PEDAGOKA RADIONICA

(DISCIPLINSKI MODELI KRITIKA ANALIZA POREMEAJA U PONAANJU)

Tema: Disciplinski modeli kritika analiza poremeaja u ponaanju

Cilj: Osposobiti studente za prepoznavanje oblika problematinog ponaanja te poticanje
kritikog razmiljanja u vezi problema s vladanjem, usmjeravanje na pozitivne oblike
ponaanja i prevenciju problema u ponaanju.

Ishodi:

Primijeniti nenasilne metode u rjeavanju problema

Analizirati neprimjerene pojavnosti (alkoholizam, diskriminacija, markiranje, cigarete,

klaenje... )
Promovirati odgovorno ponaanje
Razumjeti rizike povezane s konzumiranjem alkohola, cigareta i droga
Informirati se o prevenciji i moguim rjeenjima, sa stajalita pedagoga

Oblici i metode rada: rad u skupini, frontalni rad, razgovor, rjeavanje problema,
otvoreno/iskustveno uenje, demonstracija,"oluja ideja", mini predavanje, reflektirajue
uenje i pouavanje, mimika

Vrijeme: 55 minuta
Potreban materijal: radni listovi, olovke, flomasteri, ploa, puzzle, glazba, radio,
YouTube, projektor, evaluacijski listii

Literatura i izvori:
1. Allen, T. (2010.): Seven Models of Discipline. URL:
http://www.tvtip.org/resources/DebbieCMresources/A9_Seven%20Models
%20of%20Discipline.pdf (posjeena 25.11.2014.)
2. Bai, J. (2010.) Prevencija poremeaja u ponaanju u koli. URL:
https://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CB0QFjAA&url=https
%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka
%2F622741.Josipa_Basic_clanak_za_Pravobraniteljicu_za_djecu.doc&ei=Th
R2VPHjHcrpaNDngJAD&usg=AFQjCNFbNh5DgZTF2u1bDn9NbN8HtymHw&bvm=bv.80642063,d.d2s&cad=rja (posjeena 26.11.2014.)

3. Knox, G.: 40 Icebreakers for small groups. URL:

http://insight.typepad.co.uk/40_icebreakers_for_small_groups.pdf
(posjeena 25.11.2014.)
4. Niki, M. (1999.) Psiholoki vidik mladenake delikvencije; Obnov. ivot
(54), str 79 92
5. Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, Zdrastveni
odgoj (2013) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Agencija za odgoj
i obrazovanje. http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20576
6. Zadravec Baranai, A. (2007.) Prirunik za mlade edukatore vrnjaka o
ovisnostima. AUTONOMNI CENTAR - ACT: akovec. URL:
http://actnow.hr/wp-content/uploads/2009/08/edukacija.pdf (posjeena
26.11.2014)

Tijek rada:
UVODNI DIO
1. Podjela u grupe (3 min)
Svaki student iz kutije izvue unaprijed pripremljene puzzle (s obzirom da ima vie vrsta
puzzli, ovo su puzzle A). etiri puzli zajedno tvori jednu rije (jedna rije ini jednu grupu) te
je svaka rije ispisana u obliko slova i/ili slogova na puzzle u odreenoj boji (jedna rije =
jedna boja). U kutiji e se nalaziti isti broj puzzli koliko je i prisutnih studenata. Klupe su
rasporeene polukrug. Svaka grupa sjedi oko jedne klupe. Voditelj svake grupe bila bi osoba
koja je dobila puzzlu sa poetnim slovom ili slogorm rijei. Pojmovi ispisani na puzzle su
vezani uz disciplinske modele koje predstavljamo u teorijskom dijelu.
2. Ledolomac (6 min)
Svaki lan grupa dobije papira s 3 pitanja na koje moraju upisati odgovore. Zajedniki odlue
koji odgovori e biti skupni, tj. koji najbolje karakteriziraju njih kao grupu. Voditelj grupe
iznese grupni odgovor. (prilog 1)
3. Slaganje puzzli (5 min)
S obzirom na mogunost da e radionici prisustvovati mali broj studenata, neemo koristiti
sve puzzle u odabiru grupa. (Npr. Ako e biti 8 studenata, koristiti emo dvije puzzle iz svake
rijei koje e oznaavati grupu.) Nakon to se studenti raspodijele po grupama dobiti e jo
ostale puzzle iz skupine A koje zajedno s puzzlama koje su izvukli tvore jednu rije. Nakon
to posloe puzzle u rije voditelji grupa idu za glavni stol gdje e se nalaziti Puzzle B. Na
njima su takoer ispisane rijei u slogovima, no te rijei sada oznaavaju tvorca odreenog
disciplinskog modela. Voditelji tako trebaju prepoznati tko je tvorac tog modela i posloiti
puzzle B u cjelinu. Tko e prvi biti uspjean u tome moe ispisati rije dobivenu puzzlama A i
rije dobivenu puzzlama B na plou. To isto uine i ostali voditelji. Grupa iji je voditelj prvi
sloio puzzle pobjeuje i njihova pjesma/e se prve putaju u pozadini za vrijeme trajanja
drugog dijela radionice (nakon kviza).

SREDINJI DIO
4. Teorija (8 min)
Predstavljamo modele unutar kojih u okviru Canterovog modela glumimo situaciju gdje bi
jedna od nas bila uenica, a ostale 3 bi bile 3 tipa nastavnika koji razliito komunicira u
reakciji na situaciju uenice koja je loe postupila, a cilj je da ostali prepoznaju asertivnu
komunikaciju.
Teorijsko predstavljanje modela:
1. Revidirani Skinnerov model
2. Ginottov model
3. Glasserov model
4. Model socijalne discipline Rudolfa Dreikurs
5. Canter model
6. Model Freda Jonesa

5. Kviz (6 min)
U cilju ponavljanja teorije kviz e zahtijevati sutradnju svih sudionika. Za vrijeme kviza svira
prigodna

melodija.

Pravila kviza: Pocetno svaka grupa ima 10 bodva, to se napie na plou. Ako prije prestanka
pjesme dignu ruku ili kazu odgovor, skidamo 1 bod, a za toan odgovor dodajemo bod.

6. Mimika (5 min)
Studenti e dobiti kartice sa pojmovima te rade u paru Svatko izvue jednu karticu te drugoj
osobi objanjava pojam kroz mimiku. Ova e aktivnost posluiti kao uvod u sljedeu.
Pojmovi: MARKIRANJE, OVISNOSTI, DISKRIMINACIJA, NASILJE, DISCIPLINA,
KRAA, UCJENJIVANJE, KLAENJE, KOMUNIKACIJA, ODGOVORNOST..
7. Odglumljene situacije nakon ega slijedi diskusija sa studentima (15 min)
(prilog 2)

Pitanja za diskusiju: to ste vidjeli u kojoj od situacija; koji sve mogu biti razlozi zbog kojih
mladi ulaze u to;

kako to djeluje na njihovu karijeru i budunost;

kako djeluje na

prijateljstva; koji je nain prevencije za takav oblik ponaanja?

to bi vi kao pedagog uinili kada bi otkrili ovakvu situaciju?
Pitajte za miljenje o tome koji su razlozi da se ljudi odluuju na rizine oblike ponaanja i
rade li to svjesni rizika koje takav oblik ponaanja nosi; to mi moemo uiniti da ne uemo u
rizik takvog ponaanja; kako izabrati neka dobra rjeenja za sebe.
Upitati studente poznaju li nekoga iz svoje okoline ije je rizino ponaanje imalo posljedice
na ivotni put te osobe.
Raspravu voditi prema zakljuku da postoje razlozi zbog kojih ljudi pribjegavaju rizinom
ponaanju, ali dobar osjeaj s poetka esto zavri suoavanjem s ozbiljnim posljedicama
rizinog ponaanja.
Postoje takoer i posljedice koje se pojavljuju odmah s poetkom rizinog ponaanja, ali i one
koje imaju dugoronije posljedice na na ivot ostavljaju trag na nae odnose s drugim
ljudima, na nae obrazovanje i na profesionalni razvoj/karijeru

ZAVRNI DIO
8. itanje prie kao poticaj za razmiljanje (2 min)
(prilog 3)

9. Aktivnost: Evaluacijski listii (5 min)

Voditelji mole studente da ispune evaluacijske listie. (prilog 4)

Prilog br. 1

Zamisli da kree na put gdje e godinu dana biti na pustom otoku. Uz

osnovne potreptine, na pusti otok smije sa sobom uzeti:

1.

Jednu

pjesmu

koja

bi

to

bila?

_________________________________

2. Jednu knjigu (ne smije biti Biblija) koja bi to bila? ___________________________

3. Jedan skupocjeni predmet, a da nije brod ili amac. to bi odabrao/la?
___________________________________________________________________________

Prilog br. 2
a) Droga
Djevojka dolazi pedagogu na razgovor sa sljedeim problemom:
Deko me za vrijeme odmora nagovarao da zapalim joint s njim u kolskom wc-u.
Nisam htjela ii s njime jer me marihuana ne privlai i bojala sam se da nas profesori
ne uhvate. Meutim, i dalje me nagovarao i govorio da nisam zabavna i da bi se
trebala otkaiti. Kada ni nakon toga nisam pristala, rekao je da e prekinuti sa mnom
jer ne eli biti s plaljivom i dosadnom curom. Stvarno ga jako volim i ne elim da
prekinemo pa sam na kraju pristala zapaliti joint. Nije mi se svidjelo i ne elim to vie
raditi ali bojim se da emo prekinuti ako mu to kaem. to da radim?
b) Odlina uenica pod utjecajem okoline
Odlinu uenicu svi u razredu nazivaju trebericom i izbjegavaju njezino drutvo. Prijateljica
je nagovara da namjerno dobije lou ocjenu i prepie test sa alabahtera. Slijedi situacija koju
je nastavnik uo kada se zatekao u blizini uenica i situaciju je prepriao pedagogu.
a. Hej, jesi nauila za sutranji test?
b. Jesam, sigurno u dobiti 5.
a. Ah, naravno da jesi, kao i uvijek.. Ba si treberica, budi kul i jednom dobij
jedinicu..
6

b. Ali bojim se to e mi roditelji rei na to?

a. Pusti njih, tako e se uklopiti i ostali e se poeti druiti s tobom.
b. Misli da hoe? A ba bi se htjela vie druiti s drugima.
a. Onda, to eka, jo napravi alabahter i odmah e biti popularnija.
c) Omalovaavanje novog uenika
U razred je doao novi uenik. Nekoliko deki iz razreda ga nagovara da pije s njima. Nakon
to ne prihvati, rugaju mu se, ne prihvaaju ga, omalovaavaju, govore mu da je beba i
mamina maza. Pedagog je upoznat sa situacijom da se novi uenik nije uklopio u novi
razred te je uo da ga esto zadirkuju i nazivaju pogrdnim imenima. Nakon to je uo sljedei
razgovor, pedagog poziva uenika da mu ispria o svojem problemu.
a. Daj odi s nama na kolsko igralite nakon nastave, bit e alkohola!
b. Ne elim, alkohol me ne privlai.
a. Koji si ti papak i mamina maza. Daj idi!
b. Stvarno ne elim! Idem doma, bok. (Odlazi)
a. (Deru se za njim) Beba, beba, sutra emo rei svima u koli da si kukavica! I vie
se neemo druiti s tobom!
d) Cigarete
U tvojoj koli pod velikim odmor neki uenici potajno odlaze puiti. Ti ne pui niti te
cigarete privlae, ali prijatelj ti je obeao ako samo jednom ode s njima i proba cigarete da
e biti u drutvu najpopularnijih uenika u koli i da ete oni pozivati na svoje zabave. Ne
eli otii i ostaje sama.
a. Daj doi s nama van! Pouri.
b. Zna da ne puim. Ne elim ii.
a. A vidi, ako ode s nama druit e se samo s najpopularnijima.
b. Hm...
a. I bit e pozvana na sve zabave koje organiziramo! Daj doi. ta misli, jedna cigareta.
Nita to nije.
b. Ja ne puim i ne mislim poeti.
a. Dobro. Bok.
Nakon to uenici odlaze van, pedagog prilazi djevojci koja je ostala sama. Sam je vidio cijelu
situaciju, pita: to se ovdje too dogodilo?
e) Markiranje

Tvoja te prijateljica nagovara da markirate. Njena majka njoj je tako vie puta opravdala
izostanak. Boji se, zna da tvoji roditelji ne odobravaju takav oblik ponaanja i da ne ele
opravdati neprimjereno ponaanje. Zna da e ui u sukob s roditeljima ako markira. Ipak se
zbog prijateljice odluuje na markiranje. Jednom kad probije led, markira i drugi i trei
puta, postaje inicijator.
a. E ja danas neu ii na dva sata. Idemo na kavu. Moram ti svata rei, doi i ti.
b. A ne znam, lako tebi, tebi e tvoji to opravdati i ti ve to zna.
a. Ma daj hajde, jedan dva neopravdana..
b. Ne znam, moji su jako strogi po tom pitanju. Ne odobravaju to.
a. Molim te doi, trebam tvoje savjete, treba nam kava.
b. Ajde, neka ti bude. Idemo.
a. Drugi dan. Ej bok, ee moramo ponoviti onu kavu. Imamo biologiju sad, ali to ni nije
tako vano.
b. Istina. Idemo.
Na to dolazi pedagog: kamo idete? Trebale biste biti na satu, ve je zvonilo, a vi ste jo
vani.

f) Klaenje

Igra nogomet s prijateljima na igralitu. Nakon utakmice, jedan prijatelj ti ponudi da zajedno
s njim ispuni listi za kladionicu, te da svaki uplati po 10 kn za mogui dobitak od 500 kn.
Uvjerava te da on zna formulu i da ete sigurno dobiti. Ispunjava listi, eka rezulate i
dobije 300 kn. eli se jo kladiti, trai od prijatelja da te naui.
a. Kako dobra utakmica danas! Ba sam za da dobijemo neke pare. Daj i ti
sudjeluj.. daj 10 kn i poslije kad dobijemo se dijelimo.
b. Ajde, ja sam igra samo. Kakvo klaenje...
a.

Trebamo skupiti novce da uplatimo, daj sudjeluj. Ja sam siguran da emo

dobiti. Znam ja kako ti to ide. Pokazat u ti sve.

b.

Dobro ajde.

a.

Eee dobili smo pare. Jesam ti rekao da znam. Dobro nije 500 ali je 300 i to je

neto!
b.

Ma daj, mora me nauiti o tom klaenju. Dobre su to pare. Ba kako si rekao,

malo uloi, a dobitak je dobar!

8

Pedagog dolazi i pita zato se toliko vesele. Uenici spremaju listie, ali im jedan
ispadne, pedagog ga uzima i pita: znaju li vai roditelji da su vam dali novac za
klaenje?

Prilog br. 3
PAUK PAVO
Pauk Pavo bio je najmudriji meu paucima. Znao je kako se grade kue i mostovi, nasipi i
brodovi. Bio je znatieljan, lako uio, mnogo saznavao, ali je svu mudrost i znanja samo za
sebe uvao. Kada je sakupio pun vr mudrosti, odlui ga sakriti daleko od svih znatieljnika.
Pade mu na um ideja da vr mudrosti objesi na najvie stablo i ondje ga sauva. Uzme Pavo
vr u ruke i pone se penjati na stablo, ali vr je bio teak, a Pavi je samo jedna ruka bila
slobodna za penjanje. Dok je dugo i bezuspjeno pokuavao, gledao ga sin eljko kako se
mui pa ree: Oe, ako stavi vr na lea, imat e slobodne ruke i lake e se popeti. Pavo
zastade iznenaen, poslua sina, pa se u trenu nae na vrhu stabla. Kad je ve htio objesiti vr
na najviu granu, pomisli: Sakupio sam svu mudrost svijeta, a dijete me ui kako se penjati
na stablo. Bijesan, baci vr na zemlju. Vr se razbi, a mudrost razleti na sve strane. Tko god
se htio sagnuti mogao je pokupiti barem zrnce mudrosti. Ako ikada sretnete osobu bez zrnca
znanja i mudrosti, znajte: SAMO LIJENOST JU JE SPRIJEILA DA DOE DO
MUDROSTI. J.Biani: Vjebanje ivotnih vjetina
Pouka prie je da se samo zajednikom suradnjom moe doi do odreenog cilja i pomoi u
nekom podruju - u ovom sluaju je to prevencija poremeaja u ponaanju.

Prilog br. 4
1. Radionica je bila uspjena:
1

2. Nakon radionice osjeam se:

1

Pozitivne i negativne strane radionice, primjedbe, komentari...:

10