Professional Documents
Culture Documents
Ciljevi Odgoja I Obrazovanja 03
Ciljevi Odgoja I Obrazovanja 03
OBRAZOVANJA
Sveuilite Jurja Dobrile
u Puli
Didaktika
Dr.sc. Elvi Pirl
Uvod
Pouavanje i uenje povezani su, ali
nezavisni procesi. Ponekad pouavanje vodi
do uenja, ali ne uvijek.
Gage i Berliner (1920.) navode pet osnovnih
zadataka koje obavljaju nastavnici:
1.
2.
3.
4.
1. CILJEVI POUAVANJA
Odreivanje ciljeva logian je poetak
procesa pouavanja. Nastavnik sebi
postavlja pitanja:
to elim da uenici naue? Kako e se
promjene manifestirati u ponaanju?
2. CILJEVI POUAVANJA
Ciljevi nastave imaju svoj pravi smisao kada
su operacionalizirani u posebnim i
pojedinanim ciljevima i zadacima nastave.
esto se zadaci odnose na navoenje sadraja
nastave, a ne na kognitivne, psihomotorne i
afektivne aktivnosti uenika u procesu uenja
tih sadraja. Isto tako u ciljevima nastave vie
se navode aktivnosti nastavnika, a mnogo
manje promjene do kojih bi trebalo doi u
procesu uenja i nastave u uenika.
Odgojni cilj
formiranje i samoformiranje linosti
uenika;
izgraivanje karakternih i drugih osobina
linosti uenika.
Odgojni zadatak nastave odgovara na
pitanje: koje osobine linosti uenika
oblikujemo i samooblikujemo u konkretnim
uvjetima nastave?
Vrsta cilja
Obrazovni
ciljevi
Primjeri
Eksplicitni
ciljevi
pouavanja
3. TAKSONOMIJA CILJEVA
Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene
su razliite taksonomije obrazovnih ciljeva.
Meutim, to je taksonomija?
Openito taksonomiju moemo definirati kao
konceptualnu shemu koja omoguava
rasporeivanje, sistematizaciju dogaaja s
obzirom na odreeni princip klasifikacije. Meu
najpoznatijim klasifikacijama zadataka
nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih
ciljeva.
imitacija,
manipulacija,
tonost (preciznost),
koordinacija,
usvajanje - jedne druge prirode.
Kategorije
Termini
ponaanja
Nabrojiti, definirati,
prepoznati, imenovati,
dosjetiti se.
2. Razumijevanje: Sposobnost
razumijevanje znaenja nauenih
informacija.
Interpretirati, objasniti,
predvidjeti, sumirati
Demonstrirati, rijeiti,
upotrijebiti, izraunati,
zakljuiti, primijeniti.
Razlikovati,
situacije (eksperimenta, studija sluaja, i sl.) kategorizirati,
na sastavne elemente (jedinice) radi boljeg
razdvojiti,
razumijevanja organizacijske strukture
skicirati,
odnosno njezinog djelovanja (funkcioniranja). identificirati,
Primjer: Usporediti drutvene, politike i
usporediti.
kulturne promjene u kapitalizmu.
Kreirati,
organizirati,
sastaviti.
Ispitivanje,
kritiziranje;
usporeivanje,
zakljuivanje,
prosuivanje.