FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE
Katedra za elemente strojeva

REDUKTOR
Uputstvo za proraun

Split, travanj 2005.

Ovaj predloak za konstrukcijske vjebe se sastoji od dijelova uputstava za

proraune:
Jelaska, D., Cilindrini zupanici: Uputstvo za
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2003.

proraun,

Fakultet

Jelaska, D., Piri, T., Vratilo: Uputstvo za

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2004.

proraun,

Fakultet

i interne skripte:
Piri, T., Kotrljajui leaji,
brodogradnje, Split, 2005.

Fakultet

elektrotehnike,

strojarstva

Na taj nain prilagoen je potrebama studenata sveuilinih studija brodogradnje

i industrijskog inenjerstva.
Sran Podrug

SADRAJ

1.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9
1.10
2.
2.1
2.2
2.3
3.
3.1
3.2
4.
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
5.

DIMENZIONIRANJE ZUPANIKA
IZBOR MATERIJALA ZUPANIKA
IZBOR NAINA OBRADE ZUPANIKA
IZBOR KVALITETE OZUBLJENJA
IZBOR BROJA ZUBI
IZBOR OMJERA DIMENZIJA
KUT NAGIBA ZUBA NA DIOBENOM KRUGU
EKVIVALENTNI BROJEVI ZUBI
PRETHODNI IZBOR FAKTORA POMAKA PROFILA I ZAHVATNOG KUTA
DIMENZIONIRANJE ZUPANIKA
OSTALE DIMENZIJE ZUPANIKA
PRORAUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA
STUPANJ PREKRIVANJA PROFILA
STUPANJ PREKRIVANJA U AKSIJALNOM PRESJEKU
DEBLJINA ZUBA NA KRUGU PREKO GLAVE
KONTROLA VRSTOE
VRSTOA BOKOVA
VRSTOA KORIJENA ZUBA
PRORAUN VRATILA I ULEITENJA
SILE U OZUBLJENJU ZUPANOG PARA S KOSIM ZUBIMA
IZRAUNAVANJE REAKCIJA NA LEAJNIM MJESTIMA
DIMENZIONIRANJE VRATILA
PRORAUN LEAJA
KONTROLNI PRORAUN DINAMIKE SIGURNOSTI
LITERATURA

4
4
4
4
4
6
6
6
6
9
15
17
17
17
17
18
18
26
30
30
31
32
36
42
48

1. DIMENZIONIRANJE ZUPANIKA

1.1

Izbor materijala zupanika

Izbor materijala za zupanike ovisi o svojstvima koja zupanik mora imati, a to

su: nosivost, obradivost, cijena, traeni kvalitet, te uvjeti pogona. Cijena ovisi o
tehnolokom postupku kojim se moe dobiti zupanik traene kvalitete i
svojstava, a tehnoloki postupak o materijalu. Pregled materijala za zupanike
dat je u tablici I. Najei materijal zupanika je elik, koji ima najveu nosivost
po jedinici volumena. Poslije rezanja zubi, obavezna je toplinska obrada
(poboljanje, cementiranje i kaljenje, nitriranje). Poeljno je da manji zupanik,
koji je vie optereen, ima vlanu vrstou bar za oko 150 N/mm2 veu od veeg
zupanika. Za neserijsku proizvodnju i u manjim radionama s ogranienim
izborom materijala, esto se oba zupanika izrauju iz istog materijala.
1.2

Izbor naina obrade zupanika

Izbor mehanike obrade zupanika ovisi o podruju njihove primjene i

raspoloivim alatnim strojevima. Izbor toplinske obrade zupanika zavisan je o
odabranom materijalu i postupcima obrade koje je proizvoa usvojio.
1.3

Izbor kvalitete ozubljenja

Kvaliteta tolerancije zupanika bira se u ovisnosti o podruju primjene zupanika,

obodne brzine i naina obrade prema HRN M.C1.031 (tablica II). Za mirniji rad
zupanika i za male krune zranosti, potrebno je usvojiti finiju kvalitetu
ozubljenja.
1.4

Izbor broja zubi

Bira se broj zubi manjeg (pogonskog) zupanika prema tablici III. u ovisnosti o
prijenosnom omjeru, materijalu i vrsti toplinske obrade, te o brzini vrtnje.
Da bi se odredio broj zubi gonjenog zupanika z2, potrebno je broj zubi
pogonskog zupanika z1 pomnoiti sa zadanim prijenosnim omjerom

i =

n1
n2

Ovako dobivenu vrijednost

z2 = i z1

Tablica I

Materijal

Sivi lijev
Nodularni
lijev
Crni temper
lijev
elini
lijev
Konstrukcijski
elici

elici za
poboljanje

elici za
poboljanje,
plameno ili
indukciono
kaljeni

Trajne dinamike vrstoe korijena zuba na savijanje

i boka zuba na kontaktna naprezanja
Oznaka
po HRN
SL 20
SL 25
SL 35
NL 40
NL 60
NL 80
NL 100
CTe L 35
CTe L 65
L 0545
L 0645
0462
0545
0645
0745
1331
1531
1731
4130
4131
4731
5431
1531
4131
4732
1531

elici za
poboljavanje,
nitrirani

4732
4732

1220
4320
4321
elici za
4721
cementiranje
5420
4520
Sintermetal: Fe + 1,5% Cu
+ 0,4% C
Duroplast
grubi
Polyamid 6.6 -

Toplinska
obrada

poboljano
poboljano
normalno
poboljano
poboljano
poboljano
poboljano
poboljano
povrina
zakaljena
ukljuivo
korijen
zuba
nitrirano
u kupki
nitrirano
u kupki
nitrirano
u plinu
cementirano i kaljeno
-

Tvrdoa
boka zuba

Trajna dinamika vrstoa

korijena zuba
boka zuba
Flim
Hlim
N/mm2
N/mm2

180 HB
220 HB
240 HB
180 HB
250 HB
290 HB
350 HB
150 HB
220 HB
160 HB
180 HB
130 HB
160 HB
190 HB
208 HB
140 HV10
190 HV10
210 HV10
260 HV10
260 HV10
280 HV10
310 HV10

40
55
70
185
245
300
350
160
230
140
160
140
160
175
205
170
200
220
250
250
260
300

300
360
380
370
490
580
700
320
460
320
380
290
370
430
460
440
530
530
580
580
530
630

560 HV10
610 HV10
650 HV10

270
300
360

1030
1100
1070

400 HV10

300

1000

500 HV10

380

1100

550 HV10

380

1070

720 HV10
720 HV10
720 HV10
720 HV10
720 HV10
740 HV10
80
100 HV10
-

400
430
440
380
460
500

1400
1470
1500
1500
1490
1510

250

400

50
40

110
70

6
mora se zaokruiti na cijeli broj. Nije dobro da z2 bude viekratnik od z1, da bi se
smanjila uestalost zahvata istih zubi. Poeljno je ak da brojevi zubi oba
zupanika ne budu parni brojevi. Da bi se ovo postiglo, moe se z2 zaokruiti na
proizvoljni cijeli broj, ali tako da stvarni prijenosni odnos

z2
z1

i =

po mogunosti ne odstupa od zadanog vie od 2,5 %.

1.5

Izbor omjera dimenzija

Najee se bira omjer aktivne irine zupanika b i diobenog promjera manjeg

zupanika d1, ili omjer irine zupanika i modula, kao faktor irine zuba =b/mn.
Ovi omjeri ovisni su o nainu uleitenja osovine zupanika i kvalitete ozubljenja,
a mogu se odabrati prema tablici IV.
1.6

Kut nagiba zuba na diobenom krugu

Kut nagiba zuba na diobenom krugu moe se odrediti iz uvjeta da aksijalni

stupanj prekrivanja bude cijeli broj. Time se dobije konstantno optereenje
zuba za vrijeme trajanja zahvata. Iz uvjeta

b sin
=N
mn

dobije se
= arcsin

N mn
b

Uzima se obino N = 1, 2 ili 3.

1.7

Ekvivalentni brojevi zubi

zn1,2

1.8

z1,2
cos3

Prethodni izbor faktora pomaka profila i zahvatnog kuta

Suma faktora pomaka profila x = x1 + x2 bira se iz dijagrama na slici 1. u

ovisnosti o sumi zubi para zupanika, te o prosudbi konstruktera. Ovako
odabranu sumu uputno je raspodijeliti na x1 i x2 prema postupku kojeg propisuje
DIN. Ovaj postupak baziran je na tome da je u (zn, x) dijagramu (sl. 1) potrebno
odabrati toke (zn1, x1) i (zn2, x2), tako da lee na istoj liniji parova, koje su inae
odreene na kompromisu zahtjeva za veom nosivou i za mirnijim radom.

Tablica II
Kvaliteta

Primjena

Izbor kvalitete ozubljenja

8
9
10
11
12

etalon
zupanici
mjerni instrumenti,
diobeni aparati
precizni prijenosnici
i mjenjai brzina
automobili
kamioni
ope strojarstvo
poljoprivredni i drugi grubi strojevi
preko 20 m/s
20 - 6 m/s

Obodna
brzina

Nain
obrade

6 - 3 m/s
3 m/s i manje
bruenje
brijanje prije term. obr.
prec. rezanje
sred. fino rez.
prosjeno rezanje

Tablica III

Orijentacijske vrijednosti za izbor broja zubi manjeg zupanika

1
2
4
8
I
poboljano ili kaljeno do 230 HB
3260
2955
2550
2245
iznad 300 HB
3050
2745
2340
2035
sivi lijev
2645
2340
2135
1830
nitrirano
2440
2135
1931
1626
rotacijsko kaljenje korijena
2132
1929
1625
1422
Napomena: Manje vrijednosti birati za n1 < 1000 min-1, a vee vrijednosti za n1 > 3000 min-1

Tablica IV

Orijentacijske vrijednosti za b/d1 i b/mn

Vrijednosti (b/d1)
za povrinski kaljene zupanike
za poboljane, nekaljene zupanike
za konzolno uleitenje osovine malog zupanika
za obostrano uleitenje osovine manjeg zupanika

(b/d1) = (0,10,30,5) + i/20

(b/d1) = (0,20,50,8) + i/10
(b/d1) 0,7
(b/d1) 1,2

Vrijednosti faktora irine = b/mn

zubi lijevani, neobraeni
zubi obraeni, konzolno uleitenje osovine manjeg
zupanika
zubi dobro obraeni, uleitenje u kuitu reduktora
zubi vrlo dobro obraeni, dobro uleitenje i podmazivanje u kuitu reduktora n1 3000 min-1
isto kao gore pri n1 3000 min-1
zubi kaljeni i brueni

= 6 10
= 10 15
= 15 25
= 25 45
= 45 .. 100
= 5 15

0.9

R16

Sk

0.8

R17

R15

0.7
0.6
05 ozubljenje

0.5

R14

0.4

0.3
R13

0.2
0.1
0
-0.2

R7

R5

-0.4

R6

-0.3

R12

R4
R2
R1

ska
teoret ticna
prak odmazivanja
ap
granic

-0.1

R8

R9

-0.5
0

10

20

30

40

50

60

70

80

R10

90 100 110 120 130

broj zubi z ( odnosno z n )

Sl. 1 - Smjernice za izbor faktora pomaka profila

povecanje nosivosti
povecanje stupnja profilnog sprezanja

0 .2
mm
1.1
mm
Sk
0 .4
mm

1.0

R11

140

150

9
Postupak raspodjele je sljedei:
Odredi se toka A [(zn1 + zn 2 ) / 2;( x1 + x2 ) / 2] i kroz nju se interpolira linija parova
izmeu dvije susjedne linije parova. Ordinate interpolirane linije parova kojoj su
apscise z1n i z2n, predstavljaju traene faktore pomaka profila x1 i x2. Zbog
nepreciznosti oitanja, najbolje je oitati vrijednost faktora pomaka profila za
samo jedan zupanik, primjerice x2, pa je onda x1 = x - x2.
Sada se rauna zahvatni kut iz vrijednosti njegove evolventne funkcije
inv w = inv t + 2

x1 + x2
tan n
z1 + z2

pri emu je

t = arctan

tan n
cos

inv t = tan t t
1.9

Dimenzioniranje zupanika

U fazi dimenzioniranja, uvjet jednake nosivosti boka i korijena zuba glasi:

H2 lim i + 1 ZM2 ZH2
=

z2 YFa Y
F lim

Ovdje je:

H lim - dinamika vrstoa bokova (na kontaktni pritisak), tablica I.

F lim - dinamika vrstoa korijena (na savijanje), tablica I.
ZM

- faktor materijala, tablica VI.

ZH

- faktor oblika za bok zuba (za kontaktna naprezanja), dijagram na sl. 2.

YFa
Y

- faktor oblika zuba, slika 3.

- faktor nagiba zuba

Y = 1

o
Y min = 1 0,25
120

10

Sl. 2 - Faktor oblika za bok zuba

11

/
/

Sl. 3 - Faktor oblika zuba YFa za vanjsko ozubljenje

Prema tome, ukoliko je 2Hlim / Flim < Q, mjerodavna za dimenzioniranje je
kontaktna vrstoa boka zuba, a ukoliko je 2Hlim / Flim > Q, mjerodavna za
dimenzioniranje je vrstoa korijena zuba.
Na osnovi uvjeta vrstoe definira se samo jedna dimenzija zupanog para
(najee osni razmak a, diobeni promjer manjeg zupanika d1 ili modul mn), a
ostale slijede iz prethodno usvojenih omjera dimenzija i prorauna geometrije
ozubljenja.
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna vrstoa boka, odreuje se osni razmak

i +1
2 T1
i +1
K A KV ZM2 ZH2 ,
3
2
2 ( b / d1 ) H dop i

ili diobeni promjer manjeg zupanika

d1

2 T1
i +1
K A KV ZM2 ZH2 ,
2
(b / d1) H dop i

ili modul
mn

2 T1 cos3 i + 1
K A KV ZM2 ZH2
(b / d1) z13 H2 dop i

12
koji se treba zaokruiti na veu standardnu vrijednost.
Pri tome je:
d1/b - omjer dimenzija (tablica IV)

Hdop - doputeno kontaktno naprezanje

H dop =

H lim
ZN
SH min

SHmin - minimalni stupanj sigurnosti, SHmin 1,3

ZN - faktor trajnosti (sl. 4). Za neogranienu trajnost ZN = 1.

Sl. 4 - Faktor trajnosti ZN

KA - faktor udara, tablica V.
Kv - dinamiki faktor, ovisan o kvaliteti ozubljenja, te obodnoj brzini i vibracijama
zupanika. U fazi dimenzioniranja moe se uzeti Kv = 1,1.
ZM - faktor materijala, tablica VI.
ZH - faktor oblika za bok zuba (sl. 2).
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna vrstoa korijena, odreuje se osni
razmak, diobeni promjer ili modul prema jednoj od slijedeih formula:
a

i + 1 T1 z1 YFa Y K A KV
3 2
2
( b / d1 ) F dop cos

13

d1 3 2

mn 3 2
Tablica V
Optereenja od
pogonskog stroja

T1 z1 YFa Y K A KV

( b / d1 ) F dop cos

T1 YFa Y cos2

( b / d1 ) z12 F dop

K A KV

Faktor udara KA
Optereenja od gonjenog stroja
jednolina
umjereno
srednje
jako
udarna
udarna
udarna

jednolina
(elektromotor, turbina)
umjereno udarna
(turbine, hidromotori,
elektromotori)
srednje udarna
(viecilindrini motori s
unutranjim izgaranjem)
jako udarna
(jednocilindrini motori s
unutranjim izgaranjem)

1,00

1,25

1,50

1,75

1,10

1,35

1,60

1,85

1,25

1,50

1,75

2,00

1,50

1,75

2,00

2,25 i vie

Pri tome je:

YFa - faktor oblika zuba za optereenje na vrhu zuba, prema dijagramu na sl. 3.
Y - faktor nagiba zuba

Y = 1

Y min = 1 0,25
120o

F dop - doputeno naprezanje u korijenu zuba. Pri dimenzioniranju moe se uzeti

F dop

F lim
YN YK
SF min

Ovdje je F lim trajna dinamika vrstoa zuba na savijanje, tablica I, SFmin 1,7 je
minimalni stupanj sigurnosti, YN faktor trajnosti (sl. 5), a YK faktor prelazne
krivulje (sl. 6).
Preporua se izraunati modul prema mjerodavnoj formuli, pa ga zaokruiti na
veu standardnu vrijednost (tablica VII.). Tada se moe izraunati osni razmak
a=

mn z1 + z2 cos t
,
cos 2 cos w

14
3.0

konstrukcijski celici, celici za poboljsavanje

nodularni lijev, temper lijev (perlitni)

2.5

Faktor trajnosti, Y

celici za poboljsavanje i
nitriranje (plinsko), sivi lijev
celici za
cementiranje

2.0

celici za poboljsavanje
nitrirani u solnoj kupci

1.8
1.6
1.4
1.2

1.0

10

10

10

10

10

broj promjena opterecenja N

Sl. 5 - Faktor trajnosti YN za naprezanja u korijenu

Sl. 6 - Korekcijski faktor za koncentraciju naprezanja

10

15
pa ga zaokruiti na bliu standardnu vrijednost (tablica VIII) ili bar na parni broj
milimetara.
Sada se moe izraunati stvarna vrijednost zahvatnog kuta
z +z

w = arc cos mt 1 2 cos t

2a

i konana vrijednost sume faktora pomaka profila

x = x

+ x2 =

z1 + z2
(inv w inv t ) ,
2 tan n

koja se raspodijeli na x1 i x2 prema prije opisanom postupku.

1.10 Ostale dimenzije zupanika

- Promjeri diobenih krugova:

d1,2 = mt z1,2 =
Tablica VI

Vrijednosti faktora materijala ZM

Pogonski zupanik
Materijal
Modul
elastinosti
Naziv
Oznaka
2
N/mm

elik

mn
z1,2
cos

206000

Gonjeni zupanik
Materijal
Oznaka

Faktor
materijala ZM

elik

Modul
elastinosti
2
N/mm
206000

elini
lijev

L 0645
L 0545

202000
201000

189,90
188,70

nodularni
(sferni) lijev

NL 50
NL 42

173000
172000

181,40
181,10

kositrena
bronca
lijevana

PcuSn 14

103000

155,00

CuSn 8

113000

159,80

SL 25
SL 20

126000
118000

165,40
162,00

elini lijev

L 0545

201000

187,80

nodularni lijev

NL 50

173000

180,50

sivi lijev
nodularni lijev

SL 20
NL 50

118000
173000

161,40
180,50

sivi lijev

SL 20

118000

161,40

sivi
lijev
duroplast

SL 20

118000

7850

146,00
143,70
1
56,4

Naziv

kositrena
bronca
sivi lijev
(lamelarni)

N/mm2

189,84

202000
elini
lijev

L.
0645
173000

nodularni
lijev

NL
1
50

sivi
SL 25
lijev
SL 20
elik

1
srednje vrijednosti

126000
118000
206000

16
Tablica VII
I
II
1
1,125
1,25
1,375
1,5
1,75
2
2,25
2,5
2,75
3

Standardni moduli u mm prema HRN M.C1.015

I
II
III
I
II
III
3,5
12
4
3,75
14
4,5
16
5
18
5,5
20
6
6,5
22
7
25
8
28
9
32
10
36
11
40

III

3,25

- Promjeri temeljnih (evolventnih) krugova:

db1,2 = d1,2 cos t
- Promjeri na korijenu zuba:
df 1,2 = mt z1,2 2 (1 + c x1,2 ) mn

gdje je c* - koeficijent radijalne zranosti 0,1, , 0,3 (prema ISO R253 je c*=0,25)
Tablica VIII
Standardni osni razmaci za reduktore
Red
Osni razmak
1
63
100
160
2
50
63
80
100
125
160
3
50
56
63
71 80
90
100 112 125 140 160 180
1
250
400
630
2
200
250
315
400
500
630
3
200 224
250
280
315
355
400
450
500
560 630
1
1000
1600
2
800
1000
1250
1600
2000
3
710 800
900
1000
1120
1250
1400
1600 1800 2000
Napomena: Ako konstruktivni uvjeti dozvoljavaju, potrebno se najprije koristiti redom 1,
zatim redom 2, a na kraju tek redom 3.
- Promjeri krugova preko glave:
da1,2 = 2 a df 2,1 2 c mn

Na ovaj nain izraunati promjeri preko glave i korijena ostvaruju unaprijed

odabranu radijalnu zranost c=c*mn, dok je visina zuba nestandardna tj.
h2mn+c, pa njezinu stvarnu vrijednost h=(da1,2-df1,2)/2 treba kontrolirati, da ne bi
previe odstupala od standardne. U sluaju da elimo imati standardnu visinu
zuba, raunaju se promjeri preko glava tako da promjere preko korijena uveamo
za dvije standardne visine zuba. U tom sluaju, je potrebno kontrolirati vrijednost

17
radijalne zranosti c = a-(da1,2+df2,1)/2, koja ne bi smjela odstupati od uobiajenih
vrijednosti c = (0,10,3)mn.
- irina zupanika:
b = mn = (b / d1 ) d1

irina pogonskog zupanika, zbog potrebe aksijalnog pomicanja zupanika pri

montai, uzima se 2 - 10 mm veom od raunski potrebne.

2. PRORAUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA

2.1

Stupanj prekrivanja profila

=
-

z1 ( tan a1 tan w ) z2 ( tan a 2 tan w )

+
= 1 + 2
2
2

Kutevi pritiska na krugu preko glava:

a1,2 = arccos

db1,2
da1,2

Treba biti
min = 1,2 .
2.2

Stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku

=
2.3

b sin
mn

Debljina zuba na krugu preko glave

2 x tan n
+ 1,2
+ inv t inv a1,2
sa1,2 = da1,2
2z

z1,2
1,2

Treba biti
sa1,2 0,4mn
Potrebno je jo kontrolirati razne vrste interferencija izmeu bokova zubi
spregnutih zupanika, mogua podrezivanja podrezivanja glava prilikom izrade,
te radijalnu interferenciju i radijalno podrezivanje kod zupanika s unutranjim
ozubljenjem. Pri tome, treba voditi rauna da odgovarajue formule ovise o
nainu izrade zupanika. Zbog ogranienog opsega ove skripte, ovdje nije
prikazan nain sprovedbe ovih kontrola.

18

3. KONTROLA VRSTOE
3.1

vrstoa bokova

Uvjet vrstoe bokova na kontaktno naprezanje je

Ft i + 1
K A KV K H K H Hdop1,2
b d1 i

H = ZM ZH Z ZB,D

pri emu je doputeno kontaktno naprezanje

Hdop1,2 =

H lim1,2
ZN ZL ZR ZV Z X ZW
SH min

Pri tome je:

ZM - faktor materijala, tablica VI. Za oba zupanika iz elika je ZM=190 N/mm 2 .
ZH - faktor oblika za bok zuba
ZH =

1
cos t

2 cos b
,
tan w

gdje je kut nagiba zuba na temeljnom krugu

b = arctan ( cos t tan ) ,

Ovaj faktor moe se odrediti i prema dijagramu na sl. 2.

Z - faktor prekrivanja, prema dijagramu na sl. 7. Analitiki se rauna za
cilindrine zupanike s ravnim zubima
Z =

( 4 ) / 3 ,

a za cilindrine zupanike s kosim zubima je za 1

Z = cos b / ,
a za < 1 je

4
1 ) + cos b
Z =
(

3
ZB,D - faktor poveanja kontaktnog naprezanja u unutranjoj toki B jednostrukog
zahvata pogonskog zupanika (ZB), tj. u unutranjoj toki D jednostrukog zahvata
gonjenog zupanika (ZD). Primjenjuju se samo za z1n 20 (tj. z1n 30 za
unutranje ozubljenje).
ZB =

tan w
B

B = ( tan a1 2 / z1 ) ( tan a 2 ( 1) 2 / z1 )

19

Sl. 7 - Faktor prekrivanja Z

20

ZD =

tan w
D

D = ( tan a 2 2 / z2 ) ( tan a1 ( 1) 2 / z2 )
Uzima se:

ZB,D= max(ZB, ZD)

KV - unutranji dinamiki faktor. Rauna se prema formuli

KV = 1 + fFkv
gdje je fF korekcijski faktor, a kv faktor vibracija za linijsko optereenje KAFt / b =
350 N/mm2. Za 1 fF se odreuje prema tablici IX, a kv prema sl. 8. Za ravno
ozubljenje fF se odreuje prema tablici X, a kv prema sl. 9.
Za < 1,0 KV se rauna prema
KV = KV ( KV KV ) ,
gdje je KV unutranji dinamiki faktor za ozubljenje s ravnim, a KV za ozubljenje
s kosim zubima i 1.
Za vz1/100 > 3 m/s preporua se dinamiki faktor izraunati preciznije, primjerice
prema DIN 3990 (B postupak).
KH - faktor raspodjele optereenja za bok zuba, prema nomogramu na sl. 10.
KH - faktor raspodjele optereenja uzdu boka zuba. Za zupanike koji nisu
povrinski otvrdnuti je
K H = C1 + C2b 103 + 0,18 ( b / d1 ) 1,2
2

Kvaliteta
ozubljenja
C1

1,14

1,15

1,17

1,23

C2

0,23

0,30

0,47

0,61

dok je za povrinski otvrdnute zupanike

K H = C3 + C4b 103 + 0,26 ( b / d1 ) 1,34
2

Kvaliteta
ozubljenja
C3

1,03

1,03

1,11

1,15

C4

0,20

0,33

0,48

0,58

21

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Kosi zubi

kv

Podruje
rezonancije

z1 v
i2
100 1 + i 2
Sl. 8- Faktor vibracija kv za 1
Tablica IX
Kvaliteta
ozubljenja
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

100
1,96
2,21
2,56
2,82
3,03
3,19
3,27
3,35
3,39
3,43

200
1,29
1,36
1,47
1,55
1,61
1,66
1,68
1,70
1,72
1,73

350
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0

KA Ft / b
500
0,88
0,85
0,81
0,78
0,76
0,74
0,73
0,72
0,71
0,71

Korekcijski faktor fF za 1
u N/mm
800
1200
1500
2000
0,78
0,73
0,70
0,68
0,73
0,66
0,62
0,60
0,65
0,56
0,52
0,48
0,59
0,48
0,44
0,39
0,54
0,42
0,37
0,33
0,51
0,38
0,33
0,28
0,49
0,36
0,30
0,25
0,47
0,33
0,28
0,22
0,46
0,32
0,27
0,21
0,45
0,31
0,25
0,20

22

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Ravni zubi

kv

Podruje
rezonancije

z1 v
i2
100 1 + i 2
Sl. 9- Faktor vibracija kv za ozubljenje s ravnim zubima
Tablica X
Kvaliteta
ozubljenja
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

100
1,61
1,81
2,15
2,45
2,73
2,95
3,09
3,22
3,30
3,37

200
1,18
1,24
1,34
1,43
1,52
1,59
1,63
1,67
1,69
1,71

Korekcijski faktor fF za ozubljenje s ravnim zubima

KA Ft / b u N/mm
350
500
800
1200
1500
2000
1,0
0,93
0,86
0,83
0,81
0,80
1,0
0,90
0,82
0,77
0,75
0,73
1,0
0,86
0,74
0,67
0,65
0,62
1,0
0,83
0,67
0,59
0,55
0,51
1,0
0,79
0,61
0,51
0,47
0,43
1,0
0,77
0,56
0,45
0,40
0,35
1,0
0,75
0,53
0,41
0,36
0,31
1,0
0,73
0,50
0,37
0,32
0,27
1,0
0,72
0,48
0,35
0,30
0,24
1,0
0,72
0,47
0,33
0,27
0,22

Sl.10 - Faktori raspodjele optereenja KF i KF

23

30

H lim - trajna dinamika vrstoa zuba na kontaktna naprezanja, tablica I.

SHmin - minimalni stupanj sigurnosti prema povrinskom zamoru tj. prema pittingu
(rupienju). Najee se uzima SHmin = 1,3.
ZN - faktor trajnosti, prema sl. 4, ili analitiki
ZN = mH NH ,gr / N
pri emu je vrijednost konstanti NH,gr = 5107 za konstrukcijski elik; mH = 10
13, a N je trajnost u ciklusima, iji je broj najee jednak frekvenciji vrtnje
zupanika tj. vratila. Za neogranienu trajnost je ZN = 1.
ZL - faktor utjecaja maziva, sl. 11.
ZR - faktor hrapavosti. Odreuje se iz sl. 10. prema srednjoj visini neravnina RZ,
koja je priblino RZ 6 Ra, gdje je srednje odstupanje profila:
Ra =

Ra1 + Ra 2
.
2

Ra1 i Ra2 odreuju se prema tablici XI na osnovi kvalitete povrinske obrade.

Tablica XI
KVALITETA
ZUPANIKA
5
6
7
8

Srednja aritmetika odstupanja profila

STANDARDNI MODUL mn u mm
1...2
2...4
4...6
6...8
8...10 10...16 16...20
SREDNJE ODSTUPANJE PROFILA Ra , u m
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
1,6
0,8
0,8
0,8
1,6
1,6
1,6
1,6
0,8
1,6
1,6
1,6
1,6
1,6
3,2
0,8
1,6
1,6
1,6
3,2
3,2
3,2

Zv - faktor brzine, sl. 13.

Umnoak ZL ZR Zv se moe i procijeniti:
ZL ZR Zv = 0,85 za odvalno rezane zupanike
ZL ZR Zv = 1 za grecane ili bruene zube
ZX faktor utjecaja dimenzija na vrstou bokova. Moe se uzeti
ZX =1 za mn 10 mm; ZX = 0,9 za mn 30 mm
Izmeu ovih dviju vrijednosti treba linearno interpolirati!
Zw - faktor ovravanja bokova. Za maksimalnu hrapavost manju od 7 m moe
se odrediti prema:
Zw = 1,2 za HHB 130
HHB 130
za 130 < HHB < 470
1700
Zw = 1,0 za HHB 470
Zw = 1,2

25
gdje je HHB - Brinellova tvrdoa u N/mm2 mekeg (u pravilu gonjenog) zupanika.
Ovaj faktor rauna se samo za zupanik izraen iz mekeg materijala. Za srednju
visinu neravnina RZ > 7 m treba uzeti Zw = 1.

Sl. 11 - Faktor maziva

Sl. 12 - Faktor hrapavosti ZR

26

Sl. 13 - Faktor obodne brzine ZV

3.2

vrstoa korijena zuba

Provjeravaju se uvjeti vrstoe u korijenu zuba pogonskog

F 1 =

Ft
YFa1 Y Y K F K F K A Kv F 1dop
b mn

i gonjenog zupanika
F 2 = F 1

YFa 2
F 2dop
YFa1

Doputena naprezanja se raunaju prema slijedeim formulama:

F 1dop =

F lim1
YN1 Y1 YR1 YX 1
SF min

F 2dop =

F lim 2
YN 2 Y 2 YR 2 YX 2
SF min

27
U navedenim izrazima je
Ft - obodna sila na diobenom krugu Ft = 2T1/d1
YFa1,2 - faktori oblika zuba pogonskog (1) i gonjenog (2) zupanika za optereenje
na vrhu zuba, prema dijagramu na slici 3.
Y - faktor prekrivanja
Y = 0,25 + 0,75/n

n = / cos2
Y - faktor kuta nagiba zuba,
Y = 1

o
Y min = 1 0,25
120o

KF - faktor raspodjele optereenja na pojedine zube u zahvatu. Odreuje se iz

nomograma na sl. 10. Prethodno je potrebno izraunati Ft/b.
KF - faktor raspodjele optereenja uzdu boka zuba

(b / h )
K F = ( K H ) ; e =
,
2
1+ b / h + (b / h )
e

gdje je h = (da - df) / 2 - visina zuba.

YN - faktor trajnosti
YN = mF NF ,gr / N

gdje je NF,gr = 3106; mF = 6 9 za veinu elika, mF = 17 za nitrirane elike; N je

predvieni vijek trajanja zupanika izraen u broju ciklusa. Faktor YN moe se
odrediti i prema sl. 5. Za neogranienu trajnost je YN = 1.
Y 1,2 - korektivni faktor za koncentraciju naprezanja
Y1,2 = YK 1,2 Yiz
YK 1,2 - faktor prijelazne krivulje - prema dijagramu na sl. 6.
Yiz - faktor izrade. Za zupanike izraene odvalnim postupkom s alatom u obliku
ravne ozubnice Yiz = 1.
Yx 1,2 - faktor utjecaja veliine zuba, prema dijagramu na sl. 15. Za mn 5 mm je
Yx1,2 = 1
YR1,2 - faktor hrapavosti, prema sl. 14.
SF,min - minimalni stupanj sigurnosti, SF,min = 1,5 1,7.

Flim 1,2 - trajna dinamika vrstoa (granica zamora) u korijenu zuba ispitivanih

zupanika pri jednosmjerno promjenjivom optereenju, tablica I. Pri naizmjeniko

promjenjivom optereenju (npr. meuzupanici) mjerodavna je trajna dinamika
vrstoa za simetrini (r = -1) ciklus savijanja, koja se priblino dobije ako se
tablina vrijednost pomnoi sa 0,7.

28

Sl. 14 - Faktor hrapavosti YR

Sl. 15 - Faktor dimenzija YX

29

0,020 A
brueno

Ra 3,2

Ra 0,4

35
46
1x45

1x45

90 H7

Pero DIN 68851

Ra 3,2

63 -0.1

Ra 3.2

Ra12.5

256,65 h8

160 2 rupe s navojem na 180

M16

0,014 A

Ozubljenje evolventno

20
n
HRN M. C1. 016
Broj zubi
40
z
Normalni modul
mm
6
mn
Kut nagiba zuba na

diobenom promjeru
Modul u eonom presjeku
mm
6,07479
mt
Diobeni promjer
mm
242,9916
d
Kut boka zuba osnovnog

201345
t
profila u eonom presjeku
Pomak profila
1,116
xmn mm
Aksijalni korak
mm
120,495
ta
Smisao zavojnice
Promjer preko korijena
mm
230,222
df
zuba
Promjer temeljnog kruga
mm
228,003
db
Nagib zuba na temeljnom

82711
b
krugu
Mjera preko 3 zuba *
mm
83,902
W3
-0,096
Awe
Doputena odstupanja
mm
mjere preko zuba *
-0,162
Awi
Mjera preko valjaka
mm
M
promjera dv *
Doputena odstupanja
AMe
mm
mjere preko valjaka *
AMi
U zahvatu sa
zupanikomnacrt br.
Broj zubi spregnutog
zupanika
Osni razmak
mm
a
Odstupanje osnog
Aa mm
razmaka
Kut dodirnice

w
*Ili jedna ili druga mjera
Napomene:
- Propisuju se i druga odstupanja, ovisno o
zahtjevima koja se postavljaju prema prijenosniku,
tj. ovisno o nainu kontrole ozubljenja.
- Tvrdoa boka zuba: 58 2 HRC

Sl. 16 - Primjer crtea zupanika

30

4. PRORAUN VRATILA I ULEITENJA

4.1

Sile u ozubljenju zupanog para s kosim zubima

z2

V2 D

RS

Ft1
Fr2
C

Fa2

Fa1

V1

Ft2
EM

Fr1
y

z1

Sl. 17 - Sile u ozubljenju zupanog para s kosim zubima

Smjer djelovanja obodne sile Ft na pogonskom zupaniku je suprotan smjeru
njegove vrtnje, a na gonjenom zupaniku u smjeru njegove vrtnje.
Smjer djelovanja radijalne sile Fr je prema osi zupanika.
Smjer djelovanja aksijalne sile Fa na pogonskom zupaniku je u smjeru
djelovanja okretnog momenta za desni nagib zavojnice, a suprotan smjeru
okretnog momenta za lijevi nagib zavojnice. Smjer djelovanja aksijalne sile na
gonjenom zupaniku je u smjeru djelovanja okretnog momenta za lijevi nagib
zavojnice, a suprotan smjeru okretnog momenta za desni nagib zavojnice.
Intenziteti sila u ozubljenju cilindrinih zupanika s kosim zubima:
Obodna sila na diobenom krugu:
Ft =

2T1 2T2
=
.
d1
d2

Obodna sila na kinematskom krugu:

Fw =

2T1 2T2
=
.
d w1 d w 2

Radijalna sila:
Fr = Ft

sin w
= Fw tan w .
cost

Aksijalna sila:
Fa = Ft tan = Fw tan w .

31

4.2

Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima

Pogonsko vratilo:
Horizontalna ravnina (x-y)

Vertikalna ravnina (x-z)

Fa1
A
RAh

Ft1

d1/2

Fr1

l/2

B
RBh

l/2

RAv

l/2

RBv

l/2
l

Sl. 18 - Optereenje pogonskog vratila

Ukupne radijalne reakcije na leajnim mjestima pogonskog vratila:
2
2
2
2
RA = RAh
+ RAv
; RB = RBh
+ RBv

Gonjeno vratilo:
Horizontalna ravnina (x-y)
C

Vertikalna ravnina (x-z)

C

d2/2

RCh

Ft2

Fr2
Fa2

l/2

RDh
l/2

RCv

RDv
l/2

l/2
l

Sl. 19 - Optereenje gonjenog vratila

Ukupne radijalne reakcije na leajnim mjestima gonjenog vratila:
2
2
2
2
RC = RCh
+ RCv
; RD = RDh
+ RDv

32

4.3

Dimenzioniranje vratila

0,6b

20

0,6b

0,6b

A(C)

B(D)

Idealni oblik vratila

l1
l2
l3
l4
l5
l=2.2b+20

Sl. 20 - Prethodne dimenzije vratila

Na osnovu usvojene prethodne irine leaja od 20 mm, usvajaju se
udaljenosti karakteristinih presjeka vratila od sredine leajnog mjesta A
pogonskog vratila, odnosno od sredine leajnog mjesta C gonjenog vratila :
l1 = 10 mm
l 2 = 0,6b + 10 mm
l3 = 1,1b + 10 mm
l 4 = 1,6b + 10 mm
l5 = 2,2b + 10 mm

33

Gonjeno vratilo

Pogonsko vratilo

Horizontalna ravnina (x-y)

Horizontalna ravnina (x-y)

l/2

B
RBh

l/2

D
d2/2

Fr1

A
RAh

d1/2

Fa1

RCh

Fr2
Fa2

l/2

RDh
l/2

MSH

MSH

Vertikalna ravnina (x-z)

Vertikalna ravnina (x-z)

Ft1
A

D
Ft2

RAv

l/2

l/2

RBv

RCv

RDv
l/2

l/2
l

MSV

MSV

Okretni moment

T2

T1

Okretni moment

Sl. 21 - Dijagrami momenata savijanja i uvijanja na vratilima

34

Sada se u karakteristinim presjecima vratila sa sl. 20 izraunavaju promjeri

idealnog oblika pogonskog i gonjenog vratila.
Presjek 1 pogonskog vratila: Naprezanje na savijanje i uvijanje

d1

32 Mekv 1
sdop

Ekvivalentni moment savijanja u presjeku 1:

2

Mekv 1 = M + 0 T1
2
0 je odnos mjerodavnih karakteristika vrstoe pri savijanju i torziji. Za
2
simetrini ciklus savijanja i mirnu torziju je 0 4/3, pa je ( 0 2 ) 0,45 .
2
S1

Mekv 1 = MS21 + 0.45 T12

Moment savijanja u presjeku 1:

MS1 = RA l1
Orijentacijska vrijednost doputenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u
obzir materijal, obrada i vrsta naprezanja:

sdop= 40...60 N/mm2 za 0545

Prema primjeru za presjek 1 pogonskog vratila izraunavaju se promjeri u
ostalim presjecima i to za pogonsko vratilo prema tablici XII, a za gonjeno
vratilo prema tablici XIII.
Tablica XII

Presjeci 2 do 5 pogonskog vratila

Potrebni promjer

Ekvivalentni moment
savijanja

Moment savijanja

Presjek 2
savijanje+
uvijanje

d2

32 Mekv 2
sdop

Mekv 2 = MS22 + 0.45 T12

MS 2 = R A l 2

Presjek 3
savijanje+
uvijanje

d3

32 Mekv 3
sdop

Mekv 3 = MS23 + 0.45 T12

MS 3 = R A l 3

Presjek 4
savijanje

d4

32 Ms 4
sdop

MS 4 = RB ( l l 4 )

Presjek 5
savijanje

d5

32 Ms 5
sdop

MS 5 = RB ( l l5 )

35
Promjeri gonjenog vratila

Tablica XIII
Potrebni promjer

Ekvivalentni moment
savijanja

Moment savijanja

Presjek 1
savijanje

d1

32 Ms1
sdop

MS1 = RC l1

Presjek 2
savijanje

d2

32 Ms 2
sdop

MS 2 = RC l2

Presjek 3
savijanje+
uvijanje

d3

32 Mekv 3
sdop

Mekv 3 = MS23 + 0.45 T2 2

MS 3 = RD ( l l3 )

Presjek 4
savijanje+
uvijanje

d4

32 Mekv 4
sdop

Mekv 4 = MS2 4 + 0.45 T2 2

M S 4 = RD ( l l 4 )

Presjek 5
savijanje+
uvijanje

d5

32 Mekv 5
sdop

Mekv 5 = MS25 + 0.45 T2 2

MS 5 = RD ( l l5 )

Provedenim proraunom pojedinih promjera vratila dobiven je konano

paraboloidni oblik vratila, koji se naziva idealnim. Ovakav oblik idealnog vratila

32 R 3
x potpuno je
iji profil ima konturu kubne parabole d x = 3

dop
s

nepogodan za praktinu primjenu. Zbog toga je iz konstrukcijskih i tehnolokih

razloga potrebno na osnovi ovako proraunatog idealnog oblika vratila izvriti
primjereno stupnjevanje vratila.
Stupnjevanje vratila

d5
d4

d2

d1

d3

Prethodno izraunate promjere vratila treba zaokruiti na standardne

vrijednosti, vodei rauna da vratilo bude simetrino i stepenasto.

Sl. 22 - Stupnjevanje vratila

- Presjeci 1 i 5:

d1 = d5
Ovi promjeri, zbog leajeva, moraju biti standardni.
- Presjeci 2 i 4:

d2 = d4 > d1

36
- Presjek 3:

d3 > d 2
Ovi promjeri ne moraju biti standardni.
4.4

Proraun leaja

Postavljeni su sljedei zahtjevi:

1. na vratila postaviti jednoredne kugline leaje s radijalnim dodirom
(oznaka vrste i mjernog reda prema ISO standardu: 60, 62, 63, 64;
prema DIN-u: 625, prema HRN: niz BC)

Sl. 23 - Jednoredni kuglini leaj s radijalnim dodirom

2. leajevi na jednom vratilu moraju biti jednaki, iz ega proizlazi da je
e leajno mjesto s veom radijalnom reakcijom biti slobodno leajno
mjesto (Sl. 24a), a leajno mjesto s manjom radijalnom reakcijom
vrsto leajno mjesto (Sl. 24 b i c)(leajno mjesto koje e preuzeti
aksijalnu silu).

a)

b)

Sl. 24 - Primjeri izvedbe slobodnog i vrstog leajnog mjesta

c)

37
Tijek prorauna

Potrebno je izraunati dinamiku nosivost leaja

fL
Fe
fnft

C=
gdje je: fL faktor trajnosti:

fL =

Lh
,
500

fn =

33,3
n

fn faktor brzine vrtnje:

trajnost leaja u satima

brzina vrtnje vratila, (min-1)

- eksponent trajnosti
=3
- ako su valjna tijela kuglice
= 10/3 - ako su valjna tijela valjci
Temperaturni faktor ft bira se prema Tablici XIV.
Lh
n

Tablica XIV

Temperaturni faktor

t (C)

100

150

200

250

300

fT

1.0

0.90

0.75

0.60

0.40

Ekvivalentno optereenje leaja rauna se prema izrazu:

Fe = V x Fr + y Fa
gdje je:
V=1
V = 1,2
x,y
Fr
Fa

- ako se unutarnji prsten okree

- ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive leajeve
- faktori radijalnog i aksijalnog optereenja, iz kataloga
proizvoaa.
- radijalna komponenta reakcije
- aksijalna komponenta reakcije

Tablica XV
Faktor radijalnog optereenja x i faktor aksijalnog optereenja y
za jednoredni kuglini leaj s radijalnim dodirom (prema FAG katalogu)
Fa / (VFr) e

Oznaka

60
62
63
64

x
Fa / C0
0.025
0.04
0.07
0.13
0.25
0.50

e
0.22
0.24
0.27
0.31
0.37
0.44

Fa / (VFr) > e
y

0.56
0.56
0.56
0.56
0.56
0.56

2.0
1.8
1.6
1.4
1.2
1.0

Iz kataloga proizvoaa (Tablice XVI, XVII, XVIII i XIX) se odabire leaj s

dinamikom nosivou veom od potrebne izraunate.

38
Tablica XVI

Jednoredni kruti kuglini leaji niz 60 (DIN 625)

Oznaka ISO

d (mm)

D (mm)

b (mm)

r (mm)

Co (kN)

C (kN)

6000

10

26

0.5

1.9

3.4

6001

12

28

0.5

2.2

3.75

6002

15

32

0.5

2.55

4.2

6003

17

35

10

0.5

2.85

4.5

6004

20

42

12

4.5

6.95

6005

25

47

12

7.5

6006

30

55

13

1.5

10

6007

35

62

14

1.5

8.6

12

6008

40

68

15

1.5

9.4

12.7

6009

45

75

16

1.5

12.4

16.3

6010

50

80

16

1.5

13.3

17

6011

55

91

18

17.3

22

6012

60

95

18

19.3

22.8

6013

65

100

18

21.2

24

6014

70

110

20

24.5

30

6015

75

115

20

26.6

31.5

6016

80

125

22

32

37.5

6017

85

130

22

34

39

6018

90

140

24

2.5

40

45.5

6019

95

145

24

2.5

43

48

6020

100

150

24

2.5

43

48

Tablica XVII

Jednoredni kruti kuglini leaji niz 62 (DIN 625)

Oznaka ISO

d (mm)

D (mm)

b(mm)

r (mm)

Co (kN)

C (kN)

6200

10

30

1.98

3.4

6201

12

32

10

5.3

6202

15

35

11

3.6

5.85

6203

17

40

12

1.5

4.4

7.2

6204

20

47

14

1.5

6.55

9.8

6205

25

52

15

1.5

7.1

10.4

6206

30

62

15

1.5

10

14.6

6207

35

72

17

13.7

19.6

6208

40

80

18

16

22.4

6209

45

85

19

18.3

25

6210

50

90

20

21

27
32.5

6211

55

100

21

2.5

26

6212

60

110

22

2.5

32

40

6213

65

120

23

2.5

35.5

44

6214

70

125

24

2.5

39

46.5

6215

75

130

25

2.5

42.5

50

6216

80

140

26

45.5

55

6217

85

150

28

55

63

6218

90

160

30

63

71

6219

95

170

32

3.5

72

80

6220

100

180

34

3.5

81.5

90

39

Tablica XVIII

Jednoredni kruti kuglini leaji niz 63 (DIN 625)

Oznaka ISO

d (mm)

D (mm)

b mm)

r mm)

Co (kN)

C (kN)

6300

10

35

11

3.6

6.55

6301

12

37

12

1.5

4.3

6302

15

42

13

1.5

5.2

8.8

6303

17

47

14

1.5

6.3

10.4

6304

20

52

15

7.65

12.5

6305

25

62

17

10.4

16.6

6306

30

17

19

14.6

22

6307

35

80

21

2.5

17.6

26

6308

40

90

23

2.5

22

31.5

6309

45

100

25

2.5

30

40.5

6310

50

110

27

35.5

47.5

6311

55

20

29

42.5

54

6312

60

130

31

3.5

48

61

6313

65

140

33

3.5

55

69.5

6314

70

150

35

3.5

63

78

6315

75

160

37

3.5

72

85

6316

80

170

39

3.5

80

93

6317

85

180

41

88

102

6318

90

190

43

98

110

6319

95

200

45

112

120

6320

100

215

47

132

137

Tablica XIX

Jednoredni kruti kuglini leaji niz 64 (DIN 625)

Oznaka ISO

d (mm)

D (mm)

b mm)

r (mm)

Co (kN)

C (kN)

6403

17

62

17

12.1

19.3

6404

20

72

19

16.9

26

6405

25

80

21

2.5

19.7

29

6406

30

90

23

2.5

24.3

34.5

6407

35

100

25

2.5

31.5

43

6408

40

110

27

37.5

51.5

6409

45

120

29

47

61.2

6410

50

130

31

3.5

53

70
79

6411

55

140

33

3.5

63

6412

60

150

33

3.5

71

86

6413

65

160

37

3.5

79.5

90

6414

70

180

42

106

118

6415

75

190

45

116

127

6416

80

200

48

127

137

6417

85

210

52

138

143

6418

90

225

54

148

153

40
Dimenzije osiguravajueg lima i matice dane su u Tablicama XX i XXI.
Dimenzije uskonika dane su u Tablici XXII. Radijusi zaobljenja i visine
naslona za leaje dani su u Tablici XXIII.

Sl. 25 - Osiguravajui lim

Dimenzije osiguravajuih limova (SKF)

Tablica XX
Br.

d
MB4 20
MB5 25
MB6 30
MB7 35
MB8 40
MB9 45
MB10 50
MB11 55
MB12 60

mjere u milimetrima
d1
D
D1
E
S
18,5 36 26
4
4
23 42 32
5
5
27,5 49 38
5
5
32,5 57 44
6
5
37,5 62 50
6
6
42,5 69 56
6
6
47,5 74 61
6
6
52,5 81 67
8
7
57,5 86 73
8
7

G
1
1,25
1,25
1,25
1,25
1,25
1,25
1,25
1,5

Sl. 26 - Matica za aksijalno ukruenje

41
Tablica XXI
Matica
br.

Navoj
M

KM 4
KM 5
KM 6
KM 7
KM 8
KM 9
KM 10
KM11
KM 12

M20x1
M25x1,5
M30x1,5
M35x1,5
M40x1,5
M45x1,5
M50x1,5
M55x2
M60x2

20
25
30
35
40
45
50
55
60

Dimenzije matica za aksijalno osiguranje leaja (SKF)

mm
Odgovara
osiguravajui
B
s
t
D
D1
lim br.
32
26
6
4
2
MB4
38
32
7
5
2
MB5
45
38
7
5
2
MB6
52
44
8
5
2
MB7
58
50
9
6
2,5
MB8
65
56
10
6
2,5
MB9
70
61
11
6
2,5
MB10
75
67
11
7
3
MB11
80
75
11
7
3
MB12

Sl. 27 - Prstenasti uskonik

Tablica XXII
Oznaka veliine (promjer
vratila)
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80

n
h11

1,2
1,2
1,5
1,5
1,75
1,75
2
2
2
2,5
2,5
2,5
2,5

3,9
4,3
4,8
5,4
5,8
6,3
6,7
7
7,2
7,4
7,8
7,9
8,2

2,7
3,1
3,5
4
4,5
4,8
5
5
5,5
6,4
6,4
7
7,4

Prstenasti uskonici (Seeger), DIN 471

m
d1
n1
d4
H13
h11
d2
H13
min
(H11)
(h12)
19
18,5
2
1,3
1,5
23,9
23,2
2
1,3
1,5
28,6
27,9
2
1,6
1,5
33
32,2
2,5
1,6
1,5
37,5
36,5
2,5
1,85
2
42,5
41,5
2,5
1,85
2
47
45,8
2,5
2,15
2
52
50,8
2,5
2,15
2
57
55,8
2,5
2,15
2
60
60,8
2,5
2,65 2,5
67
65,5
2,5
2,65 2,5
72
70,5
2,5
2,65 2,5
76,5
74,5
2,5
2,65 2,5

42

Sl. 28 - Zaobljenja i visine naslona

Zaobljenja i visina naslona unutarnjeg prstena leaja (SKF)
Tablica XXIII
Nazivna mjera
Visina Zaobljenje
Zaobljenje s
zaobljenja
vratila
naslona
utorom
leaja
r
r1 max
hmin
t
t2
b
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5

4.5

1,0
2,5
3,0
3,5
4,5
5,0
6,0

0,3
0,6
1,0
1,0
1,5
2,0
2,0

0,2
0,3
0,4
0,5
0,5

1,3
1,5
2,0
2,5
2,5

2
2,4
3,2
4,0
4,0

Kontrolni proraun dinamike sigurnosti

Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti

u svim opasnim presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju
naprezanja odabranih konstrukcija zaobljenja, obradu (klase hrapavosti),
koncentraciju naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije.
Zaobljenja na prijelazima pojedinih stupnjeva i visine naslona odrediti prema
odabranoj konstrukciji, odnosno prema nazivnim prijelaznim polumjerima
leaja (Tablica XXIII).
irina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 P9, a dubina utora je u
tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila).
Vratilo na mjestu dosjeda zupanika najee ima tolerancijska polja od k6 do
m5.
Prije kontrole dinamike sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati
duljine l1 i l5 s obzirom na irinu odabranog leaja, pa je:
B
B
l1 =
; l5 = 2,2b + 20 , mm
2
2
Duljina vratila ostaje nepromijenjena l = 2,2b + 20, mm , jer se promjena irine
leaja kompenzira promjenom duljina segmenata izmeu leaja i zupanika
Ova promjena udaljenosti od leajnih mjesta uzrokuje promjenu momenta
savijanja u presjecima 1 i 5.

43

Kontrola pojedinih presjeka pogonskog vratila

Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

S1 S1

S1 =

gdje je:

S21 + S21

Spotr

S1

- stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1

S1

- stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1

Spotr

potrebni stupanj sigurnosti (Spotr = 1,8...2,5 )

Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:

S1 =

gdje je:

R-1,s

trajna dinamika vrstoa s obzirom na savijanje

koeficijentom asimetrije ciklusa r = -1 (Tablica)

b1

faktor dimenzija (Sl. 29.)

b2

faktor kvalitete povrine (Sl. 30.) (Rukavci i zaobljenja

su fino brueni Rz = 2,5 m. Stupnjevi vratila i
zaobljenja su fino tokareni Rz = 5 m.)

ks

efektivni faktor koncentracije naprezanja

savijanja (Sl. 31)
naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1

s1

Tablica XXIV

Oznaka
.0360
.0460
.0545
.0645
.0745

R1,s b1b2
s1ks

Statika
vrstoa
(najmanja)
Rm Rm,t
370 220
420 250
500 300
600 360
700 420

uslijed

Vrijednosti vrstoe za ugljine konstrukcijske elike

N/mm2

Granica teenja
(razvlaenja)
Re
220
240
280
320
350

Re,s
330
360
450
540
630

Re,t
140
180
200
250
280

Trajna dinamika vrstoa

R-1
170
200
220
280
330

R0
220
240
310
360
400

R-1,s
190
210
240
300
350

R0,s
260
300
370
430
500

R-1,t
110
140
150
180
210

R0,t
140
160
190
230
260

44

1 nelegirani elici (savijanje)

2 svi elici (torzija) i legirani elici
(savijanje)
3 Al-legure (savijanje i torzija)

(mm)
Sl. 29 - Faktor dimenzije strojnog dijela za
promjenjiva naprezanja b1

a) Polirano (Rmax=1 m)
b) Fino brueno (Rmax=2 m)
c) Normalno brueno (Rmax=5 m)
d) Fino obraeno (Rmax=6...8 m)
e) Grubo obraeno (Rmax=10...40
m)
f) s korom od valjanja

(N/mm )
Sl. 30 - Faktor kvalitete povrine b2

45
Naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1:

s1 =

Ms1
;
Wx 1

Aksijalni moment otpora presjeka 1:

Wx1 =

d13
32

Efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja:

ks = 1 + C1 ( ks 2 1)
gdje se C1, i ks 2 odreuju prema slikama 31a i 31b. Polumjer zaobljenja
= r1max odabrati ovisno o zaobljenju leaja r prema tablici XXIII.

m(N/mm

Sl. 31a
Efektivni faktor koncentracije
naprezanja uslijed savijanja za
D/d = 2,0

Sl. 31b
Popravni faktor za
D/d 2,0

Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:

S1 =
gdje je:

gr

gr
1

jedna od statistikih karakteristika vrstoe, Kod

razvlaivih materijala, kao to su ugljini elici za
mjerodavnu karakteristiku statike vrstoe uzima se
granica teenja za torziju Re,t,
naprezanje od okretnog momenta u presjeku 1

46

1 =
Wo1

T1
Wo1

polarni moment otpora presjeka 1.

d 3
Wo1 = 1
16

Presjek 2: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

S2 =

S 2 S 2
S22 + S22

Spotr

Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 2:

R1,s b1b2
s 2ks
gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku 2:
S2 =

Ms 2
Wx 2

s 2 =

Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 2:

S 2 =

gr
2

gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku 2:

2 =

T1
Wo 2

Presjek 3: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

S3 =

S3 S3
S23 + S23

Spotr

Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 3:

S3 =

R1,s b1b2
s 3ks

gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku 3:

s 3 =

gdje je:

Wx3

Ms 3
Wx 3

aksijalni moment otpora (za presjeke s utorom za klin

prema Tablici XXV).

47

Tablica XXV

Momenti otpora i povrine presjeka vratila

oslabljenih utorom za klin

d
mm

bxh
mm

Wx
cm3

Wo
cm3

A
cm2

d
mm

20
21
22
23
24

6x6

0,655
0,770
0,897
1,083
1,192

1,44
1,68
1,94
2,23
2,55

2,96
3,28
3,62
3,98
4,34

50
52
55

1,275
1,453
1,855
2,32

2,81
3,18
4,01
4,97

4,62
5,03
5,88
6,79

2,73
3,33
3,66

5,94
7,19
7,87

7,64
8,68
9,22

25
26
28
30

8x7

32
34
35

10x8

37
38
40
42

12x8

44
45
46
47
48

14x9

4,27 9,24 10,27

4,66 10,04 10,86
5,51 11,79 12,09
6,45 13,72 13,37
7,25
7,80
8,38
8,98
9,62

15,61
16,74
17,93
19,17
20,5

14,58
15,27
15,99
16,72
17,47

Wo
cm3

A
cm2

10,65 22,9 18,84

16x10 12,10 25,9 20,4
14,51 30,8 23,0

110
117,4
115 32x28 135,2
120
154,8

248
285
342

92,2
101,2
110,2

58
60
62
65

16,81
18,76
18x11 20,9
24,3

36,0
40,0
44,3
51,2

25,4
27,3
29,2
32,2

125
172,7
130
195,8
135 36x20 221
140
248

364
412
462
517

119,1
129,1
139,5
150,3

68
70
72
75
78

27,5
20x12 30,2
33,0
37,6
42,6

58,4
63,8
69,7
79,0
89,2

35,1
37,3
39,5
43,0
46,6

145
272
150
303
155
336
160 40x22 372
165
409
170
450

571
634
702
774
850
932

160,7
172,3
184,3
196,7
209
223

80
82
85
88
90

44,7
48,4
24x14 54,3
60,6
65,1

95,0
102,5
114,6
127,5
136,7

48,6
51,1
55,1
59,1
61,9

92
67,9
95
75,3
98 28x16 83,1
100
88,7
105
103,7

114,3
159,4
175,5
186,9
217

64,2
68,6
73,2
76,3
84,4

175
484
180
529
185 45x25 576
190
627
195
680
200
736

1010
1101
1198
1300
1408
1521

235
249
263
278
293
309

A
B

300
1,4
1,6

400
1,45
1,7

Wx
cm3

Wo
cm3

bxh
mm

Wx
cm3

Tablica XXVI
Oblik

bxh
mm

A
cm2

d
mm

Efektivni faktor koncentracije naprezanja ks

pri savijanju vratila s utorom za pero
vrstoa Rm , N/mm2
500
600
700
800
1,5
1,55
1,58
1,62
1,8
1,9
2,0
2,1
Oblik A:
utor izraen ploastim glodalom.
Oblik B:
utor izraen prstenastim
glodalom.

Sl. 32 - Oblik utora za pero

48
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 3:

S3 =

gr
3

gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku 3:

3 =
gdje je:

Wo3

T1
Wo 3

polarni moment otpora (za presjeke s utorom za klin

prema Tablici XXV).

Presjek 4: naprezanje na savijanje

R bb
S4 = 1,s 1 2 Spotr
s 4ks
Presjek 5: naprezanje na savijanje
R bb
S5 = 1,s 1 2 Spotr
s 5ks

Ako stupanj sigurnosti u pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je

korigirati dimenzije i ponoviti kontrolni proraun.
Kontrolni proraun dinamike sigurnosti potrebno je provesti na isti nain i za
gonjeno vratilo, vodei rauna da su presjeci 1 i 2 optereeni samo na
savijanje, a presjeci 3, 4 i 5 na savijanje i uvijanje.

5. LITERATURA
1.

Jelaska, D., Cilindrini zupanici: Uputstvo za proraun, Fakultet

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2003.

2.

Jelaska, D., Piri, T., Vratilo: Uputstvo za proraun, Fakultet

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2004.

3.

Piri, T., Kotrljajui leaji, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje, Split, 2005.