Professional Documents
Culture Documents
Pol SERIZJE:
- Talisman – slika nastala na pakli cigareta, veli~ine dlana. Pejza`, put, jezero, ku}a, slika
nastala u toku jednog razgovora Gogena i Serizjea. Slika se mo`e gledati sa razli~itih
strana, a bilo je va`no da se boja mo`e naneti ~ista iz tube, ne mora se me{ati niti koristiti
sa belom. Slika ne mora deskriptivno ponoviti vidljivi svet, ona nije samo neposredna
ilustracija. Crveni put, okolo jezero, plava kuca... Boja ovde deluje na emocije, nije samo
imitacija vidljivog sveta. (Aristotel je zahtevao da se imitira (mimezis), ali sada taj princip
otpada)
Pol GOGEN:
- Vizija posle propovedi – Slika nastala kao manifest svaga {to se de{ava. Insistirao je na
~istoj, ravnoj povr{ini. Crveno je jedan nedefinisan prostor, vizija je odvojena
dijagonalom, `ene predstavljaju jedan vidljivi deo sveta, a iznad je borba jakova sa An|
elom – scena iz snovi|enja, sve je u jednoj slici na ravnoj povr{ini. Jakov i An|eo su skoro
na glavama `ena, lebde u prostoru. Prime}ujemo ~istu, ravnu povr{inu i matemati~ku
preciznost.
Za Gogena i ostale savremenike va`nu ulogu imala je japanska grafika. 1890 god.
de{ava se velika izlo`ba koja je doprinela dvodimenzionalnom shvatanju prostora..
Gogen je prvi oti{ao na jug Francuske da bi upoznao primitivne korene Francuske
umetnosti (vitra`). Klju~na slika iz tog perioda je `uti hrist. Gogen propagira gledanje
srednjovekovnog slikarstva, vitra` predstavlja naj~istije boje opasane i zaustavljene
crnom konturom. Metod razdvajanja boja crnom konturom se naziva kloazonizam.
Emil BERNAR:
Jedan od Nabista, dobro informisan slikar koji prvi koristi kloazonizam i smatra da je
Gogen to preuzeo od njega, te su se oko toga sporili (istori~ari su pripisali tu metodu
Gogenu)
Moris DENI:
- April – delo puno simbolike, Deni se divio Pivi De [AVANU (Ribar) i usvojio je kolorit
Fra AN\ELIKA. Nama analize prostora, povr{ine sa belim refleksima. Vidimo `ene u
belom na zelenoj pozadini i plava reka pozadi. DENI je najve}i teoreti~ar moderne
umetnosti, a smatra da je slika jedna povr{ina pokrivena bojama.
Sezan je zahtevao od slike harmoniju paralelnu prirodi, ne mora ponavljati prirodu. Ovde
je nagla{en dekorativni kvalitet. DENI se bavio primenjenom umetno{cu, scenografijom
itd.
Pjer BONAR:
Eduar VIJAR:
Javlja se krajem 19-og i po~etkom 20-og veka. Nastaje po~etkom prvog svetskog rata.
To je stil koji se raspoznaje u ~itavoj Evropi, ali pod razli~itim nazivima.
GIMAR (Francuska):
Veliki arhitekta, dizajnira sve ulaze u metro stanice u Parizu. Pariz 1900 god. treba da
postane svetska prestonica. Odr`ava se ''Svetska izlo`ba''¸ na ovoj izlo`bi ina~e
u~estvovala je i Srbija, predstavnici su bili \or|e Jovanovi} i Paja Jovanovi} – nagrada za
Du{anov Zakonik.
- Ajfelov toranj – uradjen 1899 god., samo od gvo`|a.
- Metro – 1900 god., dizajnira ga u duhu novog stila, sve je od livenog gvo`|a i stakla,
stilizovano i izuvijano (svetiljke, dr`a~ i natpise za metro dizajnirani kao neke d`inovske
biljke).
GIMAR je jako voleo i poznavao botaniku i biologiju (teoriju ^arlsa Darvina). Ima
istra`iva~ki odnos prema prirodi.
Osim livenog, za secesiju je tipi~no i kovano gvo`|e koje se lako oblikuje.
Karakteristi~na je i upotreba najrazli~itijih plo~ica od majolike.
- Hotel - GIMAR je projektovao sve – od stolice do dr`a~a za ~a~kalice i salvete.
Francuzi su prednja~ili u oblikovanju najrazli~itijih ku}nih predmeta, kao na primer
GIMAROVA:
- Tifani lampa – sa irisima
- Stona lampa – pe~urke, oko 1900 god. koju je projektovao GALE – ~uveni francuski
staklar. Nasledio je od oca fabriku i odlu~io sve da promeni... Sve radi po ugledu na
prirodu. Veliki pronalaza~, izmislio je i razli~ite staklene smese.
Rene LALIK:
Jo{ jedan poznati francuski slikar, kao i veliki dizajner nakita, ne samo od zlata, nego i
od razli~itih stakli}a, koristi ~ak i krlju{ti od riba.
Gustav KLIMT:
Jozef HOFMAN:
- Vila Stohlet – projektovao sve u njoj, od pribora do same zgrade, sve je u jednom duhu.
KLIMT je u terpezariji uradio friz. Koristi zlatne listi}e. Koristio je komadi}e stakla u
svojim zidnim slikama, koje zato izgledaju kao mozaici. To nije slu~ajno, radio je kao
dekorater u severnoj Italiji, tamo je video Ravenu i Vizantiske mozaike {to mu je
poslu`ilo kao inspiracija.
NAJAVA EKSPRESIONIZMA
Francuski slikar i grafi~ar, veliki majstor litografije. Jedna vrsta autodidakta. Jo{ kao
dete imao je nesre}u da padne sa konja i ostane bogalj te kao takav nije mogao da
pose}uje zvanicne {kole. Fizi~ki je bio odvratan kepec ali i umetnik izvrsnog talenta koji
je vodio raspusan `ivot po no}nim lokalima Pariza. Kao nenadma{an crta~ umeo je da s
malo poteza zabele`i brz pokret ili do~ara atmosferu.
Pripadao je bogatoj plemi}koj porodici i zahvaljuju}i naporima svoje okoline privatno
je u~io crtanje u klasicistickom stilu. Kada je sazreo odlu~io je da njegov tematski
repertoar ostane klasi~an tj. slika prijatelje, prati savremenike, slika portrete i zabave po
no}nim restoranima, cirkusima... uglavnom pojave na margini klasicnog dru{tva.
Veliki poklonik DEGAA i njegovih slika. Uzori su mu bili ENGR i DEGA a sa druge
strane bili su mu poznati radovi impresionista (od njih nasle|uje samo ljubav prema
japanskim drvorezima i svetlu boju, ali on koristi no}no osvetljenje).
- Igranka u kafeu – Slu~ajna i fragmentalna kompozicija. Ose}aj za krupni kadar
(njegov do`ivljaj) bio je fantasti~an. Na slici vidimo anonimne osobe i prijatelji, za
razliku od Emila Zole on ne `eli da kritikuje drup{tvo, ne iznosi svoj sud, ali dobro i
pa`ljivo iskazuje svoju emociju. Ljudi na slici su odsutni, zato ih ~esto slika sa le|a ili iz
profila. Liniju koristi sa velikim ume}em, koristi je i onda kad koristi boju. Smelo koristi
najrazli~itije tehnike i me{a ih. ^esto slika male formate na krilu, na kartonu...
- Guli ulazi u Mulen Ru` – Guli je njegova prijateljica, igra~ica i od nje pravi veliko
ime. Vrlo izazovna, mo`da ~ak i nepristojna poza.
- U Mulen Ru`u – dosta podse}a na DEGAOVU „^a{u Apsinta“. Ipak ovo delo nije
impresionisti~ki ise~ak `ivota. LOTREK kroz veselu povr{inu prizora posmatra
nemilosrdno o{trim okom, kako izvo|a~e tako i same goste, uklju~uju}i i sebe. On je onaj
mali bradati ~ovek pored jedne vrlo visoke osobe u dnu odaje.
PLAKATI:
- Bal u Mulen Ru`u – litografija, vrlo komplikovan proces koji LOTREK brzo savladava
(jedan od prvih koji ovu tehniku koristi za plakat). Uvodi figuru (ranije je na plakatima
bio samo tekst), {to dovodi do revolucije u oblasti plakata. On komunicira vizuelno a ne
tekstom, koristi intezivne boje (crvenu, crnu, `utu, plavu). Za `ivota je uradio malo
plakata, oko 32 komada. Samo za pijatelje...
- @ana Avril – ra|en na japanski na~in, divan – odjek tada aktuelne secesije.
U njegovim plakatima se ~esto sre}u karikature.
- Kafe Ambasador – plakat kao uzor jednostavnosti i ubedljivosti. Smelo i sasvim novo
vizuelno sredstvo, ulazi u kategoriju umetni~kog dela.
- Mej Milton – isto ra|en na japanski na~in, jako redukovanim sredstvima govori jednu
poruku.
Lotrek koristi potpis u duhu japanskog pe~ata. Njegovo delo nije pobu|ivalo nikakvu
pa`nju savremenika, nakon njegove smrti njegova porodica u rodnom Albiju osniva
Fondaciju Tuluz Lotreka.
FOVIZAM
Slika ili bilo koja druga kompozicija je samo povr{ina. To je bio stav Pola GOGENA o
sintetizmu, slika - ravna, dvodimenzionalna povr{ina. Iskustvo egipatske umetnosti
(GOGEN) i sna`an uticaj japanske umetnosti. Nova zna~enja i upotreba boje, dolazi do
razbijanja formi.
Slika nema za uzor stvaran i vidljiv svet, okre}e se samoj sebi, klju~noj sadr`ini.
Usvajaju se ideje SEZANA i Van GOGA. Fovizam najpre insistira na kvalitetima boje.
Van GOG je rekao: „Pre nego {to naslikam ono {to vidim, `elim da naslikam ono {to
ose}am“. Ovakvi stavovi bili su naro~ito primamljivi nakon organizovanja velike izlo`be
Van GOGA u Parizu, kada je ovaj umetnik rehabilitovan.
1905 god. odr`ava se jesenji salon na kome izla`u umetnici inspirisani predhodnom Van
GOGOVOM izlo`bom. Svi predstavnici se pojavljuju na salonu. Zajedno rade od 1905 do
1910 god. Nisu imali ni manifest ni program. Zato se Fovisti ne smatraju za pokret, ve}
za {kolu, povezuju ih isti stavovi, ideje i prijateljstvo.
Foviza, je dakle slikarski pokret ponikao u Francuskoj 1905 god. a ime je dobio po
revolucionarnom stavu svojih predstavnika (fovizam-divlja{tvo). Naglo je prekinuo
naturalisti~ku tradiciju i svesno je deformisao modele koje je uzimao iz prirode slu`e}i se
~istim bojama. Uticao je na slikare u celoj Evropi. Glavni predstavnici su MATIS,
MARKE, VLAMENK, DEREN i dr.
Anri MATIS:
Francuski slikar. Studirao prvo u Parizu. Na slikarstvo prelazi 1890 god. nakon {to je
pro~itao jednu raspravu o umetnosti. Upisuje se u MOROOV atelje i poha|a akademije.
Sa naturalisti~ke tehnike koju razvija pomo}u chiaroscura (odnos svetlosti i boja) prelazi
na gotovo zvu~nu upotrebu ~iste boje. Vremenom njegova boja postaje jasnija i
individualizira se sve vi{e sa slikom tj. postaje direktno sredstvo kreacije.
Najstariji u grupi fovista, tada ima ve} tridesetak godina. Ve} ima desetogodi{nje
iskustvo u traganju u slikarstvu. Na po~etku je bio vezan za neoimpresionizam, jedno
vreme tako i radi ali ne zadugo, pod uticajem je Pola SINJAKA.
Susre}e se sa delima Pola GOGENA koje je ovaj radio na Tahitiju, zadivljen je
~isto}om kolorita i jednostvnim re{enjima. Bio je kolekcionar japanskih drvoreza.
Prou~ava i SEZANA, vrlo rano kupuje jednu od verzija SEZANOVIH kupa~ica i ne
odvaja se od ove slike do kraja `ivota, ~ak i u najve}oj bedi, pred samoubistvo. To je
slika koja mu je otvorila neka nova iskustva. Dugo je razmi{ljao o slici. Ina~e je otvoren
za nova re{enja. Bio je dakle vo|a ove grupe, po{to su svi ostali bili jako mla|i. Izlo`ba je
bila tako napravljena da su slike visile po zidovima salona, a u sredini prostorije bila je
postavljena jedna klasi~na statua. Kriti~ar Vozel je na to rekao: „Donatelo me|u divljim
zverima“ Inace fovel zna~i divlja `ivotinja – fovisti.
Izvori MATISOVE poetike bili su orijentalna umetnost, crna~ka skulptura i persijska
keramika. U~estvovao je i na izlo`bi secesije u Berlinu. Bavio se jo{ i scenografijom i
grafikom. 50-ih god. pomo}u grafike otkriva upotrebu decoupage (dekupa`) kojom iz
akvarel-papira re`e slike veoma ~iste boje.
- Madam Matis 1 – bila je na salonu. Motiv je sasvim tradicionalan. Fovisti prihvataju
standardni tematski repertoar (mrtve prirode, pejza`e, portrete). Boja nije deskriptivno
upotrebljena, ona dobija novi intezitet. Prostora nema. Na slici je najva`niji {e{ir koji je
prilika da se poka`e kako boja ima autonomnu, nezavisnu funkciju. Senke na licu su
debele tamne linije (kloazonizam). Matis to preuzima od GOGENA i Nabista. Boja je
~ista, povr{inski naneta, pa oblikovana tamnim konturama.
- Madam Matis 2 – Portret sa zelenom crtom. Bio je najsmeliji od svih fovista. Podse}a
fizionomijom na japanku. Postoji razlikovanje svetla. Dve polovine lica razli~ito su obra|
ene. Zelena crta deli sliku na dve simetri~ne polovine, kao da se radi o dve `ene, dva
raspolo`enja i karaktera. Na ovom portretu zelena crta je nose}i stub, konstrukcija. Kako
nema prostora na slici, on slobodno (prvi put) pravi novi tip portreta. Sam portret je
zapostavljen, boja je dominantna (velike ~iste, bojene povr{ine). Da bi definisao
povr{ine on ih uokviruje debelom tamnom konturom. Boja ide direktno iz tube, pa se
razmazuje po platnu, jako je postojana.
On unutra{nje do`ivljaje izra`ava spontano i smelo. MATIS je slobodu izraza usvojio
od Gistava MOROA, misli se da je jedna grupa slikara bila u njegovom ateljeu. Bio je
veoma liberalan profesor na akademiji (@or` RUO je tako|e bio kod njega u ateljeu).
Moris De VLAMENK:
Suprotan slikar od MATISA. Dok je MATIS prou~avao staro, VLAMENK veruje u
~ist slikarski instikt. Njegova noga nikad nije kro~ila u Luvr. Toliko je slobodan da mu je
bilo `ao {to njegov prodavac kod koga je kupovao boje nije imao jo{ intenzvnije boje.
- Bato Lavoar – Ovo je ~itav grad, deo Pariza kraj Sene. Naslikan 1905. god.
VLAMENK je imao jeftin atelje u baraci. Njega ne interesuje prostor ve} boja. On
slobodno sla`e boju, kontura je tamno plava ili tamno ljubi~asta. Slika ku}e na selu.
VLAMENK je `iveo alternativnim `ivotom. Bio je biciklista, violinista, svirao je i zara|
ivao po kafeima.
Bio je neobi~an i po pona{anju. Nosio je kravate od drveta koje sam pravi u boji. Sam
kolorit nije bitan, ve} vatromet boja. Sve je pot~injeno koloristi~kom tretmanu, nema
planova niti analize prostora.
Slikari ipak ne mogu neiscrpno tro{iti svoj talenat. VLAMENK napreduje prvih 10
god. i posle stagnira. Za razliku od njega MATIS usavr{ava svoje slikarstvo. Radio je
samo jedan period po ideji fovista.
Andre DEREN:
DEREN je kao sasvim mlad prihvatio fovizam. Radi kompoziciju sa figurama i bira
razli~ite ta~ke posmatranja.
- Grupa – Ignori{e anatomsku preciznost. On ne po{tuje koherentnost tela (ruku oblikuje
na vi{e na~ina). Ponovo tamna kontura.
- Obala Sene – Ovde postoji prostor. Njegova dubina je odre|ena logikom linearne
perspektive. Ose}a se ritam drve}a.
Jezik slike su: linija, povr{ina, ritam. Sve je izlomljeno, mozai~ne strukture.
Raul DIFI:
@or` BRAK:
@or` RUO:
Nije isklju~ivo vezan za fovizam. Obnavlja religioznu umetnost 20-og veka. U~i kod
Gistava MOROA. Bio mu je najomiljeniji u~enik. On je priu~en slikar koji radi poznate
teme (aktovi, portreti) i religiozne teme. Ku}a Gistava MOROA je muzej a RUO je bio
ina~e njegov prvi kustos.
RUO je majstor linije, pona{a se slobodno u odnosu na formu.
- Tri akta – Rade}i na ovoj slici on analizira tri razli~ita tela ne dovodeci ih u me|usobnu
komunikaciju.
- Glava Hrista – Bojom i linijom poku{ao je izraziti sebe. Ovo je jedan od najpotresnijih
portreta Hrista. On ovim portretom pokazuje svoj odnos prema patnji i bolu. RUO smatra
da se lo{e moralno vladanje ~oveka vidi na njegovom licu, da ljudi trpe i fizi~ke
deformacije.
- Tri studije – Zdepaste figure, nalik Sumerima. RUO zanemaruje ~injenice i smatra da
su ovo korumpirani povr{ni ljudi. Usvaja od LOTREKA fragmentalni kadar. Intenzivna
mu je boja, ima tamne debele konture (Petar KONJOVI] mnogo prati RUOA i usvaja
neke njegove ideje).
RUO isti~e da je on prona{ao odnos crvenog sa crnom konturom tako {to je gledao
vitra`e.
- Portret gospodina X – Odnos prema modelu je u prvom planu
- Stari kralj – RUO radi slike godinama (ima debele namaze bojom). Slabo sara|uje sa
trgovcima. Kralja radi vi{e od 20 god. Time se posti`e ekspresivnost slike. Kralj kao da je
li~nost iz svetog pisma. ^vrsto je stegao {aku u kojoj dr`i ne`an cveti}. RUO, usvajaju}i
tehniku vitra`a i religiozne teme, `eli da obnovi religisku umetnost 20-og veka. Crkva me|
utim nije spremna da naru~i bilo {ta od ovako ekspresivnog umetnika.
On radi vitra`e za male kapele, a vatikanski muzej kasnije otkupljuje neka dela. On je
`eleo da spali mnoga dela, i jeste spalio mnogo toga.
- Jovanka Orleanka – Hrist se pojavljuje u ambijentu modernog Pariskog kvarta. Sasvim
disproporcionalno, u dno slike stavlja crkvu. Sve je prenagla{eno. Sunce je npr. zlatno-
`uto.
RUO je obele`io prvu polovinu 20-og veka i trudi se da napravi novi, svojstven stil.
Svi umetnici su vodili ka tome da se slika na autonomnim zakonima.
Grupa MOST je osnovana je 1905 god. Za sredi{te je imala Nemacki grad Drezden.
Nisu postojale direktne veze izme|u Nema~kih i Francuskih umetnika iako su bili vrlo
sli~ni, a do toga je dovelo to {to su imali iste uzore i izvore, npr. GOGEN, japanska
umetnost i naro~ito ideja da se napusti model tradicionalne umetnosti.
Francuski ekspresionisti su se vi{e zanimali formom nego temama, crte`om, prostorom
na slici a pre svega bojom (formalna revolucija). Dok grupa MOST, nasuprot njima,
insistira na novom sadr`aju.
U Nema~koj je bila sna`no rasprostranjena ideja Ni~ea da je BOG MRTAV, naro~ito u
umetni~kim i intelektualnim krugovima. Zavladao je jedan nihilizam. Tada se udru`uje
grupa umetnika koji zastupaji iste ideje. Mislili su da je bolje da deluju kao grupa a ne
kao pojedinci. ^inili su jedno jezgro vrlo obave{tenih i imu}nih mladih ljudi iz
dobrostoje}ih porodica, uglavnom su studirali arhitekturu ili likovnu akademiju, ali
napu{taju fakultete smatraju}i da }e vi{e nau~iti sami. Pored Ni~ea, veliki uticaj je imao
i Frojd (podsvest, iracionalno).
Grupa MOST ima simboli~an naziv. @ele da premoste krizu i naprave jedan „most“ ka
modernoj umetnosti i novoj slici, uz pomoc uzora – GOGENA, Van GOGA, MUNKA...
Oni nisu imali manifest, samo proglas urezan u drvorezu, koji je uradio HEKEL. Na
njemu je pisalo: „Grupa umetnika koji streme novoj umetnosti” ( koja }e odgovarati
savremenom `ivotu, ne odbacuju}i staro iskustvo). Drvorez je u nema~koj umetnosti
tradicija (DIRER), neka vrsta etnolo{kog obele`ja. Oni se vra}aju drvorezu, ali na jedan
noviji na~in, to vi{e ne li~i na goti~ki drvorez. Inspiraciju tra`e u primitivnom izrazu
(GOGEN). ^ovek koji nije optere}en evropskom kulturom (slobodniji u izrazu). Oni su
dela primitivne umetnosti videli u Drezdenskom muzeju afri~ke umetnosti (kolonije).
Grupa MOST je negovala razli~itost u disciplinama (grafika, slikarstvo, ilustracije),
ono {to ih razlikuje od drugih grupa je to {to su bili jako dobro organizovani (izlo`be,
sistem ~lanova, donatora). [ire svoje ideje i organizuju zajedni~ki rad u zajedni~kom
prostoru. Grupa je {iroko poznata sve do I svetskog rata kada se sasvim raspada.
Erih HEKEL:
Obnavlja tehniku drvoreza, bio je odlican grafi~ar. Vidi se veliki uticaj MUNKA.
U~inio je da drvorez postane jedna samostalna tehnika oslobo|ena narativnosti – deluje
samo bojom i crte`om.
- Drvorez – Pokazuje kako je izgledao katalog koji je pravio za Kihnerovu izlo`bu.
- Devoj~ica – Jedna od onih koje su jo{ od rane mladosti na ulici. Uzimali su samo takve
modele (nekad bi se one samo u njihovim ateljeima mogle ugrejati). Pojave koje je
dru{tvo `elelo da pre}uti. Oni otvoreno govore o moralnom padu nema~kog dru{tva, ~ak
namerno i preteruju. ^isto beloj povr{ini (devoj~ica), on suprotstvalja jedan ~ak
renesansan predeo (prikazan naravno na jedan sasvim novi na~in). Namerno prese~en
kadar.
- Le`e}i akt – Linorez, ovoj tehnici koja nikada nije imala neke velike popularnosti, daju
novu vrednost, rado su je koristili. Jedna varijacija plave sofe jedna plava povr{ina
uokvirena crvenom. Nema nagove{taja prostora.
Maks PEK[TAJN:
Oto MILER:
Najmanje agresivan od svih ~lanova grupe MOST. Rado je radio kupa~ice i `ivotinje.
Nekad su mu slike ~ak i dosadne jer koristi isti motiv u razlicitim kompozicijama.
Emil NOLDE:
Pridru`uje se grupi na njihov zahtev, on je tada imao ve} 40 godina, ali prihvata
saradnju sa njima (idejna srodnost). Smatrao da se ideje ekspresionizma mogu bolje
predstaviti ako se izlo`e u grupi. On je umetnik izrazite individualnosti, mo`da kao RUO,
insistirao na vra}anju religioznoj umetnosti (reakcija na Ni~ea). NOLDE je naro~ito
stekao to ube|enje posle svog velikog puta (od Nema~ke do Pacifika) sa ekspedicijom
koja je prou~avala `ivot ljudi od Pacifika do Sibira. Bele`i razli~ite no{nje, obi~aje...
Sti~e uvid u veru, u to da je ~oveku jako potreban bog, vera u duhovnost, u nematerijalni
svet. Govorio je: „Ako nema boga, treba ga izmisliti“.
- Sveti duh dolazi kod apostola – Scena kada duh dolazi kod apostola da bi mogao da
propoveda veru. Gust namaz boje i intenzivan kolorit, direktno iz tube.
- Tajna ve~era – 12 apostola, deformisan odnos prema Hristu i ~itavom u~enju. Apostoli
kao pijanci, Hrist je u centru, izdvaja se belom ko{uljom i crvenim d`emperom
(stradanje) i dr`i pehar (po bibliji) i naravno ima u`asavaju}i bol na licu. Drugi likovi su
podmukli, prevarantski. Apostole pokazuje u jednom drugom svetlu, ne kao ljude ravne
Hristu, ve} kao gre{nike (sa maskama).
- Stuzana i starci – Telo ove lepotice je jako deformisano kao i lice. NOLDE, kao i RUO,
`eli da ka`e da se duhovno posrtanje odra`ava i na fizi~ki izgled. Starci su prikazani kao
mornari. Dobro je poznavao velike luke u kojima je mogao videti taj moralni pad
dru{tva.
Grupa MOST utrla je jedan smeo novi put, govorili su na jedan vizuelno novi na~in, sa
novim temama (zabranjenim temama). To je jedna od najtragi~nijih grupa u istoriji, jer sa
dolaskom Hitlera, Grupa MOST progla{ena je degenerativnom grupom. Pravi se izlo`ba
degenerativne umetnosti da se poka~e {ta to nije dobro u nema~koj umetnosti i njihova
dela se prodaju {akom i kapom u bescenje (1939. godine).
AUSTRIJSKI EKSPRESIONIZAM
Ekspresionizam se sa Nema~kim paralelno javlja i u Austriji. Austija je do I svetskog
rata bila policijska dr`ava. Sistem birokratije bio je neverovatno slo`en i razvijen. Sve je
funkcionisalo pod jednom lupom nadzora. Ovi umetnici smatrali su da je to
neprihvatljivo.
Oskar KOKO[KA:
Egon [ILE:
Kao mlad dolazi u atelje Gustava KLIMTA. Policija je spalila veliki broj njegovih
crte`a i dela jer su ga prijavili da je slikao golog mladi}a. Posle toga [ILE poku{ava da se
oporavi. Putuje po selima, susre}e se sa malim kapelicama i nalazi sebi inspiraciju u
ovakvim motivima. Slika i malo raspe}e. Ekspesionisti~ka linija sve vi{e ja~a u
njegovom izrazu.
-Autoportret – ra|en 1922 god. Uticaj secesije vidi se po pozadini slike, ali sa druge
strane portret je deformisan, prenagla{en (o~i npr.), velika {aka. Apstraktan prostor
(skoro da ga nema). 2/3 bela, nedefinisana povr{ina. Ima se utisak da slika nije zavr{ena,
ali jeste.
- Ljubavnici – Te{ko se mo`e svrstati i u sliku ili u crte`, kombinovana tehnika. Boja i
linija. Vidimo nervoznu, o{tru liniju, boja je obavezno razre|ena (struktura tela, mesa),
krajnje melanholi~no i te{ko. Smele deformacije, postavlja se pitanje da li su to dva
mu{karca ili mu{karac i `ena. Dvostruki odnosi i do`ivljaji sveta, kao da razmi{lja o
ljubav i ima u podsvasti mr`nju – kao dva pola ljubavi.
- Slepa majka- Upoznaje devojku u koju se zaljubljuje. Po~etkom rata mora da je
napusti, za to vreme ona je ~ekala bebu. On koji za to vreme ne zna {ta }e se desiti slika
ovu sliku. Dete poku{ava da na|e dojku majke. Deformisan akt, ruke su u polo`aju kao da
moli. Pravi sliku na principu dekorativnog, povbr{inskog i narativnog. Inace `ena mu je
umrla od stra{nog gripa. Nisu do~ekali dete. Sam [ILE umire od kolere, koju dobija u
jednom ratnom logoru `elev{i da pobegne od rata.
- Krovovi –
KUBIZAM
@or` BRAK:
- Devojka koja sedi – Slika iz1909 god. Analiti~ki period kubizma, sinteza razli~itih
uglova, opa`anja, kao da umetnik kru`i oko predmeta. Figure se me|usobno preklapaju.
Predmet je analiziran, se~en, dematerijalizovan.
- Devojka koja svira – Nestaje i boja. Kubizam je boju sasvim ignorisao (sivo mrki
tonovi), ustuknula je pred formom. PIKASO je po{tovao matemati~ki princip
neoimpresionizma (u nano{enju boje). Ajn{tajnova teorija relativiteta: Prostor i vreme
kao krajnje relativne kategorije. Neki smatraju da je kubizam njoj teorijski sli~an, imaju
zajedni~ki do`ivljaj sveta i kosmosa (dematerijalizacija predmeta i prostora).
- Klarinetista – Dematerijalizovano do neprepoznavanja, na samoj ivici apstrakcije.
PIKASO je smatrao da slika ne mo`e da `ivi pez predmeta, iako su do{li do same ivice.
Do ovakvog rigoroznog eliminisanja i redukcije kubizam je do{ao vrlo naglo (za svega 3
god.) i to zahvaljujuci intenzivnom radu i BRAKA i PIKASA. Kubizam je otvorio i 4-tu
dimenziju – VREME.
Me|utim, mo`da su vrlo rano oti{li tako daleko te su se ipak vratili predmetu, realnosti
ali na jedan novi, bukvalan na~in. Unose komadi}e trske, tapeta i novina na sliku.
- Mrtva priroda: @ivela Francuska – Pojavljuje se kola`, jedna nova tehnika u koju se
unose stvarni materijali.
Do sinteti~kog kubizma slika je uvek imala jedan izolovani repertoar sredstava kojim je
bila odre|ena. Sada, sa kubizmom, slika vi{e nije ulje na platnu, ve} se pribli`ava
materijalnom svetu.
Huan GRIS:
Fernan LE@E:
Ma{inska estetika. Otkriva {ta je to lepo u ma{inama, {ta ma{ine mogu doneti
modernom slikarstvu.
VAJARSTVO KUBIZMA
Aleksandar ARHIPENKO:
Prvi pionir kubisti~ke skulpture. Ro|en je u Kijevu gde je i po~eo da studira ali je
studije nastavio u Moskvi. Kasnije ide u Pariz gde osniva svoju vajarsku {kolu.
U svojim najranijim radovima koji su bili ve} pod uticajem kubizma, koristi jedva
nagove{tenu geometrijsku strukturu koja celoj figuri daje ~vrstinu.
Kasnije otvara {upljine u masi figure potpuno menjaju}i istorijsku koncepciju skulpture
kao ~vrstog tela okru`enog prostorom.
On daje jo{ jedan doprinos primenjiju}i novu tehniku „kola` na skulpturi“, izra|uju}i
konstrukcije od razli~itog materijala. Takve su njegove mnogobrojen Medrano figure
koje su zna~ajne za nastaju}u tradiciju skulpture kao konstrukcije sastavljene vi{e od
prostora nego od mase. Ugledaju}i se na njih, PIKASO razvija svoje konstrukcije ili
asambla`e kako su se one zvale.
- Crni sede}i torzo – tipi~an primer njegovog ranog stvarala{tva.
- @ena koja sedi – Princip geometrizacije slobodno se koristi u skulpturi ne prate}i
anatomsku ta~nost. Izvajana figura pretvorila se u niz {upljina uobli~enih ~vrstim
odnosima.
- Reljef – Novi materijali, lim i drvo. Kubisti vra}aju boju skulpturi i to nije obi~na boja
nego vrlo intenzivna boja. Ona ima sasvim nezavisnu funkciju od volumena. Sa njom se
gubi tre}a dimenzija.
Slikar, vajar, dekorater i kerami~ar. Poreklom [panac. Otac PIKASA je bio profesor
umetnosti, te je tako on dobio umetni~ko vaspitanje. Otac je insistirao na njegovom
crte`u (ve} sa 15 god. imao je kompletno crta~ko obrazovanje). Ve`ba opa`anje i
vizuelizaciju. Otac mu donosi golubove kao modele (savladao je i mnoge grafi~ke
finese). Od rane mladosti `iveo je i radio u Parizu. Po~eo je kao postimpresionist, zatim
uz BRAKA osnovao kubizam. Pro{ao je kroz klasi~nu fazu, pa se ponovo vratio
kubizmu i pribli`io apstraktnoj umetnosti.
Pro{ao je kroz zvani~nu {kolu u Madridu. Za nedelju dana je uradio prijemni ispit koji
je ina~e trajao mesec dana, ali se ubrzo razboleo i nije zavr{io ni prvi semestar. Vratio se
ku}i i zaklju~io da mu i ne treba akademija i dalje nastavio da samostalno prikuplja
znanje. Kopira VELASKEZA (jo{ dok je bio u Madridu), ZURBARANA, RIVERU i dr.
Kod ku}e se kretao u boemskim krugovima gde se raspravljalo o nihizmu, Ni~eu i sl.
Do kraja `ivota je bio otvoren za razli~ite uticaje. Nazivali su ga RAFAELOM 20-og
veka. Gertruda [tajn ga naziva velikim sinteti~arem razli~itih stavova.
1900 god. dolazi u Pariz i slede}ih 4 god. savladava egzistencijalne probleme. U Parizu
`ivi boemski, u barakama, po kafi}ima, radi po ugledu na LOTREKA.
- Korida – Prvi radovi su mu u tradiciji ekspresionizma.
Trajala je od 1904 god. do 1906 god. ^est je posetilac velikih spektakala sa dosta ljudi
(Cirkus MEDRANO, Kabare i sl.). Dosta pose}uje Luvr, ali gleda radove po podrumima
kao {to su egipatska plastika, gr~ke vaze i skulpture i dr. Ni ru`i~asta faza ne odi{e
veseljem. Pikaso je i dalje usamljen, neizvesna sudbina, li~na i umetni~ka, slike ne idu...
U ovoj fazi nastaje njegovo ~uveno delo „Gospo|ice iz Avinjona“. To je bio nagli okret
ka kubizmu. Otkriva su{tinu predmeta, te`i ka trajnom i ve~nom kao {to je egipatska
umetnost.
Slede ANALITI^KI KUBIZAM koji je trajao od 1907 do 1912 god. i SINTETI^KI
KUBIZAM koji je trajao od 1912 god. do 1915 god. Teoreti~ari tog vremena su bili
Apoliner, Mesen`er... PIKASO u to vreme ne izla`e vi{e sa kubistima (kruta dogma).
Ceni svoj individualizam. Vidljiv svet se mora sa~uvati u umetnosti, bar na
asocijativnom nivou misli, tako da nije oti{ao totalno u apstrakciju. Tu se zaustavlja.
Mnogi misle da je najve}i doprinos moderni dao u svojoj kubisti~koj fazi. U vreme I
svetskog rata skroz napu{ta kubizam i okre}e se gr~koj skulpturi. U to vreme ide u Rim i
za jednog majstora baleta radi scenografiju za balet Parada. Odu{evljen je bio Pompejom
i Herkulanumom. U to vreme se `eni ruskom balerinom Olgom Koklovom koja mu ra|a
sina Pavla. Nikad nije prestajao da crta. Linija je bitno izra`ajno sredstvo, uvek u
momentima razmi{ljanja. Maks @akab je bio PIKASOV prijatelj i pesnik. @iveli su
zajedno u da{~arama lo`e}i pe} PIKASOVIM crte`ima. Imao je liniju sli~nu lepoti
ENGROVE linije. Meko te~e, slobodno sen~i, {rafira po svom senzibilitetu. Mo}
opservacije, hvata unutra{nji `ivot modela.
- Portret Stravinskog – Pikaso je ljubitelj muzike Stravinskog. Neposredan crte`, linija u
jednom dahu.
FUTURIZAM
Umberto BO^ONI:
\akomo BALA:
- Linija sile BO^ONIJEVE pesnice – Apstraktni sadr`aj koji je BALA poku{ao da
materijalizuje. Aluminijum, metal i boja. Boja ima va`nu ulogu, ta ideja dolazi iz
slikarstva i skulptura prihvata mnogo od tog progresa, insistira na deskriptivnom sadr`aju.
- Devojka `uri na balkon –
- Dinamizam psetanceta na lancu – Futuristi su puno gledali fotografiju i film i `ele da
naprave sintezu razli~itih stilova.
- Ruka violiniste – koristio je to zapa`anje. Futuristi su uticali na mnoge pravce, npr.
Orfizam (direktnim spajanjem). Giom Apoliner je dao nov naziv, Orfizam, jer se u ovom
slikarstvu potpuno odvaja od vidljivog sveta i ide u apstrakciju, kao u muzici (Orfej).
Boja na slici mo`e biti i forma i kompozicija i prostor. Boja ispunjava sve zahteve prema
slici, ona sama je slika.
\ino SEVERINI:
Karlo KARA:
- Milanski bife – konfuzni enterijer kafi}a. KARA je 1916 god. napustio futurizam (koji i
traje negde do 1916.godine). BO^ONI je bio mobilisan i poginuo je u ratu, a KARA sa
\or|om De KIRIKOM organizuje metafizi~ko slikarstvo.
MANIFEST INTERNACIONITA – kao disk na kojem se sve pretapa i kre}e. Slika
potpuno gra|ena od slova. LUSOLO ka`e: „muzika futurizma je buka“.
Rajmond DI[AN:
Jedan od prvih Kubisti~kih vajara. Poginuo je u II svetskom ratu. Brat Marsela Di{ana.
Poku{ao je da pove`e konjsku glavu i ne{to od principa ma{ine. To je bila zanimljiva
sinteza. Njegov konj i jaha~ postaju apstraktna svemirska ma{ina. ^vrsto i nedeskriptivno
prikazivanje volumena. Polirana povr{ina. Na njega uti~e RODEN ali brzo prelazi u
Kubiste. Te`i su{tini, kao BRANKUSI, neprestano se osloba|aju}i nepotrebnih detalja
BRAGALA:
Robert DELONE:
Sonja DELONE:
Supruga Roberta DALONEA, radila je tapiserije i slike. Nastavila rad posle Robertove
smrti.
Arstid MAJOL:
Vilhelm LEMBRUK:
Ernst BARLAH:
Bio je vi{e klesar. Poti~e sa severa Nema~ke iz kraja gde je negovano grn~arstvo, pa je
prve skulpture pravio od terakote koristeci no`. Do svog izraza je do{ao kada je putovao
na jug Rusije. Verovao je da je tamo sa~uvan iskonski `ivot prirode, posebno mu je
interesantan Ruski seljak. Prepoznatljiv je po kompaktnim, zatvorenim formama koje su
pune unutra{nje energije. Skulpture su mu obi~no malih dimenzija, ali deluju vrlo
monumentalno. Ne zadr`ava se na detaljima, ve} oblikuje masu. Istra`uje pokret i oblik
na granici prirodnog (pod uticajem gotike). Pravi figure od gipsa i bronze. Posle I
svetskog rata dobija narud`bine za velike spomenike. Po dolasku Hitlera njegovo delo je
zabranjeno kao degenerativno i morao je da se povu~e iz javnosti. Bio je svestran. Pisao
je drame, radio drvoreze, tapiserije i dr.
- Osvetnik – Figura je u pokretu, ura|ena u bronzi.
Konstantin BRANKUSI:
Ne pripada ni jednom pravcu. Sa njim zapo~inje razvoj apstraktne skulpture u Evropi.
Poreklom je Rumun. Kada je do{ao u Pariz ve} je poznavao vajarske tehnike i bio je
obrazovan. Karijeru je po~eo na akademiji u Bukure{tu. U Pariz je do{ao je zbog Luvra i
Pariske umetni~ke scene.
Dolaskom u Pariz otvara nove vidike i interesuje se za apstraktnu umetnost. Sa sobom
je doneo neke radove koje je izlo`io. Zapazio ga je RODEN i pozvao ga da do|e u njegov
atelje. BRANKUSI je odbio poziv i rekao: „Ispod kro{nje velikog drveta nema `ivota“.
Smatrao je da RODEN previ{e insistirana povr{inskim efektima. On je `eleo da otkrije
su{tinu forme. Njegovo delo je apstrakcija na prirodnim formama.
U svojoj skulpturi tra`i i nalazi ne{to iskonsko. To prenosi na Henri MURA.
1908 god. dobija porud`binu za Parisko groblje za koje je uradio skulpturu:
- Poljubac – sli~na skulptura ura|ena je posle njegove smrti u Peruu.
Vremenom upro{}ava forme i zadr`ava se na 2 oblika: 1. JAJASTI – radi ih u drvetu i
mermeru; 2. VRETENASTI – radi ga od metala (metal je fantasti~no ispoliran).
- Po~etak sveta – jajastog oblika, univerzalna forma od koje sve poti~e. Postament je
sastavni deo skulpture. Na njega je uticala i folklorna, tradicionalna umetnost Rumunije,
a prvenstveno drvodeljstvo (ukrasi za ku}u, ornament na stolicama i dovratnicima i alatke
koje su pravili seljaci, npr. presa za vino).
Moderan odnos prema formi. Sa druge strane bio je pod uticajem drevne egipatske
skulpture (stroga stilizacija). On ne razmi{lja samo o skulpturi, ve} i o njenom
postamentu koji sam pravi. ^ak je i sam fotografisao svoja dela. Uvek razmi{lja o
vrednosti postupka i materijala. Ostavlja materijal da govori sam o sebi.
- Adam i Eva – Jedno od njegovih najkontraveznijih dela. Izgleda kao totem. Stilizovana
je, od drveta, ima i geometriske i organske elemente koji ~ine celinu. Sam je deljao i
klasao, {to je bilo neuobi~ajeno u to vreme.
- Danaida – Organski spoj skulpture i postamenta. O ovome je vi{e puta razmi{ljao i
stalno je ponavljao ovaj lik (i to u serijama), bore}i se sa istim problemom.
- Adam – Vretenasta skulptura dd visoko poliranog metala. U to vreme bilo je te{ko u
tom materijalu posti}i tako visoku poliranost. Insistira na perfekciji da bi postigao efekat
ogledala. Njegova skulptura uvek ima otvorene poruke i uglavnom govori o plodnosti.
Koristi nove materijale.
- General Popesku – reprezentativni portret koji je uradio za akademiju u Bukure{tu.
APSTRAKCIJA
Apstraktnu umetnost delimo na: 1. Lirsku (glavni predstavnik Vasilij KANDINSKI –
osniva~ grupe Plavi Jaha~) i 2. Geometrijsku (glavni predstavnik je Pit MONDRIJAN).
PLAVI JAHA^:
Franc MARK:
August MAKE:
- Mrtva priroda – Ostao je izraziti fovista. Unosi elemente Ruske folklorne umetnosti i
intenzivne boje. PLAVI JAHA^ ostavlja dubok trag na sve pravce. Ova grupa otvara
novo polje istra`ivanja i napu{ta ideju o tome da je slika prozor. Posle ove grupe mo`e se
govoriti o slikarstvu koje je autonomno i istra`uje vlastiti jezik.
Vasilij KANDINSKI:
Ruski slikar koji je poput ve}ine radio u klasi~nom stilu dok se u Nema~koj nije
upustio u apstraktno slikarstvo.
Bavio se teorijom u umetnosti. Napisao je knjigu „O duhovnom u umetnosti“ gde
obja{njava da se treba osloniti na instinkt a ne na razum. Njegove slike podse}aju na
eksplozije u kosmosu. Sve je samo boja i uzaludno je tra`iti predmet. On je jedan od
osniva~a grupe PLAVI JAHA^. Bio je profesor {kole BAUHAUS. Po povratku u Rusiju
formirao je 22 muzeja i Rusku Akademiju Nauka i Umetnosti. Bio je profesor i u
Moskvi. Smatrao je da boja mo`e da izrazi emociju pa je tako i slikao.
KANDINSKI je neuobi~ajena figura u krugovima tradicionalne i moderne umetnosti.
U 30-oj god. `ivota, on napu{ta titulu doktora prava. Bio je i odli~an muzi~ar, poreklom
je iz imu}ne porodice. Muzika mu poma`e da postane slikar. Muzika je najapstraktnija
umetnost. KANDINSKI ulazi u svet umetnosti i ide neizvesnim i mukotrpnim putem. Iz
Sankt Petersburga ide u atelje Antona A@BEA (Minhen, tamo je bila i Nade`da
Petrovi}), taj atelje je nudio velike slobode umetniku. On ide na ~asove kod Franca Fon
[TUKA (secesija).
Nezavisno od toga, KANDINSKI se osloba|a tradicije. On u Minhen donosi i svoje
mesto istaknutog teozofa (u~enje popularno oko 1910 god.), okulisti~ko u~enje
odabranih. Taj sku~eni krug vodi [tajner Rudol. Bili su sme{teni u [vajcarskoj.
Madam Lavacki je bila istaknuti teozof. U tom krugu se vode rasprave {ta i koliko
~ovek mo`e saznati o svetu u kome `ivi. U tom periodu se desilo razbijanje atoma.
KANDINSKI mnogo razmi{lja na teoriskom planu. Na fizi~koj ravni stalno se mo`e
dolaziti do novih saznanja, u~enja i sl. Duhovni svet je ne{to {to se ne menja, a u
principu je nepoznat. U teozofskoj teoriji se misli da je na{ svet neka vrsta senke, ali da
su ideje, energija, odnosi me|u ljudima i duhovnost mo}ni i da }e se sve sjediniti u jednu
du{u. KANDINSKI jo{ 1910 god. pi{e studiju „O Duhovnom u umetnosti“. Kada je ovo
pisao imao je muziku za uzor. Ona prou~ava kako se osloboditi sveta imitiranja realnosti.
Kompozicije su za njega najslo`enije forme. Naslikao ih je svega deset. Prve tri
kompozicije su bile vezane i asocijativno se mo`e prepoznati realan svet. Ostalih {est su
pod uticajem supermatizma. Deseta je skoro potpuno okrenuta kosmosu. Svoje manje
radove deli na impresije i improvizacije.
Imresije nastaju pod neposrednim uticajem prirode.
Improvizacije predstavljaju vizuelizacije sopstvenih ose}anja. KANDINSKI misli da
na njegovim slikama predmeti odvla~e pa`nju. Forme i boje se formiraju po
zakonitostima, a to je ono {to umetnik treba da upozna. Slika treba da se gradi na
sintaksi, kao re~enica. Svaka slika je malo stvaranje univerzuma (duhovnost, razum).
KANDINSKI ina~e boje vezuje za zvuk, npr. crvena-fanfare; `uta-`enski princip i dr.
- Skica za kompoziciju 2 – Pejza`, konjanici, povorka ljudi, ku}ice...
- Crni luk – Crvena i plava kao pandan, crni luk kao most, ljubi~asto kao sinteza.
- ^udan zvuk – Kada je po~eo I svetski rat, on odlazi u Skandinaviju, pa u Rusiju i
ukljuc~uje se u krug va`nih umetnika. On je bio glavni komesar revolucionarnih muzeja.
Javlja mu se mlada Nina telefonom u `elji da ga intervjui{e. Njemu je taj glas ostao u
se}anju i pravi ovu sliku za svoju, jo{ uvek neznaju}i, budu}u `enu.
1926 god. rade}i u BAUHAUSU, objavljuje delo „Ta~ka i lunija u ravni“ knjiga o
principima i zakonima po kojima nastaje apstraktna slika. Mnogi se sla`u da njegov
period BAUHAUSA postaje geometrizovan pod uticajem industrijalizma i sa druge
strane MALJEVI]A.
- Kompozicija 7 – Nagove{taj prirode i arhitekture. Sitlizovano i geometrizovano.
- Kompozicija 10 – Umesto bele podloge ima crnu, kosmos koji ne prepoznajemo je crn.
Koristi transparentne forme, govori celinama koje imaju mogucnost komunikacije,
hieroglifi (ono {to je bitno za svaku civilizaciju). On slobodno organizuje lete}e forme.
Slika nema centar, ne{to {to je zadato posmatra~u, nema vode}eg kretanja. Slika ima
mogu}nost da se dr`i iako nema sve zakone tradicije. Ova slika deluje na posmatra~a na
osnovu instikta. Apstraktna slika zahteva obrazovanog, pripremljenog posmatra~a.
Pit MONDRIJAN (1872-1944)
Holandski slikar i teoreti~ar. Jedan od osniva~a grupe „DE STIL“ 1917 god. koji je
dobio ime po Holandskom ~asopisu koji je zastupao njegove ideje. U Parizu 1920 god.
objavljuje TEORIJA NEOPLASTICIZMA – sredstvo pomo}u koga se promenljivost
prirode mo`e svesti na plasti~an izraz odre|enog odnosa.
Sve je krenulo iz kubizma. Posmatranjem prirode mo`e se videti {ta se sastoji iz koje
forme i to denaturalizacijom forme, osnovne i ~iste boje (crvena, `uta, plava postavljene
u suprotnosti sa crnom, sivom i belom). Uravnote`eni plasticizam (pre nego harmonija),
je te`nja da se potpuno oslobodi predmeta i da sliku postavi kao ~iste plasti~ne vrednosti
(boja, kompozicija, ritam)
Bio je najradikalniji apstraktni slikar na{eg doba. U Pariz je do{ao 1912 god. kao zreli
ekspresionista u tradiciji Van GOGA i Fovista. Pod uticajem kubizma, njegovo slikarstvo
trpi potpunu promenu. To se vidi na slici:
- Drve}e u cvatu – grane ~ine mre`u tamnih linija na ru`i~asto plavo-sivoj pozadini.
Pozadina je sastavljena od cvetova i neba i ima jaku tendenciju ka deljenju na posebne }
elije. Tamne linije povezuju ove }elije kao {to ramovi dr`e prozorska okna od obojenog
stakla. Upro{}avaju}i sve vi{e ove elemente, MONDRIJAN je u toku narednih 10 god.
stvorio jedan potpuno apstraktni stil koji je on nazvao NEOPLASTICIZAM.
Za razliku od KANDINSKOG, on nije te`io za ~istim lirskim ose}anjem. Tvrdio je da
je njegov cilj „~ista stvarnost“. Interesovao se samo za odnose i nije `eleo nikakve
elemente koji bi skretali pa`nju niti bilokakve slu~ajne asocijacije.
- Plavo drvo – iz 1910 god. nastala u trenutku kada je Pit MONDRIJAN do{ao u Pariz.
MONDRIJAN je Holan|anin, potekao iz veoma ~vrsto religiozne porodice, izrazito
kalvinisti~ke orijentacije (insistiranje na jednoj krajnje redukovanoj formi `ivota).
Ose}ao je stegu takve porodice. Zahtevali su od njega da se odrekne umetnosti (ta{tina),
to je za njega bilo vrlo traumati~no. Prekida odnos prvo sa ocem, pa onda sa ostatkom
porodice. [koluje se u provinciskim {kolama. Najvi{e u~i gledaju}i velika dela
Holandske umetnosti (iskustvo REMBRANTA, Van GOGA). A tre}i veliki Holan|anin
bi}e upravo on. Odlazi u Pariz, obreo se u onim ~uvenim barakama gde su se sakupljali
umetnici, ali sa jasnim planom - da upozna kubizam. Usvaja sve {to mo`e nau~iti od
kubista, ali istovremeno neguje svoje ideje. Pravi studije drveta i to na desetine njih. Vrlo
su zanimljive, na njima se mo`e pratiti kako je MONDRIJAN postepeno ispravljao grane.
Imao je ideju ~istog odnosa (princip horizontale i vertikale). HORIZONTALA je zemlja,
materija, `ivot. VERTIKALA je osnovni princip prirode, princip rasta (duhovni aspekt
`ivota).
Bio je ~lan teozofskog dru{tva (odredjene ideje teozofije insistirale su na vertikalnom
usavr{avanju `ivota). Zaklju~io je da se taj odnos vertikala i horizontala mo`e na}i i u
prirodi.
- Sivo drvo – iz 1911 god. Slika je i{la na redukciju. Grane se postepeno ispravljaju.
Klju~ni odnos sudara 2 osnovne sile – vertikale i horizontale, obavezno je pod pravim
uglom (temelj za gra|enje odnosa). Pravi i redukciju kolorita. Postepeno dolazi do
jednobojnosti. U trenutku kada je ve} dosta napredovao u istra`ivanjima tih osnovnih
kretanja u prirodi, izbija I svetski rat i on odlazi u Amsterdam. Sada taj odnos pronalazi
izme|u ravnice i zvonika crkve u Holandiji. U to vreme rata radi mnogo tih slika
(pravougaoni kadrovi). Kasnije je bio pod uticajem tradicije, gotike ili baroka. Su{tina
deformacija je po REMBRANTU, i napu{ta kvadratni odnos na slici i pravi elipsu (oblik
slike). U ovim slikama vi{e nije mogu}e prepoznati predmet.
- Kompozicija – asocijacije su vitra`, krstovi, lukovi (sve zajedno asocira na crkvu).
Forma se mo`e prepoznati u nekim nagove{tajima. Jasni odnosi horizontala i vertikala
pod pravim uglom plus polukru`ne forme. Obojena polja uokvirena tamnom konturom.
Ve} od 1916 god. njegove slike obavezno se zovu kompozicije. Odri~u se deskriptivnih
i evokativnih naslova (po ugledu na muziku). 1917 god. sre}e jo{ nekoliko ljudi koji
slicno razmi{ljaju: Bert Van Der LEK, koji je nezavisno od MODRIJANA do{ao na istu
ideju i Teo Van DUJSBURG koji tako|e analizira geometriske forme i njihov odnos sa
bojom, ali jednim drugim putem.
U Parizu je upoznao velikog predstavnika orfizma Roberta DELONEA. I{ao je tom
idejom da se vezuju koncentri~ni krugovi za odre|ene povr{ine boja, tako se analizira
teorija boja. Njima se pridru`uju i dvojca arhitekata OUD i VILS.
Svi zajedno osnivaju grupu „DE STIL“ i istoimeni ~asopis u kome 1918 god.
objavljuju MANIFEST NEOPLASTICIZMA u kome ove grupa umetnika konstatuje
da umetnost neoplasticizma mora biti zasnovana samo na ~vrstim elementima plasti~kog
jezika.
Mora se temeljiti na 3 boje, tj. crvenu, plavu i `utu i 3 ne-boje odnosno crnu, belu i sivu.
Odnosi me|u bojama moraju biti odnosi horizontala i vertikala pod pravim uglom jer se
smatra da je savr{ena forma, forma kocke u trodimenzialnoj projekciji. Umetnost se mora
odre}i individualnosti, te mistifikatorske ideje o inspiraciji, nadahnu}u i sl. (to je bila
nau~na osnova).
Tako|e su zahtevali da ti principi budu primenjeni i usvojeni u svim granama
stvarala{tva (od aviona do ~ajnika na stolu). Sve sfere `ivota podvrgnuti takvim
zahtevima, sve u cilju da ~ovek `ivi u jednom savr{enom, harmoni~nom ambijentu kada
vi{e ne bi postojali umetnici, svako bi mogao to da bude.
^ovek bi bio mnogo bli`e savr{enoj, harmoni~noj energiji kosmosa. Ispostavilo se da je
to utopija, ali sa druge strane pokazalo se da je ipak mogu}e izgraditi ku}u koja je
potpuno preneta neoplasticisti~ka slika ([REDER).
„DE STIL“ je branio i objavljivao svoja umetni~ka iskustva u istoimenoj reviji sve do
1938 god. kada grupa nestaje. Sara|ivali su i sa BAUHAUSOM. Poku{ali su da
ravnopravno, ne samo delom, nego i tekstom, opravdaju svoja iskustva.
- Kompozicija – {ta se obi~no de{ava kod MONDRIJANA. Centar je prazan, zbivanja su
na periferiji. Crna linija nije svuda zavr{ena. Nastavljamo kretanje koje sugeri{e linija,
on daje ideju o re{etki ali ne crta re{etku, samo sugeri{e. Boja je intenzivna, potpuno
~ista i oslobo|ena individualnog rukopisa i uvek odgovara odre|enom ritmu.
Bio je odu{evljen idejom da se od nekoliko elemenata mo`e napraviti toliko slika. Kada
je 1930 god. Dujsburg hteo da i dijagonalu uvede u sliku, Mondrijan odbacuje ideju i
mogu}nost da se uvede jo{ jedna vrsta kretanja u sliku (dijagonala se mo`e posti}i i ako
sliku postavimo pod uglom od 45 sterpeni). Namerno izbacuje sivu (nejasno}a, sugeri{e
perspektivu {to nije hteo).
@iveo je na ivici bede ali dosledan svojim stavovima. 30-tih god. su u njegov atelje
dolazili razni umetnici, ve}inom iz Amerike. 1938 god. napu{ta Pariz. Pokupio je sve
slike, zatim kratko boravi u Londonu. Odlazi u Njujork gde kona~no postaje slavan
(nastaje interesovanje kolekcionara i muzeja). U Americi dolazi do promena u njegovim
slikama. Nestaju crne linije. Postaju obojene. Odnos `uto–plavo–crveno.
- Brodvejski bugi–vugi – Slika koja je ozna~ila bitne ideje koje je stekao u Americi na
temeljima muzike, pre svega JAZZ–a, a u to vreme je to bila popularna ali ne i zvani~na
muzika. ^inilo mu se da je upravo JAZZ muzika ponudila taj klju~ koji je isti kao u
njegovom slikarstvu. RITAM mu je nose}a struktura slike. Nije hteo da napusti svoje
osnovne principe, ali u Americi njegove slike dobijaju na vedrosti i sve`ini. Ovu sliku
porede sa velegradom, perspektiva iz vazduha, sve sa automobil~i}ima i sl.
MONDRIJAN je bio odu{evljen Njujorkom.
Ideje „DE STILA“ i Pita MONDRIJANA nastavile su da `ive i posle njegove smrti, i u
drugoj polovini 20-og veka. ^ak su i neke njegove utopisti~ke ideje ostvarene (grafi~ki
dizajn, dizajn name{taja, boje zidova u enterijeru kao IKEA npr. i sl.). Umetnost
okrenuta {irokim slojevima ljudi koji `ele da koriste jednostavne predmete.
BAUHAUS
Obuhvata dvadesete godine 20-og veka. BAUHAUS je {kola koja je nastala u Vajmaru
1919 god. i radila je do 1933 god. kada je opkoljena milicijom i nacional-komunisti~kom
omladinom.
[kola se poklapa sa vremenom koje pripada Vajmarskoj republici. To su dve
sinhronizovane pojave. U periodu od 10 god. posle I svetskog rata, u Nema~koj su
delovali veliki umetnici i desilo se dosta zna~ajnih stvari. Rodile su se nove ideje, novi
pravci u muzici i sl. Ovo je period sna`nih previranja, velike krize i inflacije. Insistira se
na novom ure|enju dru{tva. BAUHAUS je dru{tvo neimara Nema~ke. Bauhaus govori o
kompleksnom pristupu gra|enja ku}e. Ku}a je krajnji cilj svih umetnosti sve one se mogu
upotrebiti pri gra|enju ku}e. Valter GROPIjUS je bio osniva~ ove grupe. Pokret se zala`e
za obnovu zanatstva ignori{u}i tipiziranu proizvodnju. Pokret –Werkbund- po~etkom 20-
og veka zala`e se da se potrebe dru{tva prilagode industriskoj proizvodnji. Treba na}i
meru, da ti veliki tira`i udovlje ukusu modernog ~oveka.
BAUHAUS je bila {kola za oblikovanje, arhitekturu i zanatstvo. 1925 god. ona je iz
Vajmara preme{tena u Desau u objekat koji je projektovao GROPIJUS, a zatim u Berlin
gde je i raspu{tena po dolasku nacista 1933 god. [kola je nastala sjedinjavanjem {kola za
primenjenu i likovnu umetnost. U {koli je negovan timski na~in rada pri proizvodnji
predmeta vezanih za arhitekturu, a pogotovu name{taja. Obrazovanje se nije
ograni~avalo samo na umetni~ko zanatstvo ve} i na izvo|enje modela za industrijsku
masovnu proizvodnju. Nastavni plan {kole imao je dva paralelna kursa: nastavu o
proizvodnji i nastavu o oblicima. Kroz ovu {kolu pro{lo je dosta umetnika kao {to su:
KANDINSKI, KLE, [LEMER, BROJER, MEJER, Miis Van Der ROE i dr.
1937 god. GROPIJUS je oti{ao u SAD i sa FAJNINGEROM i Moholi-NA\OM,
osnovao je u ^ikagu „Novi BAUHAUS“ sa starim programom.
Valter GROPIJUS:
Nema~ki arhitekta zna~ajan kao jedan od pionira moderne arhitekture. Od 1938 god.
radio je kao profesor na Harvardu u SAD. Gradio je novim materijalima kao {to su staklo
i gvo`|e. Imao je viziju kako umetnost 20-og veka treba da se uklju~i u nove tokove
dru{tva i njegove nove potrebe. To je bile njegova vizija primenjenih umetnosti.
Nema~ka je bila pora`ena u I svetskom ratu i trebalo je da plati veliku od{tetu. To je
dovelo do ogromnih ekonomskih problema. Postojali su svi uslovi za veliku dru{tvenu
krizu, pa je trebalo preorijentisati dru{tvene potencijale sa ratnih na mirnodopske uslove.
Svi su bili na ivici bede. Svima je bio potreban novi program za proizvodnju. Ideja
BAUHAUSA je bila {kolovanje stru~njaka za pravljenje predmeta za industrisku
proizvodnju sa motoom „lepo je ono {to je funkcionalno“.
Sve {to zadovoljava funkciju je prihvatljivo. Ne interesuje ih preterano tradicija. Divili
su se umetnosti gotike i uzor im je graditeljstvo tog perioda. Na naslovnoj stranici
njihovog manifesta je katedrala. Na izgradnji katedrale su sara|ivali najrazli~itiji profili
umetnika. Svi treba da se skupe i sara|uju na izgradnji ku}e. Za sve je bio najzaslu`niji
Valter GROPIJUS, arhitekta otvoren za nove ideje i uticaje koji se uklapaju u njegov
plan.
Uklju~io je u rad ljude bez arhitektonskog iskustva, prvenstveno slikare bez dobre
reputacije. KANDINSKI koji je va`io za ludog sa onakvim slikarstvom, Pol KLE,
Austrijanac Johan ITEN, Amerikanac Lajonel FAJNINGER, Oskar [LEMER i dr.
predava~i i profesori. Sve je to bila vrsta zatvorenog sveta (mala utopija). 1925 i 1926
god. u Desauu dobijaju prostor i GROPIJUS projektuje {kolu. Preselili su se u Desau jer
u Vajmaru nisu imali takve uslove. Na jednom mestu su {kola, internat, vile i stanovi
profesora i radionice. Svi su zajedno 24h, razmenjuju}i ideje, diskutuju}i o njima i sl.
Ku}e su sa dva ulaza (KANDINSKI i KLE su npr. `iveli zajedno). Profesori su me|
usobno sara|ivali i razmenjivali ideje. Studenti nisu radili samo u radionicama, ve} su
boravili i u fabrikama. Ceo {kolski kompleks je delo u~enika i profesora, ura|eno u
njihovom stilu. Sve je funkcionalno i prilago|eno potrebama {kole.
Pored zgrada BAUHAUSA u Nema~koj,GROPIJUS je projektovao i {kole i stambene
visoke blokove u SAD. Vrlo zna~ajno je bilo i njegovo teoretsko delo „Sinteza u
arhitekturi“.
Lajonel FAJNINGER:
Stela GUNTA:
- Tapiserija – Ona je bila saradnik KLEA, koji je predavao tapiseriju. Studenti su prvo
i{li kod ITENA na pripremni kurs koji je trajao 6 meseci a za to vreme prolazili bi kroz
sve radionice i nakon toga sami procenjivali {ta im najvi{e odgovara. BAUHAUS se
izdr`avao od projekata za industriju. Va`no je da ponuda bude prihvatljiva finansiski i da
materijali nisu skupi. Svi u~esnici su izvodili svoje projekte.
Laslo Moholji-NA\:
Herbert BAJER:
Grafi~ki dizajner. Bavio se pitanjima spektra, tj. pitanjima boja. Kakva je boja i kog
spektra odgovara kojoj povr{ini. Tri savr{ene forme su lopta (krug), kocka (kvadrat),
kupa (trougao). Kvadrat mora biti u su{tini svakog predmeta. Spektar sa dva sredi{ta -
krug i kvadrat. Analiza je koja boja ide uz koju formu i koji se efekat posti`e. Profesori su
objavljivali svoje teorijske tekstove. Mnogo su izlagali i pripremali razli~ite publikacije,
knjige i kataloge. KLE, Mohonji-NA\ i dr. objavili su svoja teorijska razmi{ljanja.
Izdavali su i ~asopis sve do 1933 god. U~estvovali su i drugi umetnici kao npr. Rusi i
~lanovi „DE STILA“. Njihove ideje se i danas mogu koristiti (odnos horizontala i
vertikala, sliva koja idu vertikalno i sl.). Ceo list je komponovan kao celina, stranica
deluje kao forma, do`ivljava se kao jedan sistem, nije samo tekst u centru pa`nje.
Paralelno sa slovima mnogo se koriste i grafi~ki elementi. To je bio jeftin na~in
oblikovanja. Jednostavna {tampa bez mnogo boja, svesno ih redukuju. Fotografija je vrlo
va`na, ovo je jedna od prvih {kola sa ~asovima fotografije. Radili su projekte za izlo`be,
sajamske {tandove i sl. Neki proizvodi su ve~ni, ostali su i do danas nezamenjivi.
Jozef ALBERS:
- Kvadrat – Prou~avao je odnose boja i intezitete boja. Svoje iskustvo je preneo u SAD.
Mnogi umetnici su odlazili u ^ikago sredinom 30-tih god. Ponovo okupljeni stvorili su
novi BAUHAUS, a ^ikago je postao najzna~ajniji umetni~ki centar. BAUHAUS je imao
{irok i zna~ajan uticaj na sve oblasti dizajna danas. Otvorio je novi pristup u oblikovanju
u svim disciplinama koje su uklju~ene u stvaranje jedne ku}e. To je bio najcelovitiji
sistem, ili TOTAL DIZAJN. Umetnici sagledavaju sve potrebe, funkcije, materijale i
cene. Pokrenuli su mnoge ideje, {irio se uticaj po celom svetu. BAUHAUS je pre`iveo i
Hitlera i II svetski rat i opet ponovo o`iveo kada je po~ela obnova. I danas postoji kao
obnovljen. Odr`avaju se letnji seminari i pripada svetskom vrhu.
Pol KLE:
RUSKA AVANGARDA
Naziva se i kao istoriska avangarda ili ruski eksperiment. Obuhvata prve godine 20-og
veka, do 30-tih, a u drugoj polovini 20-og veka javlja se kao neoavangarda. Ovaj
eksperiment je malo gde mogao da se primeni.
- Svetlosti ulice – od BO^ONIJA kao da je najavila ovaj pravac. Imao je izuzetnu
recepciju u Rusiji. Rusija je odr`avala konstantne veze sa Italijom. Tradicionalno je
obo`avaju. Italija je za Ruse pojam lepote. Rusi su me|u prvima prihvatili futurizam i
MARINETIJA, sa druge strane MARINETI je bio odu{evljen prijemom u Rusiji
(izvanredna sinhronizacija). Ni{ta manji nije ni uticaj Francuske (simbolizam), udu`enje
Mir iskustva (Svet umetnosti) izve{tavalo je o svim va`nim de{avanjima u Parizu. Grupa
velikih Ruskih kolekcionara omogu}avala je Ruskim umetnicima da se upoznaju sa
delima velikih svetskih slikara. To su bili uglavnom ugledni bankari (Sergej [ukin, Ivan
Morzov). Oni su kupovali MATISA, GOGENA, Van GOGA, SEZANA i dr. U vreme
kada nijedni drugi kolekcionari za to nisu bili zainteresovani.
[ukin je, pre svega, kupovao MATISA, zatim PIKASA, GOGENA (danas se sva ta dela
nalaze u muzeju u Sankt Petersburgu). U svojoj ljubavi prema umetnosti [ukin nije bio
egoista. Nedeljom je otvarao svoj salon i sam je sprovodio zainteresovane posetioce i
tuma~io im radove. To sve je bilo od velikog zna~aja za Ruske umetnike jer su i bez
odlaska u Pariz mogli da vide i prate sva savremena kretanja.
Kubizam je doneo odlu~uju}i raskid sa starom umetno{cu. Predmet treba da se
posmatra simultano. Ideja kubizma je bila veoma va`na za Ruse, ali nisu je prihvatili kao
recept. Oni su razmi{ljali konceptualno, na nivou pojmova. Ozbiljno su razmi{ljali o
predmetu i prostoru. 1912 god. Apoliner je u svojoj knjizi predstavio ideje kubizma.
Ruska sredina je u prvoj polovini 20-og veka bila vrlo burna i dinami~na i u takvom
burnom previranju jednako je u~estvovao i slikar i muzi~ar i pesnik i pisac (grupe su
~esto multidisciplinarne).
Uticaj PLAVOG JAHA^A (KANDINSKI) i ~itava njihova ideja je bila jako bliska
Ruskoj kulturnoj sredini jer su mnogi Ruski umetnici u~estvovali na izlo`bama PLAVOG
JAHA^A zajedno sa KANDINSKIM.
Sergej JAR\INJEV:
Mihajlo LARIONOV:
Natalija GONCAROVA:
- Zelena i `uta {uma – Ima jedan bojeni ritam. Nagla{ene linije sila (svetla). Intenzivan
kolorit, ~isto bojene povr{ine (kao fovisti). To se moglo videti na Ruskim ikonama i
delima folklorne umetnosti.
Kazimir MALJEVI^:
Vladimir TATLJIN:
Bio je veliki vajar, pre svega, ali i jedan umetnik svestranog interesovanja. Od velike je
va`nosti kao i MALJEVI^. Sve je po~elo tako {to je on odlu~io da mora oti}i u Pariz i
upoznati PIKASA. Ve} kao mlad ukrcao se na brod i putovao je po svetu (zbog
porodi~nih okolnosti). Priklju~io se folklornoj trupi (svirao je harmoniku), jer nije imao
novca. Tako je i do{ao do PIKASA i ponudio se da radi u njegovom ateljeu ( da pere i
~isti), ali je i PIKASO tada bio siroma{an i nije bio u mogu}nosti da hrani jo{ jedna usta.
Tako da je TATLJIN povremeno dolazio kod njega u atelje, a ostatak vremena je bio na
ulici. U PIKASOVOM ateljeu najvi{e se divio reljefima. PIKASO je koristio predmete
sekundarno. TATLJIN sledi njegov primer i sakuplja razli~ite predmete. Sve to zajedno
konstrui{e. Zato se prevac zove KONSTRUKTIVIZAM. On ih je nazivao kontrareljefi,
zato {to delimi~no izlaze u slobodan prostor i te`e slobodnom prostoru. Koristio je ono
{to je video kod PIKASA, razli~ite materijale. Neva`no je bilo da li se oni sla`u jedni sa
drugima, ali svaki materijal on po{tuje i ne prera|uje, ve} ih koristi onakve kakvi jesu
(vernost materijalu). Druga bitna stvar je vernost ideji (skulptura ne treba da imitira
prirodu, ve} da bude objekat sama za sebe).
- Spomenik tre}oj internacionali – Najve}e njegovo delo. Zami{ljeno je da bude visoko
oko 400m. Ovaj projekat zami{ljen je u vreme burnih revolucionarnih de{avanja.
MALJEVI^ je bio na strani revolucije, ali je bio po strani de{avanja, dok je TATLJIN bio
anga`ovan najvi{e od svih, zbog ~ega je i imao sukob sa MALJEVI^EM. Revolucija je u
po~etku podr`avala ovakva revolucionarne ideje (putuju}e izlo`be vozovima, spektakle
ne trgovima, godi{njicu ulaska u zimski dvorac i sl.). Umetnici su dali sna`an pe~at novoj
vlasti (plakati, propagandni materijali), ali na `alost revolucija jede sopstvenu decu i ve}
je 1930 god. zabranjen svaki vid udru`ivanja. Postoji samo jedna umetnost, a to je
SOCREALIZAM.
- Maketa – ra|ena je za spomenik tre}oj internacionali. ^elicna konstrukcija dr`i forme od
stakla. Svaki od spratova (prostora) ima odre|enu funkciju (jasna dru{tvena uloga).
Predvi|ena su de{avanja u kongrasnim dvoranama, bibliotekama, partiskim prostorijama.
Na vrhu su predvidjene radio stanice (za emitovanje parola tipa „danas smo svi sre}ni“).
Zamisao je bila da se donji nivo (kocka) okrene oko sopstvene ose za godinu dana (kao
zemlja), drugi nivo (piramida) za mesec dana, cilindar za nedelju dana a loptica tj. polu-
lopta na vrhu, za jedan dan. Ovo je bila vrlo smela ideja, jedan vizionarski spomenik. Pre
ili posle njega o tome sli~no ni{ta nije predlo`eno. TATLJIN je npr. projektovao i takve
stvari kao {to je odelo za Rusku zimu (telesna toplota kru`i i greje telo kao pe}). 20
poslednjih godina svog `ivota posvetio je pravljenju ma{ine za letenje. Radio je analize
razli~itih vrsta krila (kako lete vilini konjici, insekti...). Naravno, nije uspeo to da smisli.
El LISICKI:
METAFIZI^KO SLIKARSTVO
\or|o De KIRIKO:
Metafizika – termin \or|a De KIRIKA. Pominje se u njegovim spisima. On je osniva~
{kole i ~itavog koncepta. Njegovi naslednici, MORANDI i KARA ni{ta novo nisu
doneli.
Ova {kola traje izmedju 1910 i 1920 god. ali KIRIKO slika do 1930 god. Vra}a se
iskustvima tradicionalne umetnosti.
Metafizika odbacuje ideje avangardnog pokreta. Ne u~estvuje u umetni~kim
promenama kao ve}ina pokreta. Metafizi~ko slikarstvo se od samog po~etka smatra kao
izolovana {kola. Poku{ava da izgradi ne{to {to je u duhu tradicije, prilago|eno novim
potrebama. KIRIKO `eli da otkrije ne{to iznad fizike (meta), ne{to trascedentalno.
On ide daleko. Slikarstvo metafizi~ke umetnosti zahteva osobitu senzualnost, jednu
vrstu vidovitosti. On ozbiljno analizira program i estetiku. Smatra da je metafizika
odvajanje od sveta imitacije. Ne zala`e se za revolucionarne stavove (slika je
dvodimenzionalna povr{ina koja gradi svoj svet). On prihvata realnost, ali `eli da je
prevazi|e (kao nema~ki filozofi romanti~ari - Kant).
KIRIKO je nekoliko godina studirao filozofiju u Minhenu. Otac mu je bio gra|evinski
in`enjer i bio je u Gr~koj. KIRIKO stoga poznaje antiku. Sve to dokazuje {irokim
teoriskim radom. Njegovi tekstovi su tekstovi filozofa. Koristi semioti~ke grupe simbola
(analizira osnovne geometriske forme, kao prauzrok sveta – pravilni poluluk). U analizi
luka uvek je imao ose}aj neizvesnosti. Delimi~no re{enje za njega je luk, forma koju
treba koristiti u slikarstvu. 1910 ide u Pariz. 1912 god. se dru`i sa Kubistima (sinteti~ki
kubizam).
- Enigma sati – Prvu podr{ki KIRIKU dao je Apoliner Gijom koji mu je pozirao.
Osnovni uticaj kubizma je geometrizacija. Slika podse}a na `eleznicku stanicu. Prisustvo
apsurdne arhitekture se ose}a. Ne postoji deformacija usled prisustva perspektive, nema
informacija o du`ini ni veli~ini. Imamo utisak melanholije. KIRIKO se divi arhitekturi
(posebno ure|enju rimskih gradova i Egipta). To je vrsta proro~kog, natprirodnog,
ljudskog pona{anja. [panski trg je za njega inspirativan. On ga deformi{e. KIRIKO je
{iroko obrazovan. Ne `eli da menja ne{to bitno po pitanju sadr`ine. Dosledan je starim
si`eima kao {to su arhitektura trga (kvatro}ento), mrtva priroda i manikine (kroja~ke
lutke. Trudi se da uhvati drugu stvarnost.
- Mrtva priroda – iz 1913 god. Uz torzo i banane pojavljuje se i arhitektura sa lukovima.
Ne zna se kako je organizovan trg zbog velike senke. Sama mrtva priroda je alogi~na.
Proporcije torzoa su pomerene. Izgleda kao da je od gume, od nekog mekog materijala.
Senke su previ{e tvrde. Banane, ne{to {to pripada prirodi (1913 to je bilo egzoti~no,
retko vo}e, retko vi|eno u Evropi). Tu se nalazi i zagonetan predmet - sova, predmet
pro{losti koji asocira na daleku arheologiju. U pozadini je voz a prostor se preseca njim.
Tu su i jedra. Ne znamo {ta je iza zida, kopno ili more? EFEKAT KIRIKO je me{anje
stvari koje se u prirodi ne sre}u zajedno. Taj efekat prihvataju i razra|uju nadrealisti.
- Prorok – Neki italijanski istori~ari smatraju da je KIRIKOV brat imao jednu predstavu
u kojoj jedan glumac niti govori, niti se kre}e. Efekat je bio iznena|enje i nelagodnost, te
je KIRIKO bio inspirisan tom idejom. Ova lutka je izgubila ruke, ima krajnje
neuobi~ajene forme tela, ima jedno oko (kao kiklop). Lutka dr`i lenjir i sedi pred jednim
arhitektonskim planom. Sve kao da je sme{teno na scenu. Senke su nelogi~ne i nema
senke od table. Ova igra senki je bila interesantna KIRIKU koji se ne dr`i predmeta.
Karlo KARA:
Napu{ta futurizam krajem I svetskog rata kada, dok je mobilisan, sre}e KIRIKA koji je
u to vreme tako|e u vojsci. Po povratku iz Pariza, u Firenci, biva odu{evljen \OTOVIM
radovima i italijanskim izborom boja. Imitira slikarstvo freski. Linija je ugravirana preko
debelih slojeva boje.
\or|o MORANDI:
Amadeo MODILJANI:
PARISKA [KOLA – Termin koji se pojavljuje odmah posle I svetskog rata. Bilo je
te{ko definisati razli~ite pojave koje u~estvuju u umetni~koj sceni Pariza, a nisu
Francuzi.
MODILJANI se odli~io da sve te pojave nazovu Pariska [kola (kod nas isto tako
nastaje Beogradska [kola). Parisku [kolu ~ine razli~iti autori, naj~e{ce jevreji odnosno
isklju~eni, odba~eni i prognani umetnici. MODILJANI dolazi iz Italije. Bio je jevrejin.
Umetnici se okupljaju na obali Sene i idu do Sen Mi{ela. Taj prostor je mesto dru`enja i
pomaganja. Tamo je ve}ina njih siroma{nih. MODILJANI u Pariz dolazi ve} na~et
tuberkolozom. Pripada uglednoj dobrostoje}oj porodici bankara, ali ve} po~etkom 20-og
veka otac je bankrotirao i ubio se te on ostaje sam sa majkom. Bio je veoma obrazovan i
dosta je putovao. Odlu~io je da do|e u Pariz da sam obezbedi umetni~ku karijeru. Po
dolasku, sre}e se sa BRANKUSIJEM, sa kom i deli atelje. Po~inje sa vajarstvom.
Interesuje ga primitivna plastika. Njegovo slikarstvo nije sistemati~no. Crte`e menja za
pi}e za kafanskim stolom. Kombinuje tehnike. Mnogo njegovih dela je izgubljeno.
- Portret devojke koja sedi – Osetan je uticaj japanske umetnosti. On ne prihvata ideje
kubizma. Vi{e se okre}e ekspresionistima i neoimpresionistima, kao i ve}ina umetnika
Pariske [kole. Vidljiv je izlomljen potez. Mnogo usvaja od ENGRA i to usvaja njegov
precizni, meki crte` koji defini{e formu.
- Pesnik Zborovski – Najuspe{nija njegova dela su dela prijatelja. Vrlo ~esto su to
deformisani portreti. MODILJANI `eli da predstavi svoj do`ivljaj. U pozadini se vidi
uticaj Sezana i u modulaciji (valersko zasi}enje).
- Maks @akob – Radio ga je i Pikaso. Podseca na de~iji crte`. Linija ne defini{e forme
do kraja. Uvek koristi debelu, tamnu konturu koja defini{e velike povr{ine boja (kao
neoimpresionisti).
- Akt koji le`i – Smatralo se da su ovakvi aktovi neprihvatljivi (naro~ito le`eci akt),
pogotovo {to su prese~eni i agresivno upu}eni posmatracu.
1920 god. MODILJANI je umro od tuberkoloze, a njegova poslednja ljubav @ana se
ubila malo posle toga. Danas se on vrlo ceni zbog nenametljive ekspresivnosti.
Haim SUTIN:
Dolazi iz Rusije, jevrejin. Imao je `elju da upozna dela Van GOGA, te dolazi u Pariz ali
tu `ivi u oskudici. Bio je zatvoren umetnik, skoro da ne izlazi iz ateljea. Kada je prvi put
napustio Pariz i oti{ao u provinciju 30-tih, tamo su dolazili Amerikanci i do SUTINA
dolazi jedan kolekcionar i kupuje sva njegova dela (preko 100 radova). On je izraziti
ekspresionista.
- Autoportret – Kao da slika sa ove strane platna. Izraziti je figurativac, kao i ve}ina iz
Pariske [kole. Koristi debele slojeve paste. Kolorit mu je intenzivan, boji direktno iz tube
(vidi se trag). Intenzivna crvena, bila je presudna za BEJKONA.
- De~ak sa ciglom – Vi{e li~i na starca, deformisana figura sa ogromnim rukama,
deformisana je i igra~ka. Daje nelogi~an ose}aj, slo`ena psihologija. Dekadencija i
melanholija, to su njegove slike. Deluju kao apokalipti~ne vizije.
Mark [AGAL:
[AGAL dolazi iz Vitebska, u~male palanke iz Ruske nedo|ije. Bio je vrlo obrazovan.
^esto je koristio herbejske izraze. Svi su o~ekivali da }e postati rabin. Vezan je za rodni
grad, kroz prozor mu se vidi ajfelova kula, a na platnu je motiv iz zavicaja. [AGAL
prihvate ideje kubizma (geometrizacije, se~enje planova, prostor je slobodno
kombinovan) me|utim, njega odlikuje sna`an kolorit ({to nije karakteristika kubista), kod
njegovog slikarstva se govori o ekspresionizmu.
- Autoportret sa sedam prstiju – Broj sedam je magi~an broj, jevrejski kultni broj.
- Zeleni violinista – Nema kontinuiteta vremena, radnje, prostora, odnosa u oblicima.
Prisutna je namerna naivnost izraza. Sna`an kolorit, bojena povr{ina, ne po{tuje lokalni
ton.
- Pad an|ela – Insistira na jevrejskim tekstovima. Posle II svetskog rata ide da slika
tavanicu. Vidi se raspe}e, Rusko selo, an|ele i proroke. Slika je mala pri~a o smislu sveta.
- @ena i riba – Grafika, pored crte`a i ulja, njegova omiljena disciplina. Oprobao se i u
zidnom slikarstvu i u ilustracijama (La Fontena i Biblije). Poeti~no, fantasti~no, stvarno-
nestvarni svet.
DADAIZAM
DADISTI U CIRIHU:
Ciri{ka grupa DADA osnovala je ~asopis ''Der Dada'' 1918 god. u kome su se
pojavile, ne samo ilustracije, ve} i literarni radovi, oblici vizuelne poezije, najrazli~itiji
eksperimenti i kombinacija razli~itih umetnosti (muzika, scena, poezija, ilustracije po
zidovima). Organizuju ve~eri posve}ene odre|enim temama. Vrlo ~esto svesno su
organizovali skandale (crna~ki bubnjevi, pevanje, vri{tanje) {to je izazivalo veliko
negodovanje u javnosti. Svesno su insistirali na odre|enoj agresivnosti, predlagali su da se
poru{e sve institucije dru{tva a akademije su bile prve na udaru.
Hans ARP:
Organska apstrakcija. Koristi jednu vrstu reljefa koja se koristi organskim formama
koje on u odre|enoj meri geometrizuje.
- Cvet i ~eki} – Sa slikarstva prelazi na kola`, pa reljef (strukturalni). Skice radi bacaju}i
komadi}e papira na sto, spontano.
Frensis PIKABIJA:
Poreklom Kubanac, pripadnik bogate kubanske porodice. Stalno putuje po svetu. Hobi
mu je skupljanje automobila. Dendi u krilu dadista. To ga nije spre~ilo da formuli{e
interesantne ideje koje se baziraju na ma{inskoj tehnici.
- Portret kao fotografska kamera – Portret ~uvenog ameri~kog fotografa Alfreda
[TIGLICA. Ma{inska estetika.
- Parada ljubavnika – Dve ma{ine kao de~ak i devoj~ica. Prostor je nedefinisan. Imamo
sukob, nema jedinstva prostora. On se ruga, parodira, namerno koristi jezik pro{losti
stavljajuci odrednice prostora. Koristi natpise u slikama, obi~no su nazivi slika stajali van
slike, ali on obavezno stavlja na slike. Slova su namerno izvo|ena de~ijim rukopisom.
- Dete karburatora – Uvodi vrlo zanimljive ideje. Neka vrsta grafema (odre|enih
grafi~kih znakova). Pojavljuje se na slici pored naziva. Koristio je i poznate predmete, ali
i neke koje samo asociraju na ma{inski svet, a u stvari ni{ta ne zna~e. Neki su smatrali
da je dadaizam kona~an kraj umetnosti.
- @ena od {ibica – Koristio je {ibice i ukosnice. Potpuno obi~ne predmete, da bi od njih
napravio umetni~ko delo.
Dadisti u sliku unose materijale koji po svojoj prirodi nikada nisu pripadali
umetni~kom stvaranju. Sa njima oni postaju ravnopravni sa bojom.
Marsel DI[AN:
Pripada umetni~koj porodici. Rajmon Binon DI[AN, njegov brat, bio je skulptor, a
sestra slikarka. Imao je sedmoro dece i svi su bili umetnici.
Stavljao je svoj potpis na ve} gotove proizvode (npr. polica za boce, lopata za sneg i
dr.) pa bi ih izlo`io kao umetni~ka dela. Tako je i „doterao“ jednu reprodukciju
LEONADROVE Mona Lize.
- Akt koji silazi niz stepenice – iz 1912. Slika koja je izazvala skandal. Preterano je
agresivna i ulazi u svet umetnosti na velika vrata. U su{tini pripada kubizmu, mada
koristi multiplikovanje forme (futurizam) da bi do~arao kretanje. Kasnije u jednom
intervjuu rekao je da mu je podsticaj za ovu sliku bila jedna fotografija.
1913 god. potpuno odbacuje sliku na platnu. Najzna~ajnija njegova delovanja su
skulpture koje se nazivaju REDIMEJD, delo koje ve} postoji, ve} je slu`ilo odre|enoj
funkciji. Umetnik samim ~inom odluke ve} stvara umetni~ko delo, umetnost je odluka!
- Sa tajnim zvukom – Klupko kanapa i metalna polica ali u umetni~kom kontekstu.
Preneto u galeriju ili muzej i sa odre|enim teoriskim delovanjem, stvara se umetni~ko
delo.
- To~ak na kuhinjskoj stolici – skulptura
- Drobilica za ~okoladu – Osim {to je radio redimejd, i sam je kostruisao predmete sa
odredjenom funkcijom koja je besmislena. Kada se krene u analize ovog predmeta vidi se
koliko je nelogi~an i kako nema nikakvu funkciju.
Po{to DI[AN nije hteo da mistifikuje umetni~ko stvarala{tvo, kao i same predmete,
nije gajio strahopo{tovanje prema svojim delima. Pustio ih je da propadnu. Skoro svi
njegovi predmeti su propali. Ono {to se danas mo`e videti po svetu su kopije (prve kopije
su ura|ene 1964 god. u tira`u).
- Portret Mona Lize sa brkovima – Postoje i neka slova. To je {ifra na francuskom za
neki uvredljivi izraz. Ruga se toj ve~itoj impresioniranosti ljudi ovom slikom. Me|utim,
njegova je postala podjednako popularna kao i LEONARDOVA.
- Za{to ne kinuti – kantar, obi~an mali kavez u kome su poslagane male kocke (nekad je
za ovakve kockice koristio mermer, nekad {e}er - oli~enje kristalizacije tj. misaonog
procesa).
Prezire po{tovanje zanata u umetnosti. Umetnik treba da bude filozof, a ne majstor.
Zato mu je LEONARDO bio veliki uzor. ^esto je tvrdio da ne}e da bude glup kao slikar.
- Veliko staklo – Radi od 1913 do 1923 god. Sve {to je naslikano, uliveno je u staklu.
Nevestina vizuelna imaginacija. Gore je nevesta, slobodna a dole je ne`enja podveden
njoj. Prilikom transporta u jednu galeriju u Filadelfiji (gde se i sad nalazi) staklo je puklo.
Kad su mu javili ovu vest sa tugom, on je rekao: „odli~no, kona~no je gotovo“! Cenio je
tu slu~ajnost. Ova slika tj. staklo uvek je druga~ije. Na njemu se uvek ogledaju odre|ene
pojave. O ovom DI[ANOVOM delu napisane su knjige i knjige (alhemija, filozofija).
- Pisoar – Izlo`io je u Njujorku i nazvao fontana.
- Tun – Njegova poslednja slika. Posle se posvetio igranju {aha.
Koristio je razne pseudonime.
Man REJ:
Kristijan [AD:
DADISTI U BERLINU:
Formira se jedna grupa mladih umetnika nagla{eno politi~ki anga`ovana. Prvi put
koriste foto-kola`e (iz novina, ~asopisa) zajedno sa tekstom tj. slovima.
Nema~ka je u ozbiljnoj krizi posle izgubljenog II svetskog rata. Nastaje vreme velikih
inflacija te su koristili i nov~anice u kola`ima.
Raul HAUSMAN:
Hana HAREG:
Georg GROS:
DADISTI U HANOVERU:
Kurt [VITERS:
- Dobro sklopljeno – tako|e koristi predmete kojima daje jedno novo zna~enje i zove ih
MERC. Gradi i ku|u na taj na~in (zove se MERCBAU) od razlicitih predmeta. Sa
dolaskom Hitlera, MERCBAU je sru{en, ali kasnije pravi novu.
- MERCBILT - slika od razli~itih materijala.
DADISTI U KELNU:
Maks ERNST:
Jo{ jedan avangardni pokret koji traje od 1924 do 1933 god. Ideje avangarde prisutne
su i u drugim tekovinama umetnosti, ali ti izvorni principi nazivaju se istoriskom
avangardom, kako bi se lak{e pratio razvoj ideja. I postmoderna prihvata neke principe
avangarde. Avangarda odbacuje akademski pristup umetnosti i sve su avangarde imale
lo{u komunikaciju sa dru{tvenom zajednicom, zahtevale su da se dru{tvo promeni u
skladu sa njihovim zahtevima. Ruska avangarda je oti{la najdalje poku{avaju}i da
oblikuje nove istitucije (princip je paradoksalan – umetnost gradi utopisti~ko dru{tvo i
stoga se kre}e u novi svet). Ti sukobi doveli su do toga da se avangarda ne zaboravi (a i
ne mo`e se re}i da su neuspe{ni i proma{eni, iako nisu ostvareni) i neki od pojmova
avangarde su ipak {iroko prihva}eni. Treba gledati elasti~no na projekte avangarde. Ona
je imala {irok uticaj tokom 20-og veka i ekspresionizam koji neki smatraju avangardom i
apstrakcija traju ceo 20 vek, kao i tradicionalna umetnost. U raznim situacijama neku
pravci su vode}i, a neki prate}i.
1924 god. Andre Breton (lekar, pesnik, multidisciplinarni umetnik) napisao je
MANIFEST NADREALIZMA koji se pre svega odnosi na knji`evnost. Nadrealizam se
zasniva ne principu automatizma misli. Tok misli ne}e biti podre|en racionalnom rasu|
ivanju, ve} }e se jasno ispoljiti podsvest. Racionalnost i podsvest su ravnopravni.
Podrazumeva se poznavanje psihoanalize. Breton, zahvaljuju}i iskustvu (za vreme rata
radio je kao lekar u bolnici), imao je uvid u podsvesnu stranu misli. Video je va`nost toga
da se ljudi oslobode strahova i to su radili psihoanalizom. Izgubljene generacije mladih,
posle rata, ostale su bez poverenja u principe ~ove~nosti i umetnosti, izgubili su veru u
stvarala{tvo. Psihoanaliza mo`e doprineti da se umetnikova ma{ta razvije ukoliko se
mozak oslobodi racionalnog. Umetnost obostrane realnosti je podsvest, skriveni svet.
Potenciraju se halucinacija, vizija i san. Frojd isti~e va`nost sna. Ne treba odbacivati
snove jer su to slike podsvesti koje poma`u re{avanju bitnih problema li~nosti. Ova tema
je postala ravnopravna sa drugim, ~ak zauzima vode}e mesto. Ona poti~e jo{ od De
KIRIKA i njegovog metafizi~kog slikarstva.
Efekat De Kiriko je zna~io druga~ije gledanje na stvarnost. De KIRIKO je insistirao na
nadprirodnim elementima, vi|enju sveta na metafizi~ki nacin, iznad fizi~kog.
Osloba|aju se od malogra|anskih tendencija, vide izvan stvarnosti i za to koriste odre|
ene metode. ^ak su svesno koristili halucinacije i neka stimulativna sredstva da bi do{li
do novih otkri}a. Nadrealizam nastaje u Francuskoj i vezuje se za Dadaizam (isti ljudi –
Filip Supo, Andre Breton), ali je to internacionalni pokret i ne nastaje svuda iz Dadaizma.
Rasprostranjen je {iroko po Evropi, ali i u Americi (mnogi umetnici su tokom II svetskog
rata oti{li u Ameriku). Ovo je izrazito individualisti~ki pokret, po{to se insistira na
automatizmu misli, rad podsvesti je razli~it kod svakog umetnika, pa se Nadrealizam ne
razlikuje samo od sredine do sredine, ve} i od umetnika do umetnika. Te{ko je
sistematizovati ovaj pokret, tome su se protivili i umetnici, ali se izdvajaju dva toka: 1.)
apstraktni (Huan MIRO, Andre MASON) i 2.) figurativni ili metafori~ki (Iv TANGI,
Salvador DALI, Rene MARGIT).
Maks ERNST:
APSTRAKTNI NADREALIZAM:
Andre MASON:
- Deca jedu ribu – po{tovao je asocijativnost (riba se prepoznaje, ali je malo te`e na}i
decu). Nadrealisti su imali spisak dela i autora koje su po{tovali kao npr. simboliste,
U^ELA, MOROA i dr.
Mason se oslanja na intenzivno slikarstvo.
- Fotelja Luj XVI – Delo stvareno za razne uticaje. Prenosi na platno slobodni tok misli.
Po~eo je od fotelje, ali sve su noge razli~ite, forma tela, pejza`. To je kola`na slika na
kojoj se smenjuju asocijacije. MASONOV atelje je bio pored MOROOVOG.
Inspirisan je [panskom tradicijom te se seli u [paniju, pa kasnije u Ameriku. U Americi
do`ivljava veliko priznanje i vr{i veliki uticaj na tamo{nje umetnike, kao npr. na
D`eksona POLOKA.
Huan MIRO:
[panac iz okoline Barselone. Plodan autor neiscrpne ma{te. Radio je slike, ilustracije,
grafike, keramiku (slobodna forma) i mnoge murale. Inspiracija su mu bile Sunce i boje
[panije. Odu{evljen je kubizmom, ali je imao distancu prema njemu (sve se zna). I{ao je
ka vlastitom izrazu (svojevitost li~nosti i po{tovanje tradicije). Uspeo je da ostvari novi
repertoar znakova i simbola, ali koriste}i simbole organskog sveta. ^ini jezgro [panije u
nadrealizmu, a tu su i Salvador DALI kao i BUNJUEL.
MIROOV stil nazvan je „Bimorfna Apstrakcija“ jer su njegovi crte`i vi{e fluidni i
krivolinijski nego geometrijski. Oblici na njegovim slikama `ive svojim sna`nim `ivotom.
Oni kao da se menjaju na na{e o~i.
- Karneval arlekina – Deli prostor na dva polja (imaginarni rascep). Forme prelaze iz
jednog u drugi svet. Jedan element na slici (od mnogih) asocira na prozor (gornji desni
ugao) i dovodi nas u zabunu, jer nema mesta za prozor po{to nema ni prostora. Novi
elementi su zmijolike forme, muzi~ki zapisi i ~udovi{ta kao iz kutije. Cenio je svet
de~ijih radova. Dete ima neposredan odnos, spontano prenosi plod imaginacije. Tu je
glavni element stvrala{tva. Podsticao je ma{tu sla`u}i na papir predmete i posmatraju}i
komunikaciju izme|u njih i njihovih senki, dok nije podstaknuo imaginaciju. Na njegovim
radovima nema senki, ve} postoje forme koje to mogu da budu, ali nisu. Zahteva se novi
odnos prema slici.
- Portret – Vidimo dislokacije. Fragmenti figure grade novu celinu. Slova, brojevi i
rukopis ~ine izlomljen sistem slike. Oni su odre|eni i prepoznatljivi elementi. Nema
koheretnosti vremena i prostora, jer nema ni prostora. MIRO je tvrdio da nema potpuno
apstraktne forme, sve ima uzor u organskom ili neorganskom svetu i uvek se mo`e otkriti
temelj apstraktne ideje.
METAFORI^KI NADREALIZAM:
Iv TANGI:
Rene MAGRIT:
Henri MUR:
Oni su kao mladi}i ratovali i iz rata izlaze sa sna`nim kriti~kim stavom. Oni
umetni~kim delima izra`avaju poruke svetu. To su godine kada cvetaju dru{tvene
anomalije, nered i korupcija. O tome govori umetnost nove objektivnosti.
Georg GROS:
On je svoj prvi bunt izrazio u okvirima DADE, ali se posle I svetskog rata opredeljuje
za novi objektivizam, a ne za nadrealiste.
- Smrt pesnika Anice – kubizam, fovizam, ekspresionizam. GROS je zapam}en po
odli~nim grafikama i ciklusu ''Ecce homo''.
- Prevaspitanje Toma – Oficiri koji maltretiraju mladi}e u luci gde je i GROS bio.
Njegov crte` je vrlo va`an, nervozan, iskidan, kao de~iji crte`. On govori crte`om, govori
neposredno i jasno, vrlo kriti~ki.
- Karneval – Pijanstvo i transformacija ljudi koji piju. Vrlo su agresivni. Lica su kao
maske.
GROS je javno eksponiran i prvi napu{ta Nema~ku. Sa dolaskom Hitlera na vlast be`i
u Ameriku 1932 god. i o~ekivalo se da }e kao veliki levi~ar i satiri~ar i u Americi
nastaviti istu karijeru, ali on je umoran i radi pejza`e o megalopolisu na melanholi~an i
depresivan na~in.
On se odmah posle II svetskog rata vra}a u Nema~ku, ali samo nekoliko dana nakon toga
umire.
Oto DIKS:
Maks BEKMAN:
ENFORMEL
1945 god. zavr{en je II svetski rat. Evropa je razru{ena vi{e nego posle I svetskog rata.
Rat pradstavlja prekretnicu i za umetnost. Te{ko je nastaviti utopisti~ke ideje. Krenulo je
opet od iskustva kubizma. Klju~ne izlo`be su posve}ivane PIKASU. Pa`nja javnosti je na
kubizmu jer se mislilo da je on sinteza 19-og veka (SEZAN) i svedenosti (geometriske
forme), ali se mislilo da kubizam nije zavr{io sa svojim idejama, ve} se traba upustiti u
apstrakciju. Osim PIKASA, retrospektivu su dobili BRAK i LE@E. Klju~na figura za
nova istra`ivanja je Vasilij KANDINSKI (u Parizu je osnovano dru{tvo apstraktnih
umetnika). Misli se da umetnost mora napustiti predmetnost i da se treba okrenuti boji,
formi i liniji...
Pol KLE je bio dosta po strani, neskandalozan, ali je va`an njegov spontani pristup
umetnosti, njegova primitivna umetnost (radovi dece, natur{~i}i). Ideja da se delo
spontano stvara jako je va`na posle II svetskog rata. KLEU je mnogo va`niji sam ~in
kreacije od kona~nog umetni~kog dela. Po prvi put se de{ava da Pariz gubi prvenstvo i
centar umetnosti se preme{ta u Njujork (u MOMA – Muzej Moderne Umetnosti).
Amerikanci kupiju jo{ u 19-om veku dela velike umetnosti. Sa nacional-socijalizmom,
mnogi umetnici (cela BAUHAUS {kola) se sele, odnosno be`e u Ameriku. Pit
MONDRIJAN je tamo. Tu su i nadrealisti (~ak i BRETON, DALI; Marks ERNST uz
svoju budu}u `enu Beti GRUGCUHAJM ima muzej u Njujorku i Veneciji). Tamo odlaze
i pisci i muzi~ari. To je prilika da se prvi put proslave i pojave umetnici u Americi.
APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM
D`ekson POLOK:
Vilijem De KUNING:
Holan|anin koji je emigrirao u Ameriku 1926 god. Radi seriju posve}enu `enama. Za
njega nije va`no {to prikazuje telo, ve} je za njega `ena i predmet divljenja i demon,
ne{to opasno (po u~enju Frojda). Za njega je jako va`an gest. Njegova platna su ogromna
(3x3m) i De KUNINGOVI gestovi su agresivni, sna`ni i emotivni naboji podsvesti.
LIRSKA APSTRAKCIJA
Oto VOLS:
Oto VOLS je ro|en u Berlinu. On nije `eleo da postane profesionalni slikar. Otac mu je
bio jedan od najva`nijih dr`avnih ~inovnika. VOLS je bio zoolog, muzi~ar, poznavao je
botaniku, geologiju i sl. Prijatelj je sa mnogim slikarima BAUHAUSA. Po dolasku
Hitlera, on dolazi u Pariz, ali kad je po~eo rat, boravio je po logorima, da bi posle
intervencije prijatelja bio spasen. On u logorima radi mala dela (crte`e i akvarele),
veli~ine dlana. Pisao je intimne bele{ke u kojima saop{tava napetost, bol i strahove.
Jedan galerista preko veza saznaje za njega i 1945 god. on mu pravi izlo`bu. Uglavnom
se pojavljuju biomorfne forme na njegovim slikama (cvr~ci, gusenice), ali njegova
namera nije postoje}a forma ve} revolt. Posle velikog uspeha, galerista mu donosi platna
i on 1947 god. pravi izlo`bu – “[OK”.
Ona je izazvala potres jer VOLS nudi nepretenciozan stav prema umetnosti - bez stava,
spontano i ~isto. Neki misle da su to VOLSOVE vizije i halucinacije. On pred kraj `ivota
`ivi samo na rumu. Neki ovakav `ivot povezuju sa filozofijom `ena.
Antoni TAPIES:
[panac koji dolazi iz Barselone u Pariz. Pou~en VOLSOM, njegove slike su prestale da
se brinu o estetskom i lepom. Koristi lepak, bitumen i smolu. 1956 god. dobija nagradu
na bijenalu i njegovo delo je podstrek za na{e umetnike (Mi}u POPOVI]A).
60–tih god. se okre}e apstrakciji i eksperimentu.
@an DIBIFE:
Autor koji je stvorio kolekciju slika ludaka i nepismenih ljudi tzv. art brut – ru`nu,
prljavu umetnost. Dugo godina mu je slu`ila kao podsticaj i nadahnu}e. Trebalo je
umetnost vratiti istinskom stvarala{tvu. Platno je podloga za slaganje razli~itih masa, a
onda sledi grebanje (vra}anje LEONARDU – “zagledajte se u neki stari zid, vide}ete
~itave bitke”). Slikari treba da gledaju stari zid, oblake. Slikar pred slikom, a i posmatra~
treba da gradi i na|e nove forme. DIBIFE ~esto izla`e dela dece, umobolnih i amatera.
Dado \URI] ga je sreo 50-tih i DIBIFE mu je pomogao da se probije. DIBIFEOVA slika
postaje reljef. Po~inje da pravi 3D objekte – crno, belo, crveno i u tim formama tra`i
imaginarne pejza`e.
GRUPA KOBRA
ENFORMEL je za mnoge nihilizam, nespokoj, ali taj isti izraz se pojavljuje u KOBRI.
Grupa Kobra je nastala spajanjem naziva gradova: Kopenhagen, Brisel, Amsterdam.
Umetnici posle II svetskog rata u Parizu, smatraju da umetnost treba vratiti iskonu,
velikom KLEU i MUNKU. Oni prihvataju figuraciju, ali se ne vra}aju na tradicionalan
izraz. Slogan KOBRE bi je: “U umetnosti nema pristojnosti; Umetnost, to je neukrotiva
`elja”.
Karel APEL:
- Glava – Galerije jo{ uvek `ele male formate. KOBRA radi velike formate, koristi
industrisku, intenzivnu boju u velikim povr{inama. Vidljivi su svi potezi ~etkom. APEL
je smatrao da je najva`nije sa~uvati izvor, most, spontanost. Jako je va`no iskustvo
SARTRA i filozofija egzistencijalizma (apsurd ~ovekovih napora u ovom svetu).
Pjer ALE[INSKI:
- Daleko od iza – 50-tih god. KOBRA se raspada posle nekoliko godina. ALE[INSKI
insistira na crta`ima dece. Ovde vidimo biomorfne forme. Evokativnost je prisutna i ona
podsti~e posmatra~a. ALE[INSKI kasnije prihvata da rukopis bude objektivan izraz.
60-tih su moderni smisleni ili besmisleni tekstovi. Izla`u i misle da rukopis nosi
specifi~no obele`je, to ja izraz automatizma. ALE[INSKI koristi i de~ije oblike igara
({kolice, ku}ice).
Azgern JORN:
- Zeleni balet – Ova platna podrazumevaju debeli pastu, veliko platno, dinami~ko
slikarstvo, energija itd. Ova spontana doga|anja umetnik ne sputava.
FIGURACIJA
Ri~ard HAMILTON:
Alen D@ONS:
Robert RAU[ENBERG:
Prou~ava odnos umetnosti i `ivota. Kod njega je nagla{ena vitalisti~ka ideja.
Glorifikuju se svi oblici `ivota, ali kao kreativni impulsi. Koristi iskustvo kombinovanog
slikarstva gde su svi materijali mogu}i. Slika nije povla{}en predmet (sklad,
uravnote`enost), ona je otvorena za razli~ite materijale. RAU[ENBERG koristi sve {to
mu do|e pod ruke.
- Monogram – Ni slika, ni asambla`, ni skulptura. Asambla` ne re{ava problem volumena
ni mase. Ovo je prostorna instalacija, pre svega neslikarski materijal, boja koja nema
kvalitet koji se o~ekivao u uljanom slikarstvu. Ni{ta nije naknadno ude{avano. Delo nije
povla{}en predmet, ve} izraz stvarnog izvora. Slika mo`e da podrazumeva najrazli~itije
upotrebne predmete.
- Bez naslova – U kombinovanu sliku mo`e da u|e sve {to umetnik, shodno ideologiji
ovog pravca koristi (jastu~e za igle, papir, tapete, razglednice). Razglednice su u to
vreme totalni ki~, ne{to {to ne odgovara i ne uklapa se u kontekst. Ne odgovara odre|
enim konvencijama. Sve zajedno je organizovano bez estetskog kriterijuma, bez cilja.
Nema koherentnog sistema, sve je slobodno sklapanje.
Radio je i scenografije i filmove. Figuracija je imala neo~ekivani prodor.
D`asper D@ONS:
Tvrdio je da Leo Kasteli, galerista, mo`e prodati sve. Bilo {ta {to je u galerijama je
umetnost. U kojoj meri je ne{to umetnost je stvar odluke. D@ONS od najobi~nijih
predmeta pravi skulpturu. Radio je i slikao mete.
- Meta - u gornjem delu slike su lica i to zajedno sa licem deluje nelagodno. Deluje na
posmatra~a.
Obnovio je tehniku enkaustike. Radio je zastave. D@ONS je dva puta ro|en kao
umetnik. Prvo u Engleskoj, pa 60-tih god. u Americi i za nju se vi{e vezuje. Najvi{e
doprinosi glorifikaciji potro{a~kog dru{tva. U Evropi vlada ~vrsto saznanje o klasi~noj
tradiciji. U Americi, tradicija je kratka, ne prime}uje lokalnu tradiciju. Najve}i procvat
do`ivljava u americkom dru{tvo koje je zainteresovano za svaku robu, ako je ona
umetni~ko delo. Neki tvrde da se trendovi u umetnosti razvijaju sa ukusom i interesom
kupaca. U Engleskoj, Lorens Alovej, arhitekte i slikari poku{ali su da premoste jaz izme|
u umetnosti i masovne kulture koja se {irila zahvaljuju}i medijama. Masovna kultura nije
u srazmeri sa oficijalnom. Masovna je popularnija, ostalo je marginalizovano. Svi
poku{avaju da razre{e te probleme.
Roj LIHTEN[TAJN:
Umetnik koji uveli~ava strip na enormno velike dimenzije (3-5m). Potpuno industriski
se prenosi raster stripa i umetnikova intervencija je mala. On odabira ikonu koju
uveli~ava i postavlja u kontekst galerije. LIHTEN[TAJN je, kao i VORHOL, pravio
reklame i firme. Po njegovom mi{ljenju to se ne razlikuje od umetnosti. Cilj je delo
dovesti do potro{a~a a da ono bude jednako popularno. Ovu tehniku preneo je i u tre}u
dimenziju. Skulptura glorifikuje ideologiju besmislenih fraza.
Endi VORHOL:
Kontradiktoran umetnik koji izaziva odu{evljenje ili prezir. Veliki manipulator, koristi
tr`i{te za promociju i sticanje bogatstva. Napravio je veliki prodor u film i slikarstvo.
Roditelji su mu Poljaci. Tradicionalno je vaspitan. Pro{ao je umetni~ke {kole, ali od
po~etka je imao jasan smisao za uspeh i kako ga ostvariti. Imao je mogu}nosti za rad.
Naklonjen je kolektivnom radu. Atelje mu je fabrika, tu su mnogobrojni umetnici,
mnogobrojna dela, instalacije...
Bele`io je sate u ateljeu a da se ni{ta ne de{ava. Prvi put je govorio o elektri~noj stolici.
To je izazvalo veliki strah kod ljudi, nova vrsta torture. Govorio je o tipi~nim modernim
spravama za mu~enje, o saobra}ajnim nesre}ama (radio je serigrafije na tu temu,
dominantno mesto), anga`ovan na humanisti~ki na~in. Mnogo vi{e koristi ideologiju
zvezda. Mit o Merlin Monro razvio je do fascinantnih razmera. [tampa njeno lice na
panou u raznim bojama – multiplikuje njen lik (ina~e, prosta~ko dru{tvo uva`ava
multiplikaciju).
- Kembel supa – Re|ao u galerijama, uvek isto, kao u prodavnici. POP ART je umetnost
samoposluge. Njegov potpis supu prevodi iz konteksta supe u umetni~ko delo. Sve {to
napravi umetnik je umetni~ko delo. Sa ovom umetno{}u nestaje pitanje originala, a
stvara se pitanje tira`a. Ukinuta je mistifikacija koja je vezana za ime umetnika i tajnu
umetni~kog dela. Umetnik ne izmi{lja nove predmete i prostore, sve to postoji oko njega.
Klas OLDENBURG:
- Oguljena banana -
- Vodopad pomfrita –
- Sladoled -
- [pahtla - Sve su to obi~ni predmeti monstruoznih dimenzija, monumentalnog i
grandioznog izgleda. Fernan LE@E je predlagao da umetnik izdvoji jedan predmet i da
mu ogromne dimenzije, jer vreme kao ma{ina to o~ekuje od umetnika.
Do sada je skulptura koristila trajne materijale, a sada koristi i tekstil {to je krajnje
neprilago|eno skulpturi koja dobija ambijentalna obele`ja. Neverovatno uzbudljivi
elementi javljaju se u pop-artu koji odr`ava estetiku stereotipa. Roj LIHTEN[TAJN tvrdi
da umetnost pop-arta `eli da gleda u `ivot, prihvati ga i poistoveti se sa njim. Ova
umetnost glorifikuje potro{a~ko dru{tvo.
@or` SEGAL:
Druga figuracija nastala posle pop-arta vezana za Evropu posle II svetskog rata. Nova
figuracija je imala tendenciju savremenog slikarstva da u vreme velike avanture
apstraktne umetnosti, ponovo otkrije snagu izraza ljudske figure i lika. Na njenu pojavu
uticala su izvesna nadrealisti~ka ostvarenja, {to se videlo na izlo`bi „Figuracija i
defiguracija“ odr`anoj 1965 god.
Kontinuitet interesovanja za ljudsku figuru i lik se ne prekida {to vidimo u delima
\AKOMETIJA i DIBIFEA, ali se nagla pojava nove figuracije vezuje za ime Frensisa
BEJKONA.
Frensis BEJKON:
Ovaj pravac nastao je 1960 god. Tvorac je teoreti~ar Pjer RESTANIA. Koristi
predmetnost u novom kontekstu. Ideja na primerima dela Iv KLAJNA - plamen zlatno
plave mase (azbest sa pigmentom, sagoren plamenom). Bojio `enska tela i otiskivao ih na
platna, i svojim telom je pravio hepeninge i akcije.
Novi realizam te`i za novim tuma~enjem predmetne realnosti (posebno u gradskoj
sredini), putem asambla`a odba~enih stvari, neo-dadaisti~kih objekata, pokretne
skulpture i oblika figurativnih predstava. On stavlja naglasak na zasi}enosti predmetima
industrijske civilizacije i potro{a~kim mentalitetom.
Pjero MANSONI:
Italijan. U Milanu predstavlja novi realizam. Sve {to iza|e iz umetnika je umetni~ko
delo. U konzervu je spakovano govno umetnika. Inzvaredno duhovit. @eleo je da ideju
realizma dovede do apsurda. Novi realisti su imali nekoliko izlo`bi. Najzna~ajnija izlo`ba
zvala se ''40 stepeni iznad DADE''. @eleli su da neke principe dovedu do kraja.
Fernandez ARMAN:
(poetika kvantiteta)
Francuz. Dovodi se u vezu sa pop-artom, jer su hronolo{ki bliski. Novi realisti po{tuju
ideje realista, imaju kriti~ki stav prema realnosti. Ideja kvantiteta je bitna. Koristio je
brojne predmete da bi se video apsurd. Sekao je i lomio intrumente i ulivao ih u
pleksiglas. U Fijatu je napravio spomenik od starih automobila ulivenih u pleksiglas.
SEZAR:
(poetika kompresije)
Govorio je: „Ja sam ma{ina“. Prihvatio je estetiku nove industriske ere. Koristio
svojstva tada{njih ma{ina. Odu{evljen je presom. Za njega je to impresivna tehnika.
Njegovi radovi po{tuju taj princip.
KRISTO:
50-tih oti{ao u Francusku. Imresioniran pakovanjem u vi{e slojeva.
- Pakovanje Rajstaga – Trebalo je mnogo posla i novca, a zid kratko traje. Lend Art je
bio njegov koncept.
Jan TINGILI:
Vajar. Koristio je razne stvari sa otpada, uglavnom ono {to je odbacila industrija
(to~kovi, sajle, zup~anici) i povezivao ih elektromotorom. U ~ast Njujorka, ispred
muzeja je napravio ma{inu koja je tandrkala i na kraju se raspala pred publikom,
{to joj je i bio program. @eleo je da se naruga Amerikancima. Njegove
konsrukcije su uglavnom fantasti~no radile, iako su izgledale kao da }e se
raspasti svakog trenutka. Iz njega je iza{la neka nova celina, ne{to poeti~no i
sklono igri.
Ovaj projekat obuhvata ve}i krug umetnika koji su stasali posle II svetskog rata. U
Parizu 1955 god. oni su imali svoju prvu izlo`bu. Napisali su manifest, u skladu sa
programima avangardnih grupa tzv. @UTI MANIFEST - ({tampan na `utom papiru).
Bavili su se odnosima crnog i belog na slikama, nazvali su svoju umetnost opti~kom,
jer se bavi pitanjima vizuelnog opa`anja (kako se slika ili skulptura mogu uklopiti i kako
se mogu dobiti zakonitosti opa`anja). Do{li su do zaklju~ka da je fon glavna ideja,
problem figure i pozadine. Smatrali su da se u novo iskustvo ~oveka moraju uneti zakoni
fizike i optike. Ono {to je nauka ponudila ~ovek treba da usvoji. Treba koristiti
matemati~ku i geometrisku progresiju da bi se usvojio princip modula. Variraju}a boja,
raspored i odnosi grade osnovnu strukturu. Gradi se racionalno, od jasnih stavova a nije
stvar impulsa i trenutne imaginacije.
Op-art je bli`i egzaktnim naukama nego umetnosti. Novina je u njegovoj
nereprezentativnosti, a suprotno tome nastojanju da pro{iri polje opti~ke varke {to je vi{e
mogu}e. U svakoj umetnosti, od praistorije pa do danas, ima opti~kih varki u ovom ili
onom smislu.
Viktor VAZARELI:
Rafael SOTO:
NJUMAN:
Minimal Art je orijentacija u likovnoj umetnosti koja je stupila na scenu 1965 god. na
prvom mestu u SAD. Ona insistira na istra`ivanju osnovnih geometrijskih oblika i ~istih
odnosa i namaza bojenih povr{ina. Poznatija je i kao „umetnost ABC“ a u vajarstvu kao
„primarna struktura“.
Identifikovanjem realnosti forme i materijala nastavlja se tradicija ~istog
konstruktivizma sa prilago|avanjem savremenoj arhitekturi. Dela Minimal Arta se izra|uju
po ve} utvr|enom programu umetnika u fabrikama (galvanizovano gvo`|e, napregnuti
~elik, gla~ani bakar i sl.) kao antiteza li~nom izrazu autora.
Ad RAJNHARD:
- Crni kvadrati – Prete~a minimalisti~kog stava u umetnosti tj. u slikarstvu ili vajarstvu.
Tvrde ivice, odsustvo svakog individualizma i li~nog obele`ja. Bez slu~ajnosti,
automatizma, forme, ~etke, kompozicije... Slika se ograni~ava samo na povr{inu boje.
Slika je velikih dimenzija (4-5m), i potpunoje ignorisan svaki subjektivan damr
(jednoli~no obojeno). Na odre|enim ritmovima vidimo samo ravne linije (ni{ta
subjektivno).
- Ko se boji crvene, crne i `ute – Slike nazivana i po brojevima.
Moris LUIS:
^etke sa bojom i jednoli~nim potezima, krajnja redukcija. Umetnost poteza i insistira se
na tautolo{kom stavu. Ni{ta izvan slike se ne unosi u sliku, pa su neki mislili da je to kraj
umetnosti. Svi }e se baviti filozofijom, ona je iznad umetnosti.
Esfort KELI:
60-tih godina, kada ovo slikarstvo dosti`e vrhunac, predstavlja varijantu ~istih formi.
Sa NINBERGOM se ustoli~io kao vo|a trendova. Grade umetni~ke tokove, ali prednost
je sa one strane okeana. Isto se de{ava i u skulpturi 60-tih. Sna`an preokret na principima
modula.
Dejvid SMIT:
Sol Le VIT:
- Bez naziva – {uplje kocke. Uvek radi kocke od razli~itog materijala (~elik,
aluminijum). Pravi predstavnik u izradi kubastih povr{ina je Donald D@AD. Kocke je
bojio ili ostavljao u priprodnoj boji. Umetnici minimal arta su vrlo zna~ajni kao
teoreti~ari. Obja{njavali su principe minimalisti~ke skulpture, princip modula
(multiplikuju razli~ite module), organizuju ih grade}i druge strukture. Nastojali su da
delo oslobode manualnog rada. Grade sisteme a ostalo je zadatak industrije.
Antoni KARO:
- Nosiljka – Koristi gotove polufabrike i od njih pravi dela tj. nove forme. Ne zahteva se
da je delo unikat. Minimalisti~ka umetnost se odrekla narativnosti. Jako insistira na boji i
izdvaja se u ambijentu a ~esto su odricali i potrebu postamenta. Obja{njena je i ideja o
boji i svetlu. Koristio je razli~ito obojene fluo–cevi i stavljao ih je ispred metalne cevi.
Tako je dobijao uvek druga~ije delo.
Karl ANDRE:
Poreklomje Englez.
- Moduli – Koristio je 144 jednake plo~ice i u svakoj galeriji od njih pravio razli~ite
skulpture.
KONCEPTUALNA umetnost – nije va`no ko }e {ta i od ~ega napraviti, pravi se tira`.
KONCEPTUALNA UMETNOST
Jozef KO[UT:
Prvi konceptualni umetnik. 1965 god. izlo`io je stolicu u tri oblika: obi~nu stolicu,
fotografiju stolice i tekst iz re~nika o tome {ta je to stolica (pitanje me|usobnog odnosa).
Govorimo, slikamo, a da li se i razumemo? Delo razumemo posredstvom re~i, iako je
slikano. Delo je vi{e opisivano nego gledano. Prava komunikacija sa umetni~kim delom
opet zahteva jezik. Umetni~ka dela koriste se vizuelnim jezikom, a mi prevodimo na
govorni jezik. Ovaj problem je vrlo inspirativan. Razli~ite ideje i stavovi se ra|aju. Va`an
je koncept, a ne sama materijalizacija i sve je stvar jezika. U osnovi je pojam, ideja a
umetnik je taj koji je ima i nije va`no u kom mediju i kako }e se realizovati.
Dolazi do demistifikacije umetnika i dela. Delo je dematerijalizovano, ostaje na nivou
skice, nacrta, zamisli. Umetnik sam treba da objasni koncept umesto kriti~ara i niko ne
treba da sudi insistira na tautologiji (isto u svim varijantama).
Bio je profesor koji je propagirao konceptualnu umetnost. Pravio je publikacije, rado
koristi tehni~ke mogu}nosti. Ni{ta izvan onog {to vidimo ne treba da zaklju~imo, ni{ta
izvan toga nije slika.
BODI ART
Bansen NJUMAN:
Vezan za uspeh. Izvodio je performans bodi art. Samo telo umetnika koristi se u
umetni~koj produkciji
Marina ABRAMOVI]:
Jozef BOJS:
- Kako mrtvom zecu objasniti sliku – Koristio je dostignu}a raznih nauka. 1973 god.
imao je performans u SKC–u. Pravi umetnik, pona{ao se kao prorok, umetnost i `ivot
umetnika su identi~ni.
LEND ART
Ri~ard SMITSON:
- Spiralni jeti –
- Spiralni nasip – Nalazi se daleko od civilizacije. Nasip visok je oko 4-6m, du`ine preko
40km. Voda u jezeru je nado{la i spirala je potopljena. SMITSON je poginuo snimaju}i
za jedno svoje delo. U Meksiku je postavljao mnogo ogledala i odre|ene strukture zemlje
i pratio je reflekse.
SRPSKO SLIKARSTVO
Predstavnik secesije kod nas. Vajar i svetski umetnik. Vezujemo ga za Be~ku secesiju
zato {to je {kolovan u Be~u kod Ota VAGNERA, ali dok je do{ao do njega pre{ao je
mukotrpan put. Ro|en je uVrpolju. Poreklom je iz Splita, a u Slavoniju dolazi sa
roditeljima. Oni su radili kao sezonski radnici a on je ~uvao stoku i goveda a usput je
radio ne{to od kamena i drveta. Tada je radio i u~io u splitskoj radionici Pava Bilini}a.
Uglavnom klesarski zanat. Me{tani su to primetili, pa je Bilini} poslao njegove radove u
Split, da se na|e donator koji bi ga {kolovao. To se i desilo ali kasno jer je ME[TROVI]
bio prestar za {kolovanje, te radi kao {egrt.
Ubrzo postaje jasno da je ME[TROVI]samouki genije. Odlazi u Be~, ali njegov be~ki
finansijer ubrzo odustaje. Nema novca ni da se vrati ku}i, ni da nastavi sa {kolovanjem te
radi najrazli~itije poslove. Kasnije govori da je to bio najte`i period njegovog `ivota.
Upornim radom dolazi u atelje Ota VAGNERA, koji je ina~e sara|ivao sa Gustavom
KLINTOM. ME[TROVI] ve} po~etkom 20-og veka dobija veliko priznanje od
RODENA za veoma dobro poznavanje arhitekture i skulpture. On je znao da pove`e ta
dva znanja. 1907 i 1908 god. upoznaje RODENA i razmenjuju svoja znanja u njegovom
ateljeu. Roden je rekao da je on najve}i vajar malih slovenskih naroda.
Zapa`en je bio na izlo`bama secesije u Be~u, a prvi me|unarodni uspeh posti`e u Rimu
1911 god. za Vidovdanski Hram.
Za vreme I svetskog rata napustio je realisti~ki stil dotada{njih skulptora punih poleta i
senzualnosti i pre{ao na izradu celog niza religioznih tema, koje je prete`no dao
upro{}ene u drvetu (bio je inspirisan vizantijskom, gotskom i crna~kom skulpturom).
Posle rata `iveo je u Zagrebu i bio je prvi rektor novoosnovane Umjetni~ke Akademije.
Izme|u dva rata, inspirisan MIKELAN\ELOM, izradio je veliki broj reljefa u kamenu,
nagih figura i portreta.
Posle II svetskog rata `iveo je u SAD i radio za internacionalnu publiku, ali je dela slao
i u Jugoslaviju. Tamo je i umro, u Sant Bendu ta~nije.
- Izvor `ivota – Nalazi se u Zagrebu, njegovo prvo veliko delo. Fontana, nepravilnog
oblika, talasasta. Figure raznih ljudi koji su jako `edni, oni prelaze okvire fontane.
- Vidovdanski hram - Nalazi se u muzeju u Kru{evcu. Ura|ena je samo maketa. @eleo je
da o`ivi kosovski ep, koji }e ovekove~iti sve te patnje i stradanja. Stubovi su simboli
junaka. Hram je mogao biti gotov da su studenti i profesori generacijama radili i ulagali.
Mnogi su se upla{ili. On je progla{en za nacionalistu, da je grandoman, da glorifikuje
dinastiju, te je od svega toga ostala samo ideja i maketa.
1912 god. odlazi u Italiju, u Rim i u srpskom paviljonu je predstavio sve velike
skulpture posve}ene Kosovskom ciklusu.
- Kraljevi} Marko 1 – Prime}ujemo treperavost po ugledu na RODENA. Grafizam koji je
primenio po ugledu na Asirsku i Sumersku skulprturu koju je najvi{e posmatrao u Luvru
u donjem nivou.
- Kraljevi} Marko 2 – Nova i dramati~na forma. Konje je uradio u pokretu ali u bloku
kao kod Egipatske umetnosti. Junak je namerno deformisan. Torzo je bez ruku. Portret je
linearan kao da zna kako je junak izgledao. ^ovek i konj izgledaju kao jedna masa. Pravo
umetni~ko delo.
- Glava Kraljevi}a Marka – Smatrao je da sve pesme kosovskog ciklusa pripadaju
kolektivnom nasle|u. Ep i `elja da se povrati sloboda. Bio je potresen ~injenicom da je
Austrija anketirala BiH. Kralj Aleksandar Kara|or|evi} bio je njegov veliki mecena.
- Kosovka devojka – Nova i vrlo smela interpretacija. Reljef u kamenu, bio je odli~an
klesar.
- Sr|a Zlopogle|a –
- Glava Milo{a Obili}a –
- Milo{ Obili} – Ravan RODENOVOM ~oveku koji hoda. Poznavao je ne samo
RODENA nego i radove MIKELAN\ELA, ali za razliku od RODENA, nije se oslobodio
kamena (bloka).
- Pobednik – Projektovao je i podigao po pozivu u ^ikagu (ve} kao zreo i iskusan
majstor). Jako je visoko podignut i dekoratvan. Ne odgovara mu okolina. ME[TROVI] je
pokazao da zna {ta je spomenik a {ta skulptura.
- Indijanci na konjima – spomenik u ^ikagu.
U kamenu, bronzi i drvetu stvorio je ogromna dela sa figurama i reljefima sa temama iz
narodne poezije, istorije, mitologije i religije. Uradio je na stotine portreta istaknutih
li~nosti iz na{eg i svetskog javnog i umetni~kog `ivota.
Vajar. Bio pripadnik srpske revolucionarne omladine u Bosni. Za vreme rata bio je u
vojnim zatvorima i tamo je bio zaposlen u radionici za izradu predmeta u duborezu, gde
je po~eo da se bavi rezanjem skulpture u drvetu. Posle I svetskog rata, odlazi u Be~ na
studije, a posle u Pariz kod u~itelja Burdela. Burdel nije ostavio dublji trag na njegovom
izrazu ali ga je usmerio na pravi put u gra|enju forme sa ~vrstom konstrukcijom. On
putuje po Evropi i bavi se pedago{kom delatno{}u u Beogradu, kao i umetni~kom
kritikom. Jedan je od osnivaca i dugogodi{nji rektor Akademije Likovnih Umetnosti u
Beogradu. Unosi sve`inu i raznolikost u na{u savremenu plastiku. Vlada sigurno i
kompozicijom i skulpturom, ali je narocito sna`an u portretima. Izdao je knjige “O
umetnosti i umetnicima”, “Impresije iz Rusije” i “Biste”.
Velike zasluge ima u stvaranju modernog psiholo{kog profila. Umro je u Beogradu.
- Odmor –
- Devojka sa cvetom – U po~etku svoje karijere neguje uglavnom reljef u drvetu, a sa
reljefa u drvetu prelazi na reljefe u bronzi u kojima ispoljava ose}anje za monumental-
nost koje se razvija u brojnim spomenicima koje je uredio.
- Rob – Sa podjednakim uspehom negovao i sitnu plastiku, naro~ito `enske aktove u
bronzi:
- Igra~ica -
- Kupa~ica –
- Le`e}i `enski akt – sa izvanrednim ose}ajem za formu.
- Devojka sa draperijom - Bez ruku, fragmentarno, kao kod RODENA. Usiljen pokret i
velika glava. Njegovi portreti u granitu, mermeru i bronzi se odlikuju punim izrazom i
kompaktnom formom.
- \akometi – Sa`imanje mase u {iroke i odlu~no izmodelirane povr{ine. Ra|en u
Burdelovoj tradiciji. Taj se na~in vremenom pretvara u ugla~ane i o{tre forme.
- Moj otac – i - Moja mati –
- Nikola Vuli} – U grozni~avom impresionistickom postupku, gde je problem osvetljenja
tesno povezan sa iznijansiranom psihologijom, gde je on izrazio su{tinu svog
skulptorskog postupka – Sublimiranje pokreta i unutra{njeg `ivota sa relacijama
objektivne forme.
Vajar. Predstavnik kubizma kod nas. Secesija, kao uticaj kod njega, se pojavljuje u
grupi radova u kojima je crta~ki element u stilizaciji doveo do izrazite dekorativnosti i
prenagla{enog pokreta. Ro|en je u Beogradu gde je i zavr{io gimnaziju. Studirao je
arhitekturu u Nema~koj ali se opredeljuje za vajarstvo koje studira u Firenci. Bio je me|u
prvim skulptorima izme|u dva svetska rata. Raskida sa gra|anskim realizmom,
ra{~lanjuju}i volumen u duhu {ire shva}ene kubisti~ke discipline. Tek u kasnijem
periodu se vra}a realisti~koj formi. @iveo i umro u Beogradu.
- ^e`nja –
- Labudova smrt –
- Lav –
- Igra~ica – Njega su tokom dugog umetni~kog `ivota interesovale najvi{e tri teme:
Gorski venac, `ensko telo i `ivotinje. U Gorskom vencu je tra`io tragicnu romantiku, u
`enskom telu ~ulnost i poeziju a u `ivotinjama ~ednost i neposrednost.
- Iguman Stefan –
- Pop Mi}o -
- Knez Bajko – u njima nije i{ao sa individualizacijom konkretnog lika, ve} za op{tim,
kolektivnim psihi~kim osobinama.
@ensko telo kod njega je nezgrapno i nespretno u pokretu, bez individualnog karaktera.
Njihova ~ulnost je duboko u njima i pojavljuje se samo kao nagove{taj ili te`nja. On ne
vaja u drvetu, ve} stvara oblike drveta i sva veli~ina i jednostavnost je u tome da
unutra{nju igru tkiva i materije oslobodi i minimalnim korekturama pretvori u `ensko
telo.
Njegove `ivotinje imaju iznijansiran psiholo{ki profil i neki svoj neobi~an svet.
Njegova skulptura je skulptura zatvorenih i stati~nih ritmova. On nikada, i kada je lio u
bronzi, nije te`io osvajanju prostora i njegovom uklju~ivanju u oblik. Zatvoreni stati~ki
ritam, idealizovan oblik, stilizovane forme i poetski razvijena linija predstavljaju osnovna
formativna obele`ja njegovog vajarstva.
- Glava – ~ista analiza forme (afri~ka skulptura) i grafizam (ARHIPENKO).
- Cve}arka – Neguje asimetri~nost, {e{ir kao zup~anik.
- Devojka sa mandolinom – Se~e planove (kao PIKASO).
Slikar. Ro|en u Somboru. Studirao na Akademiji u Be~u i Pragu, koje napu{ta i radi
sam. Odu{evljava se El GREKOM i KOKO[KOM, {to ukazuje na ekspresionisti~ku
dispoziciju njegovog slikarskog temperamenta. Pripadao je grupo “OBLIK” pre II
svetskog rata. Imao je sna`an temperament i strasan kolorit. SEZAN i PIKASO podsti~u
njegovu radoznalost, pa radi seriju slika sa kubisti~kim obele`jem. Kolorit i oble forme
usvaja od LE@EA. Odlazi u Pariz gde prolazi kroz LOTOV atelje i do`ivljava fazu
Neoklasicizma.
Uskoro, kroz njegovu geometrizovanu formu, zazvu~ala je fovisti~ki smela i ~ista boja.
Slika predele, kompozicije iz savremenog `ivota, mrtve prirode i enterijere.
Njegova slikarska zrelost zapo~inje “plavom fazom” (od 1926 do 1931), i tada nastaju
njegova prva uljana dela na tlu Vojvodine.
- Plavi atelje - Radi u svim slikarskim tehnikama. Radi ~ak i tapiseriju. Parisku plavu
fazu zamenjuje topla gama `ute i crvene faze, oboga}ena bojama prole}nog i letnjeg
vojvo|anskog pejza`a, osvetljena do`ivljajem mora sa putovanja u Dubrovnik i okolinu.
Na red dolazi “siva faza” , posle rata (od 1945 do 1952) koja donosi seriju vojvo|anskih
portreta, uz pejza` i mrtve prirode.
Od 1953 god. ponovo vlada boja u intenzivnim hromatskim orkestracijama a
dominantna tema je i dalje pejza` intimnog `ivota, bez deskripcije.
Stvaraju}i i razvijaju}i svoju slikarsku viziju zamahom i ekspresionisti~kom
emotivno{}u, njegov je osnovni element boja u gustom namazu i tamni koloriti (faktura
vitra`a).
Njegovi stalni motivi su Vojvodina, njeni pejza`i i plodovi, vrelo sunce, njeni ljudi i
njihovi domovi. Sve vi{e upro{}ava i pretvara u likovni simbol, ~ime se pribliava
apstrakciji. U Somboru je 1966 god. osnovana galerija s njegovim imenom kojoj je
poklonio 500 radova. Dela mu se nalaze u Narodnom Muzeju u Beograd.
- Sombor – pejza`.
- Mrtva priroda 53 – pod uticajem PIKASA.
Srpska slikarka koja spada me|u mali broj nadrealista u periodu izme|u dva rata. Ro|ena
1909 god. u Po`arevcu. Prvo i jedino dete Danice PAVLOVI] ugledne srpkinje, i Italijana
Bruna BARILIJA, kasnije poznati italijanski muzi~ar, kriti~ar i pesnik.
Od rane mladosti ona putuje po svetu i u~i razne jezike. Zavr{ila je umetni~ku {kolu u
Beogradu. Boravi u Italiji neko vreme. Prva dva razreda zavr{ava u Nici i tu u~i
francuski, zatim dolazi u Srbiju, Po`arevac. Iz gimnazije opet ide za Italiju, zatim u
Nema~ki manastir ne bi li nau~ila i nema~ki jezik. Ponovo se vra}a u Beograd gde
zavr{ava nastavni~ki kurs. Odlazi opet u Minhen ali da studira i u~i kod Franc Fon
[TUKA, sa kojim i ostaje prijatelj putem pisama sve do njegove smrti. U tom periodu
slika u akademskom maniru i to naj~e{}e portrete i figuralne kompozicije. Vra}a se u
Po`arevac i postaje ~lan udru`enja LADA. U~estvuje na raznim izlo`bama. Zatim sa
majkom kre}e u nova lutanja po svetu: [panija, Italija, Engleska...
Imala je operaciju na ki~mi, kasnije pada sa konja i ponovo dolazi do ozle|enja ki~me,
a vec slede}e godine (1945) iznenadno umire. 1932 god. po~inje njeno sanjarsko
metafizi~ko slikarstvo i njen linearan period gde u~estvuje na izlo`bama zajedno sa De
KIRIKOM. Posle njenog uspeha na izlo`bama upoznaje ~itav niz intelektualaca i
umetnika. Milena je bila i pesnik. Ona je svoje pesme objavljivala u Italijanskim
~asopisima. Prelazi iz linearnog perioda u klasi~ni renesansni poetski izraz. Boravi u
Veneciji gde nastaju platna najve}e vrednosti:
- Za~arana lepotica –
- Devojka sa lampom – itd.
Odlazi u Ameriku, Njujork, a zbog po~etka rata nije mogla da se vrati u Evropu. Taj
period je veoma te`ak. Zatim postaje anga`ovana kao ilustrator ~asopisa VOGUE. Radi
dekore za predstave: Sebastijan, San letnje no}i (koja nije realizovana). Udaje se i ubrzo
1945 god. umire. Njeno slikarstvo se mo`e podeliti na dva perioda: 1. Rani anti~ki
period svetlog kolorita, sa an|elima i 2. Renesansni preiod, tamnog kolorita, nadrealno
misti~ko.
To je slikarstvo sna, maniristi~ko i imaginativno. Posle nje u Po`arevcu na mestu njene
ku}e se nalazi galerija njenih radova.
Pristalica nadrealizma, pesnik, prevodilac. Ro|en 1902 god. u staroj i uglednoj porodici,
Jovana RISTI]A, akademika i dr`avnika. [kolovao se u Beogradu i [vajcarskoj. 1922 god.
pokrenuo je ~asopis “Putevi”.
1926 god. upoznao je BRETONA i francuske nadrealiste za vreme boravka u Parizu,
gde je nastao i ciklus kola`a La vie mobile. Zajedno sa Sevom kupio je sliku Maksa
Ernsta “Sova” (Ptica u kavezu) koja je sada u muzeju savremene umetnosti, Beograd.
Jedan je od osniva~a beogradske grupe nadrealista i potpisnik manifesta. Sara|ivao je u
pariskom ~asopisu “Minotaure”.
- Kola`i – Mislio je da je nadrealizam vezan za kni`evnost.
Umetnici su imali svoj manifest. Nadrealizam je pokret koji se kona~no odvja sinhrono
sa svetskim tokovima. Uglavnom su se bavili fotografijom.
- Pesak – Automatizam misli.
Marko ^ELEBONOVI]:
Milo MILUNOVI]:
Ignjat JOB:
U Zagrebu zavr{ava vi{u {kolu za umetnost. U periodu izme|u 1920i 1921 god. boravi
na Kapriju i u Rimu.
- Ribari na Kapriju – slika iz tog perioda
Od 1927 god. nastaju dela koja podse}aju na Van GOGA po svojim namazima, ali
kolorit je znatno `ivlji. U uznemirenom ritmu kompozicije, sklono{}u za grotesknom
deformacijom, on ostvaruje vlastitu varijantu ekspresionizma u na{em slikarstvu izme|u
dva rata.
- Bahanal –
Zora PETROVI]:
Predstavnica na{eg fresko slikarstva. Bila je kod LOTA, ali od njega ne prihvata
izraziti ekspresionizam ali zato sa fresaka prihvata maslinasti ton.
- Dva lebde}a akta – Estetika ru`nog kao trag vremena.
Petar LUBARDA:
Mi}a POPOVI]: