DODIR PRIRODE

U VAŠEM DOMU
 SADRŽAJ
KAKO POČETI?................................ ...........................................................3
AKVARIJ.......................................................................................................4
GDJE SMJESTITI AKVARIJ?.......................................................................4
VELIČINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ..............................5
OPREMA............................................................................ ..........................6
OSVJETLJENJE...........................................................................................6
GRIJANJE................................... .................................................................8
PROČIŠĆAVANJE VODE..................... .......................................................9
AERACIJA VODE.............................................. .........................................13
AUTOMATSKI UREĐAJI.............................................. ..............................14
OSTALA OPREMA................................................................... ..................14
OPREMANJE AKVARIJA... ........................................................................15
PLAN UREĐENJA........................ ..............................................................16
VODA................................................... ......................................................17
TVRDOĆA................................................... ...............................................18
KISELOST........................................................... .......................................19
UGLJIČNI DIOKSID................................................... ................................19
AMONIJAK, NITRITI, NITRATI...................................................................20
OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...............................................21
MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... .............................................21
SAVRŠENA VODA............ .........................................................................22
BILJKE........................................................................................................23
RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE.... ..................................................26
IZBOR RIBA........................... ....................................................................27
SLATKOVODNE RIBE..... ..........................................................................28
MORSKE RIBE...........................................................................................29
ŠTO I KAKO RIBE JEDU... ........................................................................30
RAZMNOŽAVANJE RIBA.... ......................................................................32
RIBLJE BOLESTI................. ......................................................................33
ODRŽAVANJE.................. .........................................................................34

©2005 PRODAC International

Via P. Nicolini, 22 - 35013 Cittadella (PD)
Tel. +39/049/597.16.77 r.a. - Fax +39/049/597.11.13 - www.prodac.it - info@prodac.it
 PRODAC – najprodavaniji akvaristički proizvodi
u Italiji. POČETAK
Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez većih
problema, omogućuje dovesti dio prirode i u moderan
dom. U akvariju se mogu držati morske i slatkovodne
ribe, vodozemci domaćeg ili tropskog podrijetla,
uzgajati biljke te držati koralje i ostale beskičmenjake
tropskih mora.
Stanovnici akvarija nisu bučni, ne prljaju kuću,
ne zahtjevaju šetnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju
minimalnu pažnju i takovu vrstu tehničke opreme kojom
je i djete u stanju upravljati.
Nema hobija koji, poput akvarija, nudi
mogućnost življenja u svakodnevnom dodiru s prirodom
u vlastitom domu. Štoviše, taj mali vodeni svijet je
zaista «intaktan», što ne znači da životinje moraju patiti
u kavezu ili u životnom prostoru koji je za njih premalen.
U akvariju koji radi ispravno hobist će moći uživati u Ispod: akvarij bogat
raskoši tropskih riba i biljaka. biljkama i nastanjen
Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom također prikladnim brojem
riba ne samo da
zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedeće stranice
jamči ispravan rad,
daju početne informacije koje su dostatne za jamčenje nego povrh svega,
besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji daje čudesan dodir
žele naučiti više ili se žele posvetiti držanju posebnih prirode u Vašem
akvarija bi trebali konzultirati stručne knjige te se domu.
informirati kroz stručne časopise.
AKVARIJ Akvarij možemo smjestiti bilo gdje. Zahvaljujući
modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i
treba samo utičnicu za struju. Ipak, preporučamo da
obratite pažnju na slijedeće:
GDJE GA 1- Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke, nego,
SMJESTITI također, predstavlja svojevrsni ukras doma što znači
da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili
ulazni prostor (reprezentativna mjesta).
2- Akvarij bi trebao biti postavljen na način da
omogućava čist i izravan pogled na sebe i svoju
unutrašnjost. Kada je smješten blizu fotelje, podloga
na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 50-
60 cm. Ako ćemo akvarij gledati uglavnom iz stojećeg
položaja (u slučaju velikog dnevnog boravka),
podloga bi trebala biti visoka barem 70 – 80 cm.
3- Akvarij od početka mora imati svoje fiksno mjesto.
Pomicanje punog ili polupunog akvarija je praktički
nemoguće ne samo radi njegove težine, nego i
radi rizika loma stakla. Pomak zahtjeva potpunu
rekonstrukciju akvarija.
4- Akvarij se mora postaviti na način da osigurava
jednostavan rad na njegovom održavanju.
5- Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savršeno
niveliranu podlogu; ni pod niti podloga se ne smiju
klimati ili pomicati. Nužno je zapamtiti da konačnu
težinu od oko 1,2 – 1,5 kg treba računati za svaku
litru kapaciteta akvarija; drugim riječima akvarij od
50 l će težiti oko 60 – 70 kg ovisno o tipu uređenja
akvarija. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno
na krutu podlogu. Preporuča se umetnuti

Desno: shematski
prikaz pokazuje
ispravno
postavljanje
akvarija.

4
podlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije
VELIČINA
udarce ili nepravilnosti površine podloge na koju
će akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploča I OBLIK
polistirena su posebno pogodne). AKVARIJA
6- Akvarij ne smije biti izložen izravnom sunčevom
svjetlu. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima
jamči idealnu količinu svjetla ovisno o različitim
potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen.

Jedna od najvećih i najčešćih pogrešaka

početnika je želja da započnu «prikupljati iskustvo»
s malim akvarijem. Ništa ne može biti veća greška.
Puno je jednostavnije brinuti se o velikom, nego o
malom akvariju, a postoji također i nekoliko problema
s kemijsko-fizičkom ravnotežom u vodi. To nije samo Ispod: prikaz tri tipa
akvarija. Na vrhu:
prednost za nas, nego i za stanovnike akvarija! Iz toga
«idealne» proporcije
razloga preporučljivo je odabrati akvarij od min. 40 l za akvarija; u sredini:
slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske akvarij za «velike»
akvarije. Naravno, čak i manji akvariji, posebno ribe; na dnu: akvarij
oni koji su potpuno opremljeni od strane stručnog za uzgoj riblje
mlađi.
proizvođača, mogu odlično raditi premda se mogu
javiti problemi ako određena pravila hranjenja i izbor
riba nije strogo poštivan.
Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora
biti pravokutan. Premda nema konačnog odgovora,
iskustvo nas uči da je savršeni model akvarija, za
početnike i za uobičajenu upotrebu, paralelepiped. Svi
ostali oblici donose probleme tehničke i ... financijske
prirode. Danas je, ako je moguće, preporučljivo odlučiti
se za tvornički proizveden akvarij iz razloga što je
akvarij napravljen po narudžbi, kakav god njegov oblik
bio, uvijek skup.
Postoje, kako god bilo, određena pravila
diktirana iskustvom, a koja se tiču proporcija pojedinih
stranica i visine akvarija. Osim radi posebno važnih
razloga, akvarij nikada ne bi smio biti viši nego
širi jer samo na taj način može postojati ispravan
odnos između površine vode i volumena akvarija. To
omogućuje nužnu izmjenu plinova što je imperativ
same dobrobiti

5
OPREMA života u vodi. Hobisti koji kupuju tvorničke akvarije
ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama,
no, ukoliko netko želi kupiti akvarij po narudžbi
preporučljivo je imati na umu taj čimbenik.
JEDINICA ZA Da biste pretvorili posudu u akvarij koji
OSVJETLJENJE savršeno radi postoje tri temeljne stvari koje su
nužne:
1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX)
– obratite se distributeru
2 autonomno grijanje (PRODACTHERM)
– obratite se distributeru
3 sustav za pročišćavanje vode – obratite se
distributeru
Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata
bez kojeg akvarij ne može raditi. Ne samo da biljke
i alge trebaju svjetlost za rast, nego ju trebaju i
mnogi mikroorganizmi koji su, premda nevidljivi,
nužni za rad akvarija. Na kraju krajeva, život riba,
vodozemaca i ostalih vodenih životinja koje su
prisutne u «posudi», također ovisi o svjetlosti. Iz
toga razloga, jedinica za osvjetljenje akvarija se
mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji
se djelomično razlikuju od onih koje se smatra
ispravnima i dostatnima za ljudsko oko.
Desno: Shematski
prikaz triju glavne
stvari neophodnih za
svaki akvarij.
Jedinica za
osvjetljenje (gore),
grijač s termostatom
(lijevo) i pročišćivač
(dole s desna
– vanjski model; dole
u sredini – unutarnji
pročišćivač) su
nužni za savršen
rad slatkovodnih i
morskih akvarija.

6
 Ispod: shematski
Tri čimbenika koja treba uzeti u obzir: prikaz fotosinteze i
1 trajanje osvjetljenja proizvodnje kisika u
2 boja svjetla akvariju.
3 količina ili intenzitet svjetla.
Osvjetljenje najobičnijeg akvarija treba trajati
oko 10 – 12 sati na dan. Preporučljivo je uvijek
paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme, a zatim više ne
uznemiravati akvarij. Svaki drugi način je dokazano i
potvrđeno štetan za život u vodi.
Boja svjetla naširoko se razlikuje ovisno
o svjetlosti koju upotrebljavamo. Različiti tipovi
fluorescentnih cijevi - najpopularniji tip svjetla
današnjice na račun činjenice da su ekonomični,
praktični i dugotrajni – su dostupni na tržištu te uključuju
bijelu svjetlost, dnevnu svjetlost i fitostimulirajuću
svjetlost. Za preporku se obratite distributeru.
Kako biste osigurali savršeno osvjetljenje akvarija
trebali biste primjeniti jedno od slijedećeg:
1- Iluminacija pomoću «mješanog» svjetla. Postiže
se pomoću fitostimulanta i svjetiljki toplog svjetla.
Kod slatkovodnih akvarija, postotak fitostimulirajućeg
svjetla bi trebao biti oko 50%, a kod morskih akvarija je
potreban nešto manji postotak.
2- Osvjetljenje s posebnim sunčevim svjetiljkama (te
svjetiljke, puno skuplje od običnih, reproduciraju cijeli
sunčev spektar).
3- Osvjetljenja s metal vapour žaruljama. To nisu
fluorescentne cijevi, nego tip žarulje koja se montira
daleko od «posude» i koja iz tog razloga treba biti
otvorena tj. bez poklopca.
Kao što je poznato, svaka svjetiljka ima
posebnu potrošnju električne energije iskazanu u
«wattima», ali ta vrijednost sama za sebe ne određuje
svjetlosni efekt koji također ovisi o tipu spektra svjetlosti
koji pojedini model proizvodi. Iz tog razloga isijavanje
pojedine svjetiljke proizvođači prikazuju u «lumenima».
Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne
zahtjevaju puno svjetla, računa se oko 30 lumena po
litri vode. Naprotiv, za slatkovodne akvarije s biljkama
koje zahtjevaju puno svjetla, potrebno je 50 ili više
lumena po litri vode.

7
Da biste osigurali
pravilan izbor svjetla
trebali biste uzeti u obzir
slijedeće parametre:
S 1 wattom:
1 fluorescentne
fitostimulirajuće cijevi
proizvode 9 lumena;
2 mercury vapour
svjetiljke (HQL)
proizvode 46 – 52
lumena;
3 žarulje toplog
fluorescentnog svjetla
proizvode 55 – 75
lumena;
4 halid vapour svjetiljke
proizvode 68 – 76
lumena (HQI);
5 fluorescentne
sunčeve svjetiljke
proizvode 80 – 96
lumena (Lumilux).
Ukratko, 25 wattna
fitostimulirajuća
fluorescentna svjetiljka
proizvodi 225 lumena
(25 x 9 = 225).
GRIJANJE
Ispod: SYSTEM LUX,
Prodacova jedinica za
osvjetljenje posebno
dizajnirana za
upotrebu u akvaristici.
8
Kod morskih akvarija nužno je računati sa 40 lumena,
dok akvariji koji sadrže koralje i druge morske
beskičmenjake zahtjevaju 50 – 80 lumena (ako ne i
više!).
Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost
odabranih svjetiljki maksimalno iskorištena. To znači
da usmjerimo sve svjetlo prema unutrašnjosti akvarija
dodavanjem reflektora. Iz tog su razloga poklopci
akvarija obučeni reflektirajućim materijalom.
Kako bismo mogli upravljati fluorescentnim
svjetiljkama neophodno je imati on/off sustav
(mogućnost paljenja i gašenja). SYSTEMLUX
omogućava postavljanje svjetiljki direktno pod
poklopac akvarija.
Zadnji, ali vrlo važan prijedlog je da nakon
nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego
ona izgori. Naime, sve svjetiljke gube sposobnost
isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. Često
biljke, nakon početnog razdoblja dobrog rasta, više
ne rastu. Skoro uvijek je razlog «pregaranje» ili
dotrajalost svjetiljke. Prema tome, fluorescentne
svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci.
Većina akvarija, slatkovodnih ili morskih, su
namjenjeni udomljavanju tropske flore i faune. Stoga
je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. U tu se svrhu
koristi električni otpornik ugrađen u staklene cijevi.
Nadalje, industrija akvaristike nudi specijalne grijače u
obliku fleksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski
šljunak.
Kako god, jednostavan grijač nije dostatan
 Da biste spriječili
da zagrije akvarij jer će prije ili kasnije temperatura prekovremeni
postati previsoka. Temperatura se stoga mora regulirati rad termostata
s negativnim
podešavanjem topline kako bismo ju mogli fiksirati posljedicama u
na, za većinu tropskih riba, idealnih 24 – 26°C. Iz pogledu trajnosti
tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat. preporučljivo je
Najpopularniji su još uvijek bio-metalni termostati koji odabrati najprikla-
se pričvršćuju na sam grijač. U tom slučaju govorimo o dniju snagu Vašeg
grijača. Ako je
termo-grijaču ili termostatskom grijaču. akvarij smješten u
Regulacija je smještena u prekidaču na gornjem normalno grijanoj
kraju cjevčice, crveno svjetlo pokazuje kada je uređaj okolini računa se
upaljen. Na tržištu su također dostupni elektronički s oko 1 watt na
termostati. Ti termostati ne samo da su puno točniji 2 l vode, dok se
u hladnoj okolini
i dugotrajniji, nego su i puno ekonomičniji za velike npr. tokom zimskih
akvarije. mjeseci preporuča
Akvarij ne može raditi bez pročišćivača, 1 watt na 1 l vode.
sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj. ono što je
ustvari organski materijal. PROČIŠĆAVANJE
Taj materijal potječe od ostataka hrane, mrtvog lišća VODE
biljaka, ribljeg izmeta, ostataka prašine iz zraka, itd. Ispod:
Ako te tvari ne odstranimo voda će vrlo brzo postati pojednostavljeni
toksična i za ribe i za biljke te će se pretvoriti u dijagram dušikovog
ciklusa u akvariju.
smrdljivu tekućinu.
Tržište nudi različite sustave pročišćivanja
vode. Nadalje, treba voditi računa o tome da su mnogi
akvariji već opremljeni s ugrađenim pročišćivačem, a
posljedično hobisti više nisu u situaciji da biraju

Proteini, hrana za
Akvarijske biljke ribe itd.

Nitrobacter = denitrificirajuće
bakterije: Nitrobacter

dušično fiksirajuće bakterije

dušične bakterije:
Nitrosomonas

bakterije za razgradnju
organskih tvari

9
Ispod: dijagrami
pokazuju između različitih modela.
funkcioniranje Kako god bilo, da bismo osigurali dobro
vanjskog pročišćivača održavanje i znali koji tip «prve pomoći» trebamo,
sa centrifugalnom dobro je imati temeljno znanje o tehničkoj i biološkoj
pumpom (lijevo) i strani rada pročišćivača.
pročišćivač ugrađen
u akvarij (desno). Svaki pročišćivač ima dva dijela: posudu
Punjenje filter za filter-materijale i uređaj za povrat vode u akvarij.
materijalima može Prema smještanju pročišćivača, unutar ili van akvarija,
lagano odstupati od posuda ima rupe za usisavanje vode, hermetički
primjera pokazanih zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim
na crtežu (pokazani
primjer se odnosi na cijevima.
slatkovodni akvarij). Voda dolazi do posude kapanjem ili
A = crpka za vodu korištenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem),
B = predfiltriranje dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko)
sa CLAROLANOM distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali
(sintetska vlakna)
C = biološko električni motor) upotrebljava za prijenos vode u
pročišćavanje sa akvarij.
CLAROCILOM, «Srce» pročišćivača su filter-materijali koji
CLAROBALLOM ili omogućavaju obradu vode. Postoje uglavnom dva tipa
CLAROCAROM materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive
D = fino, kemijsko
ili adsorpcijsko golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje
pročišćavanje organskih tvari i njihovih derivata koji su, iako često
nevidljivi, posebno štetni i opasni za sve vodene
organizme.

10
 Mehaničko pročišćavanje, koje posebno
«prosijava» vodu, se upotrebljava za otklanjanje prilično
velikih otpadnih tvari. Slijedeći materijali su posebno
prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna),
smolasta pjena (također poznata kao sintetska pjena),
lava, AQUACIL ( keramički cilindri) i CLAROCAR
(aktivni ugljen).
Za odstranjivanje, ili preciznije konvertiranje,
organskih tvari i njihovih derivata nužno je upotrebljavati
sustav pročišćavanja poznat kao «biološki» sustav.
U tome sustavu filter-materijali služe kao supstrat
za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju,
pomoću kompleksnog biološkog procesa, konvertirati
organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji
potom uglavnom služe kao hrana biljkama i algama.
Bilo koji filter-materijal koji omogućava
nastanjivanje i rast bakterija se može upotrijebiti za
tu vrstu pročišćavanja. Najpopularniji materijali su
AQUACIL (keramički cilindri), smolaste pjene, posebne
plastične loptice kao što je CLAROBALL (zvani
«morski jež»), granule koje sadrže razne vrste inertnih
materijala (keramika, lava, kvarc itd.) i inaktivirani
ugljen.
Također, uz ta dva tipa pročišćivača postoje
i drugi poput onih s adsorbirajućim (s CLAROCAR
aktivnim ugljenom, MUTACAL sintetičkim smolama) ili
kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom
itd.). Konačno, za morske akvarije se upotrebljava
poseban sustav pročišćavanja poznatiji kao «obirač»
i UV svjetiljke sa sterilizirajućim svojstvima. Kako god,
budući da su to prilično kompleksni sustavi mogu ih
upotrebljavati samo vrlo stručni akvaristi. Prodac nudi potpuni
Na kraju, vrijedan spomena je drugi asortiman filter mate-
sustav pročišćavanja koji se upotrebljava u malim rijala: CLAROLAN i
CLAROLAN EXTRA
slatkovodnim akvarijima i kao dopunski pročišćivač u BIG (sintetička vlakna),
morskim akvarijima – «podšljunčani» pročišćivač. To je CLAROCAR (superak-
plastična rešetka s prikladnim razrezima koji se mogu tivni ugljen), ACTIVE
prilagoditi različitim veličinama akvarija. Ta je rešetka CARBON, AQUACIL
postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana (keramički cilindri),
CLAROBALL (filter
je s crpkom ili sustavom dobave zraka. No, ta vrsta «morski jež»)
pročišćivača predstavlja veliki problem ako

11
 se upotrebljava sam. Ne samo da je nevidljiv, nego
također i upija više čvrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije
će se začepiti. Stoga je preporučljivo upotrebljavati
pročišćivač koji se postavlja ispod dna samo u vrlo
malim akvarijima. Tamo gdje ograničeni prostor to
dozvoljava upotrebljavajte druge vrste pročišćivača
i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao
dopunski pročišćivač. Štoviše, prilični trošak unutrašnjih
pročišćivača sa centrifugalnom crpkom (također
dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne
opravdava (ni s ekonomskog stajališa) drugačiji izbor.
Da zaključimo, praktični savjet: učinkovitost
pojedine vrste pročišćivača ovisi o kapacitetu njegove
posude (količina filter-materijala) i snazi (iskazana u
litrama) centrifugalne crpke. Za slatkovodne akvarije,
pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima
kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l - pročišćivač
100/150 l/sat). Posuda bi trebala imati kapacitet
oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim
pročišćivačima posuda može biti manja). Za morske
akvarije, crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr.
Za akvarij 100 l preporučljivo je upotrebljavati crpku
kapaciteta 200/300 l/sat. Posuda bi također trebala biti
veća, računajući s oko 15% volumena akvarija.
Za ostale detalje o pročišćivačima pročitajte
poglavlje o održavanju vode.

Ostali Prodacovi filter materijali linije Nautilus:

ACTIVKOHLE PLUS (aktivni ugljen i nitratapsorbirajuće
smole), AQUATOR (posebno ukiseljavajuće tresetne
granule), MUTACAL (dekalcificirajuća smola) i CLAROLIT
(drobljene ljušture morskih školjaka).

12
Sve vodene životinje i biljke, s nekim ograničenjima, AERACIJA
zahtjevaju kisik, element koji je također esencijalan za
filter bakterije.
Nadalje, prije smo spomenuli da kisik prisutan
u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva.
Što možemo učiniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko
vrijeme su se raspršivači zraka, uglavom znani kao
«porozni obluci», upotrebljavali u tu svrhu. Mjehurići su
se proizvodili uz pomoć električnog aeratora. U morskim
akvarijima, ova metoda kombinirana s intenzivnim
pokretima vode kroz crpku pročišćivača ili dodatne crpke
je još uvijek, čak i danas, najprikladniji način koji jamči
dostatnu količinu kisika. S druge strane, tamo gdje su u
pitanju slatkovodni akvariji, iskustvo i godine istraživanja
su pokazali da ovaj sustav predstavlja određene
probleme, a najozbiljniji je isključenje ugljičnog dioksida,
esencijalnog za fotosintezu biljaka. Iz tog se razloga
porozni obluci više ne upotrebljavaju u slatkovodnim
akvarijima u kojima akvaristi žele uzgajati biljke stoga
što su one puno bolji proizvođači kisika od bilo kojeg
raspršivača zraka.
Konačno, može se potvrditi da će ispravan
slatkovodni akvarij primiti nužnu količinu kisika kroz
fotosintezu biljaka što znači da porozni obluci nisu nužni.
S druge strane, kad je u pitanju morski akvarij, gotovo je
uvijek preporučljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji
proizvode biljke) raspršivač zraka. Rad raspršivača zraka
i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva
neko tehničko objašnjenje. Akvarista samo treba slijediti
jednostavne instrukcije koje daje proizvođač sustava.
Zadnji par godina, industrija akvaristike ispituje
različite automatske uređaje kako bi bilo što manje
posla za akvariste. Prvo i osnovno, postoji «automatska
hranilica». To je posuda spojena s timerom (mjeračem
vremena) koji u točnim vremenskim razmacima, koje
određuje akvarista, ribama daje suhu ili tekuću hranu.

BIOSTART : biološki aktivator temeljen na bakterijama za

savršeni rad pročišćivača.
AMMONIA CONTROL: biološki aktivator temeljen na
bakterijama za poticanje nitrifikacije amoničnog dušika.

13
 AUTOMATSKI
Različiti automatski uređaji omogućavaju različite
UREĐAJI kemijske vrijednosti vode. Kako god bilo, nipošto nisu
preporučljivi za početnike i neće ovdje biti opisani.

Do sada smo pričali o opremi koja je nužna za

OSTALA ispravan rad akvarija. No, neka sitna oprema koja je
OPREMA nužna za održavanje također se mora nabaviti. Slijedi
popis najpotrebnijeg:

1 dvije mrežice; jedna mala i jedna srednja, za

lov riba
2 brisač stakla u obliku strugala ili kao magnet
3 pinceta za zasađivanje i eventualno klještica
za podrezivanje
4 stakleni ili plastični sifon za otklanjanje
Ispod: oprema velikog otpada (ostataka hrane i sl.)
neophodna za 5 cijev min. 15 mm promjera i ne kraća od 2 m
redovito održavanje dužine za djelomičnu izmjenu vode
akvarija. 6 termometar za smještaj unutar akvarija.
Uz sve to što je neophodno za održavanje
akvarija postoji također i ostalo što, unatoč koristi,
zapravo nije neophodno. To su električni usisavač
ostataka, koševi i ringovi za ishranu riba itd.
S druge strane, raspršivač ugljičnog dioksida
kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih
vrijednosti vode su važni za neo-akvariste. Ta će
oprema biti opisana u poglavlju o vodi.

Iz razloga prostora ne možemo ovdje ulaziti u previše

detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u
akvarijskim centrima. Čitaću ćemo osigurati samo
opće, ali zato važne smjernice.
1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava
u akvariju bi trebao biti što «prirodniji» i odgovarati

14
vitalnim zahtjevima flore i faune prisutne u akvariju.
2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije UREĐENJE
ispuštati otrovne tvari ili na bilo koji način mijenjati
kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa
slatkom vodom to bi značilo: ne upotrebljavati nikakav
vapnenasti materijal koji bi povećao tvrdoću vode i
biti posebno pažljiv pri upotrebi plastičnih materijala,
posebno kod morskih akvarija, jer oni ponekad Ispod: shematski
prikaz pripreme dna
otpuštaju tvari koje zagađuju vodu.
akvarija sa slatkom
3 Pri odabiru materijala preporučamo da vodom.
konzultirate stručnjaka jer prikupljanje materijala iz A = Podloga
rijeka, jezera ili mora nije preporučljivo jer zahtjeva dna od šljunka,
puno iskustva. FONDOVIVO,
NIKADA, ali baš nikada ne upotrebljavajte jeftin šljunak HUMUS i
za akvarije. Naime, on će začepiti pročišćivač jer je HUMUSPLUS
nepravilne granulometrije, a drugo: može otvrdnuti (ovisno o vrsti
vodu i ribe mogu početi ugibati, a da nećete znati biljaka).
FONDOVIVO:
razlog!! PRODAC akvarijski šljunak u svim bojama,
glinena podloga
nije vapnenast, ne otvrdnjava boju i ispravnog je i prirodne tvari
granulometrijskog sastava te jamči zdravlje Vašeg koje sadrže
akvarija!!! hranivo za biljke
4 Materijal za dno akvarija je posebno važan. (mikronutriente).
Mora se sastojati od šljunka u slatkovodnim akvarijima HUMUS: hranjivi
i, ako je moguće, koraljnog pijeska u morskim supstrat za vodene
akvarijima. U svakom slučaju, kako biste spriječili biljke.
zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim HUMUSPLUS:
mješavina gnojiva za
granulometrijom (nikad presitan). Nadalje, materijal
osjetljive biljke.
upotrebljen za dno akvarija ne smije B = Gornja podloga
od ispranog šljunka.
Cijela podloga dna
mora iznositi 5
– 10 cm u visinu s
laganim uzdizanjem
prema zadnjem
djelu akvarija radi
mogućeg nakupljanja
ostataka iza prednjeg
stakla. To će olakšati
odstranjivanje
dok budemo vršili
djelomičnu izmjenu
vode.

15
 biti previsok, max. 10 cm. To znači da je 25 kg
materijala dostatno za akvarij od 100 l.
5 Kod slatkovodnih akvarija je preporučljivo
kombinirati šljunak s posebnim gnojivima za tlo kako
bismo biljkama osigurali sve hranjive tvari.
6 Sve dekorativne materijale, uključujući
šljunak, ali ne gnojiva za tlo, treba dobro isprati i, ako
je moguće, očistiti čvrstom četkom.
Akvarij se obično smješta nasuprot zida. To
spriječava da se zid vidi kroz staklo i kao posljedica
toga ometa dekorativni učinak akvarija. Preporučljivo
je osigurati pozadinu za akvarij. Najbolja je solucija
priljepiti dioramu (optičku panoramu) s vanjske strane
akvarija upotrebom bi-adhezivne trake.
Na tržištu postoje mnoge različite diorame, a
najprikladnija se bira ovisno o tipu upotrebljenog
dekora.
U stručnim knjigama i specijaliziranim
časopisima se mogu naći mnogi prijedlozi
namještenja različitih akvarija. U ovom ćemo
poglavlju sumirati samo nekoliko najvažnijih
PROJEKT
aspekata:
NAMJEŠTENJA 1 Pri izboru dekora uvijek treba voditi računa
o životinjama koje ćemo udomiti. Mnoge ribe trebaju
mjesta za skrivanje. Nužno je napraviti prikladne
potpore za žive koralje i druge beskičmenjake. U
svakom slučaju, nužno je ostaviti dovoljno prostora
za plivanje.
2 Prije kupnje bilo kojeg ukrasnog materijala
preporučljivo je napraviti plan namještenja akvarija.
To je posebno korisno za slatkovodne akvarije kako
bismo utvrdili koliko biljaka je potrebno i gdje ćemo ih
smjestiti.
3 U slatkovodnom akvariju, radi njihove
vitalne uloge u radu samog akvarija, biljke se trebaju
upotrebljavati kao glavni dekorativni element.
4 Morske akvarije biste trebali urediti s
puno vapnenastog materijala (madrepore, koraljni
pijesak) kako biste održali kemijske vrijednosti vode
konstantnima.
5 Hobisti koji kupuju tvornički napravljene
akvarije

16
s opremom ne trebaju brinuti o njenom smještavanju.
U suprotnom, upravo je potrebno prvo to učiniti prije
nego nastavimo s namještanjem.
6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga
vodom nužno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme
– bez životinja. U svakom slučaju, neophodno je
dodati vodi AQUASANU, bio-kondicioner za vodu i,
ako je u pitanju slatkovodni akvarij, pričekati 3 – 5
dana prije puštanja riba, a u slučaju morskih akvarija
preporučljivo je pričekati barem 2 tjedna. Samo u tom
slučaju akvarij (posebno njegov pročišćivač) ima priliku
«dozrijeti» tako da učini vodeni okoliš pogodnim za
život.
VODA
Poput oceana, rijeka i jezera, voda u akvariju
je također element koji određuje opstanak svih AQUASANA:
vodenih organizama. bio-kondicioner
Bez osnovnog znanja o kemijskim i fizičkim za odstranjivanje
čimbenicima koji karakteriziraju tip vode nemoguće je svega što može
postati uspješan akvarista. škoditi životu riba i
Kako god, prije nego uđemo u probleme biljaka u «novom»
kemijske prirode osjećamo se obvezatnim podcrtati akvariju.
važnu činjenicu: slatkovodni akvarij može savršeno
raditi čak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i
bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti.
S druge strane, morski akvariji zahtijevaju
poprilično iskustvo. Iz tog ga je razloga preporučljivo
prvo steći sa slatkovodnim akvarijima, a tek onda se
možemo uhvatiti u koštac s morskim akvarijem.
Voda nikada nije kemijski čista, nego sadrži
različite tvari u više ili manje otopljenom stanju. Te
tvari određuju kemijska svojstva kao što su: tvrdoća,
pH, provodljivost itd.
Tvrdoća vode se javlja radi prisustva
vapnenastih tvari i derivata magnezija, sulfata, klorida,
nitrata i drugih sastojaka. Te tvari su prisutne u obliku
iona i što je njihov broj veći voda je tvrđa. U akvaristici
postoji razlika između «ukupne tvrdoće», «privremene
tvrdoće» i «trajne tvrdoće».

17
 TVRDOĆA Ukupna tvrdoća, obično mjerena njemačkim
stupnjevima (°dGh) se može podijeliti na privremenu
i trajnu tvrdoću. Prvospomenutu tvrdoću možemo
otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara
uglavnom količini bikarbonata prisutnih u vodi. Mjeri
se u °KH i naziva se «karbonatna tvrdoća». Suprotno
tome, trajna tvrdoća je dio tvrdoće koja ostaje u vodi i
nakon prokuhavanja i koju čini, povrh svega, prisustvo
sulfata, klorida i nitrata.
Na tržištu postoje posebne test-tekućine koje
su jednostavne za primjenu i propisno spravljene
za praćenje tvrdoće vode. To hobistima omogućava
određivanje ukupne i karbonatne tvrdoće vode.
Različite životinje koje uzgajaju akvaristi traže
različite tvrdoće vode. Obične slatkovodne akvarijske
ribe traže vodu ukupne tvrdoće 7 – 15° dGH i
karbonatne tvrdoće 4 – 10° KH. Vrijednosti pitke vode
MUTAPHI «D»:
obično osciliraju između tih vrijednosti.
za smanjenje pH
Za zahtjevne ribe, podrijetlom iz mekih voda,
slatke vode.
smanjivanje tvrdoće može biti nužnost. To se može
MUTAPHI «D»
postići dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem
FORTE: za brzo
vode posebnim smolama.
smanjenje pH
Kada je u pitanju morski akvarij, tvrdoća ne
morske vode.
igra važnu ulogu (dok god voda
MUTAPHI «M»:
za povećanje pH
slane vode.

18
nije mekana). To duguje činjenici da dodavanjem
umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne
pH
vrijednosti. pH vrijednosti služe za utvrđivanje je li tvar VRIJEDNOST
kisela, neutralna ili lužnata. pH ljestvica je podijeljena
na 0 – 14: pH 7 je neutralno, 0 – 6 je kiselo, a 7,1 – 14
je lužnato ili bazično. Te vrijednosti vrlo jednostavno
možemo pratiti prikladnim tekućim indikatorima.
U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti
između 6,5 i 7,5 dok su kiselije vrijednosti često nužne
za razmnožavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih
voda.
U morskom akvariju pH vrijednost mora biti
između 8,2 – 8,4.
U svim slučajevima, vrlo je važno da je pH
vrijednost što konstantnija pa je iz tog razloga nužno
voditi računa da postoji čvrsta veza između tvrdoće
vode, ugljičnog dioksida i pH.

Kada razgovaramo o ugljičnom dioksidu, ili da

budemo precizniji CO2, moramo razlikovati akvarije sa UGLJIČNI
slatkom i akvarije sa slanom vodom. Ugljični dioksid DIOKSID
je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku, a također se
proizvodi u svakom akvariju, najviše od strane riba,
bakterija i mikroorganizama. Ta kiselina djeluje na pH
i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije Lijevo: shematski
toga nije iskorištena ili odstranjena. U slatkovodnim prikaz kisele ili
akvarijima biljke iskorištavaju veliki dio ugljičnog lužnate reakcije
vode.
dioksida, a količina koju proizvode vodeni organizmi
Kada je broj OH-
nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba. U
(hidroksid) iona veći
morskom akvariju gdje nema od broja H+ iona
(vodik), igla naše
vage ide desno u
lužnato područje.
Kada je, nasuprot
tome, broj H+ iona
veći od broja OH-
iona, igla ide lijevo u
kiselo područje.

19
 biljaka, nego samo alge (koji su manji potrošaći
ugljičnog dioksida), ta se tvar gotovo uvijek akumulira.
Strogi međusobni odnos između tvrdoće
(posebno karbonatne tvrdoće), pH i ugljičnog
dioksida je prilično kompleksan kemijski proces koji
bi trebali poznavati samo vrlo iskusni akvaristi. Manje
stručnim akvaristima je dovoljno zapamtiti da ta
korelacija postoji i da posebne tablice, koje ilustriraju
međusobnu zavisnost između te tri vrijednosti,
možemo naći u stručnoj literaturi.

Već smo spomenuli da se sve organske

AMONIJAK, i dušične tvari prisutne u akvariju konvertiraju uz
pomoć bakterija i drugih mikroorganizama. Ta
NITRITI,
konverzija se ne događa od jednom nego postepeno.
NITRATI Prva faza je konverzija u amonijak (kada pH
prelazi 8) ili amonij (kada je pH viša od 8). Budući
da je amonijak otrovan za sve vodene organizme
to se odnosi samo na amonij u vrlo visokim
koncentracijama.
Amonijak ili amonij, kako god bilo, normalno
nije kraj, nego se odmah pretvara u pročišćivaču,
tokom druge faze kruga dušičnih tvari, u nitrite koji
se potom, tokom treće faze, pretvaraju u nitrate.
Bakterije koje su prisutne u pročišćivaču ne mogu
konvertirati jedino nitrate koji su srećom manje
opasni za vodene organizme, te se oni akumuliraju u
akvariju.
PRODAC TESTOVI za mjerenje vrijednosti
vode se upotrebljavaju za provjeru i nadgledanje
prisustva amonija, nitrita i nitrata. U svakom slučaju,
prisustvo amonije (amonijaka) ili nitrita u akvarijskoj
vodi znači da pročišćivač ne ispunjava svoju funkciju
biološkog pročišćivača (previše hrane, previše riba,
premali pročišćivač, nezrela bakterijska flora itd.) u
potpunosti. Suprotno tome, kada se utvrde visoke
vrijednosti nitrita s nešto malo nitrata, pročišćivač radi
besprijekorno i potrebna je samo djelomična zamjena
vode ili upotreba posebnih filter-smola za ponovno
uspostavljanje normalnih vrijednosti.

20
Uz kemijske vrijednosti vode, koje su do sada u kratko DRUGE
opisane, postoje i druge koje u posebnim slučajevima
KEMIJSKE
mogu biti važne za uspostavljanje zdravog akvarija.
S time u svezi, nužno je ne previdjeti: željezo VRIJEDNOSTI
(element neophodan za slatkovodne biljke), fosfate VODE
(čija prisutnost potiče rast algi koje su štetne i za
slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik.
Danas su na tržištu dostupni posebni kompleti
za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da možemo
potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode.
Budući da je to zaista stručna tema ona neće biti
obrađena u ovome priručniku, nego ćemo je obraditi u
drugom PRODACOVOM priručniku.
Suprotno tome, vrijednost tipična za morsku
vodu, a koju treba spomenuti, je: gustoća. Ova
vrijednost se upotrebljava za prikaz količine soli
otopljene u vodi. Densimetar se upotrebljava za
mjerenje gustoće. To je stakleni instrument koji pluta u
vodi ovisno o količini soli koja je otopljena u njoj.
MJERENJE
Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je već KEMIJSKIH
prije bilo spomenuto nekoliko puta. VRIJEDNOSTI
Također, za tu analizu akvaristi mogu
AQUASALZ:
upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti
sastavljena od
jednostavne tekuće indikatore. Prvi imaju prednost
raznih soli za
pružanja savršeno preciznih rezultata dok su drugi
obogaćivanje
jeftiniji. Dobar tekući indikator, koji je posebno
slatke i slane vode
napravljen za upotrebu u akvaristici, je sasvim
kisikom.
dovoljno precizan, a stoga i radije upotrebljavan.
Upute za upotrebu pojedinih različitih testova
(indikatora) mogu se naći u njihovim pakiranjima te
ih mogu upotrebljavati čak i akvaristi koji nemaju
posebno temeljno znanje iz kemije.
Početnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati
posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati
samo tvrdoću (slatke vode), gustoću (morske vode),
pH i moguće nitrate (za određivanje pravog trenutka
za djelomičnu promjenu vode).
Apsolutnno ne postoji savršena voda.
Razlog tome je činjenica da puno toga ovisi o vrsti

21
IDEALNA
VODA vodenih organizama koje akvaristi žele uzgajati, a
Ispod: pH vrijednost čiji zahtjevi često poprilično variraju.
se mjeri kako slijedi: Nužno je zapamtiti da, općenito, svi
na 5 ml akvarijske slatkovodni organizmi imaju prilično visok kapacitet
vode stavite 5 kapi adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju
iz posudice, a potom
stabilniji okoliš i općenito su osjetljiviji na kemijsko-
usporedite boju vode
s tablicom boja. fizičke varijacije vode.
Općenito govoreći, u Stoga je za slatkovodne akvarije, za skoro
akvaristici se i druge sve ribe i tropske biljke, dobar pokazatelj «idealne»
kemijske vrijednosti vode voda s pH oko 7 i tvrdoćom 10 – 15° dGH i 5
vode također mogu
- 10° KH.
mjeriti prema istom
principu. U morskim bi akvarijima prosječna gustoća
(koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdoću u
slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 – 1025 i pH
otprilike 8,2.

PRODACTEST - za
savršeno ispitivanje
kemijskih vrijednosti
vode. Tekući kompleti
za ispitivanje pH,
tvrdoće, nitrita, nitrata
i amonijaka.

22
Još na početku smo naglasili da biljke ne žive u BILJKE
morskim akvarijima. Ovo će poglavlje, stoga, biti
zanimljivo samo onima koji uređuju slatkovodni
akvarij. Rast algi u morskom akvariju nema ništa s
uzgojem akvarijskih biljaka i neće biti obrađeno u
ovom priručniku (želimo Vas podsjetiti da držanje
morskog akvarija treba uslijediti tek nakon što
Ispod: kako
steknemo iskustvo sa slatkovodnim).
aranžirati biljke
A sada kratki pregled nekih najvažnijih Stabljičaste biljke se
savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka. skraćuju, a biljkama
1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno s korijenjem se dio
važno, jer se većina vrsta hrani kroz lišće, ipak, ne korjenskog sustava
reže.
biste ga trebali previdjeti.
Prstima izdubite
Materijal podloge dna ne samo da pruža supstrat rupu u pijesku, a
za učvršćenje korjena biljaka, nego također služi i potom umetnite
kao talog (!) određene količine hranjivih tvari koje se biljku.
kasnije otapaju u vodi, a potom ih upijaju biljke. Kada upotrebljavate
stabljičaste biljke,
2 Već smo pričali o svjetlu; niti jedna biljka ne
vodite računa da su
može rasti bez prikladnog osvjetljenja. ukorijenjene ravno
3 Hranjive tvari su treći čimbenik nužan za i da korijen ne strši
rast biljaka. Osim ugljičnog dioksida za fotosintezu, iz tla.
biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih Nikada ne sadite
biljke u tlo koje
mnoge potječu od razgradnje organskih
je preplitko ili
previsoko. Samo
lagano prekrijte
učvrščujući korijen.

23
 Znanstveno ime visina stupanj upotreba
u cm težine uzgoja način sađenja
Popis prikazuje
biljke «jednostavne Alternanthera reineckii 40 xx G
Anubias species 15-30 x (xx) S, G
za uzgoj» koje se
Aponogeton crispus 50 x S (G)
mogu nabaviti u svim
Bacopa caroliniana
trgovinama. Vrste (B. amplexicaulis) 40 x (xx) G
najjednostavnije za Bacopa monnieri 15-40 x (xx) G
uzgoj su označene Ceratopteris sp. (40) g x G
s «x», a malo Cryptocoryne affinis 20 x G
kompliciranije Cryptocoryne wendtii 30 x G (S)
s «xx». Pod Cryptocoryne willisii
«visina» ćete naći (C. nevillii) 5-10 x G
maksimalnu visinu Echinodorus bleheri 50 x S
Echinodorus cordifolius
pojedine biljke.
(E. radicans) 50 x S
Oznaka umetnuta u Echinodorus parviflorus 20 x G
zagradu i označena Echinodorus quadricostatus
s «g» označava (E. intermedius) 10 x G
plutajuće biljke. S Egeria densa
obzirom na upotrebu (Elodea densa) 40 x G
G označava biljke Hydrocotyle leucocephala 40 x (xx) G
koje se drže Hygrophila corymbosa
isključivo u grupi, a (Nomaphila stricta) 40 x G
S označava biljke Hygrophila polysperma 40 x G
Hygrophila stricta 40 x G
koje sadimo same,
Limnophila sessiliflora 30 x G
no neke se vrste Lobelia cardinalis 50 x (xx) G
mogu saditi i same i Ludwigia sp. 40 x (xx) G
u grupama. Lysimachia nummularia 40 x G
Myriophyllum aquaticum 30 x G
NUTRONFERRO: Nymphaea lotus 20 (50) x (xx) S
tekuće hranivo Riccia fluitans (5) g x G
za biljke posebno Sagittaria graminea 20 x G
spravljeno za uzgoj i Sagittaria plathyphylla 40 x S
snaženje akvarijskih Sagittaria subulata 10 x G
Samolus parviflorus 10 xx S (G)
biljaka na najbolji
Vallisneria spiralis 40 x G
mogući način.
NUTRONFLORA:
tekuće gnojivo
bogato mineralnim
tvarima i hormonima
rasta. Za raskošan
rast vodenih
biljaka može se
kombinirati s
NUTRONFERROM.

24
materijala koji se nalaze u pročišćivaču. Suprotno
tome, druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu
prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga.
4 Aranžiranje biljaka je drugi čimbenik koji
utječe na vegetaciju. Svaka vrsta biljaka ima točne
potrebe za prostorom za rast (čimbenik koji treba
uzeti u razmatranje prilikom planiranja uređenja
akvarija). Iskustvo je pokazalo da unatoč tome što je
preporučljivo dekorirati akvarij s puno biljaka, trebalo
bi ih odabrati samo nekoliko vrsta.
Za početak je preporučljivo odabrati samo
vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu.
To će, od samog početka, omogućiti uspostavljanje
onoga što obično, ali pogrešno zovemo «biološki
sklad».
Ako se pažljivo držite uputa datih u ovom
priručniku, ne biste trebali imati problema s uzgojem
biljaka. No, svakodnevno iskustvo nas uči da se
početnici često žale na slab rast biljaka ili «invaziju»
algi što skoro uvijek ide zajedno. Željeli bismo još
jednom naglasiti da unatoč popisu biljaka s ove
stranice, a koje je jednostavno uzgajati u svim
akvarijima, od osnovne je važnosti (uz savjete dane
prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Nasuprot
prekomjernom broju riba, biljaka nikada ne može
biti dovoljno. Jedna trećina akvarija, ako ne i više, bi
trebala biti zauzeta biljkama. Samo tako će taj okoliš,
koji omogućava rakošan rast vegetacije bez algi, moći
biti uspostavljen.

1 = Ludwigia repens
2 = Vallisneria spiralis
3 = Anubias spec.
4 = Cryptocoryne affinis
5 = Aponogeton crispus
6 = Echinodorus bleheri
7 = Hygrophila corymbosa

25
 RIBE I Pod rizikom ponavljanja, želimo podsjetiti čitatelje
da bi se ribe i druge vodene životinje (poput
OSTALE beskičmenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon
što on «dozrije». Tijekom toga razdoblja voda će biti
VODENE potpuno čista, ravnoteža plinova će biti uspostavljena
ŽIVOTINJE i inicijalna kolonizacija u pročišćivaču i supstratu
s dušičnim bakterijama će biti uspostavljena.
Slatkovodne biljke će se «aklimatizirati», a prve
zelene alge će izrasti u morskom akvariju. Uz neka
ograničenja, čitav ovaj proces se može ubrzati s
upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladno-
sušenim bakterijama (BIOSTART). To se i preporuča!
Ispitajmo sada najvažnije točke kupnje i
stavljanja novih riba u akvarij. Ako se radi o drugim
vodenim životinjama – preporučljivo za stručnije
akvariste – primjenjuju se ista pravila.
1 Nikada ne kupujte bolesne ribe. Peraje
ALGA CONTROL: moraju biti potpuno raširene i ne smiju imati bijele
otopina protiv rasta mrlje ili oštećenja, tijelo također mora biti bez znakova
algi u slatkoj vodi.
parazita i patogena poput bijelih točkica, rana čireva,
krvavih točkica itd. Trbuh mora biti pun i udubljen.
Riba mora plivati raširenih peraja i ne smije činiti
nikakove iznenadne pokrete. Disanje, prepoznatljivo
po pokretima škrga, mora biti pravilno i mirno. Oči
moraju biti bistre i «živahne». Ako se riba češe o dno
ili pliva ustima vrlo blizu površine vode, nešto sigurno
nije u redu.
2 Ako općenito sumnjate u zdravlje riba,
promatrajte što se događa prilikom hranjenja. Sve
ribe, čak i one koje su jele, će prihvatiti hranu osim u
slučaju ako su bolesne.
3 U slučaju da se radi o manje poznatim
ribama ili o delikatnim vrstama, neophodno je
sakupiti što više informacija od prodavača o njihovoj
prvobitnoj okolini. Važni čimbenici uključuju:
temperaturu vode, pH, tvrdoću i gustoću te vrstu
hrane kojom su hranjene.
4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo
trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste.
Uvijek kupite

26
barem jedan par ili još bolje manju grupu od 4 – 6 riba,
osobito kada su u pitanju ribe koje žive u jatu. Isto ne
vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste žive
same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste u
jednom akvariju. Ako Vam nije poznato ništa o «prirodi»
riba preporučamo da za savjet upitate prodavača prije
kupnje ili da konzultirate stručnu literaturu.
5 Čim prije dopremite ribe kući kako biste
izbjegli promjene u temperaturi. Također je važno da ne
tresete vreće u kojima se ribe prevoze.
6 Prije puštanja riba u akvarij trebate provjeriti
temperaturu vode u akvariju, a potom i onu u vrećici.
Ako postoji razlika veća od 3°C otvorite transportnu
vrećicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj
vodi. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledišta sve
morske ribe su delikatne) preporuča se lagano
dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u
vrećici. To se čini s ciljem spriječavanja iznenadnih
promjena kemijskih vrijednosti. Uvijek je preporučljivo
ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove
ribe.
7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost,
pažljivo pustite ribe u akvarij polako ispuštajući sadržaj
vrećice u vodu. Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne
pokušavajte upotrebljavati mrežicu za ovu radnju.
8 Provjeravajte ponašanje riba oko 10 minuta.
To je također korisno da biste otkrili njihova mjesta
za skrivanje kako biste ih mogli naći tijekom njihovog
razdoblja prilagodbe.

Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij

treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te
koliko riba, uopće, treba uzeti? Odgovor na to pitanje IZBOR RIBA
nije uvijek lagan zbog činjenice da to ovisi o raznim
čimbenicima:
1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki
akvarij, posebni akvarij samo za određene vrste, akvarij
koji oponaša posebni biotop).
2 Priroda i ponašanje riba u akvariju. Svaka
vrsta ribe ima različite potrebe za prostorom.

27
 3 Kapacitet akvarija i veličina do koje pojedina
vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade
ribe koje su stoga još uvijek male).
Slijede dva popisa riba koje su
«jednostavne za držati». Posebno su prikladne
za početnike ili za akvariste koji ne žele trošiti
previše vremena na uzgoj problematičnih vrsta te
mogu biti od pomoći.

«Neproblematične» slatkovodne ribe

Barbus conchonius, B. nigrofasciatus, B. “schuberti”,

B. tetrazona, B. titteya
Betta splendens
Brachhydanio albolineatus, B. rerio
Chanda ranga
Colisa fasciata, C. labios, C. lalia
Corydoras aeneus, C. paleatus
Gymnocorymbus ternetzi
Helostoma temminckii
Hemigrammus nanus, H. ocellifer
Hyphessobrycon callistus, H. flammeus, H. gracilis,
H. pulchripinnis
Hypostomus plecostomus
Labeo bicolor
Macropodus opercularis
Melanotaenia boesemani
Moenkhausia sanctaefilomenae
Paracheirodon innesi
Poecilia reticulata, P. latipinna, P. velifera
Pristella maxillaris
Pterophyllum scalare
Rasbora heteromorpha
Tanichthys albonubes
Trichogaster leeri, T. trichopterus
Xiphophorus helleri, X. maculatus, X. variatus

28
Morske «neproblematične» ribe
MORSKE RIBE
Abudefduf, praktički sve vrste
Amphiprion clarkkii, A. ephippium, A. melanopus
Chromis xanthurus
Dascyllus aruanus, D. carneus, D. reticulates,
D. trimaculatus
Gobidi, praktički sve vrste
Labridi, praktički sve vrste
Monodactylus argenteus
Pomacentrus, praktički sve vrste
Scatophagus argus

S obzirom na broj riba koje ćete staviti u

akvarij preporučljivo je u početku poštivati slijedeća
pravila:
1 Kod slatkovodnih akvarija računajte s 1,5
l vode na svaki centimetar ribe (uključujući repnu
peraju)
2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe
treba otprilike 7 – 8 l vode.

29
 Očito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj
ŠTO I KAKO mjeri o hrani koju dobivaju. Pravilna prehrana ne
samo da ih održava na životu, nego im omogućava i
RIBE JEDU da rastu i – u slučaju slatkovodnih riba – pomaže im
da se razmnožavaju. Hrana mora biti što sličnija hrani
koju ribe nalaze u prirodi. Iz tog se razloga savjetuje
hranjenje živom hranom, ali se danas skoro sve ribe
koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane
«umjetnom» hranom. Na tržištu je dostupan širok
asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do
granula, od hladno-sušene do smrznute hrane.
To je jednostavno pitanje izbora........i malo
razboritosti.

1 Oblik hrane treba odgovarati veličini ribe npr. veliki

komadi za velike ribe, sitnija hrana za male ribe.
Iskustveno pravilo koje prilično vrijedi tvrdi da bi svaki
komadić hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je
hrana namjenjena.
Ispod: NUTRON 2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim
hrana u pahulji- potrebama riba. Neke od rasprostranjenih riba su
cama i hladno- biljojedi što znači da se uglavnom hrane organskim
sušena hrana. tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima
Cjelovit asortiman animalnog podrijetla jer su «mesojedi».
za sve vrste sla- 3 Ako je moguće ribe hranite dva puta
tkovodnih i mor-
dnevno; prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije
skih riba.

30
nego ćete ugasiti svijetlo.
4 Količina hrane je vrlo važna. Podajte samo
onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 – 10 minuta, a tako
ćete vrlo brzo saznati koja je ispravna količina.
5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod
svaku cijenu. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa
riblje hrane. Čak i najbolja hrana, ako se daje dugo, ne
zadovoljava potrebe riba.
6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora
(PRODAC VITAMIN B), posebno preporučljivog za ribe,
biste trebali redovito davati. Ispod: hladno-sušena
Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC NUTRON hrana je
asortimana s hladno-sušenom hranom (KRILL, idealna hrana koja
TUBIFEX, CHYRONOMUS, ARTEMIA itd.). Uputu osigurava potpunu
pročitajte na samim proizvodima. Također, hranu u prehranu svim
vrstama slatkovodnih
pahuljicama NUTRON (HI-FI, GREEN, COLOR, MIX,
i morskih riba.
BIOFOOD, BABBY, DISCUS, RED, GOLDRED itd.), Granulirani proizvodi
ovisno o veličini riba, kombinirajte s granuliranom upotpunjuju
hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te asortiman
štapićima tipa CICLID STICKS, ovisno o vrsti riba. (BIOGRAN), HI-
Bitno je samo kombinirati, mijenjati, kombinirati... FI («mješavina»
Budete li na taj način hranili Vaše ribe uočiti ćete pahuljica za
znatan napredak u pogledu zdravlja, rasta, boje i slatkovodne ribe)
ponašanja riba. i TARTAFOOD
NUTRON Pellet -
peleti za slatkovodne
kornjače.

31
 Kao što je spomenuto, slatkovodne tropske ribe
RAZMNOŽAVANJE
se također razmnožavaju i u akvariju. Nažalost,
RIBA
čak i danas razmnožavanje morskih riba se
događa vrlo slučajno. Neophodno je naglasiti
da razmnožavanje većine slatkovodnih riba
ne predstavlja posebne probleme i uz malo
akvarističkog iskustva svatko to može postići.
Kako god bilo, preporučljivo je prvo steći
malo iskustva s «generičkim» akvarijem prije nego
Ispod: pravilna
upotreba vitamina. se posvetimo uzgoju riba. Prije pristupanja uzgoju
Vitamini se NIKADA preporuča se konzultirati dobru knjigu o uzgoju
ne stavljaju u vodu akvarijskih riba.
izravno. To samo
zagađuje vodu bez
ikakovog povoljnog
djelovanja na ribe.
Vitamini se kapaju
po hrani (najbolje
hladno-sušenoj ili
suhoj hrani) prije
samoga hranjenja.

NE DA

32
Suprotno staroj tvrdnji «zdrav k’o riba» i ribe mogu
oboliti. No, ako imate akvarij s «neproblematičnim
RIBLJE
ribama» i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga BOLESTI
priručnika mogućnost bolesti je mala. Ustvari, ne
treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na
patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je
moguće da će biti pogođene bolešću.
Ne možemo i ne želimo ovdje pisati o
liječenju raznih bolesti, nego ćemo ostaviti taj posao
stručnoj literaturi. No, nužno je nekoliko osnovnih
pravila:
1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako
smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za VITAMIN B,
spriječavanje bolesti. vitaminski kompleks
2 Apsolutno je nepreporučljivo upotrebljavati za integriranje riblje
hrane.
kemijske proizvode za tzv. «preventivne kure». Oni
AQUAMEDIK:
gotovo uvijek nanesu više štete nego koristi. dopunske tvari za
3 Ako primjetite čudno ponašanje ili druge slatkovodne i morske
znakove bolesti preporučamo da se posavjetujete s ribe
prodavačem riba ili konzultirate posebnu literaturu. ICHTHYOMEDIK,
4 Na tržištu postoje različiti proizvodi za MICOMEDIK:
liječenje akvarijskih riba. dopunske tvari koje
5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na čine slatku vodu
čovjeka! biološki čistom
OODIMEDIK CORAL,
OODIMEDIK
FISHES: dopunska
otopina koja čini
morsku vodu biološki
čistom.

33
 Unatoč tome što tržište nudi brojnu opremu
ODRŽAVANJE koja omogućava «automatski rad» akvarija potrebno
je redovito obavljati određene poslove održavanja.
Iako akvarij od 100 – 200 l zahtijeva samo par sati na
mjesec... ostaje Vam puno vremena za promatranje
i uživanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vašem
domu!
Ispod možete naći kratki vodič za zadatke
održavanja. Kao što se u određenim slučajevima
može vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o
tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom
vodom.
Krenuti ćemo sa zadacima koji su jednaki za
oba tipa akvarija.
Svaki dan se moraju obaviti osnovne
radnje. No, ako je potrebno neke od ovih mogu se
automatizirati:
1 palite i gasite svjetlo
2 hranite ribe
3 nadzirite temperaturu vode
4 otklanjajte otpadne tvari s dna.

Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati

jednom tjedno slijedeće radnje:
1 provjeravajte pH, tvrdoću i nitrite ako

34
postoje
2 provjeravajte CO2 difuzer sustav
3 provjeravajte stanje biljaka, presađujte ih ako
je potrebno i čupajte mrtvo lišće
4 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite
pred-filterski materijal
5 nadomještajte ishlapjelu vodu (kako ne biste
promijenili kemijske vrijednosti vode preporučljivo je
upotrijebiti destiliranu vodu).
Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva
tjedna dodajući PRODAC AQUASANU (pročitajte
uputu u pakiranju). Dok to činite dobra je ideja provjeriti
akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi
ispravno.
Ne preporučamo «ulaštiti» akvarij u potpunosti
niti nakon jedne godine. Taj drastični korak se može
izbjeći pravilnom početnom postavom i radom na
održavanju kako je opisano u ovom priručniku.

Za morske akvarije je nužno obavljati slijedeće

poslove:
1 provjeravajte pH, gustoću, nitrite i eventualne
nitrate
2 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite OCEAN FISH,
pred-filterski materijal potpuna morska sol
3 nadomještajte ishlapjelu vodu (preporučljivo za idealnu pripremu
je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC (s vodovodnom
vodom), umjetne
TRACE ELEMENTS.
morske vode
Oko 15 - 20% vode bi trebalo zamjeniti za tropske i
svaka dva-tri tjedna dodajući OCEAN FISH za pripravu mediteranske ribe,
morske vode. Dok to činite dobra je ideja provjeriti beskičmenjake i alge.
akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi
ispravno. MAGIC TRACE
ELEMENTS: 70
Kao što je vidljivo, treba se držati samo mikronutrienata od
nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir vitalne važnosti za
održavanje zdrave
«žive prirode» u Vašem domu...
flore i faune u
morskom akvariju.
Sretno!

35
Providing Aquatic Solutions