You are on page 1of 37

Računarske mreže 1

7. deo: Protokoli rutiranja


Predavač:
dr Slavko Gajin, slavko.gajin@rcub.bg.ac.rs

Autor:
dr Slavko Gajin
2009. god

1
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Protokoli rutiranja
• Statičko rutiranje
– ručno se definišu rute do podmreža
• Dinamičko rutiranje
– ruteri razmenjuju informacije i automatski određuju rute do podmreža
• Protokoli rutiranja
– ne služe za rutiranje poruka
– služe da ruteri nauče kako da rutiraju poruke – uspostavljaju ruting tabele
• Osnovne funkcije protokola rutiranja koje sprovode ruteri:
– prikupljaju informacije o drugim podmrežama od drugih rutera (prikupljaju rute)
– obaveštavaju druge rutere o podmrežama za koje oni imaju informacije
(oglašavaju rute)
– ako postoje više ruta do neke podmreže, biraju najbolju rutu na bazi određene
metrike i upisuju je u ruting tabele
– ako dođe do promene topologije (promene stanja linkova), oglašavaju drugim
ruterima novo stanje i ponovo biraju najbolju rutu na bazi metrike

2
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

1
Podela protokola rutiranja

3
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Interni i eksterni protokoli rutiranja


• Autonomni sistem – AS (Autonomous System)
– jedinstveni administrativni domen računarske mreže
• akademska mreža, korporacijske mreže, provajderske mreže
– rutiranje u AS-u je isplanirano, adresni prostor pravilno podeljen, konfiguracije rutera
su usaglašene, promene sinhronizovane...
– NOC (Network Operation Center)
centar za upravljanje mrežom
(mrežni administratori)

• Interni protokoli rutiranja


(Interior Gateway Protocol)
– unutar istog AS-a
• Externi protokoli rutiranja
(Exterior Gateway Protocol)
– između AS-ova

4
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

2
Distance Vector & Link State
• Distance Vector
– susedni ruteri razmenjuju informacije o podmrežama, na osnovu kojih saznaju:
• Distancu (metriku) do određene podmreže
• Vektor (next-hop) koji vodi do određene podmreže
– ruteri poznaju samo susedne rutere, ali ne i celu topologiju
– rute se periodično razmenjuju

• Link State
– tokom razmene informacija ruteri spoznaju celu topologiju mreže
– informacije se ne razmenjuju periodično, već samo pri promeni topologije

5
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Classful & Classless


• Classful ruting protokoli
– mogu da se koriste i podmreže klasa A,
B i C (proizvoljne maske), ali maska je
nepromenljiva u celom domenu na
kome je primenjen classful ruting
protokol
– rute koje se razmenjuju ne sadrže
maske
– ruteri znaju za tačnu dužinu maske
dobijene rute na osnovu maske
interfejsa sa koga se dobije ruta i ta
maska se upisuje u ruting tabelu
– Ne podržava se promenljiva dužina
maske (VLSM) i agregacija ruta
• Classless ruting protokoli
– maske su sastavni deo adresiranja
podmreža koje se razmenjuju između
rutera
– podržava se promenljiva dužina maske
(VLSM) i agregacija ruta 6
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

3
Metrika
• Metrika
– vrednost koja se koristi da bi se odlučilo
koja je ruta bolja u slučaju da imamo
više različitih ruta do određene
podmreže
• Mogu se koristiti sledeći parametri
– Hop count – broj koraka (rutera) do
podmreže
– Bandwidth – brzina veze, kapacitet,
propusni opseg
– Cost – cena koja se definiše
– Delay – kašnjenje koje veza unosi (npr.
satelitske veze imaju veće kašnjenje od
zemaljskih veza nezavisno od
kapaciteta)
– Load – opterećenje linka
– Reliability – pouzdanost veze koja se
posebno može konfigurisati

7
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Load Balancing
• Load Balancing
– mogućnost slanja paketa na više odlaznih linkova sa istom metrikom prema nekoj
podmređi
– ravnomerno opterećivanje linkova
– bolje iskorišćenje ukupnog propusnog opsega

8
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

4
Administrativna distanca
• Administrativna distanca
– dodeljuje se različitim protokolima rutiranja
– određuje preferencu (prioritet) ruta dobijene od različitih protokola rutiranja
– manja vrednost – veći prioritet
– ima veću težinu u odnosu na metriku

Connected 0
Static 1
EIGRP summary 5
BGP external 20
EIGRP internal 90
IGRP 100
OSPF 110
RIP 120
EIGRP external 170
BGP internal 200 9
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


• Susedni ruteri razmenjuju informacije – routing update, koji sadrži:
– adresu podmreže koja se oglašava
– metriku do podmreže
• Na osnovu sadržaja routing update-a i interfejsa na koji se routing update
prima, ruteri saznaju:
– Distancu (metriku) do određene podmreže
– Vektor (next-hop) koji vodi do određene podmreže

10
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

5
Distance Vector protokoli rutiranja
• Bira se SAMO jedna, najbolja ruta i ona se upisuje u ruting tabelu
(sem u slučaju kada je podržan load balansing između više ruta iste težine
– administrativna distanca i metrika)

• Subnet X, Metric 2: R1 – R7 – R8

11
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


• Ruteri periodično oglašavaju ruting updat-e za SVE rute iz ruting rabele
(oblašavaju “pogled” na mrežu iz njihovog ugla)
– npr. RIP protokol periodično oglašava na 30 sek
– opterećivanje linkova, posebno kod većih mreža i/ili manjih kapaciteta
• Oglašavanje rute u jednom smeru – put ka oglašenoj mreži u drugom smeru !

12
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

6
Distance Vector protokoli rutiranja
• Konvergencija - stanje kada ruting tabele SVIH rutera u mreži postignu:
– stabilno stanje – ne menjaju se sa novim routing update-ima
– konzistentno stanje – sve rute su valjane, nema protivrečnosti
• Konvergencija zavisi od:
– brzine propagacije ruting update-a
– brzine računanja ruta i uspostavljanja ruting tabela
• Cilj - što brža konvergencija !

13
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Ruting petlje
• Tokom konvergencije može nastati nekonzistentno stanje ruting tabela
rutera koje mođe izazvati petlje pri rutiranju – ruting petlje (routing loops)

• Primer – korak 1:
– Interfejs Fa0/0 na ruteru R3 je “pao” (stanje DOWN, npr. ne izvučen UTP kabl)
– mreža 10.4.0.0 više nije connected, i briše se iz ruting tabele na R3
– R2 šalje routing update pre nego što R3 pošalje svoj routing update
• R2 obaveštava R3 da ima rutu do mreže 10.4.0.0 sa metrikom 1

14
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

7
Ruting petlje
• Primer – korak 2:
– R3 prima routing update o mreži 10.4.0.0 sa metrikom 1
– R3 veruje da R2 ima ispravnu rutu do mreže 10.4.0.0 i upisuje je u ruting tabelu
sa metrikom 2

15
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Ruting petlje
• Primer – korak 3, 4, 5... :
– od R1 pristiže paket za odredište 10.4.0.1
– R2 ima rutu od mreže 10.4.0.0 preko interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R3
– R3 ima rutu od mreže 10.4.0.0 interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R2
– R2 ima rutu od mreže 10.4.0.0 preko interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R3
– ...

16
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

8
Ruting petlje
• Istovremeno se nastavlja sa razmenom ruoting update-a između R2 i R3
• U svakom koraku metrika se naizmenično povećava za po 2 na svakom
ruteru
• Posle određenog vremena (više minuta), rute u obe tabele će dostići
maksimalni broj hopova, tj. maksimalna metrika “infinity” (npr. 16 za RIP)
• Rute su nevalidne i brišu se iz tabele, petlja je prekinuta (konačno)
• Count-to-Infinity – efekat koji izazivaju ruting petlje kod distance vector
ruting protokola
– paketi se rutiraju po petlji – broj koraka odgovara TTL vrednosti
– više minuta je ovaj deo mreže neoperativan

1, 3, 5, 7... 0, 2, 4, 6...

17
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Tehnike zaštite od ruting petlji


• Na nivou IP protokola
– Time to Live
• Na nivou ruting protokola
– Triggered update
– Route Poisoning
– Split horizont
– Holddown Timer

18
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

9
Triggered update
• Triggered update
– ne čeka se sledeći periodični routing update
– kada ruta “padne”, istog trenutka se oglašava da je nedostupna (unreachible)
– oglašava se samo na ruta, a ne cela ruting tabela, kao što je to slučaj sa
periodičnim oglašavanjem
– konvergencija se značajno ubrzava

19
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Route Poisoning
• Kada ruter detektuje da je pripadajuća mreža u padu (korak 1)
– ruta se briše iz ruting tabele (korak 2)
– ruta se oglašava sa “beskonačnom” metrikom - nevalidna, nedostupna
(unreachable) (korak 3)
• Kada ostali ruteri dobiju rutu sa “beskonačnom” metrikom
– upisuju ovu rutu u ruting tabelu - ruta je nevalidna (korak 4)
– čuvaju je u ruting tabeli određeno vreme
• Oglašava se “unreachable route”

20
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

10
Split Horizon
• Split Horizont
– Ruter nikada ne oglašava rutu na interfejse preko kojih je ta ruta pristigla

21
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Split Horizon & Poison Reverese


• Poison Revers
– nevalidna ruta (sa max. metrikom) se ipak oglašava na interfejse preko kojeg je
ta ruta pristigla - suspenduje se pravilo Split Horizont za ovaj slučaj
– Poison Revers se oglašava nezavisno od ostalih ruta – Triggered Update
• Razlog
– ruta je nevalidna, pa ne može da dođe do petlje – count-to-infinity problema
– u tom slučaju je ipak bolje oglasiti nevalidnu rutu, nego ništa ne oglasiti
– potvrda da je drugi ruter ispravno protumačio Route Poisoning

22
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

11
Redundantne veze - stabilno stanje
• Split Horizont sprečava oglašavanje mreže 172.30.22.0 do R1 i R3 do R2
• R1 i R3 međusobno ipak razmenjuju rutu do mreže 172.30.22.0

23
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Redundantne veze – promena topologije


• Split Horizon nije dovoljan....

24
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

12
Holddown timer
• Ideja - kada ruter sazna da je neka ruta “pala”, čeka se određene vreme da bi
ova informacija propagirala do svih rutera
• Holddown timer za mrežu se uključuje kada se dobije nevalidna ruta (poisoned)
• Tokom Holddown vremena ignorušu se sve nove rute za tu mrežu

25
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

RIP - Routing Information Protocol


• RIP verzija 1 (RIPv1)
– Classful Distance Vector ruting protokol, ne podržava VLSM
– Metrika – hop-count (broj koraka, rutare na putu), max. 16 (unreachable, poison)
– Routing update – brodkast svakih 30 sekundi
– Enkapsuliran unutar UDP paketa (do 25 ruta, max 512 bajtova)
– Administrativna distanca - 120

26
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

13
RIPv1
• Routing update
– ne sadrži masku, već samo mrežu
• Ipak su podržane podmreže
– ako routing update i interfejs na
koji se routing update prima
pripadaju istoj mreži:
• u ruting tabelu se upisuje
podmreža sa maskom interfejsa
• sve podmreže pripadajuće classful
mreže moraju da imaju istu masku
– ako routing update i interfejs na
koji se routing update prima
pripadaju različitim mrežama:
• u ruting tabelu se upisuje classful
mreža sa maskom 8, 16 ili 24
• nije podržana VLSM

27
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

RIPv1
• Automatska sumarziacija ruta
– ruter na granici RIP domena automatski agregira podmreže u classful mrežu

RIP domen

172.30.0.0/16

28
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

14
RIPv2
• Razlike u odnosu na RIPv1
– Classless Distance Vector ruting protokol
– Maska i Next hop uključeni u ruting update
– Ruting update se prenosi multikastom, a ne brodkastom
– Autenifikacija je opciona
• Sličnosti sa RIPv1
– Koristi se holddown timer
– Koristi se split horizon ili split horizon sa poison reverse mehanizmom
– triggered update
– Metrika je broj rutera (hop count), maksimalno 16 - unreachable

29
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


• Prednosti Distance Vector ruting protokola
– jednostavna implementacija, konfigurisanje i održavanje
– nisu zahtevni u pogledu snage CPU i memorije
– malo zauzeće linka za manje mreže
• Nedostaci Distance Vector ruting protokola
– spora konvergencija, posebno za veće mreže i pored triggered update mehanizma
– nedovoljna skalabilnost – veće mreže zahtevaju brži mehanizam propagiranja
informacija
– ruting petlje mogu da nastanu kao posledica nekonzistentnih ruting tabela usled
spore konvergencije

30
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

15
Link-State protokoli rutiranja
• Distance Vector ruting protokoli
– Ruting updates – ruteri oglašavaju rute iz ruting tabela
• Link-State ruting protokoli
– LSA (Link-State Advertisements) - ruteri oglašavaju lokalne informacije o
povezanim mrežama, stanju linkova, povezanim ruterima itd.
• Svaki ruter nezavisno sprovodi sledeće:
– kreira se baza informacija o mreži na osnovu LSA – LSDB (Link-State
Database), koje su identične za sve rutere
– računa se SPF algoritam (Shortest Path First)
– nalazi se najkraći put do svake mreže – SPF Tree
(prema odgovarajućoj metrici)
– kreira se ruting tabela

31
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Link-State protokoli rutiranja - terminologija


• “Link” – interfejsi rutera
• “Link state” – informacije o interfejsima
– IP adresa i maska mreže
– IP adresa interfejsa
– tip interfejsa
– cena linka
– susedni ruteri na linku

• “Neighbors”
direktno povezani ruteri

32
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

16
Hello protokol
• Hello protokol
– razmenjuju se Hello paketi na zajedničkim segmentima (point-to-point ili deljeni)
– otkrivaju se direktno povezani ruteri na linku (Neighbors)
– ako se usaglase svi parametri između direktno povezanih rutera, oni postaju
direktni susedi – adjacent neighbors
– adjacent neighbors nastavljaju da razmenjuju hello pakete - keepalive funkcija

33
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

LSP - Link State Packet


• Svaki ruter kreira sopstveni LSP (Link State Packet), koji sadrži sledeće:
– stanje svakog direktno povezanog linka (interfejsa)
– informacije o susedima – Neighbor ID, tip linka, cena (metrika, npr. bandwidth)
• LSP se šalje do svakog direktnog suseda, koji prosleđuju LSP do svojih
direktnih suseda – flooding, svi ruteri dobijaju oglašeni LSP

34
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

17
Link-State Database
• Ruteri kada dobiju LSP od svih rutera kreiraju LSDB (Link-State Database)

35
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Shortest Path First (SPF) Tree


• Kreiranje SPF stabla
– analiziraju se SLP i formira se topologija mreže
• Primer: ruter R1
– R2 LSP:
• R1 već zna za mrežu 10.2.0.0/16, jer je direktno
povezana – ovaj red se ignoriše
• R1 kreira vezu između R2 i R5, mreža 10.9.0.0/16 –
nova grana sa cenom 10
• R1 kreira direktno povezanu mrežu 10.5.0.0/16 na
R2 – nova grana sa cenom 2
– R3 LSP:
• ....

36
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

18
Shortest Path First (SPF) Tree
• Primer: ruter R1

– R3 LSP

– R4 LSP

– R5 LSP

37
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Shortest Path First (SPF) Tree


• Nalaženje najkrećeg puta (shortest path) - Dijkstra algoritma
• Rezultat različit za svaki ruter:
– mreža 10.5.0.0/16 - R2 serial 0/0/0, cena 22
– mreža 10.6.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 7
– mreža 10.7.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 15
– mreža 10.8.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 17
– mreža 10.9.0.0/16 - R2 serial 0/0/0, cena 30
– mreža 10.10.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 25
– mreža 10.11.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 27

38
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

19
Kreiranje ruting tabele
• Iz stabla najkraćih puteva (SPF tree), koje je jedinstveno za svaki ruter,
kreira se ruting tabela
– putanje ka svim mrežama

39
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Osobine
• Brza konvergencija:
– Flooding – intenzivno slanje LSP kroz mrežu
• inicijalno po uključivanju rutera
• prilikom promene topologije – pad postojećih ili uključenje novih veza
• periodično, ali mnogo ređe nego kod Distance Vector (npr. na 30 minuta)
– svi ruteri saznaju istu topologiju mreže, iz čega kreiraju različita stabla najkraćih
puteva, a zatim i različite ruting tabele
• Performanse pri konvergenciji:
– zahtevaju više memorije – koriste više informacija
– zahtevaju više CPU vremena – prilikom računanja najkraćih puteva (Dijsktra
algoritam)
– zahtevaju više propusnog opsega – zbog flooding-a
• Performanse u stabilnom stanju
– nisu zahtevni, prenose se samo hello paketi i periodičan flooding u dužim
vremenskim intervalima

40
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

20
Skalabilnost
• Area – oblasti u kojima se sprovodi flooding
• Podela mreža na više oblasti omogućava veću skalabilnost
• Pad linka u jednoj oblasti ne izaziva konvergenciju u ostalim oblastima

41
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Vrste Link-State ruting protokola


• Dve osnovne vrste Link-State ruting protokola:
– Open Shortest Path First (OSPF)
• IETF standard
• administrativna distanca 110
– Intermediate System-Intermediate System (IS-IS)
• ISO standard
• administrativna distanca 115

42
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

21
OSPF - Open Shortest Path First
• OSPF istorijat

OSPF poruke
• 5 različitih tipova
enkapsulirane u IP
• na L3 nivou:
– protocol type: 89
– multikast: dst adrese
224.0.0.5 i 224.0.0.6
• na L2 nivou:
– multikast: dst adrese
01-00-5E-00-00-05 i
01-00-5E-00-00-06

43
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF poruke
Tipovi OSPF poruka
• Hello
– otkrivanje suseda i uspostavljanje direktnih suseda (adjecency)
• DBD – Database Description
– služi za usaglašavanja (sinhronizaciju) LS baza podataka (LS database) između
direktnih suseda
• LSR – Link-State Request
– zahteva specificirani Link-State podatak iz LS baze podataka
• LSU – Link-State Update
– šalje Link-State podatak iz LS baze podataka, zahtevan putem LSR poruke
• LSAck – Link-State Acknowledgement
– potvrđuje prijem ostalih tipova poruka

44
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

22
Hello poruke
• RID (Ruter ID) – jedinstveni identifikator rutera koji će se javljati u LSA i
LSDB
– najveća IP adresa interfejsa, ako nije konfigurisan loopback (logički) interfejs
– najveća IP adresa loopback interfejsa, u suprotnom
• Hello poruke – uspostavljanje susedstva između rutera

45
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Hello poruke
• Da bi ruteri postali susedi, moraju da oglašavaju iste parametre:
– IP adrese mreža (IP broj i masku)
– hello interval – period oglašavanja Hello poruka
• default:
10 sek na serijskim i broadcast multi-access vezama,
30 sek na NBMA (Non-Broadcast Media Access), npr. Frame Relay
– dead interval – vreme za koje izostanu
Hello poruke, nakon čega se raskida
susedstvo i veza proglašava
neoperativno (down)
• default: 4 x Hello interval
– Area ID – broj oblasti
– Autentifikacija (ako se koristi)
– ostali parametri
stab area flag

46
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

23
Uspostavljanje susedstva
Bidirekciono uspostavljanja susedstva putem Hello poruka
Prolazi se kroz sledeća stanja:
• Down - početno stanje
• Init – nakon podizanja interfejsa, spremni za slanje Hello poruka
• 2-way – uspostavljeno susedstvo, uz sledeće uslove:
– ruter koji je primio Hello poruku prepoznao je svoj RID u polju koje lista sve susede
(List of Neighbors)
– usaglašeni su svi parametri – isti su na obe strane

47
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Razmena informacija o mrežama


Susedi razmenjuju informacije o mrežama (LSA) i prolaze kroz sledeća stanja:
• ExStart
– razmenjuju se prazne DBD poruke (Database Description)
– ruter sa većim RID postaje tzv. Master, a ruter sa manjim RID postaje Slave
• Exchange
– ruteri razmenjuju DBD poruke koje sadrže kratke informacije (opise) o svim LSA
koje poseduju, ali ne i kompletne LSA podatke
– prvo šalje Master, a onda Slave
• Loading
– ruteri porede dobijene opise LSA, sa LSA u svojim LS bazama (LSDB)
– ako neki LSA nedostaje, ruter će da zahteva slanje kompletnog LSA od svog
suseda - LSR paket (Link State Request)
– drugi ruter šalje zahtevani LSA u SLU paketu (Link State Update)
– uspešan prijem paketa se označava slanjem LSAck paketa (Link State
Acknowledgement)
• Full adjacency
– završno stanje koje označava da su susedni ruteri razmeni sve potrebne LSA
– LS baze podataka su istovetne (sinhronizovane) 48
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

24
Razmena informacija o mrežama
• Primer

49
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Uspostavljanje susedstva u multiaccess


mrežama
• Pet vrsta mreža na kojima radi OSPF
– Point-to-point – npr. serijske veze
– Broadcast Multiaccess - npr. Ehternet
– Nonbroadcast Multiaccess (NBMA) – npr. Frame Relay
– Point-to-multipoint
– Virtual links
• Multiaccess mreže
– više od dva rutera povezano na istu mrežu
• broadcast – Ethernet
• nonbroadcast – Frame Relay

50
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

25
Uspostavljanje susedstva u multiaccess
mrežama
• Svi ruteri učestvuju u razmeni Hello poruka
• Svako-sa-svakim ?
• Problemi:
– skalabilnost - broj parova suseda raste sa kvadratom broja rutera - n(n-1)/2
– intenzivna komunikacija - flooding

51
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Uspostavljanje susedstva u multiaccess


mrežama
• Treba izbeći direktno susedstvo (adjacency) svako-sa-svakim !
• Rešenje:
– DR - Designated Router - cetralni ruter
– BDR – Backup Designated Router – rezervni centralni ruter
– Ostali ruteri se označavaju sa DROthers
– jedino DR i BDR uspostavljaju direktno susedstvo sa ostalim ruterima - manji broj
suseda (adjacency)
– razmena SLA se sprovodi preko DR

52
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

26
Izbor DR i BDR u multiaccess mrežama
• “Prioritet” – vrednost koja predstavlja prioritet pri izboru DR i BDR
– broj od 0 do 255
– dodeljuje se interfejsu rutera
– veća vrednost označava veći prioritet
– vrednost 0 označava da ruter ne učestvuje u izboru za DR i BDR
• Pravila izbora DR i BDR
– ruteri u Hello poruke, pored RID, postavljaju i svoje prioritete
– ruter sa najvećim prioritetom postaje DR
– ruter sa sledećim najvećim prioritetom postaje BDR
– u slučaju da su prioriteti isti, gleda se najveći RID za izbor DR i BDR

53
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Izbor DR i BDR u multiaccess mrežama


Primer:

komanda
show ip ospf neighbor

54
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

27
Izbor DR i BDR u multiaccess mrežama
• DR i BDR prestaju da vrše ove funkcije jedino u sledećim slučajevima:
– ruter prestane da radi (“padne”)
– multiaccess interfejs rutera prestane da radi
– OSPF na ruteru prestane da radi
• Novododati ruteri neće izazvati promenu DR i BDR bez obzira na njihove
prioritete ili IP adrese
• Kako uticati na izbor DR i BDR (treba da budu ruteri većih performnasi) ?
– najpre njih uključiti, a zatim sve ostale
– ugasiti multiaccess interfejse na svim ruterima, a zatim najpre uključiti interfejse
na željenom DR i BDR, a zatim sve ostale

55
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Izbor DR i BDR u multiaccess mrežama


Primer:
• Inicijalno stanje, svi ruteri
imaju iste prioritete:
DR – C, BDR – B
• Ruter C se isključuje:
DR – B, BDR – A
• Dodaje se ruter D
sa najvećom IP adresom:
DR – B, BDR – A
• Ruter C se ponovo uključuje
(nije prikazano):
DR – B, BDR – A
• Ako padne ruter A,
BDR postaje ruter D

56
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

28
Razmena informacija u multiaccess
mrežama
• DROthers ruteri šalju LSA na
multikast adresu 224.0.0.6 (AllDRouters)
(na slici ruter R1)
• DR i BDR ruteri “slušaju” saobraćaj na
AllDRouters multikast adresi i primaju LSA
• DR šalje unikast LSAck do rutera koji je
poslao LSA (R1) (nije prikazano)

• Samo DR (ne i BDR) prosleđuje LSA paket


na multikast adresu 224.0.0.5 (AllSPFRouters)
• Svi OSPF ruteri “slušaju” saobraćaj
na AllSPFRouters multikast adresi i primaju LSA
• Svi OSPF ruteri šalju LSAck ruteru DR
(nije prikazano)

57
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF metrika
• Cena (Cost)
– metrika OSPF ruting protokola
– izvedena iz propusnog opsega veze - bandwidth
cena = 108 / bandwidth
– manja cena, veći prioritet
– propusni opseg se definiše na interfejsu rutera
• ona ne utične na stvarnu brzinu veze
• služi samo za određivanje cene veze

58
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

29
OSPF metrika
• default vrednost za serijske interfejse je 1544 kbps (T1 linija) nezavisno od
toga na kojoj brzini je veza uspostavljena

59
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF metrika
• Da bi se uspostavila željena metrika u OSPF mreži, potrebno je:
– definisati stvarne brzine na interfejsima, ili

– definisati konkretnu cenu na interfejsima

60
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

30
OSPF metrika
• Cena putanje do mreže – kumulativna cena svih linkova na putanji

61
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF Oblasti - Areas


Povezivanje oblast u dva nivoa hijerarhije:
• centralna oblast – Area 0, Backbone Area, Transit Area
• periferne oblasti – Area n, (n celobrojna vrednost) - povezane na Area 0

62
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

31
OSPF vrste rutera
Vrste rutera prema mestu i ulozi u oblasti
• ABR – Area Border Router – granični ruter između oblasti (centralne i periferne)
• ASBR – Autonomous System Border Router – granični ruter između OSPF
domena i nekog drugog ruting domena (npr. RIP2, ili eksterni ruting protokol)
• Internal Router – interni ruter koji pripada samo jednoj oblasti
• Backbone router – interni ruter koji pripada backbone oblasti

63
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF vrste LSA


Vrste LSA prema načinu oglašavanja u oblastima:
• Router Link – tip 1 (u ruting tabeli označene sa “O”)
– generišu ruteri, daju informacije o svim interfejsima i cenama
– propagiraju unutar jedne oblasti, ne prenose se između oblasti
• Network Link – tip 2 (u ruting tabeli označene sa “O”)
– generiše DR ruter - oglašava se multiaccess mreža prema drugim ruterima unutar
oblasti (ne na segmentu)
– propagiraju unutar jedne oblasti, ne prenose se između oblasti – intra-area
• Summary Link – tip 3 i 4 (u ruting tabeli označene sa “O IA”)
– tip 3 – informacije o lokalnim linkovima i mrežama, koje ABR iz jedne oblasti prenosi
kroz Area 0 i preko drugih ABR unose se u druge oblasti
– tip 4 – informacije o likovima koje se prenose do ASBR rutera
– Summary LSA nisu sumirane (agregirane), ali se može konfigurisati agregacija ruta
– Router link (tip 1) i Network link (tip 2) se u ABR pretvaraju u Summary link tip 3
• External Links - tip 5 (u ruting tabeli označene sa “O E1” i “O E2”)
– informacije o mrežama van OSPF domena, koje generiše ASBR i ubacuje OSPF
– dve vrste:
• O E1 – na metriku iz drugog ruting domena dodaje se OSPF metrika (kumulativna cena)
• O E2 – na metriku iz drugog ruting domena NE dodaje se OSPF metrika, nepromenjena u
svim oblastima 64
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

32
OSPF vrste LSA

65
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF vrste oblasti


Podela prema vrstama LSA koje primaju
• Standrad Area
– prihvata sve vrste LSA
• Area 0 (Backbone area) - centralna oblast kada ima više oblasti
– prihvata sve vrste LSA (kao standardna oblast)
• Stab Area
– periferna oblast, ne prima LSA tip 5 (E1 i E2)
– ABR ruteri automatski generišu i ubacuju u oblast default rutu, da bi saobraćaj
mogao da se šalje za rute van OSPF domena koje nedostaju (externa)
– Stab flag – mora biti postavljen na svim ruterima u Stub Area
• Totaly Stubby Area
– Cisco proprietary
– ne prima ni externe ni inter-area rute - LSA tip 3, 4 i 5 (IA, E1 i E2)
– samo lokalne rute unutar ove oblasti - intra-area rute
– ABR ruteri automatski generišu i ubacuju u oblast default rutu, da bi saobraćaj
mogao da se šalje za rute u drugoj oblasti (summary) i van OSPF domena (external)
– Stab flag – mora biti postavljen na svim ruterima u Totaly Stub Area
– no-summary komanda se postavlja na ABR ruteru, koja određuje Totaly Stub Area
• Not So Stubby Area (NSSA) – Cisco proprietary
66
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

33
OSPF vrste oblasti

67
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Virtualni linkovi
• Virutualni linkovi – mogućnost stvaranja logičkih veza (tunela) do ABR-a
kroz neku drugu oblast (transit area)
• Dve vrste primene:
– povezivanje periferne oblasti na backbone oblast kada ne postoji direktna fizička
veza

– povezivanje dva razdvojena dela


mreže u istu oblast (čak i backbone oblast)
npr. usled spavanja dva OSPF domena

68
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

34
OSPF – primer konfiguracije
1. korak - Konfigurisanje OSPF procesa na Cisco ruteru:
R(config)#router ospf process-id
– process-id – broj od 1 do 65535, lokalno značenje samo na tom ruteru,
nezavisno od drugih rutera (može biti različito na drugim ruterima)

69
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

OSPF – primer konfiguracije


2. korak - Konfigurisanje mreža koje se oglašavaju u OSPF domenu
R(config-router)#network network-address wildcard area area-id
– network-address – IP adresa mreže
– wildcard – maska u inverznom obliku – vodeće nule, prateće jedinice !
– area-id – broj oblasti, globalno značenje, usaglašen na svim ruterima

70
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

35
OSPF – primer konfiguracije
Listanje ruting tabele:
R1#show ip route

71
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Redistribucija ruta
• Redistribucija ruta
– razmena ruta između različitih protokola rutiranja
• Kada postoji redistribucija
– jedan ruting domen učitava rute iz drugog
– ruteri u jednom ruting domenu znaju putanje do mreža iz drugog ruting domena
– postoji konektivnost i razmena saobraćaja
• Kako se sprovodi redistribucija za različite vrste ruta:
– connected rute
• automatski se redistribuiraju ako su konfigurisane unutar ruting domena (komanda
network kod cisco rutara)
• manuelno konfigurisanje redistirbucije
– sve ostale rute zahtevaju manuelno konfigurisanje redistirbucije iz jednog u drugi
ruting domen
• statičke rute, RIP, OSPF, IS-IS, BPG, EIGRP itd.

72
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

36
Distribucija ruta
Primer bez distribucije ruta
• nema razmena ruta
između različitih
ruting domena
• nema konektivnosti
i razmene saobraćaja

73
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

Literatura
• CCENT/CCNA ICND1,
official exam certification guide,
Wendell Odom, Cisco Press, 2008

• CCNA curriculum, Cisco

• Building Scalable Cisco Networks,


Catherine Paquet, Diane Teare, Cisco Press, 2001

• www.wikipedia.org

• Sam Halabi - OSPF Design Guide, Cisco Press


– HTML: http://relcom.net/CURS/OSPF/1.html
– PDF: http://www.nada.kth.se/kurser/kth/2D1490/03/papers/OSPF_Design_guide.pdf

74
ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku

37

You might also like