Hladno mi je. Muka mi je .
bezline, ali ne i besubjektne: Prvo oguli mrkvu , pa naree krompir. Pria
se. Govori se.
2. SLOENE
a) nezavisno sloene ili KOORDINIRANE
b) zavisno sloene ili SUBORDINIRANE
-

KONJUKTORI nezavisni veznici , a SUBJUNKTORI kod zavisnih reenica

i kod jednih i kod drugih postoji eksplicitna i implicitna koordinacija i eksplicitna i

implicitna subordinacija

EKSPLICITNA S VEZNIKOM
IMPLICITNA BEZ VEZNIKA

NEZAVISNOSLOENE REENICE su:

1. SASTAVNE
2. RASTAVNE
3. SUPROTNE ( ''ne samo nego i '' su GRADACIJSKE REENICE naginju u
sastavne iako se svrstavaju u suprotne )

ZAVISNE :
A) PREMA MJESTU UVRTAVANJA
1. PREDIKATNE ( Ispit je da gori ne moe biti )
2. SUBJEKTNE ( odnosne, zavisnoupitne, izrine [ sa esticom ''se '' : '' Govori se da e
svi pasti na ispitu '' ] )
3. OBJEKTNE
odnosne : Napravio je to je naumio
zavisnoupitne : Reci mi iji je ovo auto
izrine : Priao je da e pasti na ispitu
4. ATRIBUTNE
- mogu biti ujedno i ODNOSNE kad se koriste odnosne zamjenice
- ali one dolaze sa '' da'' i sa ''gdje '' : Vratio sam se u mjesto gdje sam roen .

B) PREMA SADRAJU / PRILONE , ADVERBIJALNE

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
a)
b)
c)
9.
a)
b)

MJESNE ili LOKALNE ( gdje , kamo , kuda, odakle )

VREMENSKE, TEMPORALNE ( kada, POTO )
NAINSKE, MODALNE ( kako )
UZRONE ,KAUZALNE ( jer, budui da , zato to, kako )
NAMJERNE , FINALNE
POSLJEDINA ili KONSEKUTIVNA ( Zaboljelo me da sam zaplakao)
DOPUSNE ( iako, premda, makar, mada )
POGODBENE, UVJETNE, KONDICIONALNE
stvarne, realne
potencijalne, mogue
irealne, nestvarne
ODNOSNE, RELATIVNE ( koji, iji, kakav, kolik )
restriktivne ili odredbene
nerestriktivne ili objasnidbene

IMPLICITNE SUBORDINIRANE to su zavisne bez veznika

11. KVINTILIJANOVE RETORIKE

MAKSIME / PRINCIPI :
1. PRINCIP PRIMJERENE PROCESNOSTI
- govor prilagoavamo sugovorniku kako bi se postigao to vei stupanj ilokucijske
moi
2. PRINCIP KVALITETE ( odnosi se na temu, sadraj )

3. PRINCIP KVANTITETE ( duljina izlaganja )

4. PRINCIP JASNOE
5. PRINCIP ISTINITOSTI
6. PRINCIP ULJUDNOSTI ( ne upadati u rije, ne vikati )
7. PRINCIP METODINOSTI ( odnosi se na strukturu izlaganja )
8. PRINCIP NAINA ( formiranje nekih vlastitih strategija )

10. PRAVOPIS / JEZ.SAVJETNICI / GRAMATIKE

PRAVOPIS:
-

utemeljitelj dananjeg grafisjkog sustava je LJUDEVIT GAJ

njegovo djelo je KRATKA OSNOVA HORVATSKO- SLAVENSKOG
PRAVOPISANJA........... ( PUNI NAZIV !!!! )

1830. godine u BUDIMU je objavljena KRATKA OSNOVA...

stavio je TILDU : ___________________________

poziva se na PAVLA RITTERA VITEZOVIA i njegovo djelo
'' De ortografia''
kajkavsko narjeje
ta reforma nije bila prihvaena

1835. ____________________( nema u kajkavskom zato nema ni u Kratkoj osnovi... Ovi

rezultati izlaze u lanku '' Pravopis'' , objavljen u Danici
1878. uvodi se kao slubeni '' '' , to je uveo URO DANII
- ___________ PRIHVAENO JE SAMO '' ''
- 30 grafema, 31 fonem ( a ne 32 )
1892. IVAN BROZ pripada hrvatskim vukovcima
- pie prvi cjeloviti pravopis prema umjereno fonolokom naelu
- ( 1604. prva hrv.gramatika Instituziones linguae Illiricae )
1929. DRAGUTIN BORANI
1929. Ministarstvo prosvjete iz Beograda izdaje knjiicu : '' Pravopisno uputstvo za sve
osnovne, srednje i strune kole ''
- ALEKSANDAR BELI : PRAVOPIS SRPSKO-HRVATSKI

1930 BORANI pie pravopis hrvatsko- srpski ( 5 izdanje )

to je isti pravopis , jedan u Hrvatskoj, jedan u Srbiji
1939. Banovina Hrvatska , vraa se na pravopis iz 1921, a naputa se ovaj iz 1930
1941. NDH, novi pravopis
1942. Dravni ured za jezik tiska knjiicu ''Korjensko pisanje '' to je predloak
po kojem je trebao biti napisan novi pravopis
1944. HRVATSKI PRAVOPIS korjenski : Franjo Cipra Adolf Bratoljub Klai
- vraa se na pravopis zagrebake kole
1945. povratak na Broz Boraniev pravopis, on traje do.....
1953. provedena anketa o pitanju srpskog i hrvatskog jezika
- eli se ujednaiti pravopis , dogovorena je izrada zajednikog pravopisa
1954. NOVOSADSKI DOGOVOR / LJUDEVIT JONKE
1960. izlazi takav pravopis
1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika
- povod deklaracije : izlaze 2 toma akademijina rjenika
- 18 institucija potpisuje Deklaraciju
1971. BABI- FINKA- MOGU
- CKSKJ sjednica zabranjuje taj pravopis zato to se zvao samo hrvatski , stoga je
tiskan u LONDONU i zove se LONDONAC
1973. izala je i gramatika TEAK- BABI ( samo hrv. ) i ona je bila zabranjena
1986. '' Pravopisni prirunik hrvatsko- srpskog jezika '' ANI- SILI
1994. prvo ponovljeno izdanje
- doputene su dvostrukosti : ne u / neu ; pogreka / pogrjeka , zadaci / zadatci
- ( do 5 izdanja postoje dvostrukosti, a od 5 vie ne )
- paralelno s 5 izdanjem izlazi i SILI ANIEV pravopis

JEZINI SAVJETNICI :
1904 '' Barbarizmi u hrvatskom jeziku '' VATROSLAV ROI
- bio je vukovac ( vukovci samo na tokavskom kako bi ga pribliili srpskom )
- barbarizmima smatra kajkavizme i akavizme
1924. ''Hrvatski i srpski jezini savjetnik ''- TOMO MARETI

- predgovor samo na EKAVICI

- okomio se na kajkavizme i akavizme
- ne trebaju u hrv. jeziku biti rijei kojih nema u srpskom
1911. ''Brani jezika hrvatskoga '' NIKOLA ANDRI
- supotstavlja se vukovcima i zastupa tronarjenost
1940. KRUNO KRSTI i PETAR GUBERINA : '' Razlike izmeu hrv. i srpskog jezika ''
1990. Babieva jezikoslovna itanka
TEAK izdaje niz jezinih savjetnika . ali dobar je metodiar, ali ne i lingvist
MILE MAMI : ''Jezini savjetnik ''
institutov jezini savjetnik s gramatikom

GRAMATIKA:
1899. MARETI : '' GRAMATIKA I STILISTIKA HRV. JEZIKA ''
1969. zapoeo projekt akademije rezultat je 1986. izlaze : BABI : '' Tvorba rijei '' i
KATII ''Sintaksa''
1973. TEAK- BABI : '' Pregled gramatike hrv.jezika ''
1974. ROSANDI SILI : '' Osnove fonetike i fonologije ''
1979. - ROSANDI SILI : '' Osnove morfologije i morfostilistike ''
1979. ZAVOD ZA HRV.JEZIK : '' Priruna gramatika hrv. jezika ''
1990. - '' Priruna gramatika hrv. jezika ''
1991. SKUPNI RAD : ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrv. knjievnog jezika ''
1995. HRVATSKA GRAMATIKA ( to je ona SIVA , tada je promjenjen naziv )
1997. DRAGUTIN RAGU : '' Praktina gramatika hrv. jezika ''
2005. SILI PRANJKOVI ( Sili : fonologija i morfologija ; Pranjkovi : sintaksa )