SVEUILITE U ZADRU

Odjel za geografiju

Seminarski rad
Misteriozna graevina Gbekli Tepe

Uvod
U ovom seminarskom radu razmatrat emo temu misteriozne graevine Gbekli Tepe.
Navedena graevina krije jednu od najveih misterija ovjeanstva te se ujedno smatra
jednom od najstarijih graevinama na svijetu. Sluei se razmiljanjima poznatih arheologa i
njihovim djelima, pokuat emo to zornije doarati razdoblje, prostor, razloge te uvjete
nastanka ovog uda ovjeanstva. Nadalje pokuat emo vam objasniti neke elemente
graevine, ranu kulturu te prema svim dostupnim izvorima mjesto najranijeg tovanja vjerskih
kultova. dovesti ih u svezu sa mjestom nastanka, geografskim prostorom, ali prije svega u
svezu s povijesnim razdobljem. Prilikom pisanja seminarskog rada te analize raznih tipova
podataka dolazimo do jednog vanog problema, a to je nedovoljno literature koja govori o
ovome podruju. Postojea literatura samo djelomino prikazuje i obrauje nau temu, jer se
o toj misterioznoj graevini jako malo zna iz razloga jer istraivanja jo uvijek traju.

Openiti podaci
Naziv Gbekli Tepe u prijevodu sa turskog jezika znai trbuasto brdo. Ova se
graevina, koja potjee iz razdoblja ranog neolitika, smjestila na brdu u jugoistonoj Anatoliji,
u dananjoj Turskoj. Najpoznatija je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture,
nastala oko 9600. pr. Kr.- 8200. pr. Kr. ( sedam tisuljea prije Keopsove piramide u Gizi ).
Najvjerojatnije su je podigli lovci-sakupljai kao prvo trajno svetite na svijetu, a zajedno s
oblinjim, neto mlaim, svetitem Neval ori trajno su promijenili razumijevanje
euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istrauju turski i njemaki
arheolozi koji su ustvrdili da je religija, a ne iskljuivo poljoprivreda i stoarstvo kako se do
tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz mezolitika u neolitik. Iako se sa preciznou ne moe
rei tko je i iz kojih razloga izgradio ovu graevinu, elementi graevine upuuju na injenicu
da su na tom mjestu postojali naselje i hram, a mnogi tvrde da se radi o Edenu raju na
Zemlji opisanom u Bibliji. O vanosti tog otkria govori podatak da je graevina Gbekli
Tepe starija od nekih nalazita ( Stonehenge, prvi sumerski gradovi ) koja su smatrana
poecima civilizacije i upravo je to otkrie razbilo sve prijanje hipoteze o postanku
civilizacije. Samim time je ponovno aktualizirano pitanje o evoluciji civilizacije.

Otkrie graevine
Gbekli Tepe je otkriven sasvim sluajno. Godine 1964. grupa amerikih i turskih
arheologa je istraivala podruje u blizini drevnog turskog grada Urfa te su zapazili da je
jedan breuljkasti dio prekriven mnotvom kamenih blokova, to je ukazivalo na ljudsku
aktivnost na tom podruju. Unato tom otkriu, ameriki arheolozi sa Sveuilita u Chicagu
tome nisu pridavali posebnu vanost, smatrajui da se radi o groblju iz srednjeg vijeka.
Nekoliko godina kasnije, jedan je pastir primijetio udne kamene obrise koji su virili iz
zemlje. Pria o njegovom otkriu dola je do slubenika muzeja u gradu Sanliurfu
( nekadanji drevni Urf ), a zatim i do ogranka njemakog arheolokog instituta u Istanbulu.
Istraivanja su zapoela 1994. godine, a proveo ih je tim njemakih i turskih znanstvenika
predvoeni dr. Klausom Schmidtom. Na taj je nain zapoelo otkopavanje ovog jedinstvenog
nalazita megalitske gradnje, izvanredno ouvanog pod nasipanom zemljom. O posebnosti
ove graevine dovoljno govori reenica dr. Schmidta: Ledeno doba tek to je bilo zavrilo.
Izuzmemo li hrpe kamenja, graevine sline atorima i nekoliko konstrukcija od mamutovih
kostiju, ovjek na Zemlji jo nikad za sobom nije ostavio nita sagraeno. I sad odjednom
ovo!

Izgled graevine
Misteriozna graevina sastoji se od kamenih blokova u obliku slova "T" visokih
oko est metara i poredanih u krug. Interesantno je da arheolozi nisu nali alat kojim
su tako precizno isjeeni monoliti ija je teina od 10 do 50 tona. Na njima su
uklesane ivotinje poput divljih gusaka i svinja, koje se sigurno nisu mogle odrati u
kamenitoj pustinji, bez uma i livada. Mnogi monoliti sadre i reljefe insekata i ptica,
te stilizirane figure ena, a arheolozi smatraju da predstavljaju ljude. Do sada je
pronaeno oko 40 kamenih blokova oko kojih su iskopani zidovi napravljeni od
cigle. Preliminarno skeniranje oblinjeg terena pokazalo je da se u okolini nalazi bar
jo 20 ovakvih formacija sa slino ukraenim kamenim blokovima. Za sada nema
konkretnih objanjenja kako je izgraen Gbekli Tepe. Arheolozi nisu pronali
dokaze da je podruje bilo naseljeno velikim brojem ljudi, a neto kamenog alata
(eki i djetlo), ne ukazuje na to da je u izgradnji kompleksa sudjelovalo mnogo
radnika. Konstrukcija svakog dijela manje vie je ista: dva kamena megalita u obliku
slova "T" postavljeni su u sredini i okrueni neto manjim blokovima okrenutim
prema unutranjosti. Ukoliko arheolozi i otkriju da je ire podruje bilo naseljeno,
misterija nastanka kompleksa Gbekli Tepe nee ni tada biti objanjena, ve se
pitanja dalje nadovezuju - kako su ljudi u neolitskom razdoblju bili u stanju
organizirati i prehraniti veliki broj radnika? Poto je Gbekli Tepe izgraen oko
10.000 godina pr. Kr., a to znai da je starije od ljudskih zajednica nastanjenih na
jednom podruju i da potjee iz vremena lovakih zajednica neolita, kada ljudi nisu
koristili ni posue. Pitanje koje se namee glasi: kako su peinski ljudi mogli
izgraditi ovakav kompleks? Dr. Klaus Schmidt smatra da se radi o lovakim
hordama, koje su se okupljale u toku viedesetljetne konstrukcije kompleksa.
Kameni vrhovi strijela koje su pronaene okolo, svakako potvruju ovu tezu.

Ostaci graevine
Dr. Schmidt smatra da su skupine lovaca i sakupljaa ivjele negdje u blizini ove
graevine, pod atorima od ivotinjske koe, lovei i berui jestivo samoniklo bilje. Meutim, u
cijeloj graevini koja je dosad istraena nema jama za otpatke koje inae nalazimo u kasnijim
neolitskim naseljima , ni ognjita na kojem bi se spremala hrana. Prema nekim pretpostavkama
cijeli ovaj kompleks je moda bio i groblje, meutim nisu naeni ni pokojnici koji bi potvrdili te
pretpostavke. Naene su brojne kosti ivotinja koje su rtvovane u vjerskim procesijama, to
ukazuje na injenicu da su na tom mjestu nedvojbeno postojali obredi i rituali magijskog
karaktera. Na temelju nekih arheolokih ostataka moemo zakljuiti da su ljudi, i to ivi, pokapani
u velike jame. Djecu su ivu bacali u jame, a odrasli su se borili meusobno do smrti. Kako su se
ljudi plaili bogova, jer su zbog grijeha bili izbaeni iz raja, vjerojatno je ovo rtvovanje
predstavljalo nain pomirbe sa bogovima. O samoj prirodi svetita postoje mnoga nagaanja, ali
nedostatak grobnica ne iskljuuje postojanje posmrtnih ceremonija u kojima bi se tijelo pokojnika
izloilo divljim ivotinjama ili pticama. Prikazi ivotinja, oblik obrednog stupa i sve ostalo govori
rjenikom simbola i ideograma koji su bili jasni i shvatljivi samo tadanjim poklonicima jedne
mezolitske svijesti.

Misteriozni hram
Dosada je istraen mali dio graevine Gbekli Tepe, ali i to je bilo dovoljno da arheolozi
proglase te dijelove zapanjujuima. Lokacija sadri najmanje 20 kamenih blokova, jedan krug
sagraen unutar drugoga, s promjerima od 10 do 30 metara. Istraivai pretpostavljaju da su ljudi
ispunjavali vanjski krug krhotinama prije izgradnje novog prstena unutar njega. Jo vie je
zbunjujue ono to nije naeno. Graevine ne sadre ognjita, a ostaci ivotinja i biljaka ne
pokazuju nikakve znakove pripitomljavanja. Isto tako dosad nije naena ni jedna graevina za
koju bi arheolozi mogli potvrditi da je upotrebljavana za svakodnevni ivot. Kada se sve zajedno
uzme u obzir, istraivanja potvruju da su graevinu sagradili lovci sakupljai, a ne farmeri, koji
su doli sa svih strana velikog podruja graditi i zatim posjeivati mjesto u vjerske svrhe. Ti lovci
sakupljai nisu poznavali poljoprivredu, jer ona je stigla u te krajeve tek 5 stoljea nakon izgradnje
ove graevine. Istraivanje takoer upuuje na to da su ljudi dolazili iz Iraka, Irana, Srednjeg
Eufrata i istonog Mediterana. Stupovi ovog hrama doneseni su iz kamenoloma koji se nalazi
nekih stotinu metara od samog vrha na kojem se nalazi hram. Ova injenica otvara jo jedno
pitanje, kako je mogue da su primitivni graevinari iz davnine prenosili ovolike kamene gromade
i ime su ih klesali s obzirom na to da je oko same graevine pronaeno samo orue i oruje od
kremena.

Nalazite Nevali Cori

Sve do nedavno nije otkriveno nalazite sa kojim bi se Gbekli Tepe mogao usporediti,
meutim otkriveno je nalazite Nevali Cori. Ovo je rano neolitiko naselje smjeteno u
srednjem porjeju Eufrata, tonije u istonoj Turskoj u provinciji Urfa. Navedeno je nalazite
mnogo manje i mlae od Gbekli Tepe-a. Sam kompleks ima 5 arhitektonskih nivoa, to
upuuje na dugotrajnu uporabu. Arheolozi su pronali etvrtaste duguljaste kue s
karakteristinim nainom gradnje. Sam je nain gradnje slian kao i onaj u Gbekli Tepe-u.
Naime, njihovo je temelje napravljeno od velikih blokova klesanog kamenja, dok su zidovi
napravljeni od manjih komada klesanog kamenja. Na lokalitetu su pronaene mnogobrojne
statue i skulpture, ukljuujui i brojne ljudske figure u prirodnoj veliini i figure s ljudskim
odlikama te glavama zmija. Neki od potpornih stupova imaju reljefe, ukljuujui i one s
prikazima ljudskih ruka kao i u Gbekli Tepe-u. Otkriveni su i mnogi darovi hramu u obliku
malih keramikih figura. U njemu su pronaeni tragovi koji upuuju na to da je nalazite
sluilo i za stanovanje, ali isto tako je ukazalo na to da ove predkeramike kulture bacaju
sasvim novo svjetlo na kasniji razvoj poljoprivrednog drutva.