1.

Pravna regulativa u spreavanju oneienja mora MARPOL, ostali pr

avni propisi
-London 1973/78., zapravo je nova, podrobnija i obuhvatmja verzija Konvencije o
spreavanju oneienja mora uljem iz 1954. i svih njezinih izmjena. Cilj MARPOLa jest potpuno eliminiranje namjernog ili sluajnog oneienja morskog okolia
svim tvarima koje potjeu s brodova, a tetne su (engl. harmful substances) za
ljude, morski ivot, za blagodati i koritenje mora. Ona u naelu zabranjuje bilo
kakvo oneienje mora s broda - izbacivanjem, isputanjem, pranjenjem,
izlijevanjem ili curenjem (osim namjernog odlaganja otpadnih tvari, jer je takvo
odlaganje ureeno posebnim aktom). Za pomorce, posebice za zapovjednike,
upravitelje stroja i asnike, MARPOL je zasigurno najpotpuniji i najvaniji
meunarodni propis iz ovog podruja, kojega bi morali temeljito poznavati i
dosljedno primjenjivati. Njegov sadraj ima posebnu vanost i posljedice za
osoblje na tankerima!
- Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru SOLAS (London,
1974) - organizacija djelovanja u incidentnim situacijama samostalno ili u
suradnji s drugim subjektima (dravama). Od brodova se zahtijeva posjedovanje
razraenog i uvjebanog plana o djelovanju u sluajevima isputanja
oneienja ili intervencije na drugim objektima.
- Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego bay, 1982) - povelja o
zatiti i ouvanju morskog okolia - najcjelovitiji sustav pravnih norma o
sprjeavanju, smanjenju i nadziranju oneienja mora, morskog dna i obale (s
kopna, brodova, iz zraka...) - ne primjenjuju se na ratne brodove i brodove i
zrakoplove koji koriste se u slubene dravne svrhe.
- Zatita voda od oneienja u RH - zakonski propisi i uredbe
1. Zakon o zatiti okolia (NN 82/94; 128/99)
2. Zakonu o zatiti prirode
3. Zakon o vodama (NN 107/95)
4. Pomorski zakonik (NN17/94; 74/94; 43/96)
5.Plan intervencija za iznenadnog oneienja mora u RH

2.
Zatita mora oneienje morskog okolia s brodova: vrste, izvori, spre
avanje
tetne tvari to se s brodova isputaju u okoli, klasificiraju se
na dva nacina:
1. prema podrijetlu (izvoru onecicenja)
2. prema agregatnom stanju
Buka s brodova - smeta prirodna divlja stanita
_ Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i
sediment
_ Protivobratajne boje za zatitu podvodnog dijela trupa broda isputaju toksine koje mogu tetiti organizmima u moru
_ Ispuni plinovi (sumpor, duik i ugljik dioksidi)
_ Smece s brodova od organskog otpada (ostaci hrane) do
plastike, zauljenih krpa...
_ Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi kemikalija s chemical
tankera - mogu zagaditi luke, vodene tokove i oceane
_ Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova
Nacini za sprjecavanje i saniranje katastrofa
medunarodni propisi
podjele odgovornost za sprjecavanje katastrofa izmedu naftnih
kompanija, brodovlasnika i brodograditelja
efikasni nacini zadravanja (ogradivanja) i uklanjanja/tretiranja
naftne mrlje prevencija teta uvodenjem sustava Fast Oil
Recovery (FOR) s olupina
3. Zatita mora temeljni pojmovi: ekologija++, ekosustav++, okoli+
+, oneiivai+++,
EKOLOGIJA (grki oikos = kua) znanstvena disciplina koja izuava ODNOSE
meu organizmima, njihov UTJECAJ na okoli u kojem obitavaju, te UTJECAJ tog
okolia na njih. EKOSUSTAV
ukljuuje sva iva bia (organizme), ostaci ivih bia te neive tvari u njihovu
okoliu.
lanovi ekolokog sustava su biljke, ivotinje i mikroorganizmi (ivi i uginuli),
tlo,
stijene i minerali, povrinski i podzemni izvori te lokalna atmosfera.
OKOLI
prirodno okruenje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet u
ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je
stvorio ovjek (RH)
prirodni resursi abiotski i biotski, kao to su to zrak, voda, tlo, fauna i flora i
uzajamno djelovanje meu tim faktorima (UN)
skup elemenata koji, svojim sloenim vezama, tvore okvir, okolinu i ivotne
uvjete
ovjeka i drutva (EEC-1991)
ONEIIVA
tetna tvar ili oblik energije koji isputen u okoli izazivaju
promjenu/degradaciju
okolia

4.
Zatita mora temeljni pojmovi: morski okoli, ekosustav, opasnosti od
oneienja, vrste
oneienja ++++++
Morski okoli je ivotni prostor organizama i njihovih zajednica
(jedinkapopulacija-skupina jedinki iste vrste koje ive na odreenom prostoru i u
odreenom vremenu->biocenoza-skup biljnih i ivotnjskih vrsta koje nastanjuju
odreeno podruje i djeluju jedna na drugu->ekosustav)koji je odreen
karakteristinim fizikim, kemijskim i biolokim znaajkama
EKOSUSTAV
ukljuuje sva iva bia (organizme), ostaci ivih bia te neive tvari u njihovu
okoliu.
lanovi ekolokog sustava su biljke, ivotinje i mikroorganizmi (ivi i uginuli),
tlo,
stijene i minerali, povrinski i podzemni izvori te lokalna atmosfera.
Oneienje:
s kopna
(industrijsko oneienje, kuni
otpad, kanalizacija, ),
s brodova
(u redovnom radu, zbog
nezgoda),
zraka / iz zraka.
tetno djelovanje na:
svojstva morske vode
morsku floru i faunu
(biljne i ivotinjske organizme u moru),
zdravlje ljudi,
ljudske djelatnosti na moru
(uzgoj i ulov morskih organizama, turizam, pomorstvo, ...). Vrste oneienja:
anorganska oneienja
organska oneienja
bioloka oneienja
5.
Zatita mora odrivi razvoj: pojam, ciljevi, naini provoenja, vanost u
ouvanju morskog
okolia +++++++
Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne
ugroava potrebe buduih generacija.
Ciljevi:
Zatita eko-sfere
odravanje kapaciteta okolia
odriva upotreba obnovljivih
resursa
minimalna upotreba
neobnovljivih resursa
Stabilan gospodarski razvoj
rast kvalitete ivljenja
zaposlenosti
stabilan gospodarski sustav
izvan-gospodarska ravnotea
Pravedna raspodjela ivotnih
ansi

 izmeu pojedinaca
izmeu sjevera i juga
izmeu istoka i zapada
izmeu generacija
Naini provoenja:
I razina
korisnost (razina potronje) ne opada - zadovoljavanje sadanjih potreba
bez ugroavanja buduih generacija da zadovolje svoje potrebe
II razina
budue proizvodne mogunosti su ouvane kroz zamjenu prirodnog
kapitala drugim kapitalom (proizvodni faktori)
III razina
zaliha prirodnog kapitala ne opada u vremenu
IV razina
resursi se troe na nain da osiguravaju odrivi prirast ili prinos obnovljivi resursi
V razina
stabilnost i uravnoteenje ekosustava odnosi izmeu komponenti
ekosustava ostaju nepromijenjeni poslije poremeaja; ponaanje koje
smanjuje ravnoteu su neodrivi
Vanost odrivog razvoja u zatiti morskog okolia je zatita morskih organizama
kao i njihovog prostora za ivot odnosno ekosustava,izvora hrane i kakvoa
morske vode odnosno i topline koja bi utjecala na promjenu klime.

6. Zatita mora oneiivai: vrste, naini oneienja, tetnost, izvori

Vrste onecicavala/zagadivala mora
-bioloki (unoenje stranih, invazivnih vrsta balastnim
vodama, sidrima...) - npr. Caulerpa taxifolia i Caulerpa
racemosa pobjegle iz Instituta u Monaku 1989 - potiskuje
druge alge u Sredozemlju
- organske i anorganske tvari (teke kovine, pesticidi,
nafta, hranjive soli)
- radioaktivne tvari
- toplina
- svjetlost
- buka
- vizualno zagadenje (betoniranje obale)
Naini oneienja mogu biti sluajna u sluaju pomorske havarije il ineke
nezgode ili namjerna prilikom isputanja ulja,hranjivih tvari ili nekih drugih tetnih
tvari u more ili atmosferu.
tetno djelovanje na:
svojstva morske vode
morsku floru i faunu
(biljne i ivotinjske organizme u moru),
zdravlje ljudi,
ljudske djelatnosti na moru
(uzgoj i ulov morskih organizama, turizam, pomorstvo, ...).

Podjela prema izvorima onecicenja mora:

-onecicenje s kopna (industrijski otpad, poljoprivredni i kucni
otpad direktno s kopna, rijekama i kanalizacijom)
- onecicenje s brodova (pogonsko i uslijed havarija)
- onecicenje iz zraka
7.
Zatita mora oneiivai: uzroci, utjecaj, tetnost, naini spreavanja
Ljudski nemar prilikom procesa prijevoza tereta morem najei je uzrok oneienja
mora. Uzrok mogu biti i tetne posljedice vaenja nafte i zemnog plina iz mora,tetne
posljedice jaruanja,tetni otpad desalinizacije morske vode,tetni utjecaj nautikog turizma
(marina),tetne posljedice ribolova i marikulture.
Utjecaj onecicenja/zagadenja na organizme, zajednice
i ekosisteme

-onecicivala/zagadivala koncentriraju se u tijelima

organizama u hranidbenim lancima (proces

biomagnifikacije i bioakumulacije) - utjecaj pojedinih
onecicivala/zagadivala moe manifestirati na velikim
prostornim i vremenskim skalama

organizmi u moru su medusobno povezani nizom

interakcija kao to su odnos predatora i plijena,parazita i domacina, itd. utjecaj
ne samo na jedinke vec na citave zajednice i morske ekosisteme
tetno djelovanje na:
svojstva morske vode
morsku floru i faunu
(biljne i ivotinjske organizme u moru),
zdravlje ljudi,
ljudske djelatnosti na moru
(uzgoj i ulov morskih organizama, turizam, pomorstvo, ...).
Nacini za sprjecavanje i saniranje katastrofa
medunarodni propisi
podjele odgovornost za sprjecavanje katastrofa izmedu naftnih
kompanija, brodovlasnika i brodograditelja
efikasni nacini zadravanja (ogradivanja) i uklanjanja/tretiranja
naftne mrlje prevencija teta uvodenjem sustava Fast Oil
Recovery (FOR) s olupina
8. Zatita mora
vrste oneienja: anorganske, organske i bioloke tvari, naini uvoenj
a u morski
okoli
Anorganske tvari:
Vrste:
bez uinka do odreene koncentracije:
NO3 - bez uinka pri koncentracijama niim od 50 mg/l; iznad te koncentracije
izaziva
methaemoglobinaemiu;
fosfati iz gnojiva i deterdenata
sa znaajnim uinkom pri vrlo malim koncentracijama
genotoksine tvari: neke sintetske organske tvari, neki pesticidi, arsen
iva: metil i dimetil iva (Minamata zaljev)
olovo, krom, azbest,
sa znaajnim uinkom u sluaju nedostatka i u sluaju znaajnog vika
flor, jod, bakar, selen
Organske tvari:
Vrste:
pesticidi
uporaba pesticida od 50 godina porasla
50-tak puta
toksinost porasla do 100 puta
koristi se oko 600 mjeavina i vie od
25.000 proizvoda
klorirani ugljikovodici
DDT, heptaklor, i dr. 2 do15 godina
Organofosfati
Malathion, methyl parathion1-2
tjedna

 Karbamati
Carbaryl, maneb, aldicarbnekoliko
dana do tjedana
Piretrodi
Pemethrin, decamethrinnekoliko
dana do tjedana
herbicidi
kontaktni
Triazinie.g. atrazine, paraquat
(utjeu na fotosintezu)
sistemski
phenolne smjese, duine smjese, Alar,
(izazivaju viak hormona rasta)
sterilizatori
trifluralin, dalapon
(ubijaju mikroorganizme)
kuni i industrijski otpad
PCB poliklorirani bifenili
transformatorsko ulje
dioxine-like smjese
Bioloke tvari
Vrste:
Bakterije, virusi, paraziti
kriptosporidum 400.000 oboljelih
i 42 mrtva, 1993
4-15 milijuna djece godinje umire
u nerazvijenim dravama
Koliformne bakterije
idealan indikator fekalnog
zagaenja
ukljuuje rodove: Enterobacter,
Klebsiella, Citrobacter, i
Escherichia
prisutna u crijevima brojnih
organizama
Primarni predstavnik Escherichia
coli (E. coli)
Bakterije
Vibrio cholera - kolera
Yersinia enterocolitica - gastroenteritis
Escherichia coli - gastroenteritis
Shigella sp.- gastroenteritis
Listeria monocytogenes - simptomi
gripe
Salmonella sp. - gastroenteritis, tifus
Campylobacter jejuni - gastroenteritis
(ivotinjski izvori)
Virusi

Polio Virus paraliza poliomijelitis

Rotavirusi - gastroenteritis
Norwalk Viruses - gastroenteritis
Hepatitis A i E zapaljenje jetre

Protozoe
Entamoeba histolytica - dizenterije
Giardia lamblia crijevne bolesti
Cryptosporidium crijevne bolest

Naini uvoenja u morski okoli je kunim ili industrijskim otpadnom. unoenje

tvari u morski okoli od strane covjeka proces litoralizacije (koncentracije
stanovnitva i gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi i do sve jaceg
onecicivanja priobalnog morskog pojasa
9.
Brod kao izvor oneienja u pomorstvu vrste, naini oneienja i ispu
tanja
Buka s brodova - smeta prirodna divlja stanita
_ Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i
sediment
_ Protivobratajne boje za zatitu podvodnog dijela trupa broda isputaju toksine koje mogu tetiti organizmima u moru
_ Ispuni plinovi (sumpor, duik i ugljik dioksidi)
_ Smece s brodova od organskog otpada (ostaci hrane) do
plastike, zauljenih krpa...
_ Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi kemikalija s chemical
tankera - mogu zagaditi luke, vodene tokove i oceane
_ Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova
-ODM,VOC,CFC&HCFC
Isputanje, kad je rije o tetnim tvarima ili izljevima koji sadre
takve tvari, znai:
svako isputanje iz broda neovisno o tome ime je uzrokovano i
obuhvaa svako istjecanje, odstranjivanje, prosipanje, curenje,
pumpanje, izbacivanje ili pranjenje.
Isputanje ne obuhvaa:
izbaaj otpadaka i drugih tvari porijeklom s kopna
isputanje tetnih tvari koje izravno potjeu od istraivanja, iskoritavanja i s
time
povezane odobalne prerade mineralnih bogatstava s morskog dna; ili
isputanje tetnih tvari u svrhu legitimnog znanstvenog istraivanja radi
nadzora i
smanjenja oneienja.
10.
Spreavanje oneienja mora uljima pojam ulja, brodovi za prijevoz ul
ja, mjere zatite
Ulje je nafta u bilo kojem obliku ukljuujui sirovu naftu, tekue
gorivo, talog, otpatke ulja i rafinirane proizvode.
Sirova nafta je bilo koja tekua mjeavina ugljikovodika nastala
prirodno u zemlji bez obzira je li obraena ili ne, da bi se uinila

prikladnom za prijevoz i ukljuuje:

sirovu naftu iz koje su izdvojene odreene frakcije destilacije; i
sirovu naftu kojoj su dodane odreene frakcije destilacije.
Mjeavina ulja je mjeavina s bilo kojim sadrajem ulja.
Tekue gorivo je bilo koje ulje koje se koristi kao gorivo za porivne i
pomone strojeva broda na kojem se takvo ulje prevozi.
Tanker za ulje je brod izgraen ili prilagoen prvenstveno za
prijevoz ulja u trupu i njegovim prostorima za teret, ukljuujui
vienamjenske brodove, tankere za prijevoz tetnih tekuih tvari i
svaki brod za prijevoz plina kada prevozi teret ili dio tereta ulja u
trupu.
Tanker za sirovu naftu je tanker za ulje koji obavlja prijevoz sirove
nafte.
Brod za prijevoz derivata nafte je tanker za ulje koji obavlja prijevoz
ulja koje nije sirova nafta.
Mjere zatite
medunarodni propisi
podjele odgovornost za sprjecavanje katastrofa izmedu naftnih
kompanija, brodovlasnika i brodograditelja i razliite sigurnosne opreme i sustavi
koje onemoguuju oneienje uljem.
Svaki brod od 400 bruto tonae i vei mora:
imati tank ili tankove odgovarajue zapremine za prihvat ostataka ulja
(taloga) kao to su oni koji nastaju od proiavanja tekueg goriva i
maziva ulja ili izljeva ulja u prostorijama strojeva.
cjevovod do i od tankova taloga ne smije biti izravno povezan s kopnom
drukije nego li s standardnom prikljunicom
Svaki brod od 400 bruto tonae i vei, ali manji od 10.000 bruto
tonae
mora imati opremu za filtriranje ulja koja osigurava da:
mjeavina ulja isputena u more, nakon prolaska kroz sustav, ne smije imati
sadraj ulja vei od 15 ppm.
ureaj za uzbunu pokazuje kad se traena razina ne moe odrati
se svako isputanje mjeavina ulja automatski zaustavlja ako sadraj ulja u
tekuini prijee 15 ppm (GT>10.000)
11.
Spreavanje oneienja mora uljima isputanje zauljenih voda, postup
ci i ureaji, nadzor
isputanja
A. Isputanje izvan posebnih podruja
Svako isputanje u more ulja ili mjeavina ulja s brodova od 400 bruto
tonae i veih je zabranjeno osim ako:
je brod u plovidbi;
su mjeavine ulja proputene kroz opremu za filtriranje;
sadraj ulja u izljevu bez razrjeivanja ne prelazi 15 ppm;

 mjeavina ulja ne potjee iz kaljua prostorija s teretnim pumpama na

tankerima
za ulje; i
mjeavina ulja, na tankerima za ulje, nije izmijeana s ostacima tereta ulja.
B. Isputanje u posebnim podrujima
Svako isputanje u more ulja ili mjeavina ulja s brodova od 400 bruto
tonae i veih je zabranjeno, osim ako :
je brod u plovidbi;
je mjeavina ulja proputena kroz opremu za filtriranje (s alarmom);
sadraj ulja u izljevu bez razrjeivanja ne prelazi 15 ppm;
mjeavina ulja ne potjee iz kaljua prostorije s teretnim pumpama na
tankerima
za ulje;
mjeavina ulja, na tankerima za ulje, nije izmijeana s ostacima tereta ulja;
se brod ne nalazi u podruju Antarktika.
Oil Filtering Equipment OFE
zatvaranje ventila i recirkulacija vode u
sluaju alarma
kapacitet: do 2.000 l/sat
do 5 ppm, ovisno o tehnologiji
viestupanjska separacija
1. stupanj separacija koritenjem
hidrociklonskog efekta te mjerenjem
elektrinog otpora
2. stupanj separacija sljubljivanjem
manjih kapljica uz pomo polieterne
pjene
3. de-emulzifikacijom uz pomo
hidrofobne membrane
12.
Spreavanje oneienja mora uljima posebna podruja, doputena isp
utanja
Posebno podruje je
morsko podruje gdje je zbog priznatih tehnikih razloga s obzirom na
njegovo oceanografsko i ekoloko stanje i posebna obiljeja njegovog
prometa, potrebno usvajanje posebnih obveznih naina spreavanja
oneienja mora uljem.
A. Isputanje izvan posebnih podruja
Svako isputanje ulja ili mjeavine ulja u more iz prostora tereta nekog
tankera za ulje je zabranjeno, osim ako:
je udaljenost od najblieg kopna vie od 50 nautikih milja;
je tanker u plovidbi;
trenutana koliina isputanja sadraja ulja ne prelazi 30 litara po nautikoj
milji;
ukupna koliina ulja isputenog u more ne prelazi 1/30.000 ukupne koliine
odreenog tereta od kojeg ostatak ini dio; i
tanker ima u pogonu ureaj za praenje i nadzor isputanja ulja i taloni tank.

B. Isputanje u posebnim podrujima

Svako isputanje u more ulja ili mjeavine ulja iz prostora tereta tankera
za ulje je zabranjeno dok je on u posebnom podruju.
***13.
Spreavanje oneienja mora uljima brodovi za prijevoz ulja: vrste, kon
struktivne karakteristike, oprema za spreavanje oneienja
Konstruktivni zahtjevi
odijeljeni balastni tankovi
dvostruki trup
zatita prostora crpki
h = B/15 (m) ili h = 2 m, prema tome to je manje, ali ne manje od h = 1 m
parametar srednjeg otjecanja ulja manji od graninog
za pretpostavljeno oteenje boka i dna
ogranienu duljinu najveeg tanka
Lt < 0,2L ili manje
minimalni uvjeti stabilnosti na moru i u luci
stabilnost u oteenom stanju
do 25
sustav ienja tankova s talonim tankovima
V > 3%
sustav balasta i prekrcaja
cjevovodi u to veoj mjeri na palubi
sa to manjim zadravanjem tekuine
**Oprema za spreavanje oneienja:''magic pipe'',sustavi OFE,ODMC,COW,IGS
14.
Spreavanje oneienja mora uljima upotreba OFE, ODMC, Knjiga o ulj
ima, COW, IGS
Oil Filtering Equipment OFE
zatvaranje ventila i recirkulacija vode u
sluaju alarma
kapacitet: do 2.000 l/sat
do 5 ppm, ovisno o tehnologiji
viestupanjska separacija
1. stupanj separacija koritenjem
hidrociklonskog efekta te mjerenjem
elektrinog otpora
2. stupanj separacija sljubljivanjem
manjih kapljica uz pomo polieterne
pjene
3. de-emulzifikacijom uz pomo
hidrofobne membrane
COW-crude oil wah-sustav pranje tankova sirovom naftom:
tlak ulja do 10 bara
duljina mlaza do 40 m
trajanje pranja 4 ciklusa, do 50 minuta
potronja do 60 m/sat

IGS-sustav inertnog plina

Prilikom prijevoza sirove nafte,derivata i ostalih opasnih tereta,oslobaaju se
esplozivne pare ugljikovodika.Sadraj atmosfere iznad tereta u tankovima
prvenstveno ovisi o vrsti tereta,temperaturi i tlaku.Opasnost od ekplozije stalna je
i ozbiljna prijetnja ako tankovi nisu inertirani.Inertiranje se vri prilikom
krcanja,rpijevoza,iskrcaja tereta i pranja tankova.

ODMC- Oil Discharge Monitoring and Control (ODMC)

-ukupna koliina isputanja ne prelazi 1/30000 dio od ukupne koliine ukrcanog
tereta, te tanker ima ugraen sustav upravljanja i nadzora isputanja ulja
(oil discharge monitoring equipment)

Knjiga ulja Dio I

mora se ispuniti svakom prigodom, ako je prikladno za svaki tank,
kadgod se obavlja neka od slijedeih radnji u prostoriji strojeva na
brodu:
balastiranje ili ienje tankova tekueg goriva;
isputanje prljavog balasta ili vode od ienja tankova tekueg goriva;
sakupljanje i odlaganje ostataka ulja (talog i drugi otpaci ulja)
isputanje izvan broda ili drukije odlaganje kaljunom vodom koja se sakupila
u
prostorima strojeva; i
uzimanje tekueg goriva ili neupakiranog maziva ulja;
svaki kvar opreme za filtriranje.
Knjiga ulja Dio II
mora se ispuniti u svakoj prilici, za svaki tank, ako je prikladno, kadgod
se na brodu obavlja neka od slijedeih radnja:
krcanje tereta ulja;
unutarnje prebacivanje tereta ulja za vrijeme putovanja;
iskrcavanje tereta ulja;
balastiranje tankova tereta i namjenski istih balastnih tankova;
ienja tankova tereta ukljuujui pranje sirovom naftom;
isputanje balasta, osim iz tankova odijeljenog balasta;
isputanje vode iz talonih tankova;
zatvaranje svih primijenjenih ventila ili slinih naprava nakon isputanja iz
talonog tanka;
zatvaranje ventila potrebnih za odvajanja namjenski istih balastnih tankova od
cijevi tereta i isuivanja nakon isputanja iz talonog tanka; i
uklanjanje ostataka;
svaki kvar ureaja za praenje i nadzor isputanja ulja
15.
Spreavanje oneienja mora uljima SOPEP plan: obveza posjedovanja
, nain primjene,
postupci posade i brodara
Plan mora sadravati najmanje:
postupak koji e primijeniti zapovjednik broda ili druge osobe koje
upravljaju brodom da bi izvijestile o nezgodi s oneienjem;

 popis vlasti ili osoba s kojima treba stupiti u vezu u sluaju nezgode
oneienja uljem;
podroban opis radnje koju trebaju odmah poduzeti osobe na brodu da bi
smanjile ili nadzirale isputanje ulja nakon nezgode; i
postupke i mjesta za uspostavljanje veze na brodu radi usklaivanja
mjera na brodu s nacionalnim i lokalnim vlastima radi suzbijanja
oneienja.
Svi tankeri za ulje od 5.000 tona nosivosti i vei moraju imati brz
pristup raunalnim programima na kopnu o stabilnosti u oteenom
stanju i o rezidualnoj strukturnoj vrstoi
16.
Spreavanje oneienja mora kemikalijama opasne tetne tvari, tetn
e tekue tvari koje se
prevoze u razlivenom stanju, tetnost
Opasne tetne tvari (HNS - Hazardous Noxious Substances)
Tvari, osim ulja, koje ulaskom u morski okoli mogu predstavljati
opasnost za ljudsko zdravlje, ivotne resurse ili za morski ivot.
Tekui teret
predstavlja teret sa tlakom para ispod 2,75 Bara (0,28 MPa) pri
temperaturi od 37,8 C.
tetne tekue tvari koje se prevoze u razlivenom stanju (NLS
Noxious Liquid Substances in Bulk)
tvari koje predstavljaju opasnost u odnosu na bioloke skupine u moru,
izvore hrane u moru, ljudsko zdravlje, koritenje mora ili smanjenje
prirodne ljepote morskog okolia.
17.
Spreavanje oneienja mora kemikalijama pojam, vrste, pojava u prir
odi, tetnost
Opasne tetne tvari (HNS - Hazardous Noxious Substances)
Tvari, osim ulja, koje ulaskom u morski okoli mogu predstavljati
opasnost za ljudsko zdravlje, ivotne resurse ili za morski ivot.
Pojam kemikalije oznaava skupni naziv za sve kemijske proizvode, odnosno tvari
prireene kemijsko-tehnolokim postupcima.
Tvari koje nisu kemikalije (primjer)
Acetylene (C2H2) P=0,28 MPa)
Chlorotrifluoromethamne (CClF3) P=0,34 MPa
Kemikalije:
petrokemikalije,
otapala,
voskovi,
alkoholi,
aditivi za maziva,
biljna ulja i ivotinjske masti
Kemikalije masovne
proizvodnje:
sumporna, fosforna, duina i
klorna kiselina, amonijak,
aceton, kaustina soda,

Melase i alkoholi
metanol
Biljna i ivotinjska ulja
(soja, palmino ulje,
suncokretove ulje, ivotinjske
masti, riblje ulje)
Petrokemijski proizvodi
benzene, ksilen, fenol, stiren
Katranski proizvodi
benzen, fenol, naftalen.
tetnost kemikalija:
zapaljivost,
oksidacija,
otrovnost,
iritacija,
korozivnost,
reaktivnost,
tetnost po okoli.
18.Spreavanje oneienja mora kemikalijama kategorije tetnosti ke
mikalija, kodljivost morskom okoliu, opasnost za ljudsko zdravlje
Razred X: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao
posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju znatnu
opasnost za bogatstva mora ili zdravlje ljudi te je stoga opravdana
zabrana njihovog isputanja u morski okoli;
.2 Razred Y: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao
posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju opasnost za
bogatstva mora i zdravlje ljudi ili tete blagodatima ili drugim legitimnim
upotrebama mora i stoga je opravdano ogranienje kakvoe i koliine
njihovog isputanja u morski okoli;
.3 Razred Z: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao
posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju manju
opasnost za bogatstva mora i zdravlje ljudi i stoga opravdavaju manje
stroga ogranienja kakvoe i koliine isputane u morski okoli;
.4 Druge tvari: tvari oznaene kao OS (Other Substances) iz stupca koji se
odnosi na razred oneienja u poglavlju 18. Meunarodnog kodeksa o
gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u trupu, za koje
je procijenjeno i utvreno da ne spadaju u razrede X, Y ili Z, kako su
utvrene u pravilu 6.1 ovog Priloga jer se za sada smatra da one ne
predstavljaju opasnost za bogatstva mora, zdravlje ljudi, blagodati ili
druge legitimne upotrebe mora kada su isputene u more iz tanka nakon
ienja tankova ili rada s balastom. Na isputanje iz kaljune ili balastne
vode ili drugih ostataka ili mjeavina koje sadre samo tvari navedene
kao druge tvari ne odnosi se niti jedan zahtjev u ovom Prilogu
19.
Spreavanje oneienja mora kemikalijama brodovi za prijevoz kemik
alija: vrste, obiljeja,
kategorije obzirom na vrstu tereta koji prevoze
Tip 1
Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju najveu tetnost.
Koliina tereta koja se prevozi u jednom tanku ne smije biti vea od
1.250 m3.
Tip 2

 Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju vrlo ozbiljnu tetnost

po okoli i zdravlje i zahtijevaju znaajne preventivne mjere. Koliina
tereta koja se prevozi u jednom tanku ne smije biti vea od 3.000 m3.
Tip 3
Tanker za prijevoz kemikalija koje predstavljaju ozbiljnu tetnost po
okoli i zdravlje. Bez ogranienje za najveu koliinu tereta koji se smije
prevoziti u jednom tanku.
20. Spreavanje oneienja mora kemikalijama isputanje ostataka
tereta, ureaji i postupci
-prezentacija tablica.
Personal Protective Equipment(PPE):zatitna odijela,rukavice,izme
Svaki brod izgraen prije 1. srpnja 1986. mora biti opremljen ureajima za
pumpanje i cjevovodima koji e osigurati da u svakom tanku i njegovom
pripadajuem
cjevovodu u kojem se smiju prevoziti tvari razreda X ili Y nee ostati koliina
ostataka
vea od 300 litara i da u svakom tanku i njegovom pripadajuem cjevovodu u
kojem se
smiju prevoziti tvari razreda Z nee ostati koliina ostataka vea od 900 litara.
Ispitivanje
izvedbe mora se provesti u skladu s Dodatkom 5 ovog Priloga
Brodovi koji smiju prevoziti tvari razreda X, Y ili Z moraju imati podvodni otvor
(otvore) za isputanje.
Premda ovaj Prilog ne zahtijeva postavljanje namjenskih talonih tankova, taloni
tankovi mogu biti potrebni kod odreenih postupaka pranja. Tankovi tereta mogu
se
koristiti kao taloni tankovi.
21. Spreavanje oneienja mora krutimtvarima pojam,tetnost, nain
prevoenjamorem, vrste
tetne krute tvari
tetne tvari koje se prevoze u pakiranom obliku, a utvrene su kao
oneiivai mora u Meunarodnom kodeksu o prijevozu opasnih roba
morem (IMDG Code)
Oblici pakiranja
oblici u kojima su sadrane tetne tvari navedeni u IMDG Kodeksu.
Brodske zalihe i oprema pri prijevozu morem
ne smatraju se tetnim krutim tvarima.
Prijevoz tetnih krutih tvari morem je dozvoljen,
ako je prijevoz u skladu s Prilogom III MARPOL konvencije.
U ovom Prilogu tetne tvari su tvari koje su takvima utvrene po jednom od ovih
kriterija:
bioakumulirane do znaajnog stupnja i poznate kao tvari koje predstavljaju
opasnost za ivot u
vodi i zdravlje ljudi(Razred opasnosti + u stupcu A*
; ili
bioakumulirane koje predstavljaju opasnost za ivot u vodi i za zdravlje ljudi s
kratkim

zadravanjem reda jedan tjedan ili manje (Razred opasnosti Z u stupcu A* ; ili
jako otrovne za ivot u vodi, utvrene s LC50/96 sati* manje od 1 ppm (Razred
opasnosti 4 u
stupcu B).
22.
Prijevoz opasnih tereta morem tetnost, pakiranje, pojavni oblici na br
odu, klasifikacija
tetnost tereta definiranje tetnosti tereta i oznaavanje
podjela u 9 klasa i 16 razred prema specifinim kriterijima.
Pakiranje pakiranje u skladu s razinom tetnosti (IMDG Code);
podjela u 3 grupe pakiranja.
Identifikacija
UN broj
koristi se za jednostavnu identifikaciju opasnih tereta.
odgovarajue ime za prijevoz (Proper Shipping Name PSN) omoguuje jasnu
standardizaciju naziva opasnih tereta.
Klasifikacija
postoji oko 3.500 tetnih tvari.
Klasa 1 - Eksplozivi (Explosives)
Klasa 2 - Plinovi (Gases) - plinovi stlaeni, ukapljeni, rastopljeni pod
tlakom
Klasa 2.1 - Zapaljivi plinovi
Klasa 2.2 - Nezapaljivi stlaeni plinovi
Klasa 2.3 - Otrovni plinovi
Klasa 3 - Zapaljive tekuine (Flammable liquids)
Klasa 3.1 - Zapaljive tekuine s niskom tokom paljenja
Klasa 3.2 - Zapaljive tekuine sa srednjom tokom paljenja
Klasa 3.3 - Zapaljive tekuine s visokom tokom paljenja
Klasa 4 - Zapaljive krute tvari (Flammable solids)
Klasa 4.1 - Zapaljive krute tvari
Klasa 4.2 - Zapaljive krute tvari podlone samozapaljenju
Klasa 4.3 - Zapaljive krute tvari koje u dodiru sa vodom isputaju
zapaljive plinove
Klasa 5 - Oksidirajue tvari i organski peroksidi (Oxidizing
substances and organic peroxides)
Klasa 5.1 - Oksidirajue tvari
Klasa 5.2 - Organski peroksidi
Klasa 6 - Otrovne i infektivne tvari (Toxic and infectious substances)
Klasa 6.1. - Otrovne toksine tvari
Klasa 6.2 - Infektivne tvari
Klasa 7 - Radioaktivne tvari (Radioactive material)
Klasa 7.1 - Radioaktivne tvari
Klasa 8 - Korozivne tvari (Corrosive substances)
Klasa 8.1 Korozivne tvari
Klasa 9 Raznovrsne otrovne tvari i proizvodi (Miscellaneous
dangerous substances and articles)
Klasa 9.1 - Otrovne toksine tvari za koje e iskustvo pokazati da su
takvih opasnih svojstava

23.
Prijevoz opasnih tereta morem IMDG Code, primjena, obveze brodara,
oznaavanje tereta
IMDG Kodeks sadri tehnike karakteristike kako bi opasne terete bilo sigurno
prevoziti morem. IMDG Kodeks prihvacen SOLAS-om postaje obvezan za sve
drave potpisnice od 1st January 2004. IMDG Kodeks je temeljen na
Meunarodnom dogovorenom sustavu koji:
Grupira opasne terete bazirane na opasnost koje oni predstavljaju
u transportu (classification).
Sadrajem opasnih tereta u ambalai / tankovima koji su
odgovarajue vrstoe i koji e sprijeiti istjecanje tereta.
Koritenje oznaka upozorenja na opasnost i drugih
indentificirajuih oznaka opasnog tereta u transportu.
Zahtjev za standardnom dokumentacijom koja mora biti
osigurana kada se prevozi opasni teret.
Postaviti osnovne principe da bi se osiguralo da opasni teret koji
moe reagirati opasno u koliko je zajedno s drugom vrstom tereta
da budu odvojeni.
Postaviti osnovne principe gdje smjestiti opasni teret na brodu, a
da bi se osigurao siguran transport.
Omoguiti u sluaju poziva opasnosti odgovarajui savjet za
opasni teret ukljuen u sluaj pozara ili proljevanja na brodu.
Opasni teret mora biti jasno oznaen s
oznakama koje ukazuju na tetnost
tereta (klasa opasnog tereta)
Oznake moraju biti prepoznatljive i
nakon to bude uronjena u more u
trajanju od 3 mjeseca.
Oznake mogu biti na pakovanju ili
pridodana pakovanju.
24.
Prijevoz opasnog tereta morem klasifikacija, lista opasnog tereta, nai
ni pakiranja
Opasni teret je klasificiran u 9 razreda (classes) u
skladu s karakteristikama. Gdje i kako e razliiti
razredi (classes) opasnog tereta biti rukovanue u
transportu ovisiti e o karakteristikama i opasnosti, kao
na primjer:
Vrsta pakiranja koja moe biti koritena.
Koji razredi(klase) opasnog tereta modu biti prevozene
zajedno u odgovarajuem kontejneru.
Gdje teret moe biti sloen tijekom boravka u luci i na na
brodu.
Razumijevanje Liste opasnog tereta
The Dangerous Goods List (DGL)
DGL je opiasn kroz 2 stranice IMDG Kodeksa i podijeljen je
u kolona za svaku pojedinacnu Listu opasnog tereta.
Mnogi podaci sadrani u DGL su kodirani da bi omoguili
lake i jednostavnije prikazivanje u tablicama.

 DGL je ureena sa navedenim UN brojen; kolona (rubrika)

1 i kolona (rubrika) 18 sadre UN broj.
Za pregled i ulaz koristitr samo UN broj.
Opasni tereti mogu takoer biti traeni koritenjem PSN.
Prema tome, ukoliko nemate UN broj ali imate PSN, Vi
moete pronai odgovarajui UN broj gledajui u
abecedni indeks na kraju / poleini Volume 2.
Vrste pakiranja
bave
kutije
vree
kombinirano pakiranje
IBC spremnici IBC (Intermediate
Bulk Container)
Grupe pakiranja
grupa 1 velika opasnost
grupa 2 srednja opasnost
grupa 3 mala opasnost
Naini pakiranja
efikasno zatvoreno bez izljeva tekuine
hermetiki zatvoreno bez isputanja plina
sigurno zatvoreno suhi sadraj ne moe izai
Kolona 1 UN Number
oznaava UN broj
Kolona 2 Proper Shipping Name (PSN)
oznaava ispravno transportno ime napisano velikim slovima iza kojih mogu
slijediti mala slova sa dodatnim tekstualnim objanjenjima.
Kolona 3 Class or Division
oznaava klasu i razred.
Kolona 4 Subsidiary Risk(s)
oznaava brojeve razreda nekih dopunskih rizika. Kolona dodatno oznaava
opasni teret kao zagaivaa mora ili tekog zagaivaa mora:
P - zagaiva mora,
PP - teki zagaiva mora
- zagaiva mora samo kada sadri 10% ili vie tvari s oznakom
P ili 1% ili vie tvari s oznakom PP
Kolona 5 Packing Group
oznaava grupu pakiranja broj (I, II ili III).
Kolona 6 Special provisions
posebne odredbe prema poglavlju 3.3 IMDG pravilnika.
Kolona 7 Limited Quantities
oznaava ogranienje koliine tereta; predvia maksimalnu koliinu po
unutarnjem pakovanju.
Kolona 8 Packing Instructions
upute za pakiranje
Kolona 9 Special Packing Instructions
posebne odredbe o pakiranju
Kolona 10 IBC Packing Instructions
oznaava tip/vrstu IBC spremnika (Intermediate Bulk Container) koji moe biti
koriten za transport.
Kolona 11 IBC Special Provisions
posebne odredbe koje su primjenljive na IBC pakiranje.

Kolona 12 IMO Tank Instructions

vie se ne koristi
Kolona 13 - UN Tank& Bulk Container
oznaava kodove za transport opasnog tereta u malim tankovima i cestovnom
tank vozilima (cisternama).
Kolona 14 Tank Special Provisions
Oznaava posebne odredbe za transport opasnog tereta u malim tankovima i
cestovnom tank vozilima (cisternama).
Kolona 15 EmS
Oznaava uputu za odgovarajui raspored opasnosti (Emergency Schedules) za
vatru i izljeve (FIRE and SPILLAGE u The EmS Guide Emergency Response
Procedures for Ships Carrying Dangerous Goods).
Kolona 16 - Stowage & Segregation
Oznaava odredbe za slaganje i odvajanje.
Kolona 17 - Properties and Observations
oznaava karakteristike i zapaanja.
Kolona 18 UN Number.
25.
Spreavanje oneienja mora fekalijama pojam fekalija, naini sprea
vanja oneienja
Fekalne vode:
sadre vodu i do 98% mase
sastoje se od ugljikohidrata, proteina, kiselina i lipida
raspadaju se pod utjecajem:
primarnih korisnika - bakterija i sekundarnih korisnika - veih mikroorganizama
koji se hrane dijelom sadrajem, a dijelom bakterijama
za raspad fekalija nuno je postojanje dovoljne koliine kisika!
BOD - Biochemical Oxygen Demand
aneorobna okolina
okolina bez dovoljno kisika ,miris trulih jaja
kloriranje
nuno, kako bi se sprijeilo da koliformne bakterije dospiju u okolinu
26.
Spreavanje oneienja mora fekalijama oprema i njezino koritenje
opremom za obradu fekalija takvog tipa kojeg je odobrila Uprava
uzimajui u obzir standarde i metode ispitivanja koje je razradila
Organizacija;*
ili
.2 sustavom za usitnjavanje i dezinficiranje koji je odobrila Uprava. Takav
sustav mora biti opremljen sredstvima, na zadovoljstvo Uprave, za
privremenu pohranu fekalija kada je brod manje od tri nautike milje od
najblieg kopna; ili
.3 tankom za pohranu, zapremine koja zadovoljava Upravu, za zadravanje
svih fekalija, uzimajui u obzir rad broda, broj osoba na brodu i druge
odgovarajue imbenike. Tank za pohranu mora biti izraen na
zadovoljstvo Uprave i mora imati sredstva koja e vidno pokazivati
sadranu koliinu.
27.
Spreavanje oneienja mora otpadom pojam otpada, vrste, tetnost
na morski okoli
Otpadci znae
sve vrste ivotinjskih otpadaka,
otpadci iz domainstva i

 otpadci od radova na brodu,

iskljuujui svjeu ribu i njene dijelove,
koji su nastali redovnim radom broda i koji se mogu odstranjivati trajno
ili u vremenskim razmacima.
Vrste:
A. plastini predmeti
B. ostaci hrane
C. kuni otpad (papir, vreice, karton, metal, posude)
D. kuhinjsko ulje
E. pepeo incineratora
F. radni otpad
G. ostaci tereta
H. ivotinjski otpad
I. ribolovni pribor
Trajnost otpada
autobusna karta 2-4 tjedna
pamuna odjea 1-5 mjeseca
konop 3-14 mjeseca
vunena odjea 1 godina
obojano drvo 13 godina
kositrena limenka 100 godina
aluminijska limenka 200-500 godina
plastina posuda 450 godina
staklo neogranieno
polistirenska pjena neogranieno
Posljedice
izravni pomor morskih ivotinja
oko milijun ptica godinje (plastika)
oko 100.000 sisavaca i morskih kornjaa
neizravno promjena sastava mora
unos otrovnih spojeva
mutageno djelovanje
28.
Spreavanje oneienja mora otpadom mogunosti odlaganja u more,
kontrola isputanja
Izvan posebnih podruja:
Zabranjeno je izbacivanje u more:
svih plastinih tvari, ukljuujui sintetike konope, sintetike mree za ribolov i
plastine vree za smee i
pepeo iz ureaja za spaljivanje plastinih proizvoda koji moe sadravati
otrovne
ostatke ili ostatke tekih metala.
Doputeno je izbacivanje u more, to je mogue dalje od najblieg
kopna, a u svakom sluaju na udaljenosti od najblieg kopna ne manje
od:
25 nautikih milja za drvo za odvajanje tereta (Dunnage), ostaci od obloga i
ambalae koji e plutati;
12 nautikih milja za otpatke hrane i druge otpatke, ukljuujui proizvode od
papira, krpe, staklo, metal, posude, zemljano posue i sline otpatke.
3 nautike milje ako su proli kroz ureaj za usitnjavanje sa sitima s otvorima
ne

veim od 25 mm.
U posebnim podrujima:
Zabranjeno je izbacivanje u more:
svih plastinih tvari, ukljuujui sintetike konope, sintetike mree za ribolov i
plastine vree za smee i
pepeo iz ureaja za spaljivanje plastinih proizvoda koji moe sadravati
otrovne
ostatke ili ostatke tekih metala,
druge otpatke, ukljuujui proizvode od papira, krpe, staklo, metal, boce,
zemljano posue, drvo za odvajanje tereta (Dunnage), ostaci od obloga i
ambalae
koji e plutati.
Doputeno je:
izbacivanje otpadaka hrane u more, to je mogue dalje od najblieg kopna, a u
svakom sluaju na udaljenosti od najblieg kopna ne manje od 3 nautike milje
ako su proli kroz ureaj za usitnjavanje sa sitima s otvorima ne veim od 25 mm
Doputeno je:
uklanjanje otpadaka s broda
koje je potrebno radi sigurnosti broda i osoba na brodu, kao i radi spaavanja
ljudskog ivota na moru; i
ispadanje otpadaka
koje je nastalo zbog oteenja broda ili njegove opreme,
pod uvjetom da su bile poduzete sve razumne mjere prije i nakon oteenja
radi
spreavanja ili smanjenja ispadanja; ili
sluajan gubitak sintetikih mrea za ribolov,
pod uvjetom da su poduzete sve razumne mjere da se sprijei taj gubitak.
29.
Spreavanje oneienja mora otpadom oprema za zbrinjavanje otpada
na brodu
Oprema:
-Kompaktor stroj za gaenje i sabijanje otpada koje ovisi o vrsti otpada.
-Ureaj za spaljivanje otpada (spaljiva otpada ili incinerator - eng. waste
incinerator) je brodski ureaj za spaljivanje krutih otpadaka priblinog sadraja
kao kuni otpaci te tekuih otpada koji nastaju tijekom plovidbe na brodu
-Ureaji za sakupljanje otpada mogu biti spremnici i drugi ureaji za sakupljanje i
uvanje otpada.
-Ureaji za obradu otpada mogu biti usitnjiva(kominutor), drobilica i prea, ija je
svrha smanjenje zapremine otpada.

Sustav za spaljivanje otpada na brodu sastoji se od tri osnovna dijela:

ureaja za spaljivanje (unutar kojega se nalazi komora za
sagorijevanje krutog i tekueg otpada i plamenik);
tanka taloga spaljivaa sa pripadajuom cirkulacijskom pumpom i
zagrijaem (elektrini ili parni zagrija);
tanka dizelskog goriva za potpaljivanje koje se raspruje u komori za
sagorijevanje, zbog sigurnog i potpunijeg izgaranja otpada.

Zabranjeno je spaljivanje:
ostataka tereta
ulja i kemikalija (Prilog I i II MARPOL)
opasni kruti tereti (Prilog III MARPOL), ukljuujui i njihovu ambalau.
PCB
moe se spaljivati u namjenskim incineratorima
otpada koji sadri teke metale
derivata koji sadre halogene elemente
Temperatura ispunih plinova se mora nadzirati i bit najmanje 850
za stalno ubacivanje te postii najmanje 600 za 5 minuta u sluaju
povremenog ubacivanja.
30.
Spreavanje oneienja mora otpadom Plan postupanja s otpadom
Plan mora sadravati:
postupke prikupljanja otpada
postupke skladitenja otpada
postupanje i obrada otpadaka
koritenjem brodske opreme
osobe odgovorne za primjenu Plana
Plan mora biti:
na radnom jeziku broda
prilagoen svakom pojedinom brodu
redovito provjeravan i nadopunjavan
31.
Spreavanje oneienja mora otpadom Knjiga otpada, obveze voenja
biljeki,
Svaki brod
od 400 BT i vei i
svaki brod koji je ovlaten prevoziti 15 ili vie osoba (u meunarodnoj plovidbi)
i
svaka fiksna ili plutajua platforma koja se koristi za istraivanje i iskoritavanje
podmorja
mora voditi Knjigu otpadaka.
Knjiga otpadaka
imati upis svake radnje isputanja ili potpunog spaljivanja otpadaka
imati potpis asnika na dan spaljivanja ili isputanja
upis svakog spaljivanja ili isputanja mora sadravati datum i vrijeme, poloaj
broda, opis
otpadaka i procijenjenu koliinu spaljenog ili isputenog otpada;
imati potpisanu svaku ispunjenu stranica Knjige otpadaka zapovjednik!
biti na takvom mjestu da je u razumnom vremenu dostupna u svrhu nadzora
uvati se dvije godine od datuma zadnjeg upisa u nju
imati upisane okolnosti i razloge isputanja zbog razloga sigurnosti, ispadanja
ili
sluajnog gubitka
32.
Spreavanje oneienja zraka s brodova izvori oneienja, tetnost,
vrste tetnih tvari
pomorski promet proizvodi 1,8% ukupnog oneienja zraka i 2,7%
CO2

pomorstvo prevozi 65% svih tereta

izvori:
namjerna isputanja
termiki procesi (pogonski strojevi, sustavi za gaenje poara, spaljivanje
otpada, )
sluajna isputanja
sustavi hlaenja
ODS
tvari koje, kada su isputene u atmosferu, izazivaju raspadanje
stratosferskog ozona
CFC
HCFS
Brodovi:
CFC zabranjen od 2005 (novi brodovi)
HCFC zabranjen od 01.01.2020. (novi brodovi)
zabranjeno je isputanje u atmosferu
popis opreme koja sadri ODS
ODS Record Book
Posljedice:
prelazak na stare plinove (CO2, amonijak, propan, ciklopentan, )
povratak odreenih opasnosti (otrovnost, zapaljivost, )
33.
Spreavanje oneienja zraka s brodova gorivo kao oneiiva, mjere
za spreavanje
oneienja gorivima
Gorivo namijenjeno izgaranju koje je isporueno i upotrijebljeno na brodovima
na koje se primjenjuje ovaj Prilog mora udovoljavati ovim zahtjevima:
a) osim navedenog u podtoki b):
(i) gorivo mora biti mjeavina ugljikovodika dobivena rafiniranjem
nafte. Ovo ne iskljuuje unoenje malih koliina dodataka u
svrhu poboljanja nekih svojstava;
(ii) gorivo mora biti bez anorganskih kiselina;
(iii) gorivo ne smije sadravati bilo kakav dodatak ili kemijski
otpadak koji:
1. ugroava sigurnost brodova ili tetno utjee na rad
strojeva, ili je
2. tetan za osoblje, ili
3. pridonosi dodatnom oneienju zraka; i
b) gorivo namijenjeno izgaranju dobiveno postupcima koji nisu rafiniranje
nafte ne smije:
(i) sadravati vie sumpora nego li to predvia pravilo 14. ovog
Priloga;
(ii) uzrokovati isputanje NOX pri radu motora preko granice
navedene u pravilu 13.3. a) ovog Priloga;
(iii) sadravati anorganske kiseline; i 165
(iv) 1. ugroziti sigurnost brodova ili tetno utjecati na rad
strojeva, ili
2. tetno djelovati na osoblje, ili
3. pridonositi dodatnom oneienju zraka.

2. Ovo pravilo se ne primjenjuje na ugljen u krutom obliku ili nuklearna goriva.

U plovidbi izvan takvih podruja doputena je uporaba
visokosumpornog tekog goriva (HFO engl. heavy fuel oil), no prije
ulaska u takvo podruje brod treba dostatno prije promijeniti gorivo
na niskosumporno (npr. engl. low sulfur fuel oil LSFO, ili na MDO
engl. marine diesel oil), kako bi pri ulasku u nadzirano podruje u
sustavu goriva glavnog motora gorivo ve bilo zamijenjeno. LSFO
doputeni maseni udio sumpora u gorivu je do 1%; HFO ogranienje
masenog udjela sumpora do 3,5% (iako je svjetski prosjek svega oko
2,7% o.a.).
34.
Spreavanje oneienja zraka s brodova emisije plinova u pomorstvu:
vrste plinova, tetnost na
okoli
Duini oksidi (NO i NO2)
nastaju kao proizvod spajanja
duika i kisika pri visokim
temperaturama
presudno utjeu na nastanak
troposfernog (loeg) ozona
(stakleniki plin) koji je kodljiv
po ljudsko zdravlje
temeljni sastojak smoga
sudjeluju u nastanku kiselih kia
Sumporni oksidi
nastaje kao proizvod
sagorijevanja goriva koje sadri
sumpor
visoko reaktivni spojevi
izravno utjee na zdravlje ljudi,
posebice djece, starijih osoba i
asmatiara
Rjeenje
gorivo s niskim udjelom sumpora
uspostavljanje podruja smanjene
emisije (ECA)
alternativno ienje ispunih
plinova
Kao primarni oneiivai atmosfere iz brodskih
energetskih sustava prepoznati su [11]: NOx, SOx, CO,
CO2, LHOS2, krute estice3, teki metali i razliiti vrlo
tetni mikrooneiivai
35.
Spreavanje oneienja zraka s brodova mjere za spreavanje i smanji
vanje oneienja zraka s
brodova
mjere:
potreba koritenja 2 do 3 razliita goriva sljedeih nekoliko godina

potreba postojanja sustava tankova i cjevovoda za 3 razliite vrste goriva

potreba koritenja razliitih mazivih ulja (jedno za HSFO, drugo za LSFO)
povratak na univerzalno gorivo (od 2020.)
opasnost od nekompatibilnih goriva tijekom prebacivanja (sludging)
poveana opasnost od abrazivnog djelovanja (Al-Si)
smanjivanje gorive vrijednosti goriva

Volatile Organic Compounds

ugljikovodici visokog tlaka pare
pri normalnoj temperaturi
vrlo raznolikog utjecaja na
ljudsko zdravlje
Obveze
predaja VOC na terminalima
odravanje VOC Management
Plan-a
Obveze broda
posjedovati:
dopise vezane za nabavku goriva
Plan putovanja
Bunker Delivery Note(s)
Fuel Quality Test report(s)
obavijesti dravi zastave, luke i inspekcijskim slubama
izvjetaje o skretanju potrebnom za nabavku odgovarajueg goriva
uzorke goriva
36.
Luka prihvatna sredstva vrste, nain primjene, obveznost posjedovanj
a, dokumentacija
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije duna je osigurati ureaje u lukama
i terminalima za prihvat smea, bez nepotrebnog zadravanja brodova i prema
potrebama brodova koji ih koriste, za prihvat fekalija, za prihvat ostataka i
mjeavina koje sadre ostatke tetnih tekuih tvari, ureaje za prihvat i obradu
svih prljavih
balastnih voda i voda od pranja tanka iz tankera za ulje, ureajima za prihvat
takvih ostataka i mjeavina ulja koje ostaju od tankera i drugih brodova
Ureaji za prihvat moraju se predvidjeti u:
svim lukama i terminalima u kojima se krca sirova nafta na tankere za ulje gdje
su
ti tankeri neposredno prije dolaska dovrili putovanje u balastu u trajanju od
najvie 72 sata ili najvie 1.200 nautikih milja;
svim lukama i terminalima u kojima se krca ulje koje nije sirova nafta u trup u
prosjenoj koliini veoj od 1.000 tona dnevno;
svim lukama koje imaju brodogradilita za popravak brodova ili ureaje za
ienje tankova;
svim lukama i terminalima koji primaju brodove s tankom (tankovima) s uljnim
talogom;

 svim lukama u kojima se zauljene kaljune vode i drugi ostaci ne mogu

ispustiti; i
svim lukama ukrcaja rasutog tereta s obzirom na ostatke ulja s vienamjenskih
brodova koji se ne mogu ispustit
Dokumentacija:Advanced Notification,Prijava PRF nedostataka,Waste delivery
receipt
37. Zatita mora od oneienja protuobratajnim bojama
svrha zatite, posljedice, tehnoloki razvoj
Poveanje otpora broda
Mikroobrataj: 1~2%
Makroobrataj (alge): do 10%
koljke: do 40%
Uinci
do 150 kg/m
do 50% poveanja trokova goriva
prodor do metala
rast u slojevima
Povijest
smola (do 1900), bakar (1960), TBT (1970), zabrana TBT-a (2001/8)
Poeljna obiljeja
iroki spektar djelovanja
mala toksinost za sisavce
slaba topivost u vodi
niska bioakumulacija
niska perzistentnost
jednostavna tehnologija primjene
prihvatljiva cijena
38.
Zatita mora od oneienja protuobratajnim bojama protuobratajna
sredstva: vrste, tetnost, utjecaj na morski okoli
Protuobratajni sustavi
Biocidni premazi
Controlled Depletion Polymer
(CDP)
Self-Polishing Copolymer (SPC)
Hybrid SPC
Neotrovna obrada
samo-otputajue povrine
Biocidni premazi
trup voda sediment
kljuni elementi:
brzina raspadanja
otrovnost za ne-ciljane vrste
razina bioakumulacije
CDP
koritenje smole ili derivata kao
nosaa
otputanje biocida hidracijom

 otputeni slojevi postaju hrapavi

(~75m)
visok udio krutih tvari (55-60%)
integritet razmjerno slab potrebno
potpuno skidanje svakih 10 godina
razmjerno niska cijena
SPC
kontrolirano kemijsko otputanje (hidroliza) tankog sloja (~10-15 m)
dugo vrijeme izmeu premaza (do 60 mjeseci)
jednostavno ponovno premazivanje
najjae protuobratajno djelovanje
dobra mehanika svojstva
Samo-otputajui premazi
Poly-Di-Methly- Siloxane (PDMS) ili floropolimeri
vrlo nizak modul elastinosti
vrlo skupi
39.
Zatita od invazivnih organizama pojam balastnim voda, vrste organiz
ama, tetnost
3-5 G tona balastne vode prevozi se godinje u meunarodnom
prometu i isto toliko u nacionalnom prometu
2,8 M tona balastne vode ulazi u Jadran godinje
7 do 10.000 vrsta prevozi se balastnim vodama u svakom trenutku
posljedice:
promjene u biolokim sustavima, smanjenje bioraznolikosti
promjene u drutvenom sustavu
negativni uinci na gospodarstvo
u podruju Velikih jezera godinji trokovi dosiu 200 M USD
Vrste organizama:virusi,bakterije,protoza,gljive,plavo-zelene
alge,fitoplanktoni,zooplanktoni i drugi organizmi,riblja jajaca,riblje liinke.
40.
Zatita od invazivnih organizama upravljanje balastnim vodama: mjere
zatite, naini izmjene
balastne vode, obrada
Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom moru
Ballast Water Exchange
trenutno najbolja metoda svi brodovi koji podlijeu zakonskim
propisima o tretmanu BV koriste se promjenom balastnih voda na
otvorenom moru
uspjenost metode temelji se na cinjenici da priobalni organizmi
teko preivljavaju na otvorenom moru i obratno
brod u Indijskom oceanu ukrcava riu, putuje kroz Sueski kanal te iskrcava
teret na Mediteranu i uzima balastne vode prije prelaska Atlantskog
oceana. Izmjena balastnih voda ponovno se obavlja na Atlantskom oceanu
prije nego brod ispusti balastne vode i ukrca ito na Velikim jezerima.
Metode obrade brodskoga vodenog balasta
nijedna metoda cicenja balastnih voda nije dovoljno ucinkovita da
bi uklonila sve neeljene vrste organizama iz balastnih tankova
kombinacija vie tehnika bolja je od bilo koje pojedinacne

1. Primarna obrada
uklanjanje vecih organizama
i cestica
2. Sekundarna obrada
uklanjanje manjih organizama
41.
Zatita od invazivnih organizama Plan upravljanja balastnim vodama:
mjere, naini provoenja
upravljanja, izvjetavanje, Knjiga o balastnim vodama
Odabir tretmana balastnih voda vri se na osnovu:
1. Ucinkovitosti otklanjanja neeljenih organizama
2. Utjecaja na strukturni integritet broda
3. Utjecaja na sigurnost posade i putnika
4. Neometanja standardnih operacija i postupaka na brodu
5. Velicine i cijene opreme za procicavanje
6. Lakoce upravljanja opremom za procicavanje
7. Potencijalnog tetnog utjecaja na okoli
8. Lakoce pregleda opreme od strane luckih vlasti
pri procjeni opcija tretmana balastnih voda u obzir moramo uzeti
i faktore poput: trokova, mogucnosti uporabe, ucinkovitost
metode i potencijalnog tetnog utjecaja na okoli i ljudsko
zdravlje
buduci da clanovi brodske posade imaju mnogo zadataka, broj
onih koji su potrebni za upravljanje opremom za procicavanje
balastnih voda smanjuje broj osoblja slobodnog za ostale
operacije na brodu
ukoliko metoda usporava prijevoz tereta ili uzrokuje povecanu
potronju goriva, prijevoz ce biti skuplji
Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i
sedimentima
(International Convention for the Control and Management of Ships
Ballast Water and Sediments - Ballast Water Convention)
-svrha: sprijeciti, minimalizirati i na kraju eliminirati u potpunosti
prijenos opasnih i tetnih vodenih organizama nadzorom i
upravljanjem balastnim vodama i sedimentima s brodova
-predvideno je da nakon 2016. godine brodovi zadovolje
standarde procicavanja balastnih voda kako bi se postigao
stupanj kvalitete balastnih voda zacrtan Konvencijom
-do tog roka izmjena balastnih voda moe se obavljati na
udaljenosti 200 nautickih milja od obale i dubini od 200
metara, iznimno 50 Nm, dubini od 200 m
primjenjuje se od 1. rujna 2007. na sve trgovacke brodove (osim
na brodove u nacionalnoj plovidbi) neovisno o njihovoj dravnoj
pripadnosti, kao i druge plutajuce i plovne objekte gradene tako
da mogu krcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke u RH ili
plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem ili
zaticenim ekoloko-ribolovnim pojasom (ZERP) RH
svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji
uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati
Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi tankeri od 150 BT

ili veci, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veci, a koji dolaze iz
inozemstva, moraju nadlenoj luckoj kapetaniji prijaviti kolicine i
porijeklo vodenog balasta na brodu
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadri:
Uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta
Isputanje vodenog balasta
Prijava i evidentiranje vodenog balasta
Clanak 4.
Zapovjednik broda duan je izbjeci ili ograniciti ukrcaj vodenog
balasta u podrucjima:
zagadenima tetnim mikroorganizmima,
zagadenima tvornickim ispustima,
gdje se vre podmorska jaruanja,
s visokim razlikama morskih mijena,
visoke zamucenosti vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke,
estuariji, sidrita),
mrijetenja riba, i
sudaranja morskih struja
Knjiga o balastnim vodama je dokument u koji se upisuju sve radnje na brodu
vezano za upravljanje balastnim vodama
42.
Brodovi kao otpad tetnost, obveze brodara, mjere zatite od oneie
nja
Svijet
8.569 brodova veih od 100 GT
1.583 tankera
6.986 brodova koji nisu tankeri
izmeu 2,5 i 20 M tona nafte u podrtinama
Sredozemlje
361 brod
99 tankera
262 druga broda
izmeu 140.000 tona i 1 M tona nafte lei u podrtinama
Mogua oneienja
pogonsko gorivo
teret
posebice mineralna ulja, radioaktivni tereti, tvari koje sadre opasne tvari i
oneiivae, eksplozivi
opasne tvari koritene pri gradnji
godinje oko 1.800 brodova
THE HONG KONG INTERNATIONAL
CONVENTION FOR THE SAFE AND
ENVIRONMENTALLY SOUND
RECYCLING OF SHIPS
Inventory of Hazardous Materials (IHM)
International Certificate on Inventory of

Hazardous Materials (ICIHM)

Ship Recycling Facility Plan (SRFP)
Document of Authorization to conduct Ship
Recycling (DASR)
Ship Recycling Plan (SRP)
International Ready for Recycling
Certificate (IRRC)
43.
Odlaganje otpada s kopna tetnost, mogunosti odlaganja u more, me
unarodna pravna
regulativa
Uzroci:
70-ti i 80-tih godina je postojala uobiajena
praksa :
odlaganja u more radioaktivnog otpada
odlaganja u more komunalnog otpada
spaljivanja i odlaganja u more pepela i ostataka
spaljivanja
odlaganja u more zauljenih i zamuljenih voda
odlaganje eksplozivnih sredstava
200.000 tona kemijskog oruja i 1 M tona municije je
baeno u more nakon 2. svjetskog rata
Odlaganje otpada je:
namjerno bacanje otpada s brodova koji je na
njega ukrcan
Odlaganje otpada nije:
isputanje iz cjevovoda
radno isputanje s brodova ili odobalnih
objekata
Doputeno je odlaganje:
izjaruanog materijala
kanalizacijske vode
ribljih otpadaka ili ostataka
industrijske obrade riba
brodova i platformi te drugih
struktura
inertnog, anorganskog geolokog
materijala
ostaci od rudarenja
organski materijal prirodnog
porijekla
krupni komadi koji se sastoje od
eljeza, elika i betona
koji mogu imati samo fizikalni utjecaj
London Dumping Convention,
1972
Protokol, 1996

Najvanije odrednice:
drava moe izuzeti unutranje
morske vode
svako spaljivanje na moru je
zabranjeno
izvoz otpada u druge drave radi
odlaganja u more je zabranjeno
oneiiva je duan snositi
trokove
(Polluters-pay Principle)
Waste Assessment Guidance
44.
Oneienje mora posljedice: promjene bioraznolikosti, eutrofikacija, u
tjecaj na stanje atmosfere
eutrofikacija
poremeaj prehrambenog lanca
truljenje
promjena strukture
mogua trajna promjena ekosustava
otrovnost
akutni i kronini utjecaj na morske organizme i
ljude
sirova nafta sadri od 0,2 do 7% policiklikih
aromatskih hidrokarbonata (PAH)
mutagenost i karcinogenost
mehaniko oneienja
Godinja proizvodnja
reaktivnog duika iznosi 120 M tona od ega priblino 2/3 oneiuju
zrak, more i priobalje
fosfora je oko 20 M tona od ega priblino pola zavri u moru (8 puta
vie nego to je to prirodnim procesima)
duinih gnojiva od 1960 do 1990 je porasla 7 puta, a fosfata 3 puta
Priblino 90% otpadnih voda u zemljama u razvoju zavrava u moru
bez odgovarajue obrade
Priblino 500 podruja u svijetu podlono je intenzivnoj eutrofikaciji
Broj mrtvih podruja u oceanima porastao je sa 10 (1960) na 405
(2008)
169 hipoksinih podruja, 233 sa zabrinjavajuom razinom kisika i 13 u
oporavljanju
Duini oksidi odgovorni su za priblino 11% antropogenog
utjecaja na atmosferu.