Shock Listopad 2010

www.shock.hdmsarist.
hr
Napolju hladne
ki!e padaju...
Mirela Bu!i"
– Nacionalni
transplantacijski
koordinator
VI!A oraba
ivac
i j a
!
i up ti
nos
Menad#ment u
sestrinstvu
Mot sposob enih!
a p osl
z
OJ !
VE" litet
i
i kva
o l i #ini da!
K ra
IM !
VE" i
ma
ra a
d a
Nag nanjim !
priz oslenim
zap
J!
VI!O skoj
i z a cij i
an ti
Org kasnos sti!
efi tivno
ef e k
Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

Uređivački kolegij
Glavni urednik
www.shock.hdmsarist.hr
Robert Majstorović, VMT
Jedinica intenzivnog liječenja
Kliničkog odjela kardijalne kirurgije,
Glavni tehničar JIL-a
KB Osijek
UVODNIK STRUČNI RAD –
ANESTEZIOLOGIJA/ Uredništvo
Napolju hladne kiše padaju REANIMATOLOGIJA
Adriano Friganović, bacc. mt.
UVODNIKplus Zbrinjavanja politraumatiziranog Odjel za anesteziologiju i intenzivno
NOVO!!! – Specijalistički studij bolesnika unutar „zlatnog sata“ liječenje kardiokiruških bolesnika
administracije u sestrinstvu Glavni tehničar Odjela
AKTUALNO
KBC Zagreb – «Rebro»
STRUČNI RAD –
Na zapadu nešto novo TRANSFUZIOLOGIJA Dalibor Ratić, bacc. mt.
INTERVJU Od patogeneze do njege „AIDS“ Odjel za transfuzijsku medicinu
bolesnika Glavni tehničar Odjela
Transplantacija u Hrvatskoj danas – KB Osijek
razgovor sa Mirelom Bušić, TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
nacionalnim transplantacijskim VIAFLO – jer nije svaka infuzija
koordinatorom
Danijela Prugovečki, bacc. ms.
ista Zavod za anesteziologiju, reanimaciju
STRUČNI RAD – UPRAVLJANJE U PREDSTAVLJAMO ODJEL i intenzivno liječenje
SESTRINSTVU Glavna sestra kirurškog JIL-a
Centar za transplantaciju KB KB «Sestre milosrdnice»
Menadžment u sestrinstvu „Merkur“
STRUČNI RAD – INTENZIVNO NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, Marijana Žaja, bacc. ms., ERC ALS
LIJEČENJE DOGAĐANJA, LINKOVI... instruktor
Tretman boli u Jedinici intenzivnog Od svega pomalo
Služba anestezije, reanimacije i
liječenja kardiokirurških bolesnika intenzivnog liječenja
Glavna sestra JIL-a
OB Šibenik
Hrvatsko društvo medicinskih Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS

sestara anestezije, reanimacije, instruktor
Zavod za hitnu medicinu
intenzivne skrbi i transfuzije Hitna služba
www.hdmsarist.hr KBC Zagreb – «Rebro»
ISSN 1846-7369
Marija Kadović, bacc. ms.
Ključni naslov: Shock (Zagreb) Centar za transplantaciju organa
Skraćeni ključni naslov: Shock (Zagreb) Glavna sestra Odjela
Godina početka objavljivanja: 2007. KB "Merkur"
Nakladnik i Izdavač: Hrvatsko društvo anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i
transfuzije (HDMSARIST)
E-mail adresa Uredništva:
Učestalost objavljivanja: tromjesečno shock@hdmsarist.hr

UVODNIK
Robert Majstorović
Napolju hladne kiše

padaju
Robert Majstorović
D
posljednji SHOCK za 2010.
rugi ovogodišnji SHOCK godinu.
Osim uobičajenih stručnih
pred vama je s početkom
radova, zanimljivog intervjua
jeseni. Poznati stihovi
sa uvaženim gostom te članka
Prljavog Kazališta koje
o predstavljanju Odjela i ovaj
zasigurno prepoznajete u
put ćemo se osvrnuti na
naslovu teksta najbolje
burna zbivanja na sestrinskoj
oslikavaju ovo razdoblje
sceni kojih i ovaj put ne
godine. Godišnje odmore već
nedostaje.
smo svi zaboravili dok je pred
Vjerujem da će svaki
nama hladno razdoblje
čitatelj koji pohodi naše
završetka godine koje valja
stranice i ovaj put pronaći za
„izgurati“.
sebe ponešto zanimljivog. U
Niz objektivnih teškoća
Vjerujem da će toj želji Vas pozdravljam i ovaj
koje nas uporno prate razlog
svaki čitatelj koji put te pozivam na idući susret
pohodi naše su što ovaj broj niste mogli
krajem godine.
stranice i ovaj prolistati i ranije. Potruditi
put pronaći za
ćemo se da naredni brojevi
sebe ponešto
zanimljivog. U prate predviđeni raspored
toj želji Vas objave pa odmah
pozdravljam i najavljujemo krajem godine i
ovaj put te
pozivam na
idući susret
krajem godine.

NOVO!!! - Specijalistički studij
UVODNIKPLUS Robert Majstorović
administracije u sestrinstvu
UVODNIK+
Robert Majstorović
VIJESTI IZ BLISKE BUDUĆNOSTI SAD SMO U SADAŠNJOSTI

OK, teško je u gornjem tekstu sakriti
Senzacionalno! sarkazam. Ali zanimljivo je da su gornji upisi
Novi specijalistički studij samo što nije nastali u kružoku nas nekoliko kolega kad smo
otvoren na Studiju sestrinstva! slagali šale na svoj račun tj na račun
Nema ni najmanje sumnje da će ovaj studij beskonačnog administriranja koje nas je zapalo
pobuditi do sad nezamislivo velik interes među u posljednje vrijeme. Jednoglasno smo se složili
populacijom medicinskih sestara te će se za da se na rođenom odjelu osjećamo ko stranci
„upad“ na ovaj prestižni smjer tražiti „karta kad upadnemo među bolesnike ili ostale kolege
više“! nakon „papirologije“. Kao da smo pali s Marsa!
Cijena uopće neće biti bitna jer je neupitno Kakva zdravstvena njega, kontrola iste, ovo ili
da ovaj studij otvara ama baš sva vrata u ono...Kaj god...U glavi je pustinja od pustih
zdravstvu! brojki i taj dan smo više‐manje potpuno
Napokon će medicinska sestra kao neupotrebljivi i samo gledamo kad će kraj
samostalni profesionalac biti kompletna! Na radnog vremena.
bazičnom studiju će postati medicinska sestra Uglavnom, svako je dodao neku svoju
( valjda ) a ovim diplomskim studijem napokon „opservaciju“ pa smo kroz smijeh došli do
obuhvaća i svoj drugi, neizostavni dio spektakularne ideje iz naslova ovog Uvodnika.
profesionalne ličnosti. I sve to, poštovani čitatelju, ne bi bilo
Postaje naime administrator! Štoviše dipl vrijedno ovog pisanja da nakon toga, kad smo
med tech – spec administracije! se već razišli po svojim odjelima a neki i kući, ova
Fenomenalno! šala nije mi nekako ponovno ušla u moždane
To smo oduvijek čekali! vijuge i počela vožnju njima tamo‐amo poput
Napokon ne moramo sami učiti kako boba‐četvrosjeda na spustu Zimske olimpijade.
obračunavati bolesničke liste, slagati DST šifre, Kvragu! Pa to nije uopće toliko blesavo!
voditi razno‐razne BIS odjelne programe U stvari, naravno da je to blesavo kao ideja i
knjigovodstva, uštimavati ulaz/izlaz lijekova i potpuno je al pari čuvenom Monty Pytonu i
potrošnog materijala, računati slobodne sate i njihovom Ministarstvu smiješnog hoda (evoo
godišnje odmore, pisati cijelo čudo izvještaja i ga...molim vas pogledajte svakako! Ministry of
očitovanja razno raznim bolničkim službama i Silly Walks).
HZZO‐u, računati vrijednosti naručene robe, Ali da bi naši „oci“ ( zdravstveni i
voditi računa o upisu bolesnika, potipkavati sav edukativni ) takvo što mogli osmisliti, osigurati
administrativni posao po raznim ambulantama za takav smjer sve moguće dozvole i učas posla
primarne i sekundarne zdravstvene zaštite... popuniti kurikulum gore opisanog „studija“ – u
Svu tu „znanost“ naučiti ćemo i uvježbati to nakon kraćeg razmišljanja uopće nisam imao
kako Bog zapovjeda – formalno i na visokom dvojba.
učilištu! Evo već vidim svoj indeks sa kolegijima
I što je najvažnije, ne moramo napokon sa „Osnove fotokopiranja“, „Bilansiranje
svim pitanjima opetovano uznemiravati narkotika“, „Računovodstvo u kirurgiji“,
administratore, šalteraše i ostale neizostavne „Komercijala u hemodijalizi“...dok bi strani jezik
zdravstvene činovnike kojima je već preko glave mogao biti zastupljen u kolegiju „Dactylography
tih sestara koje skroz ispituju jedno te isto. for dummies“ a obzirom da smo ipak
Istina, sestre nisu školovane za taj posao ali zdravstvenjaci, morali bi imati zastupljen kolegij
svejedno...koga to uopće briga...što je previše – Tjelesne kulture...recimo „Bacanje pisaće
previše! mašine u dalj“ ili „Skok preko uredskog

UVODNIKPLUS Robert Majstorović stola“....I tako, sve bi to predavali mjesto, za šefa odjela/odsjeka/ bi se rođena struka tako ponašala. Da,
razni profači, naravno uvaženi, sa garderobe. Pratila bi je priča da se sigurno je greška u meni, mora da je
Ekonomije, Prava i Štampara a stručna ovom školom dobiva koeficijent 3.0 pa to dok tako nešto zaključujem...da...a i
praksa bi bila organizirana po naviše. Naravno da bi se odmah malo sam umoran, pospan...
županijama i općinama ali i po „pročulo“ kako to ide studirati Glavna I ne samo to.
nepreglednim uredima bolničkih sestra bolnice ( one u susjedstvu Jutro poslije, kako bi se dodatno
Uprava koji vrve poslovično uvijek naravno ), sva poznatija imena u ponizio i kaznio zbog takvih ideja
zaposlenom administracijom. sestrinskom miljeu regije a eto i odlučih ovo napisati i u SHOCKu?
Hm, da... Adriano Friganović već završava prvu Potpuno sam zaslužio zle komentare
No nije ni to najveće zlo koje bi se godinu...Kreditne linije bi bile sa vrlo kolega. I eto pred vama ovog teksta.
izrodilo. I od takve ideje ima gora prihvatljivom kamatnom stopom, Poštovane kolege, dajte si oduška i
stvar za medicinske sestre. „cimali“ bi se razni sponzori itd... slobodno me iskritizirajte!
Naime, kao što ne sumnjam da Jedino molim naše zdravstveno‐
ovakva uvrnuta ideja uopće ne bi bila EPILOG nastavne autoritete ako slučajno
strana našim „mudrim glavama“ ( koji Hm, da... nabasaju na ovaj dio interneta da što
su se već dokazali i namlatili para na Kako nisam baš iz prve prije produže dalje i nikad se ne
„razlikovnim godinama“, povjerovao vlastitom zaključku, malo vraćaju!
„specijalizacijama za srednje sam doma, tupo zureći u „CSI Miami“, Ne želim preuzeti odgovornost
medicinske sestre“ i „petogodišnjom još dodatno „sagledavao sve ako netko od njih ovo pročita i „zarola
srednjom školom za sestre“ ) još aspekte“ ove umotvorine. lavinu“? Pa da bude scenarij ko iz
manje ne sumnjam da bi ovu ideju kao I opet kvragu, dođem do najboljih epizoda kultne Zone
super‐fenomenalnu iskreno prihvatile i istog...prošlo bi to „ko sumraka....brrrr....
same medicinske sestre. Kako one kuća“...dovraga i bestraga... Razmišljam ponovo da ipak ne
srednje tako i „elitne bakalar‐sestre“! Sad vidim da je vrag odnio šalu pa dam ovo u SHOCK?...
Što prihvatile? Naprosto bi bile nakon čaše hladne vode i umivanja u A u stvari, rizikovat ću...pa ovu
oduševljene. kupaoni, uputih sebi u ogledalu jednu ideju nitko neće ozbiljno shvatiti u
Odjednom bi eksplodirala priča da oštru autokritiku zbog takvih misli. Da ovoj našoj ozbiljnoj zemlji!
je tako nešto završit uvjet za radno me sram bilo i da kako mogu misliti da Hm, da...valjda neće...brrrrr....
KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI
22
DOSTUPAN ONLINE NA
WWW.HDMSARIST.HR

Na zapadu NEŠTO novo
AKTUALNO Adriano Friganović
Adriano Friganović
Ovaj put idemo sa nešto drugačijim naslovom kolumne, I nitko se ne pita jesu li ta djeca zakinuta za
ali nemojte se zavarati da se na Zapadu nešto promijenilo. mogućnost učenja materinjeg jezika, ili možda
Tamo je još uvijek dosadna navada da se znanje cijeni, da se engleskog jezika i nisu li im narušena ustavna prava o
trud plaća, da se obrazovanje stimulira. jednakosti sa ostalim učenicima srednjih škola. Kakva
Glupost... to zemlja dopušta smanjivanje satnice općih predmeta
Kod nas je uvijek za ljestvicu bolje. Mi imamo samo da bi nasilu srozala obrazovanje medicinskih
petogodišnje srednje škole. Kako to nekome objasniti? Uz sestara. I što ćemo dobiti na kraju pitanje je sada?
sav trud činovničića, sa vrlog nam ministarstva, koji trče s No to za sada nikoga ne brine i nitko se ne obazire
postaje na postaju kako bi uvjerili narod kako je to dobro za na pisma, novinske članke. Očito je da se Ministar drži
medicinske sestre, ostaje gorak okus cinizma i stare narodne ''sila Boga ne moli''. Nema puno onih
beskupuloznosti podređenih intimnim ciljevima. koji dižu glas, koji žele poduzeti nešto, nekako su
utihnuli... Čudno, svi se deklarativno slažu kako je to
loše, ali neka institucije rade svoj posao – ne čini li vam
se dobra floskula?
Svi u Europi su u panici zbog naših podviga, jer se
stvorio opasan presedan za ostale tranzicijske zemlje i
otvorio prostor da i oni zatraže sličnu stvar. Nadajmo
se da će nas dugo držati u predvorju Europske unije
dok god ne ispravimo nepravde, dok se ne uskladimo s
njihovim standardima.
Treba li nas sve ovo zabrinjavati? Ma ja mislim da
ne. Svakoj nepravdi dođe kraj pa će tako i ovoj! Ipak
tko se zadnji smije, najslađe se smije.

INTERVJU Danijela Prugovečki
TRANSPLANTACIJSKA
MEDICINA U HRVATSKOJ Mirela Bušić
– Nacionalni
U HRVATSKOJ u posljednje dvije godine transplantacijski
smanjene su liste čekanja na transplantaciju
organa. Broj darivatelja organa povećan je koordinator
za 34 posto, a broj transplantacija za 31
posto. U tri godine članstva u Danijela Prugovečki
Eurotransplantu, Hrvatska se popela u sam
svjetski vrh po broju donora. Još 2000.
godine imali smo manje od tri donora na
milijun stanovnika, a danas ih je više od 18
na milijun stanovnika, što nas stavlja na
treće mjesto u svijetu po broju donora, piše
Novi list.
Od svih zemalja članica Eurotransplanta, u
Hrvatskoj se najkraće čeka na
transplantaciju jetre, a i multiorganska
transplantacija bubrega i gušterače među
najuspješnijima je u svijetu.
S obzirom da to, u ovo broju razgovarali
smo sa dr. Mirelom Bušić, Nacionalnim
transplantacijskim koordinatorom
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.
Od svih zemalja članica Eurotransplanta, u
Hrvatskoj se najkraće čeka na
transplantaciju jetre, a i multiorganska
transplantacija bubrega i gušterače među
najuspješnijima je u svijetu.
S obzirom da to, u ovo broju razgovarali
smo sa dr. Mirelom Bušić, Nacionalnim
transplantacijskim koordinatorom
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.
SHOCK: humanosti i odgovornosti pojedinca prema zajednici i zajednice
PRIJE SVEGA, SRDAČAN POZDRAV ISPRED prema pojedincu.
HDMSARIST-A I UREDNIŠTVA SHOCK-A, I Veliko mi zadovoljstvo pruža i suradnja s kolegama i svim
HVALA ŠTO STE ODVOJILI VRIJEME ZA NAS S zdravstvenim radnicima u bolnicama, koji rade težak i
OBZIROM DA RADITE IZUZETNO DINAMIČAN I
zahtijevan posao kako bi od darivanja došli do uspješnog
ODGOVORAN POSAO. IZA VAS JE VEĆ NIZ
GODINA USPJEŠNOG RADA KAO NACIONALNOG presađivanja organa.
TRANSPLANTACIJSKOG KOORDINATORA U RH,
KOJI KLJUČ VAŠEG USPJEHA? SHOCK:
U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA NE KRIJE SE
MIRELA BUŠIĆ: ZADOVOLJSTVO POVEĆANJEM BROJA
Volim svoj posao i zaista duboko vjerujem u dobrobit ovoga TRANSPLANTACIJA U OVOJ GODINI ŠTO SE,
što radim i princip solidarnosti na kojem se bazira KAKO KAŽU, MOŽE ZAHVALITI USPJEŠNOJ
transplantacijska medicina, kao čudesna spona znanosti, SURADNJI BOLNICA U PRIJAVI MOGUĆIH
DARIVATELJA ORGANA, PLEMENITOSTI OBITELJI

INTERVJU Danijela Prugovečki UMRLIH TE VISOKOJ SVIJESTI HRVATSKIH Sve ET zemlje povezuju dobro organizirani i visoko
GRAĐANA O DARIVANJU ORGANA. U razvijeni zdravstveni sustavi, kao i transplantacijski
PRVOM TROMJESEČJU TAKO SE BROJ programi. Ono što ih ipak razlikuje je uspješnost
DONORA POVEĆAO ZA 25 POSTO U donorskog programa tj. broj realiziranih donora.
USPOREDBI S ISTIM RAZDOBLJEM PROŠLE
GODINE. ŠTO JE PO VAŠEM MIŠLJENJU
DOVELO DO TAKO DOBRIH REZULTATA? SHOCK:
KOJE SU, KONKRETNO, PREDNOSTI ZA
MIRELA BUŠIĆ: HRVATSKU KAO ČLANICU
Povećanje broja donora prvenstveno je zasluga EUROTRANSPLANTA, OBJASNITE NAM
zdravstvenog sustava na čelu s ministarstvom odnosno KROZ BROJ ORGANA KOJI DOLAZE IZ
rezultat provedenih organizacijskih mjera. ZEMALJA ČLANICA, O NAŠIM PRIMAOCIMA,
DUŽINE ČEKANJA NA TRANSPLANTACIJE
Uspostavljanje mreže transplantacijskih bolničkih
ETC.?
koordinatora odnosno timova za prepoznavanje donora u
bolnicama, zajedno s osnivanjem nacionalnog MIRELA BUŠIĆ:
koordinacijskog ureda pri ministarstvu, kao i edukacija Hrvatska zahvaljujući Eurotransplantu uspijeva
koordinatora, najznačajnije su mjere koje su utjecale na pravovremeno dobiti organe za urgentne pacijente, i to je
povećanje broja donora posljednih godina. najveća dobrobiti za pacijente: oko 16‐20% organa ide u
Naime, iako smo u Hrvatskoj već 90‐ih imali razvijene razmjenu a 80 % se locira unutar zemlje.Na presađivanje
kirurške transplantacijske tehnike, bolnice su samo jetre najkraće se čeka upravo u našoj zemlji (oko
sporadično prepoznavale i prijavljivale donore. Na razini 6mjeseci), a vrijeme čekanja na bubrege značajno je
države nije bilo organizacije koja bi pružala podršku smanjeno.
bolnicama, donosila smjernice, osiguravala edukaciju,
financijsku podršku, koordinirala rad bolnica i timova…. SHOCK:
Zahvaljujući uspjesima našeg transplanatacijskog ŠTO JE BITNO NAGLASITI ZA USPJEŠNOST
programa, mediji sve češće prezentiraju priče o DONORSKOG PROGRAMA OPĆENITO, I
uspješnom spašavanju npr. djevojčice iz velike Britanije OSVRNITE SE NA KONKRETNO NA
darivanim organima djeteta iz Hrvatske, ili vinkovčanke HRVATSKU. DA LI JE KORIŠTENJE
ŠPANJOLSKOG MODELA BIO KLJUČ
srcem dječaka iz Grčke. To stvara pozitivnu klimu, razvija USPJEHA U SVE VEĆEM BROJU DONORA U
povjerenje građana i uvelike olakšava posao zdravstvenim NAŠOJ ZEMLJI?
radnicima.
MIRELA BUŠIĆ:
SHOCK: Povećanje broja donora prvenstveno je zasluga
ŠTO NAM JE DONIJELO ČLANSTVO U zdravstvenog sustava na čelu s ministarstvom odnosno
EUROTRANSPLANTU, UGLEDNOJ rezultat provedenih organizacijskih mjera po uzoru na
EUROPSKOJ ORGANIZACIJI KOJA španjolski model; naime poznata je činjenica da povećanja
POVEZUJE I KOORDINIRA DODJELU I
broja donora nema bez odgovarajućeg organizacijskog
RAZMJENU ORGANA IZMEĐU 7 EUROPSKIH
modela i političke potpore ovom programu. Hrvatska je to
ZEMALJA: NJEMAČKE, NIZOZEMSKE,
potvrdila svojim primjerom.
BELGIJE, LUXEMBURGA, AUSTRIJE,
SLOVENIJE I HRVATSKE? ŠTO POVEZUJE
SHOCK:
ZEMLJE ČLANICE, A ŠTO I DALJE
RAZLIKUJE TRANSPLANTACIJSKE SUSTAVE EUROTRANSPLANT POSTAVLJA DODATNE
ČLANICA EUROTRANSPLANTA? STANDARDE U OBRADI DONORA, KOJI
NALAŽU VEĆU ODGOVORNOST U PROCJENI
MIRELA BUŠIĆ: KVALITETE I PRIHVATLJIVOSTI ORGANA OD
Članstvo u Eurotransplantu Hrvatskoj je donijelo puno STRANE DONORSKOG CENTRA (OD
IZUZETNOG ZNAČAJA POSEBNO KOD
dobrih stvari; prvenstveno mislim na čvrsta i jasno KARDIOLOŠKE PROCJENE PRIHVATLJIVOSTI
definirana pravila dodjele organa, uvođenje novih tehnika SRCA ILI PROCJENE PLUĆA...). ISPUNJAVA
tipizacije, unaprijeđenja eksplantacijskh tehnika, kao i niz LI HRVATSKA TE ZAHTJEVE, I GDJE VIDITE
novih organizacijskih rješenja… . također nam je otvorio PROSTORA ZA POBOLJŠANJE POSTOJEĆE
vrata međunarodne transplantacijske zajednice i donio SITUACIJE?
brojne mogućnosti stručne suradnje i razmjene dobre
MIRELA BUŠIĆ:
transplantacijske prakse.

Biti članica Eurotransplanta naravno znači preuzeti i SHOCK:
S OBZIROM DA TEČAJ OKUPLJA SVE
INTERVJU Danijela Prugovečki
neke obveze, a u stručnom dijelu to podrazumijeva
praćenje i implementaciju smjernica i protokola PROFILE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA PA
dogovorenih na razini ET, kako bi kvaliteta organa za TAKO I MEDICINSKE SESTRE, DA LI STE
presađivanje bila što bolja. MIŠLJENJA DA BI U HRVATSKOJ KAO I U
NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA A I ŠIRE,
ONE MOGLE RADITI KAO SAMOSTALNI
SHOCK: TRANSPLANTACIJSKI KOORDINATORI?
ISKUSTVO JE POKAZALO DA SE S
NAVEDENIM RIZICIMA I NEDOSTACIMA MIRELA BUŠIĆ:
MOGUĆE USPJEŠNO NOSITI UZ DOBROM
ORGANIZACIJU DONORSKOG SUSTAVA I Medicinske sestre i tehničari neizostavan su i
EDUKACIJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA. nezamjenjiv dio koordinacijskog tima. U „idealnom“
SMATRATE LI DA JE IMPERATIV DOBROG I zdravstvenom sustavu mogli bi i samostalno raditi kao
USPJEŠNOG EKSPLANTACIJSKO - koordinatori, no to bi podrazumijevalo da su svi liječnici u
TRANSPLANTACIJSKOG PROCESA NA JIL‐ osposobljeni i aktivno uključeni u održavanje
BOLNIČKIM TRANSPLANTACIJSKIM
KOORDINATORIMA KOJI ODRAĐUJU potencijalnog donora i dijagnostiku smrti mozga, kao
VEĆINSKI DIO OVOG ZAHTJEVNOG POSLA? sastavnog dijela svakodnevnog rada u JIL. To je u stvari
model kojem težimo, no zasada u većini bolnica nije
MIRELA BUŠIĆ: praksa!
Koordinatori su stup donorskog programa i njihovim
imenovanjem u bolnicama, učinjen je značajan pomak u SHOCK:
prihvaćanju darivanja organa kao produžetka intenzivne NIZ GODINA NAŠ STE GOST NA STRUČNIM
srbi umirućeg bolesnika, te općenito pristupa zdravstvenih DOGAĐANJIMA DRUŠTVA, I TIME
djelatnika u JIL, ovoj problematici. POTVRĐUJETE NAŠU VAŽNOST U SUSTAVU
KAKO OPĆENITO TAKO I U
No, čini se da nas čeka još puno posla do trenutka kada
EKSPLANTACIJSKO-TRANSPLANTACIJSKOM
će svaki potencijalni donor biti prepoznat i održavan
PROCESU. VIDITE LI U BUDUĆNOSTI
sukladno smjernicama najbolje intenzivističke“ prakse i MJESTA ZA SPECIJALNE EDUKATIVNE
liječničke etike; odnosno kada će se svaki propust u PROGRAME ZA SESTRE U OVOM DJELU I
prepoznavanju i održavanju potencijalnog donora jasno PRIZNAVANJE KOMPETENCIJA KOJE BI TOM
kategorizirati kao liječnički nemar i etički neprihvatljiva EDUKACIJOM STEKLE?
praksa! MIRELA BUŠIĆ:
Upravo s tim ciljem, smatram da edukacija Mislim da je upravo vrijeme da zajedno pokrenemo tu
zdravstvenih radnika i unaprjeđenje donorskog programa inicijativu!
kao važnog pokazatelja kvalitete intenzivnog liječenja (pa i
cjelokupnih zdravstvenih usluga na razini bolnice), mora SHOCK:
biti jedna od najvažnijih zadaća bolničkog
I NA KRAJU, ZA SVE SESTRE I TEHNIČARE
transplantacijskog koordinatora.i njihovih suradnika. KOJI RADE U JEDINICAMA INTENZIVNOG
LIJEČENJA, ANESTEZIJI, HITNIM
SHOCK: PRIJEMIMA, TRANSFUZIJI, A OBUHVAĆAJU
VEĆINA KOORDINATORA U NAŠIM POTENCIJALNOG DONORA DO REALIZACIJE
BOLNICAMA ZAVRŠILA JE ZAHTJEVAN EKSPLANTACIJE DO RAZGOVORA I
POTPORE OBITELJI PA DO KRAJNJE
TEČAJ ZA KOORDINATORE U BARCELONI, TRANSPLANTACIJE, OVIM PUTEM UPUTITE
KOJI SE REDOVITO ODRŽAVA SVAKE
PORUKU I NADAM SE DA SE VIDIMO NA
GODINE, KAKVO JE VAŠE MIŠLJENJE O SLIJEDEĆEM STRUČNOM DOGAĐANJU U
TOME, S OBZIROM DA STE I SAM BILI ORGANIZACIJI HDMSARIST-A.
POLAZNIK ISTOG?
MIRELA BUŠIĆ:
MIRELA BUŠIĆ: Ja Vam svima, u ime pacijenta zahvaljujem, a u ime
Svi naši koordinatori prolaze dodatnu edukaciju, kako ministarstva i svoje osobno ime, čestitam na rezultatima i
bi stekli znanja i vještine potrebne za taj posao. radujem se nastavku suradnje!
TPM tečaj u Braceloni svakako je najpriznatiji, a po
mom mišljenju, i najkvalitetniji međunarodni tečaj za SHOCK:
koordinatore. Kada bih mogla, omogućila bih ga svim HVALA NA RAZGOVORU!
zdravstvenim radnicima, a posebno onima koji rade u JIL‐
ovima...

STRUČNI RAD UPRAVLJANJE U SESTRINSTVU
Menadžment u sestrinstvu
Adriano Friganović
SAŽETAK: ABSTRACT
Menadžment je proces organizacije i upravljanja sa Management is process of organization with a

svrhom ostvarenja organizacijskih ciljeva u dinamičkom purpose of achievement organization goals in dynamic
okruženju uz učinkovito korištenje ograničenih resursa. environment with efficient using of limited recourses.
Upravljati možemo ljudskim resursima (samim sobom, We can control human recourses, material recourses
timom, jednostavnim organizacijskim jediniciama, and backup systems. Planning, organizing and control
složenim organizacijskim jedinicama), materijalnim are crucial parts of management. Good manager has
resursima te sustavima podrške. Menadžment se sastoji several roles to be a designer, leader and strategy
od planiranja, organiziranja, upravaljanja i kontrole. innovator.
Dobar menadžer ima tripartitnu ulogu da bude dizajner, Development of nursing as a profession led to need
vođa i strateg. for education in the field of organization and control.
Razvoj sestrinstva kao profesije doveo je do Nurses represent about 60% of all health care workers
potrebe za stručnim usavršavanjem iz područa and related to that fact nurses needs education in
organizacije i upravljanja. Medicinske sestre management. Nurses management can be applied on all
predstavljaju 60% svih zdravstvenih djelatnika u level of nurses hierarchy.
bolnicama te samim tim postoji nužnost za kvalitetnom Nurse manager had to know how to use
izobrazbom iz organizacijskih aktivnosti. management principals, elementary technique of
Menadžment u sestrinstvu može se primijeniti na leading, making decisions and to motivate nursing
svim razinama upravljanja od glavnih sestara odjela do personal. Nurse manager do implementation of quality
glavne sestre bolnice. control systems and make appraisal of personal and
Medicinska sestra – menadžer mora znati koristiti procedures.
načela menadžmenta, elementarne tehnike vođenja,
znati komunicirati, donositi poslovne odluke te Key words: management, quality control, nursing
motivirati osoblje. Medicinska sestra – menadžer
implementira sustave kvalitete te provodi procjenu
osoblja i učinaka.
Ključne riječi: menadžment, kontrola kvalitete,

sestrinstvo
1. UVOD
Upravljanje je organizacijska funkcija i proces koju
Menadžment je proces organizacije i upravljanja sa vrše vlasnici ili njihovi predstavnici. Rukovođenje
svrhom ostvarenja organizacijskih ciljeva u dinamičkom označava aktivnost planiranja, organiziranja, vođenja i
okruženju uz učinkovito korištenje ograničenih resursa. k o t r o l e k o j i m a s e d a j u u p u t e i z v r š i t e l j i m a .
Upravljati možemo ljudskim resursima (samim sobom, Rukovođenjem se ostvaruju predviđeni ciljevi odnosno
timom, jednostavnim organizacijskim jediniciama, poslovni rezultati u određenom vremenskom razdoblju.
složenim organizacijskim jedinicama), materijalnim M e n a d ž m e n t o z n a č a v a p r o c e s m a k s i m a l n o g
resursima te sustavima podrške. Menadžment se sastoji iskorištenja i uporabe raspoloživih resursa. Upravljanje
od planiranja, organiziranja, upravaljanja i kontrole. predstavlja proces mijenjanja postojećeg stanja u
Dobar menadžer ima tripartitnu ulogu da bude dizajner, ustanovi u skladu s postavljanim ciljevima ili planom
vođa i strateg. (''Upravljanje ljudskim potencijalima'', 2009).

Upravljanje možemo podijeliti na: za ljude, njihovo zapošljavanje, izbor, obrazovanje i

druge aktivnosti osiguravanja i razvoja zaposlenih. U
1. Strateško ( vlasničko) posljednje vrijeme razvila se nova filozofija
2. Taktičko (poslovno) menadžmenta koja pristupa zaposleniku kao
3. Operativno (pripada menadžmentu) kompleksnom, jedinstvenom, emocionalnom i
iracionalnom, a ne kao isključivo racionalnom biću.
2. MENADŽMENT U SESTRINSTVU Menadžer mora predstavljati poveznicu između
zaposlenika i poslodavca te svojim aktivnostima
U zdravstvenim sustavima u većini država diljem osiguravati cjelovitost sustava. Dobar menadžer treba
svijeta sukladno promjenama zdravstvene skrbi svoje aktivnosti usmjeravati u bolje razumijevanje svojih
nametnula se potreba za uvođenjem novog obrazovanja djelatnika te razraditi motivacijske tehnike kako bi
medicinkih sestara usko profiliranih za rukovođenje. osigurao veću razinu efektivnosti i efikasnosti. (Shema
(Božan Mihelčić, 2008) Medicinske sestre čine 60% svih 1)
zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva te samim Djelovanje menadžmenta ljudskih potencijala treba
tim predstavljaju stup zdravstvene skrbi. Sestrinska skrb shvatiti kao proces u kojem svaka pojedina aktivnost i
u velikoj mjeri utječe na zaštitu i unapređenje zdravlja funkcija imaju važnu ulogu u izgradnji uspješnog i
stanovništa, povećanje očekivanog trajanja života i zdravog poduzeća čiju osnovu čini zadovoljan i efikasan
smanjenje smrtnosti te osiguravanje najviše razine zaposlenik. Obzirom na rezultate brojnih istraživanja i
fizičkog i psihičkog zdravlja i poboljšanje kvalitete iskustvene činjenice razvidno je kako nema univerzalnog
života. Jedan od primarnih ciljeva u menadžementu rješenja izgradnje motivacijskog sustava radne
medicinskih sestara jest podizanje sveukupnih znanja i organizacije. Glavni cilj motivacijske tehnike je razviti
vještina kako bi osigurali kvalitetnu i sigurnu sestrinsku politiku nagrađivanja, a uvjet je bolje poznavanje i
skrb. razumijevanje ljudske motivacije.
Kada govorimo o upravljanju ljudskim potencijalima
2.2 RAZLIKE LIDERA U ODNOSU NA MENADŽERA u području zdravstvene njege bolesnika onda mislimo
na uspostavljanje međuodnosa između zdravstvenih
Leadership predstavlja vođenje i usmjeravanje radnika i bolesnika kroz holistički pristup s ciljem
radnih aktivnosti članova organizacije. Lider kreira viziju, zadovoljavanja pacijentovih osnovnih ljudskih potreba i
mobilizira energiju svojih pratioca te ih vodi prema međuodnosa članova zdravstvenog tima. (Kalauz, 2007)
zadanim ciljevima. Osobine dobrog lidera jesu
energičnost, ustrajnost, inteligencija, samopouzadnje i
VI!A !
kreativnost. Lider pozornost svojih pratioca privlači
Motivacija i uporaba
karakternim osobinama ambicijom, sposobnostima sposobnosti
motivacije te nagrađivanja i kazne. Najvažniji element zaposlenih!
leadershipa je povjerenje koje se temelji na integritetu

kompetentnosti, lojalnosti te konzistentnosti i
otvorenost. Osnovna determinanta dobrog lidera jesu
pratioci odnosno, pratioci su indikator uspješnosti.
VE"IM !
(Friganović, 2009) VE"OJ !
Nagradama i
Temeljna razlika između menadžera i lidera je Koli#ini i kvaliteti
priznanjima
rada!
činjenica kako menadžer ima formalno definiranu zaposlenim!
ulogu u organizacijskoj strukturi dok lider svoju moć i
utjecaj zasniva na sposobnosti motivacije pratioca.
2.3 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
VI!OJ!
Organizacijskoj
Upravljanje timom za zdravstvenu njegu sastoji se efikasnosti i
od organiziranja i motiviranja pojedinaca kako bi radili efektivnosti!
zajedno na ostvarenju određenih ciljeva. Upravljanje

ljudskim resursima u cjelini jest poslovna funkcija
Shema 1. Pristup ljudskim potencijalima
menadžementa i kao takva objedinjuje poslove vezane
1 Mark Buchbinder S.B. Shanks N.H. Health Care Management. Johnes and Bartlerd Publisher Inc. 2007;23-34
2 . 4 K A K O B I T I U S PJ E Š A N M E N A D Ž E R U Kao što smo već ranije naglasili medicinske sestre
SESTRINSTVU predstavljaju najveću grupaciju zdravstvenih djelatnik i.
samim time imaju izrazito značajnu ulogu i doprinos u
Menadžement u sestrinstvu je relativno novo ostvarenju kvalitete zdravstvenih usluga. Temeljna
područje rada medicinskih sestara a poglavito se odnosi sestrinska djelatnost je zdravstvena njega i iz toga
na upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizlazi da su medicinske sestre odgovorne za
sustavima podrške. upravljanje kvalitetom zdravstvene njege.
Medicinska sestra – menadžer mora steći formalna Sestrinski standardi su mjerljive definicije
znanja i vještine kako bi mogla uspješno rukovoditi dogovorene i prihvatljive kvalitete sestrinske njege na
timom zdravstvene njege i osigurati kvalitetnu određenom radnom mjestu kojima se prosuđuje i
sestrinsku skrb. Osnova uspješnog menadžmenta je evaluira sadašnja sestrinska praksa. Definirati standarde
formalno obrazovanje gdje se stječu znanja o može definirati glavna sestra ili ravnatelj na razini
rukovođenju, motivacijskim i organizacijskim tehnikama ustanove, no u svakom pogledu najprihvatljiviji su
te načinima komunikacije kako u timu tako i zvan njega. standardi donijeti i prihvaćeni od svih medicinskih
Upravljanje je dinamičan proces koji je ovisan o sestara na razini Komore, Udruge ili nadležnih
promjenjivim varijablama u radnoj organizaciji. institucija. Oni djeluju kao smjernice ili ciljevi kojima
Dobra medicinska sestra – menadžer mora ustrojiti određujemo ispunjavaju li sestrinske aktivnosti
tim na principu dosljednosti te omogućiti protok određenu kvalitetu. Standard definira usklađenu razinu
informacija u oba smjera. Dobar menadžer mora učiniti kvalitete i kvantitete rada. Standardi su utvrđena pravila
dostupnim različite modele horizontalne edukacije svim koji služe kod mjerenja ili definiranja kvalitete i
medicinskim sestrama kako bi omogućio sigurnu vrijednosti usluga ili postupaka. Standardi moraju biti
zdravstvenu njegu. Inovativnost, etičnost i osjetljivost jasni, realni, prihvatljivi i razumljivi. Standardi
za druge ljude važne su osobine kvalitetnog menadžera. zdravstvene njege moraju biti doneseni od strane
Donošenje odluka mora biti utemeljeno na znanju i medicinskih sestara, a utemeljeni na znanju i
stečenim iskustvima te mora biti dobro procijenjeno znanstvenoj osnovi.
može li se donijeti individulana ili grupna odluka. Grupno
odlučivanje pruža mogućnosti više ideja i varijanti 4. ZAKLJUČAK
mogućih rješenja no često zbog vremenskog
ogranipčenja posežemo za individualnim odlučivanjem. Menadžement u sestrinstvu je novo područje rada
Kod samostalnog odlučivanja odgovornost mora medicinskih sestara koje znatno napreduje posljednjih
preuzeti menadžer. (Kalauz, 2007) godina. Medicinska sestra – menadžer dužna je biti
medijator između medicinskih sestara, pacijentata i
3. KONTROLA KVALITETE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja stavrajući
pozitivnu klimu za provođenje sigurne i kvalitetne
Upravljanje kvalitetom funkcija je menadžmenta u zdravstvene njege. Menadžer osigurava kvalitetnu
kojoj se rad prati, mjeri i poduzimaju korektivne radnje s sestrinsku skrb te putem idikatora provodi kontrolu
ciljem zadovoljavanja predviđenih organizacijskih ciljeva. kvalitete i korekcijama plana zdravstvene njege i
( Zovko, 2006) Upravljanje kvalitetom jest mjerenje i unapređenje kvalitete. Obrazovanje medicinskih sestara
ispravljanje svih postupaka u cjelokupnom procesu rada, u području menadžementa izrazito je važno za
u skladu s prihvaćenim planom i ciljevima zdravstvene sestrinstvo kao samostalnu profesiju.
njege. Osnovni principi kontinuiranog unapređenja
kvalitete su: opredjeljenje cjelokupne organizacije za LITERATURA
kvalitetu, prihvaćanje i razumijevanje korisnikovih želja i 1.Kalauz S. Kako biti uspješan menadžer. Zdravstveno
očekivanja, stalni napori u svrhu unapređenja procesa, veleučilište 2007.
2.Božan Mihelčić V. Menadžement u sestrinstvu – viđenje
spremnost organizacije da osigura visokokvalitetne profesionalnog razvoja. Hrvatski časopis za javno
usluge i proizvode, korištenje informacija i prikupljanje zdravstvo, vol.4 (7/2008).
podataka, opredjeljenje za kvalitetu najvišeg 3.Zovko V. Upravljanje kvalitetom. Nastavni tekstovi,
menadžmenta, opredjeljenje organizacije da uči od Zdravstveno veleučilište. Zagreb 2006.
najbolje prakse (benchmarking), osiguranje dugoročnih 4.Upravljanje ljudskim potencijalima – available
www.poslovniforum.hr
odnosa s dobavljačima koji osiguravaju kvalitetnije
5.Friganović A. Leadership: znanost ili umjetnost. 1.
proizvode. Međunarodni kongres UINARS‐a, Vrnjačka Banja 2009.

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE
TRETMAN BOLI U JEDINICI
INTENZIVNOG LIJEČENJA
KARDIOKIRURŠKIH BOLESNIKA
Irena Pastuhović, Kristina Puškarić, Adriano Friganović
Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika, Klinika za
anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb
SAŽETAK: do 10. Bol je subjektivno iskustvo i pacijent je jedina
osoba koja može dati pouzdanu procjenu prisustva i
˝Bol je neželjeno senzorno i emocionalno iskustvo intenziteta boli.
povezano sa stvarnim ili prijetećim oštećenjem tkiva, ili U JIL kardiokirurških bolesnika provodi se u prvih 24
opisano u uvjetima takvog oštećenja.˝, je definicija boli sata kontinuirana analgezija, a kasnije analgezija prema
Međunarodnog udruženja za proučavanje boli. potrebama i na zahtjev pacijenta. Do stabilizacije
Poslijeoperacijska bol u jedinici intenzivnog liječenja vitalnih funkcija i ekstubacije, pacijent dobiva FENTANYL
kardiokirurških bolesnika akutnog je karaktera. u dozi 5‐10μg/h. Nakon toga prelazi se na kontinuiranu
Uzrokovana je oštećenjem mekih tkiva te kosti– i.v. infuziju 500 mg TRAMADOLA u 500 ml fiziološke
sternuma tijekom samog operacijskog zahvata. otopine tijekom prvih 24 sata boravka bolesnika u JIL.
Kostantno je prisutna. Mijenja joj se jedino intenzitet. U Po prestanku kontinuirane primjene daju se jednokratne
ranom poslijeoperacijskom tijeku prisustvo boli doze TRAMADOLA u kombinaciji sa KETONALOM prema
prepoznajemo na temelju promjena u vitalnim potrebama bolesnika.
funkcijama, prisustva motoričkog nemira, grimasa. U
kasnijoj poslijeoperacijskoj fazi dobivamo od pacijenta Ključne riječi: tretman boli, JIL, kardiokirurški
verbalne informacije o boli. Instrument za procjenu boli bolesnik
je numerička skala za procjenu boli sa stupnjevima od 0
1. UVOD Kronična bol traje mjesecima, godinama, ili do kraja

života. Može biti intermitentna – javlja se samo
Definicija povremeno, a između toga su periodi u kojim bolesnik
Međunarodno udruženje za proučavanje boli, još uopće ne osjeća bol, ili može biti trajna. Ta trajna bol
1979. godine, dalo je svoju definiciju boli koja glasi: može biti maligna – uzrokuju je procesi koji ugrožavaju
˝ Bol je neželjeno senzorno i emocionalno iskustvo život (karcinomi), ili benigna – stalno je prisutna, a
povezano sa stvarnim ili prijetećim oštećenjem tkiva, ili bolesti koje je uzrokuju ne ugrožavaju život npr.
opisano u uvjetima takvog oštećenja.˝ (3). reumatske bolesti, neuralgije, fantomska bol nakon
Bol je subjektivno iskustvo. Jedan je od zaštitnih amputacije ekstremiteta.
mehanizama jer je uvijek praćena tjeskobom, strahom i Prema kakvoći pacijenti bol opisuju kao: sjevajuću,
željom da što prije bude otklonjena. Izbjegavanje boli pulsirajuću, tupu, žareću, razdiruću, svrdlajuću,
smatra se jednom od osnovnih ljudskih potreba, te probadajuću, isijavajuću....
utječe na zadovoljavanje svih ostalih ljudskih potreba. Prema intenzitetu bol se klasificira na: slabu,
Drugim riječima čovjek kojeg boli najčešće ne želi jesti, umjerenu, srednju, jaku, vrlo jaku i neizdrživu.
ne zanima ga obavljanje osobne higijene i sl. Bol je
n e u g o d n o i s k u s t v o k o j e r e m e t i c j e l o k u p n o Postupci za ublažavanje i otklanjanje boli
funkcioniranje pojedinca. Farmakološki postupci – primjena analgetika koji
mogu biti opioidni i neopioidni.
Podjela boli Nefarmakološki postupci su: odnos povjerenja na
Prema trajanju bol može biti akutna ili kronična. relaciji medicinska sestra – bolesnik; edukacija bolesnika
Akutna bol kratko traje (od nekoliko sekunda do 6 o uzrocima, trajanju i tretiranju boli; podraživanje kože,
mjeseci). Najčešće je uvjetovana ozljedom tkiva ili dodiri, pritisak, masaža, toplina, hladnoća, vibracija,
bolešću. Najčešći oblik akutne boli je operacijska bol. kreme koje hlade kožu (mentolske), TENS, odvraćanje
Tijekom procesa liječenja se smanjuje i nakon izlječenja bolesnikove pozornosti od boli i usmjeravanje na nešto
nestaje. Akutna bol je pozitivna jer upozorava na neki drugo, relaksacija skeletnih mišića, terapijski vođeno
poremećaj u organizmu. maštanje, dostatan odmor i spavanje.

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE PROCJENA BOLI U JIL KARDIOKIRURŠKIH Ako se kod bolesnika odvija normalan proces
BOLESNIKA zacjeljivanja rane, bez komplikacija u smislu krvarenja i
Poslijeoperacijska bol u jedinici intenzivnog liječenja naknadnih revizija, infekcija, edema tkiva, dehiscijencije
kardiokirurških bolesnika akutnog je karaktera. Bolesnici šavova operativne rane, intenzitet boli s vremenom se
je najčešće procjenjuju kao bol srednje jakog ili jakog smanjuje. Samim time smanjuje se i potreba za
intenziteta. Uzrokovana je oštećenjem mekih tkiva analgetskom terapijom.
(kože, potkožnog tkiva, dubljih tjelesnih struktura) te Bol je osobno iskustvo. Nije dostupno vanjskom
oštećenjem kosti – sternuma tijekom samog promatraču i stoga je pacijent jedina osoba koja može
operativnog zahvata. Može biti uzrokovana uvođenjem i dati pouzdanu informaciju tj. ocjenu o prisustvu i
prisustvom i.v. katetera, čija svrha je hemodinamski i n t e n z i t e t u b o l i k o j u o s j e ć a . U r a n o m
nadzor i primjena i.v. terapije. poslijeoperacijskom tijeku kod kardiokirurških bolesnika,
Konstantno je prisutna, mijenja se jedino njen dok je bolesnik još pod utjecajem sedativa i na
intenzitet. Intenzitet se pojačava kod kašljanja, mehaničkoj ventilaciji, ne možemo dobiti od njega
fizioterapije – osobiti fizioterapije respiratornog sustava verbalnu informaciju. U tom slučaju prisustvo boli
(vježbe dubokog disanja, iskašljavanja, stavljanja u prepoznajemo na temelju:
drenažne položaje, lupkanja), previjanja operativne rane ‐ promjene u vitalnim funkcijama: povišenje arterijskog
i ubodnih mjesta, provođenja intervencija za održavanje tlaka, ubrzanje frekvencije pulsa
osobne higijene te različitih dijagnostičkih postupaka ‐ motoričkog nemira
(npr. Rtg srca i pluća, UZV srca). Sve ovo treba imati u ‐ bolnih grimasa
vidu kod planiranja zdravstvene njege i planiranja U kasnijoj postoperacijskoj fazi kad je bolesnik već
primjene jednokratnih doza analgetika, o čemu će biti pri punoj svijesti i na spontanoj ventilaciji tj. ekstubiran,
govora u sljedećem poglavlju. Srednje trajanje umjerene dobivamo od njega verbalne informacije. Instrument
do jake poslijeoperacijske boli kod kardiokirurških koji koristimo u procjeni boli je (verbalna) numerička
bolesnika procjenjuje se na 8 poslijeoperacijskih dana skala sa stupnjevima od 0 do 10. Pri čemu je: 0 stanje
(3). bez boli; stupnjevi 1,2,3 označavaju podnošljivu bol;
Iskustva sestara u našoj JIL kardiokirurških 4,5,6 jaku bol; 7,8,9 vrlo jaku bol; i stupanj10
bolesnika govore u prilog tvrdnji da u većini slučajeva nepodnošljivu bol. Kod procjene boli, pitanja
muškarci lošije toleriraju bol, nego žene. Također da postavljena bolesniku moraju biti jasna i ne smiju biti
slabiju toleranciju boli i veću potrebu za analgeticima sugestivna. To su pitanja tipa: ˝Pokažite gdje vas boli!˝,
imaju pacijenti koji boluju od nekih duševnih ˝kakvu vrstu boli osjećate˝, ˝Ocijenite jačinu boli od 0 –
poremećaja, kao što su anksiozni i afektivni poremećaji i 10˝. Sve odgovore koje dobijemo treba pažljivo
PTSP te koji koriste za to propisanu terapiju. saslušati. Da bismo dobili pouzdanu procjenu boli, vrlo
Iz iskustava sa pacijentima znamo da tolerancija boli je bitno razviti odnos povjerenja između medicinske
uvelike ovisi i o bolesnikovim motivima dolaska na sestre i pacijenta.
operativni zahvat (da li je sam želio zahvat, ili je Procjenu boli vršimo svakih 3‐4 sata. Procjenjujemo
n a g o v o r e n o d s t r a n e č l a n o v a o b i t e l j i ) t e bol u mirovanju i tijekom aktivnosti kao što su kašljanje,
prijeoperacijskoj psihološkoj pripremi bolesnika. Na ovo duboko disanje i promjena položaja u krevetu. Podatke
posljednje sestre iz JIL ne mogu izravno utjecati, već dokumentiramo u pacijentovu listu za procjenu boli.
zahtijeva suradnju sa medicinskim sestrama na odjelu Procjenjujemo i djelovanje analgetika koje smo
Klinike za kardijalnu kirurgiju u čijem je to djelokrugu primjenili. To znači da zamolimo pacijenta za ponovnu
rada. Pacijent koji je dovoljno informiran o operativnom procjenu intenziteta boli na skali 0‐10, pola sata do sat
zahvatu i o tome što ga čeka nakon njega vremena nakon primjene analgetika.
(endotrahealni tubus, drenovi, bol, intravaskularni i Osnovni postulat u pružanju zdravstvene njege
urinarni kateter) lakše će i bezbolnije proći cijeli bolesniku sa boli trebala bi biti definicija boli koju je dala
poslijeoperacijski tijek od onoga koji dođe sa nerealnim Margo McCaffery (jedna od najvećih međunarodnih
očekivanjima da je cijeli zahvat bezbolan i da će već 1. stručnjaka u njezi bolesnika sa boli) koja glasi:
poslijeoperacijski dan biti vraćen na kardiokirurški odjel. ˝Bol je što god osoba koja je doživljava kaže da jest, i
Tako ćemo od pacijenata koji vrlo učestalo traže postoji kad god ona kaže da postoji.˝ (1).
analgetik i bol ocjenjuju visokom ocjenom na skali boli,
često čuti i izjave tipa: ˝bolje da nisam ni došao na INTERVENCIJE U SUZBIJANJU BOLI
operaciju˝, ˝kako sam se samo dao nagovoriti˝, ˝rekli su Idealan cilj bio bi potpuno uklanjanje boli, ali to je
mi da to ništa neće boljeti˝, ˝rekli su mi da ću već danas moguće u vrlo malom broju slučajeva. Stoga ćemo se
naodjel, zašto sam još u intenzivnoj˝. zadovoljiti dovođenjem pacijenta u stanje u kojem će

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE osjećati podnošljivu, slabu bol – bol koju na skali protuupalni antireumatici, uglavnom KETOPROFENUM
ocjenjuje do 3. (KETONAL) u dozi 100mg u 100 ml fiziološke otopine
U Jedinici intenzivnog liječenje kardiokirurških kroz 30 minuta. Dozu KETONALA treba ponoviti
bolesnika KBC‐a Zagreb u prvih 24 sata pacijentovog otprilike svakih 4‐5 sati. KETONAL treba izbjegavati kod
boravka provodi se kontinuirana analgezija, a kasnije pacijenata sa oštećenom bubrežnom funkcijom i
analgezija prema potrebama i na zahtjev pacijenta. poremećajem hemostaze.
Analgetici se primjenjuju isključivo parenteralnim, i.v. Kod izvođenja u JIL, za pacijenta jako bolnih
putem uz primjenu perfuzora i/ili infuzijskih pumpi. zahvata,kao što su pleuralna punkcija te naknadna
Izbjegava se i.m. i s.c. primjena jer se teže i sporije drenaža toraxa u svrhu evakuacije nakupljenog
postiže željena koncentracija lijeka u krvnoj plazmi. pleuralnog izljeva, pacijent zahtijeva dodatnu
Uobičajen je sljedeći postupak: analgetsku terapiju. U tu svrhu primjenjujemo
Tijekom i nakon premještaja u JIL bolesnik dobiva jednokratno i.v. 2‐5 mg MORFINA, ili 50‐100 mg
SUFENTANYL u dozi 5‐10 μg/h što se nastavlja tijekom MEPERIDINA (DOLANTIN). Primjena mora biti polagana,
cijelog ranog poslijeoperacijskog tijeka. Pod ranim a doza ovisi i o tome koje još analgetike pacijent
poslijeoperacijskim tijekom podrazumijevamo period od istovremeno dobiva.
prijema bolesnika u JIL do stabilizacije vitalnih funkcija,
potpunog razbuđivanja bolesnika te odvajanja sa ZAKLJUČAK
mehaničke na spontanu ventilaciju i ekstubacije Tretman boli kod kardiokirurškog bolesnika vrlo je
bolesnika. bitan faktor poboljšanja općeg stanja pacijenta,
N a k o n t o g a p r e s t a j e s e s a p r i m j e n o m održavanja respiratorne funkcije, uspostavljanja
SUFENTANYLA i prelazi na kontinuiranu i.v. infuziju normalne peroralne prehrane i rane mobilizacije
TRAMADOLA (TRAMAL, LUMIDOL), 400‐500 mg u 500 pacijenta nakon operativnog zahvata. Sve navedeno su
ml fiziološke otopine tijekom prvih 24 sata boravka u p r e d u v j e t i z a k v a l i t e t a n o p o r a v a k n a k o n
JIL. kardiokirurškog zahvata i prvi korak u provođenju
TRAMADOL je slabo opioidni analgetik, čija je uspješne rehabilitacije.
prednost u odnosu na morfin uzrokovanje manje nus U tretmanu boli prednost se daje lijekovima sa što
pojava. Pri primjeni TRAMALA manji je rizik od depresije boljim učinkom, uz što manje nus pojava.
disanja, razvoja ovisnosti, smanjenja motiliteta crijeva i U terapiji boli, osobito je bitna uloga medicinske
opstipacije, nego pri primjeni morfina. Ipak treba biti sestre.. Ona je ta koja od pacijenta dobiva informacije o
oprezan jer njegova primjena također može prikriti njegovoj procjeni boli, izvještava o tome liječnika, vodi
simptome abdominalnih komplikacija. Pritom se misli na dokumentaciju o procjeni boli i primjeni analgezije, te
komplikacije nastale usljed operativnog zahvata i priprema i primjenjuje od liječnika propisanu terapiju.
ekstrakorporalne cirkulacije, kao što su ileus i ishemija Nadalje promatra učinke primjenjenih analgetika te
crijeva. S obzirom na to, tijekom primjene TRAMALA pravovremeno uočava pojavu nuspojava i komplikacija
treba obratiti pozornost na prisustvo (odsustvo) analgetske terapije.
peristaltike, pojavu meteorizma, bolesnikovu Sve to zahtijeva redovitu i kvalitetnu edukaciju
lokalizaciju boli u području abdomena i po potrebi medicinskih sestara te kvalitetnu suradnju između
provesti odgovarajuću dijagnostiku. Moguće nus pojave liječnika i medicinskih sestara, kao i odnos povjerenja
primjene TRAMALA su i mučnina i povraćanje što između medicinske sestre i pacijenta.
tretiramo primjenom TORECANA, te smanjenje budnosti
što rezultira smanjenom pokretnošću u krevetu, plićim LITERATURA
disanjem, neiskašljavanjem, poremećajem ABS‐a. 1. Fučkar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb, HUSE: 1996.
2. Kern, L.S. Cardiac Critical Care Nursing. Rockville, Maryland, An
Maksimalna dnevna doza TRAMALA je 600 mg/24 Aspen Publication:1988.
sata, pri čemu se može dati 100 mg jednokratno kao 3. Zemba, M., Majerić‐ Kogler, V., Žunić, J. Liječenje
početna doza, a preostalih 500mg u kontinuiranoj poslijeoperacijske boli. Zagreb, Argos d.o.o.: 2001.
4. Gelinas, C. Management of pain in cardiac surgery ICU patients:
infuziji.
Have we improved over time. Intensive and Critical Care Nursing
Nakon prvih 24 sata prestaje se sa kontinuiranom 2007; 23:298‐303.
infuzijom i pacijent dobiva analgetike na temelju 5. Twycross, A. Educating nurses about pain management: the way
forward. Journal of Clinical Nursing 2002; 11:705‐714.
procjene prisustva i intenziteta boli, odnosno na temelju
6. Leegaard, M. Womens descriptions of postoperative pain and
njegove procjene potrebe za analgeticima. U tom pain management after discharge from cardiac surgery. Journal of
periodu dobiva TRAMAL u jednokratnim dozama od 100 Clinical Nursing 2008; Journal Compilation:2051‐2060.
mg. U kombinaciji sa TRAMALOM, i.v. se primjenjuju i 7. www.elsevierhealth.com/journals/iccn, Investigating nurses`
perceptions of their role in managing sedation in intensive care:
neopioidni analgetici. U našem slučaju to su nesteroidni An exploratory study, Walker,N., Gillen, P., 2006.

ZBRINJAVANJE
STRUČNI RAD REANIMATOLOGIJA
POLITRAUMATIZIRANOG BOLESNIKA
UNUTAR ”ZLATNOG SATA“
Igor Pelaić
SAŽETAK:
Današnji način rada i života razlog je stradavanja radno sposobne populacije i mladih ljudi. Svakodnevno smo
svjedoci prometnih nesreća, nesreća na radu i drugih situacija u kojima teško stradava sve veći broj ljudi, stoga će se
ovaj rad bazirati prvenstveno na prometni traumatizam i zbrinjavanje njegovih posljedica – politraumatiziranih
bolesnika.
Politrauma kao i koordinacija sa svim bolničkim službama od

Politrauma predstavlja pojam za sebe. Zbrinjavanje presudnog značanja za spašavanje života.
politraumatiziranog bolesnika u sebe uključuje veliki Ovdje ne smijemo izostaviti i spomenuti važnost
broj stručnog kadra, a istovremeno pored takvog koordinacije i komunikacije sa prehospitalnom hitnom
timskog rada zahtijeva i «utrku s vremenom» za medicinskom pomoći, jer već pravovremena dojava o
očuvanje potpune funkcionalnosti cijelog organizma, dolasku politraumatiziranog bolesnika i prehospitalno
posebno središnjeg živčanog sustava. zbrinjavanje uvelike povećava šanse za preživljavanje.
Analizirajući učestalost politraumatiziranih
„Zlatni sat“ bolesnika u Zavodu za hitnu medicinu vidljivo je da se
Uzimajući u obzir pojam „Zlatnog sata“ znamo da svakodnevno suočavamo sa politraumatiziranim
on počinje od trenutka nastanka ozljede, a ne od bolesnicima, a tijek zbrinjavanja unutar „Zlatnog sata“
trenutka kada bolesnik stigne u hitni bolnički prijem, upravo slijedi.
stoga su faktor vrijeme, opremljenost Hitne službe, te
znanje i manuelna spretnost djelatnika Hitnog službe, Ključne riječi: politrauma, “Zlatni sat”, Zavod za
hitnu medicinu

STRUČNI RAD REANIMATOLOGIJA Politrauma
Politrauma je pojava istodobne, teške, udružene ozljede najmanje dva organska sustava, od kojih jedna ili kombinacija
više njih ugrožava život bolesnika. Zbog toga takvog bolesnika treba uzeti kao hitnog, životno ugroženog i on kao takav
ima prednost i posebnosti u zbrinjavanju.
Prikaz slučaja ‐ 01.03.2010. Prometna nesreća
Prehospitalno zbrinjavanje
Navedenog dana u 18:17 minuta na križanju Vlaške i

Derenčinove ulice u Zagrebu dogodila se prometna
nesreća, nalet osobnog vozila na biciklistu. Biciklista je
frontalno udaren, te odbačen nekoliko metara.
Prolaznici pozivaju Hitnu pomoć na broj „94“, te u

18:22 na mjesto nesreće dolazi liječnička ekipa Ustanove
za hitnu medicinsku pomoć Zagreb (UHMP), te započinje
sa zbrinjavanjem bolesnika. Bolesnik je nakon izvršenog
trauma pregleda kvalitetno zbrinut od strane djelatnika
HMP što je uključivalo postavljanje ovratnika, te
postavljanje bolesnika na dugu dasku sa bočnim
fiksatorima glave, također je postavljen orofaringealni
tubus, te primijenjen kisik putem maske sa spremnikom
protoka 12 litara u minuti, otvoren je venski put i
započeta infuzija 0,9% NaCl‐om 500 ml, bolesnik je
priključen na monitor i provedena je aspiracija dišnog
puta. Po završetku gore navedenih intervencija, ekipa sa
terena informira disponenta u UHMP da bolesnika
transportiraju na „Rebro“, te da se javi na „Rebro“ da
voze politraumatizirano dijete bez svijesti starosti oko 14
godina.
Najava hitnog prijema
U 18:34 na „Nadzor 1“ Zavoda za hitnu medicinu KBC
Zagreb dolazi poziv iz UHMP Zagreb, te najavljuju
dolazak za 3‐4 minute sa politraumatiziranim djetetom
starosti oko 14 godina. Doznajemo da je dijete bez
svijesti, te da ima tešku ozljedu glave.
Odmah po primitku poziva u 18:35 pozivamo
r ea nimacijski tim Zav o da za hit nu medicinu,
anesteziologa, kirurga i neurokirurga, obavještavamo
RTG i CT dijagnostiku i transfuziju.
Otvaramo i pripremamo reanimacijsku salu „B“,
oblačimo dodatnu zaštitnu opremu i na ulazu u Hitnu
službu dočekujemo vozilo UHMP Zagreb.
U 18:38, 4 minute nakon dojave stiže vozilo UHMP Zagreb, te liječnik izvještava kako se radi o bolesniku „N.N. muško“
starosti oko 14 godina, koji je stradao kao biciklista, te frontalno udaren od strane osobnog vozila. Cijelo vrijeme bez
svijesti, GCS 8, RR 110/50, puls 130/min, respiracija 11/min, SpO2 91%, te prisutna otohemoragija.

STRUČNI RAD REANIMATOLOGIJA Hospitalno zbrinjavanje
Hospitalno zbrinjavanje započinje u 18:39 ulaskom bolesnika u reanimacijsku salu „B“, gdje odmah vršimo zamjenu

transportne imobilizacije sa ekipom UHMP Zagreb. Navedeno podrazumijeva da imobilizacija s kojom je bolesnik došao,
ostaje na bolesniku, a ekipa UHMP Zagreb uzima imobilizacijska sredstva od Zavoda za hitnu medicinu Rebro. Na taj
način mogućnost sekundarnog ozljeđivanja bolesnika svedena je na minimum.
Inicijalno bolesnik je i dalje bez svijesti, komatozan, GCS sada iznosi 6, zjenice su obostrano široke, te pristupamo

rezanju odjeće pomoću „S‐cut“ noževa za brzo uklanjanje odjeće.
Odmah potom postavljamo trajni neinvazivni monitoring koji uključuje monitoring EKG‐a u 2 odvoda (II. i V.),
perifernu saturaciju, respiraciju i neinvazivni tlak. Bolesnik je kardiocirkulatorno nestabilan: RR 80/40, tahikardan od
140‐160/min, niske vrijednosti saturacije 88%, te bradipnoičan 5/min.

STRUČNI RAD REANIMATOLOGIJA Paralelno otvaramo još 2 široka venska puta (14 i
16G), uzimamo uzorke krvi za biokemiju, hematologiju,
koagulaciju, krvnu grupu i rh faktor, te nastavljamo
infuzije 6% Haesa 500 ml i 0,9% NaCl 500 ml. Pristupa se
sedaciji i mišićnoj relaksaciji bolesnika, te asistiramo
anesteziologu pri endotrahealnoj intubaciji, te bolesnika
postavljamo na mehaničku ventilaciju. Također
priključujemo EtCO2 monitoring.
Zbog težine stanja bolesnika indiciran je i invazivni
monitoring arterijskog tlaka i centralnog venskog tlaka.
Pripremamo dvostruku komoricu i pripadajući pribor ,te asistiramo liječniku kod postavljanja arterijske kanile u art.
Radialis dex. i centralnog venskog katetera u v. Subclaviu dex., te po završetku navedenih intevencija priključujemo
invazivni monitoring.
Tijekom zbrinjavanja provode se i drugi dodatni postupci kao što je zaustavljanje vanjskog krvarenja, primjenjujemo
AT zaštitu i uvodimo urinarni kateter, te uzimamo uzorak urina za laboratorijske pretrage.
U 18:51 kontaktiramo neurokirurški JIL i obavještavamo ih o prijemu politraumatiziranog bolesnika, te pružamo
podatke s kojima raspolažemo – radnu dijagnozu i potrebu za mehaničkom ventilacijom.
Odmah potom započinjemo sa pripremom za transport na dijagnostičke pretrage – CT po protokolu za politraumu.
Osiguramo i dodatno fiksiramo invazivne pristupe (arterijsku liniju, venske puteve), te bolesnika priključujemo na
transportni respirator Oxylog, a monitor, transportni respirator i kofer za reanimaciju prenosimo na krevet bolesnika.
U 18:54 uz pratnju anesteziologa, medicinskih
sestara/tehničara i pomoćnih djelatnika bolesnika
transportiramo na dijagnostiku, po završetku čega u
19:06 bolesnika transportiramo u neurokiruršku
operacijsku salu zbog potrebe za neurokirurškim
zahvatom.
U 19:10 bolesnika uvodimo u propusnik operacijskog
trakta, te informiramo tim operacijske sale o svim
podacima ključnim za nastavak zbrinjavanja, te bolesnika
predajemo osoblju operacijske sale.
Osobne i vrijedne stvari predajemo medicinskim
sestrama u neurokiruškom JIL‐u gdje će bolesnik biti
zaprimljen postoperativno.
Umjesto zaključka
Analizirajući vrijeme nastanka ozljede
(18:17), te vrijeme predaje u operacijsku
salu (19:10) vidljivo je kako je bolesnik
zbrinut u idealno vrijeme – unutar
„zlatnog sata“.
Također prikazano je kako su sve
karike lanca zbrinjavanja (Ustanova za
hitnu medicinsku pomoć Zagreb, Zavod
za hitnu medcinu KBC Zagreb) brzo,
stručno i efikasno odradile svoj posao, te
time pružili bolesniku veće šanse za
oporavak.
Naknadno doznajemo kako je
bolesnik po završetku intenzivnog
liječenja premješten u postintenzivnu
jedinicu, kasnije i na neurokiruški odjel, te
da se uspješno oporavio.

STRUČNI RAD TRANSFUZIOLOGIJA
OD PATOGENEZE DO NJEGE
Od patogeneze do njege
”AIDS” BOLESNIKA
“AIDS” bolesnika
!"#$%&'()"*$+, bacc.med.techn.
KBC Osijek – Odjel za transfuzijsku medicinu
Dalibor Ratić, bacc. med. techn.
KBC Osijek - Odjel za transfuzijsku medicinu
Uvod
Bolest imena AIDS uzdrmala je svijet krajem osamdesetih godina i do danas ne jenjava. U
,-.'/0/1&2(0/3$4$1,5&2(61"1&,*$(6",$7-'1&(8'/3,*".#2"(2/3"1(&3(1"2./+$9($6"6&.":(;.2/3&4$(,0&($(
sudionici najte!e pandemije u svijetu. Bolest je medicinski, sociolo"ki i gospodarski problem svih
z/0"#2"<("(8&1"2.$=/(">'$?5&7(5&1*$1/1*":(!"1",(2/(%&#/,*(8&5"6"#"(,.&2-(8'".-(,1"7-:(@6(,".(
1"8'/3"5(61"1&,*$($(*/91&#&7$2/("8&5"#$8*$?1"(.$6$2"(ABC-"(8&5"6-2/(,.-(#2-3,5-(1/0&+:(@8&6&'"."(
nas da pozornost svekolike medicinske javnosti nikada ne smije prestati. HIV se ne nalazi negdje
3"#/5&<(3"#/5&(&3(1",:(ABC(2/($(*-<(5&3(1",(-(A'."*,5&2:(D$*"12/(2/(0&E/(#$(A'."*,5"<(-(,*'-?1&0($(
/*$?5&0(,0$,#-(&37&.&'$*$($6"6&.$0"(.'/0/1"($(8'&%#/0$0"(,-.'/0/1&7(?&.2/5":(C/#$5&(
&8*/'/+/12/(6"(,./(&%&#2/#/(2/(,*$70"(5&2&2 su izlo!eni u svojoj okolini. Utjecaj stigme i dru"tvene
izoliranosti mo!e biti "tetan kao i sam virus. Usamljenost i gubitak potpore ostavlja duboke tragove
na onima koji trpe. Kako maknuti patnju od bolesnika? Kako donijeti mir patniku? Majka Tereza, ta
./#$5"(E/1"(1"=/7(3&%"<(5&2"(,/(1/,/%$?1&(3"."#"(6"(#2-3/(-(8&*'/%$<(4$2/#$(,.&2(E$.&*(8&,./*$#"(2/(
#2-3,5&2(8"*12$:(F/31"(12/1"(8'/5'",1"(0$,"&(5"E/(3"(,-(%&#/,1$4$(1"=$(8'&>/,&'$(5&2$(1",(-?/(#2-%".$(
i strpljenju.
Osnovna struktura imunolo!kog sustava (obrana organizma)
@( -'/G/1&0( ,-,*".-( 5"5".( 2/( #2-3,5$( &'7"1$6"0<( 8&,*&2$( $( ,5-8$1"( ,*"1$4"( ,( >-154$2&0(
8'/8&61"."12"('"6#$?$*&,*$(- Imunolo"ki sustav. Uloga imunolo"kog sustava u ljudskom organizmu
je mnogostruka, no bez obzira na opseg aktivnosti osnov1"(0-(2/(6"3"+"(%&'%"(8'&*$.($1>/5*$.1&7(
agensa. S obzirom na veliki broj mikroorganizama s kojima makroorganizam u tijeku !ivota dolazi
-(5&1*"5*('"6-0#2$."(2/($(,#&E/1&,*($0-1&#&=5$9('/"54$2"(5&2$0"(,/(*"2(0"5'&&'7"1$6"0(%'"1$:(H$1/(
ga stanice porijeklom iz ko"tane sr!i, koje nalazimo u krvi, ali i u drugim tkivima i pripadaju
skupini leukocita. Zreli oblici ovih stanica poznati su pod imenima – limfociti, granulociti
(neutrofili, eozinofili, bazofili), monociti i makrofagi. Imunolo"ke stanice su u stanju razlikovati
"1*$7/1/( 5&2$( ,-( .#",*$*$( 3&0"+$1-<( &3( "1*$7/1"( 1"( ,*"1$4"0"<( 5&2/( ,-( 5"&( ,*'"1$( -#2/6( -=#/( -(

!"#$%&'$() *(&+"!,&-) ./$%&01) /+&2$) 2&3&4) !"#$%&'$($56) 7"18!'%$2$%91) /:;1#) $%/&#1%$) 8!+"1<1) :)
stanicama imunolo!kog sustava reakciju s ciljem eliminacije stranog.
=(:%!./).1)>&91?&)%$)4:(!"$?%:)&)01?:?$"%:6)@!.&!0&)!,$9:)2"./$)!,"$%1).:)?&(A!0&/&6)@!.&!0&)./$%&B%1)
imunosti su T limfociti, a humoralne imunosti B limfociti (sl.1.).
!"#$%&'(&)*+,-%".%&#&/0%.#1.,&2,/-34,5%.%&#+*.,/0
Te stanice nastaju &') /'26) ($/&B%&4) ./$%&0$-) +!91) .1) :) '>"$2!() !"#$%&'(:) %$+!%) "!;1%9$) %$?$'1) :)
ko!tanoj sr"i i koje se kasnije diferenciraju bilo prema B ili T limfocitima (sl.2.).
2
Slika 2. Shematski prikaz diferencijacije imunolo!kih stanica za humoralni i

!"#$%&$' posredovani imunolo!ki odgovor
3
Tri su osnovne linije obrane organizma:

1. linija obrane - vanjska obrana
2. linija obrane -!"#$%#&'(')"'!'*+"',#,!-$./0/1
3. linija obrane -!$%#&'(')"'!'*+"',#,!-$./2/1
Slika 3. – Prva i druga linija obrane organizma
Slika 4. –!"#$%&!'()(*&!+,#&)$!+#-&)(./&
4
Definicija AIDS-a
AIDS (hrv. kopnica) je akronim od engl. Acquired Immunodeficiency Syndrome! "#$! %&'()!
*#+(+&)! *)&,-$.! &+,$*#'#/'! ).0&$*#)1! 2345! 6+! *)&$&).7! '! '/-$&).! 6+! $,! 8-'&91! syndrome
d'immunodeficience acquiree. U tom &'%):0! *)&,-$.! %&'()! ,'! ;$*#$6)! */0;! $,-+<+&)=! %&'/$:'!
>$?+*#)1!2#+(+&$!%&'()!,'!6+!#$!*#'&6+!/$6+!*+!,$>):'!#)6+/$.!@):$#'7!%'!-'%?)/0!$,!;-)-$<+&)=!*#'&6'7!'!
&+,$*#'#&'!).0&$*#!0/'%06+!&'!;$6':0!$"#+A+&)=!$>-'.>+&)=!*&'B'7!$,&$*&$!).0&$?$"/$B!*0*#':'1
Bo?+*#!0%-$/$:'&'!:)-0*$.!=0.'&+!).0&$,+8)9)6+&9)6+!CD3E!>$?+*#F!6+!/-$&)(&)!&';-+,060A)!
;-$9+*! /$6)! ;$()&6+! 0?'*/$.! :)-0*'! 0! /-:$#$/7! #+! #)6+/$.! :-+.+&'! C;-$*6+(&$! 0! $,-'*?)=! GH! B1F!
,$?'%)!,$!;$*#0;&$B!)!&+0.$?6):$B!$"#+A+&6'!).0&$?$"/$B!*0*#':'1!I$?+*&)/!#ijekom zaraze postaje
*:+!$*6+#?6):)6)!)!&'!/-'60!0.)-+!%>$B!/$.;?)/'9)6'!$;$-#0&)*#)(/)=!)&8+/9)6'!)!.'?)B&$.'1!5342!6+!
stanje uznapredovale ili kasne faze HIV bolesti.
J%-$(&)! :)-0*! D3E! 6+! )%$?)-'&! GKLM1! B$,)&+! 0! >$?+*&)/'! *! ;$:+A'&6+.! ?).8&)=! (:$-$:'7! '
GKLN1!B$,)&+!/$&'(&$!6+!;$#:-<+&$!,'!0;-':$!$&!0%-$/06+!>$?+*#!53421
Virus humane imunodeficijencije HIV-1 (sl.5.)
Slika 5. HIV –!"#$%$!&'#()$
HIV pripada porodici Retroviridae u koju spadaju virusi koji posjeduju enzim reverznu
transkriptazu. Iako je dokazano kako biolo!ko pona!anje HIVa u ljudskom tijelu nije "sporo", iz
povijesnih razloga virus se jo! uvijek nalazi u rodu sporih virusa, lentivirusa. Promjer HIV-a iznosi
100-150 nm, kru"nog je oblika koji se mo"e ponekad promijeniti u ovalni ili nepra:)?&)1!O-'<+&!6+!
5
od nukleoproteinske jezgre i ovojnice. Na povr!ini lipidne ovojnice izlo"ena su dva proteina, gp120
!"#$%&"'#$(#)!*+$,+-.!/0"1+).*2)3"#,34./3"+5"2#)6!*+7!5,3-3"!"$,+-.!/38"*+6!"92"*,!-!:/!";3"$+:.-/+"
$,!3/63/6."<!,293"/3"9-3/!:/!",.=.$-+,> To su najva"niji antigeni HIVa jer antitijela koje tijelo stvara
*35"!7"$,.$+;/3"1+#2"9$,!6.:!-!"9$363/6."<!,293"9"=!)6/+1"9-3/!=+1>"?"6.;#,!"<!,293"/3)3;."9."5<!6."
*+$!6." 6.5/+)3/:3/." @AB>" C,.5!D/6!" $,+-.!/" 9,E!" <!,293" /3;!<3" 9." $F%" -." 6." <3E3/" ;3" 5!63#/ozu.
Genom HIVa sastoji se od tri gena koji kodiraju (upravljaju stvaranjem) proteine unutarnje jezgre,
proteine ovojnice i virusne enzime. Geni se nazivaju gag (izvedeno od engleske rijeci group antigen
jer je antigenost ovog proteina jednaka u cijeloj gr2$!"<!,29380"$+)"'$+)"6."9*,3G./+"+5"$+)H1.,39.0"3"
odnosi se na enzim reverznu transkriptazu koja funkcionira kao polimeraza; polimerizacija je
$,+=.99" 9$363/63" #,34.</!7" 6.5!/!=3" *3+" 9-+" 92" *+1$+/./-." )3/=3" /2*).!/9*." *!9.)!/.8" !" ./<"
'9*,3G./+" +5" ./<.)+$., engleske rijeci za ovojnicu). Na krajevima genoma HIV posjeduje LTR
')+/#" -.,1!/3)" ,.$.3-8" 9.#1./-" *+6!" ,.#2)!,3" !" *+/-,+)!,3" +<3" -,!" #./3>" I252G!" JK@" /!6." +9+L!-+"
2:!/*+<!-",.#2)3-+,0"/6.#+<3"*+/-,+)3"!"$+63:3/6."9!#/3)3"+L3<)63"9.",.#2)3-+,/!1"#./!13>"Slo"enost
,.#2)3=!69*+#" 929-3<3" MNO" #./+13" /.$,+$+,=!+/3)/3" 6." <.)!:!/!" #./+13" *+6!" 6." 13)./" :3*" !" ;3"
<!,29/." 9-3/53,5.>" P.5/3" +5" /36<3E/!6!7" +9+L!/3" MNO3" 9" *)!/!:*+#" 9-363)!D-3" 6.9-" /6.#+<3"
varijabilnost. Varijabilnost je uglavnom posljedica nedosljednosti genetskih mehanizama kopiranja
nukleinskih kiselina i sklonosti ovog mehanizma pravljenju gre!aka. Tijekom svakog ciklusa
umno"avanja virusa napravi se 10-FQ" #,.D3*3>" R$G./!-+0" @AB" <!,29!" 92" <3,!63L!)/!6!" /.#+" SAB"
virusi jer mehanizmi umna"anja RNA nemaju sposobnost popravljanja gre!aka kao mehanizmi
umna"anja DNA. Osim toga, reverzna transkriptaza je sklona pravljenju gre!aka i nije osobito
$,.=!;/3"2"!;#,35/6!"SAB"$,.13"@AB"*3)2$2>"T2-3=!6.",3;)!:!-+"$+#34362"<!,290"+<!9/+"+"16.9-2"
na kojem se nalaze. Kad se nakupi dovoljan broj mutacija nastaju funkcionalne promjene virusa. S
+L;!,+1"/3"L,;!/2"12-3=!63"MNO3"/!6.":25/+"9-+"9."2"$+6.5!/+#"$3=!6./-3"2",3;)!:!-+"<,!6.1."1+#2"
!;+)!,3-!" 5,2#3:!6!"9+6.<!" <!,293>" C+6.<!" !1362" ;/3:36/."L!+)+D*." ,3;)!*." 9" +L;!,+1 na brzinu rasta,
sposobnost ubijanja stanice, osjetljivost na antitijela, antigenost proteina i sposobnost izbjegavanja
!12/+)+D*+#" 929-3<3" 5+13G!/3>" R9!1" <3,!63=!63" *+5" $+6.5!/+#" $3=!6./-30" 2" ,3;)!:!-!1" 5!6.)+<!13"
9<!6.-3"9."/3)3;.",3;)!:!-!"$+5-!$+<!"MNO3>"R<+6/!=3"MNO3"<,)+"6."*,7*3"-."9.")3*+"+D-.G26."3*+"9."
virus izlozi vanjskom okoli!u (izvan stanice). HIV je vrlo osjetljiv na detergente (sapun) i lipidna
+-3$3)3" '3)*+7+)0" .-.,8" ;L+#" )!$!5/." #,34." +<+6/!=.>" UQV" <+5./3" +-+$!/3" 3)*+7+)3" 2/!D-3<3" MNO"
brzo, ali ako alkohol nije u vodenoj otopini prodor u virus mo"e biti ote"an. Alkohol zahtijeva
najmanje 1-F" 1!/2-." ;3" !/3*-!<3=!62" <!,293>" W3" :!DG./6." ,35/!7" $+<,D!/3" !" $+5+<3" /3" *+6!13" 9."
$,+92+" L!+)+D*!" 13-.,!63)" *+6!" 935,E!" *,<" 2:!/*+<!-" 6." *)+," *+6!" 9." *+,!9-!" 2" *2G3/9-<20" +-+$)6./" 2"
omjeru 1:10 -" &X&QQ0" 2*+)!*+" 9." 2*)+/!" <.G!/3" L!+)+D*+#" 13-.,!63)3>" S,2#!" 5.;!/Y!=!6./9!" $+$2-"
#)2-3,3).57!53"!"+-+$!/3"*+6."935,E."Y+,13)5.7!5"-."9."*+,!9-."2"1.5!=!/9*!1"29-3/+<313"-3*+4.,"92"
<!9+*+"2:!/*+<!-!>"M!5,+#./"$.,+*9!5"6."2:!/*+<!-";3"13)."$,.51.-."$+$2-"*+/-3*-/!7").G3>"R96.-)6!<"
6
je na toplinu te se izlo!enost temperaturi od 56 Celzijevih stupnjeva tijekom 30 minuta smatra

dovoljnom za inaktivaciju virusa u biolo"kom materijalu dobivenom od krvi. Temperatura klju!"#$"%
&'()%&$)*'$"+#'%,-.$"%&.*,/%0"%#)1'2.1'%3.#,+"%+)%/)%,%/2,!"$,%#,4()%'&"%3)+'("%3'4)%,5'+*.$)-.+.%
za sterilizaciju instrumenata s kojih je prethodno odstranjen organski materijal. HIV se vrlo
#),!.#1'&.+'%5*)#'/.6%,%,/5'*)(-.%/%(*,7.3%&.*,/.3"6%+)%$) relativno labilan zbog lipidne ovojnice.
HIV-2
8-"% &.*,/"% ,0*'1,$,% 9:;<6% 5*)#'/)% /)% #"% ./+.% #"!.#% +)% /,% 5'&)0"#.% /"% /2.!#.3% '5'*+,#./+.!1.3%
infekcijama. Kod osoba zara!enih s HIV-2 imunodeficijencija (imunolo"ko zakazivanje) razvija se
sporije i bla!eg je stupnja te su bolesnici u ranom stadiju bolesti manje zarazni. Osobe zara!ene s
HIV-2 manje su zarazne u ranom razdoblju infekcije. Napredovanjem bolesti, HIV-2 postaje sve
vi"e zarazan, ali u usporedbi s HIV-=% '&"% 5'&)>"#"% 0"*"0#'/+% 1*">)% +*"$)?% @:A-1 i HIV-2 se
razlikuju po geografskoj pro"irenosti; HIV-B% /)% ,72"&#'3% #"2"0.% ,% 9C*.D.?% E% 3#'7.3% "C*.!1.3%
zemljama je s HIV-2 zara!eno vise od 1% stanovni"tva. Testiranje na HIV-2 provodi se u zemljama
gdje postoji velik rizik od zaraze ovim tipom virusa te ko(% '/'-"% 1'$)% /,% /% #$.3)% 3'72)% ('>.% ,%
1'#+"1+?% F"0&'$% "#+.+.$)2"% /2.!"#% $)% 1'(% @:A-1 i HIV-2. Antitijela se mogu dokazati tri mjeseca
nakon infekcije. HIV-B%+)/+'&.%'-"&2$"$,%/)%#"%("*'&"#'$%1*&.?%8%2.$)!)#$,%@:A-2 infekcije ne zna se
mnogo. Zbog sporijeg r"0&'$"% .3,#'()C.D.$)#D.$)% .% '7*"#.!)#'7% 12.#.!1'7% ./1,/+&"% /% @:A-2 nije
jasno usporava li antiretrovirusna terapija napredovanje bolesti. Svi lijekovi za HIV-1 nisu
,!.#1'&.+.%0"%@:A-2. Laboratorijski nalazi ukazuju kako bi analozi nukleozida trebali biti ,!.#1'&.+.%
protiv HIV-B%."1'%#)%+'2.1'%,!.#1'&.+.%1"'%5*'+.&%@:A-=?%:#G.-.+'*.%5*'+)"0)%+*)-"2.%-.%-.+.%,!.#1'&.+.%
('1% /,% #)#,12)'0.(#.% "#"2'0.% #),!.#1'&.+.% 5*'+.&% @:A-2. Jo" nisu odobreni testovi kojima bi se
3$)*.2"% 1'2.!.#"% @:A-2 virusa u krvi pa se odgovor na terapiju prati brojenjem CD4+ stanica i
postojanjem simptoma. HIV-2 infekcija kod djece je rijetka. U usporedbi s HIV-1, HIV-2 se izgleda
+)0)% 5*)#'/.% /% 3"$1)% #"% (.$)+)?% <5*$)!"&"#$)% /.*)#$"% @:A-B% .#C)1D.$)% 3'4)% /)% 5'/+.>.% $)(#"1.3%
mjerama kojima s)%5'1,H"&"%/5*.$)!.+.%H.*)#$)%@:A-1.
HIV-D
Infekcija jednim tipom HIV virusa ne "titi od infekcije drugim tipom. Stoga postoje pacijenti s
dvostrukom, HIV-1 i HIV-B%.#C)1D.$'3?%I"%'&"1&,%/)%.#C)1D.$,%!)/+'%1'*./+)%'0#"1)%@:A-1/2 ili
HIV-D infekcija.
7
!"#$%&$'()($%*(+&,&-(.$
/+&*&%0(.$/&12-(03.34
- krv
- sjeme mu!karca
- 536(03*03$/&12-(03
- .3+7(08$.*(+&18
- ,)26&$/+&*&%0&$/&12-(0&$
ako sadr"e krv
98,3/0&$/+&*&%0&$/&12-(0&$%$
18+(.3$%&$%2%)&-2$:,)35%/5&0($
radnici, a koje mogu prenijeti
virus su:
- *(158);$/&12-(03$18+3$
okru"uje mozak i
1)3*+&<0(712$.8<,(02
- %(085(+3*03$/&12-(03$18+3$
okru"uje zglobove
- 3.0(80%13$/&12-(03$18+3$
okru"uje fetus
(sl.6.)
Slika 6. Rasprostranjenost virusa u organizmu
HIV mehanizam ulaska virusa u stanicu i izazivanja bolesti (sl.7.)
Glavni receptor za HIV u tijelu je CD4. U velikom broju se nalazi na povr!ini T-=8.36371(>$
limfocita koji su osnovna meta HIVa. CD4 sadr"e i druge stanice od kojih su neke vrlo va"ne za
!"#$(0?&1@(+24$A306&)>30%85&$%/30(@&$7(+3$+&$2*863$=)&:&0/()30+&$%/)30(>$/(+&*3 (antigena)
imunolo!kom sustavu te monociti/makrofazi koje poput trojanskog konja uvode HIV u sredi!nji
<(5730($%2%/35B$C3$2*3:31$!"#3$2$%/30(@2$=8/)&D30$+&$18?31/8)4$EEF-5 za makrofag-tropne i CXCR-
4 za limfotropne varijante HIVa. Prvi korak ulaska HIVa u stanicu jest spajanje gp120 s CD4.
G3180$/863$%&$03$=85)'(0($5()2%3$8,5(+3+2$%/)21/2)0&$=)8.+&0&$18+&$8.862-2+2$5&:30+&$03$
18)&@&=/8)$'/8$,858,($6=HI$=)8/&(0$2$2:31$180/31/$%3$%/30(708.$.&.D)308.B$J3,$6=HI$8.862-2+&$
spajanje virusne ovojnice sa stanicom te ulazak virusa u stanicu. Ukoliko virus najprije napada
makrofag ili Langerhansovu stanicu, one se spajaju s CD4+ limfocitima !to dovodi do !irenja; virus
%&$2$818*0(.$*(.?0(.$758)85(.3$03*3:($,53$,303$03180$(:*3630+3$%*2:0(@&$5()2%2$/&$2$1)508+$=*3:.($
u %*(+&,&-3$/)($,303B
8
Slika 7. Mehanizam ulaska i replikacije virusa u stanici
!"#$ %&'$ ()*$ ($ +,-$ ./,/$ 0*$ ($ 1,2"3*4$ 516"+7$ 08*6*3($ /$ 8/593*$ :-1,1-*;$ <$ -,/=*5*$ 6","6*$ %&'15$
>"?/=*3@/$/5"=($-*8/+$A,1=$>,/=*5:/-/B$CDEF$0@"3/?"$@*$3*5"=($%&'-0>*?/9/:"3$/5(3181!ki odgovor.
Virusi se stoga brzo umno"avaju; razina HIV RNA u krvnoj plazmi mo"e biti 10 milijuna kopija
virusa u 1ml, a p24 antigen mo"e prema!iti 100 pg/ml.
G"=-"H3/=/$*8*5*3@$6".@/@*$1#$-/,(03/B$/39*+?/="$0($CDIF$?/@1@1+0/:3/$J-limfociti (CTL) koji ubijaju
6","H*3($0@"3/?($/$0>,=*:"-"=($(531H"-"3=*$-/,(0";$<$>1:*@315$0@"#/=($6","6*$%&'15$/5(3181.+/$
0(0@"-$>1+,*K*$="+/$CJL$1#21-1,$/$(3/.@"-"$-*8/+$A,1=$-/,(0";$G"0@"=*$3"28/$>"#$A,1="$CDEF$0@"3/?"$
i simptomi akutne infekcije. Smanjenjem broja virusa nesta=($ >1:*@3/$ 0/5>@15/;$ <$ 1#0(@310@/$
"3@/,*@,1-/,(03*$@*,">/=*$,"6/3"$%&'$MGN$($+,-31=$>8"65/$0*$0@"A/8/6/,"$3"$1#,*)*31=$,"6/3/$(3(@",$
.*0@$ 5=*0*?/$ 3"+13$ /39*+?/=*;$ O01A/3*$ #15"K/3"$ /$ -/,(0"$ 0($ -"H3*$ 6"$ 1#,*)/-"3=*$ 1-*$ 0@"A/83*$
razine. Jaka CTL aktivnost (koja se jo! naziva Th1 odgovor) mo"e dugo vremena dr"ati broj virusa
>1#$+13@,1815$.@1$1A=".3="-"$+"+1$=*$512(K*$#(2121#/.3=($3"61:310@$%&'"$($@/=*8($A*6$0/5>@15";$
&>"+7$ ($ -*K/3*$ 6","H*3/B$ 101A"$ 1-"=$ 0@"3/:3/$ 1#21-1,$ 3*$ 1#,H"-"$ 0*$ #(21$ -*K$ 0*$ (5=*0@1$ @12"$
ak@/-/,"$ >,1/6-1#3="$ "3@/@/=*8"$ PJBQ$ 1#21-1,R$ +1="$ 0($ 53121$ 5"3=*$ (:/3+1-/@";$ S,1=$ -/,(0"$ 0*$
>108=*#/:31$>1-*K"-"7$>,12,*0/-31$0*$(3/.@"-"=($CDEF$0@"3/?*7$"$/$13*$+1=*$10@"=($0($1.@*K*3*$0@1$
9
smanjuje obrambenu sposobnost tijela. HIV bi teoretski mogao ubiti CD4+ stanicu pokretanjem
mehanizama programirane smrti (apoptoze) ili indirektno vlastitim imunolo!kim sustavom koji
prepoznaje HIV zara"ene stanice kao strano tijelo.
!"#$%& '()*$%*$)& *$#+,-)& .",$)& /,0)-)& '%& '()*$%*$%& *$#+,-%& 1/*23#$%& 4'56786& 9*#:;)-)*$%(& 25$/0*#+&
stanica nastaje postupni slom imunolo!kog sustava koji dovodi do simptoma AIDSa.
Slika 8. Mehanizam gubitka CD4 stanica u HIV infekciji
<()*$%*$%&.",$)&2"-*#+& =>?@&';)*#3)& -)A*)&$%& ()*#1%';)3#$)&BCD& #*1%23#$%E&(%F/;#(& ';-)"*#&.",$&

krvnih CD4+ stanica zara"enih HIVom je premalen za obja!njenje tolikog smanjenja njihova broja.
Virusom je zara"eno 0.1-GH&I,()J)02#+&K-limfocita u krvi; njihov broj pada za 80% - od 1000/ml
na 200/ml. Ako je samo 1% stanica u krvi zara"eno, za!to ih nestaje 80%? Odgo-,"&$%&'5#$%L%M#N&OH&
=>?@&5#(1,3#;)&*)5)P#&'%&/&2"-#E&)&Q7H&/&5#(1*#(&0-,",-#()6&R%L*)&,L&;"#&';)*#3%&/&5#(1*,(&0-,"/&
')L"A#& BCD& J%*,(6& K#$%2,(& I%"#,L)& 5);%*3#$%& /& 5#(1*#(& 0-,",-#()& '%& ,L-#$)& )2;#-*,& /(*)A)*$%&
-#"/')6& S#(1*#& 0-,",-#& '/& ')L)& 'I"%(*#3#& BCD& #nfekcije. Krvni limfociti koji kroz njih prolaze,
zaraze se HIVom te se uni!tavaju. Impresivna osobina HIVa je sposobnost zaobilaska imunolo!kog
'/';)-)&L,()M#*)6
10
!"#$%&'(&)*+)*,&-"."/&0
Strate!ki napad: napadaju se i ubijaju regulacijske T stanice potrebne za imunolo!ki odgovor. Kad
nema CD4 stanica, gubi se sposobnost stvaranja CD8 stanica koje ubijaju viruse. Ubrzano se
uni!tavaju zrele stanice te sporije stvaraju nove stanice.
Prikrivanje: HIV-1 postoji u integriranom provirusnom obliku koji je neprepoznatljiv imunolo!kom
sustavu.
Rezerve: Langerhansove stanice zadr"avaju zarazne HIV-!"#$%&'($)
Mutacije*"+$%&',"'"-./01',",2&3('03,3"13%&302"4'.2%'"53"6/0$"',21/7/86'"%2%&34"0/8"1$,3"/-.312)
Pokrivanje: HIV-1 nef smanjuje broj MHC-I molekula na CD8+ limfocitu koje slu"e za
prepoznavanje antigena.
!"#$#%&#'()*+#,#'-./'#$01&2#,1'3("4546
Nakon infekcije u 70% pacijenata nastaju simptomi akutnog HIV sindroma nakon kojeg nastupa
latencija, dugotrajna faza bez simptoma, koja mo"e trajati 9-15 godina i tijekom koje pacijent
izvana izgleda posve zdrav. Razina virusa u krvi je tijekom latencije niska te je zamjetljiva jedino
vrlo osjetljivim tehnikama kao sto je PCR (polymerase chain reaction). Laboratorijski testovi
kojima se broje CD4+ limfociti u krvi pokazuju vrlo male ili nikakve promjene njihova broja. U
tom periodu jedino antitijela u krvi ukazuju da je pacijent zara"en. Izvana je ovo period mirovanja,
37'"2"&'0$72"%$"/94'03"%&.3:/4'&3"-/.-3"'5,$;2"-.5/"2,13<302=$>"?@A3"'"B/628303"139/6139$"CDEF"
stanica. Istra"ivanja pokazuju kako se u ovom periodu dnevno stvara 100 milijuna virusnih cestica
te se u isto vrijeme svaki dan uni!ti 2000 CD4+ stanica, odnosno 5% njihove ukupne populacije,
6/0$"%$"&.$-302"53,'0$1'&'"1/4',3)"G4'"B/93('"B/635202"539'470202=2"%B/%/-1/%&"&'0$73"93"%$"/92B.$"
virusnom masakr2)" H292='" 0$" 4$7'63" 4$='13" 7',I/('&3" 2" 7',I1'," #4/./4',3J" 3" 1$" 2" 6.4'J" %&/>3" 0$"
.35'13" 4'.2%3" 2" 6.4'" &'0$6/," 67'1'#6'" &':/>" B$.'/93" 4.7/" 1'%63" '7'" 1$53,0$&70'43)" K'5" >/9'13" &'0$7/"
uspijeva nadoknaditi CD4+ stanice dok se napokon ne iscrpi. Tada nastaju vel'6$"B./,0$1$"2">.3;'"
7',I1':" #4/./43J" %,31020$" %$" -./0" CDEF" 7',I/('&3" 2" 6.4'" '" 13%&30$" 4$7'63" 9$B.$%'03" ',21/7/86/>"
%2%&343)"L.4'"67'1'#6'"5136"',21/7/86/>"%7/,3"0$"B/4$=310$"7',I1':"#4/./43J"1$%B$('I'#31"%',B&/,"
9/"6/0$>",/<$"9/4$%&'"1'5".357'#'&':"25./#1ika bolesti. Ne!to kasnije se pojavljuje niz simptoma koji
%" 4'%/6/," 40$./03&1/8=2" 2635202" 13" M@DN)" O3910'" %&2B310" ?@A" -/7$%&'" 0$" M@DN" 639" ,'1',371'"
67'1'#6'"6.'&$.'0'"B/%&312"/#'&'"6/9"B3('0$1&3)
P357'620$,/"%&/>3"#$&'.'"%&2B103"?@A"'1I$6('0$*
- akutni HIV sindrom nakon kojeg slijedi period latencije ili zati!ja
- B/4$=310$"7',I1':"#4/./43"- progresivna generalizirana limfadenopatija (PGL)
- AIDS-related complex
- AIDS
11
Slika 9. Inicijalno, HIV-1 inficira T stanice i makrofage direktno ili je no!en do tih stanica sa
!"#$%&'"#()*+,- (."#+/","0- 1+&2(#"- &%34+5"/+6"- 2- &%$+)#"4#+,- 4+,7#+,- 8*)&)*+,"- *)9+-
*+&%,+6+- +- :+&)5)- &"(3&)(.&"#6%#+,- ;"'*"<"#6%,- 4+,7)+9#)$- .5+*"0- 1+&%,+6"- (%- 5)#.&)4+&"-
+,2#+,- )9$)*)&),- 9),"<+#"- =#+6%- 3&+5";"#)>?- "- 3"/+6%#.- ."9"- 24";+- 2- 7";2- 54+#+85%
latencije. Tijekom te faze, virusna replikacija i u T stanicama i makrofagima nastavlja se
@%;- 3&%(."#5"0- A"9)*%;26%- (%- ):.%<%#6%- BCDE- (."#+/"?- 8+6+- (%- @&)6- (,"#626%- .%- 3"/+6%#.-
&";*+6"- 3).32#%- 54+#+85%- ;#"5%- @)4%(.+- – AIDS-"0- F"5&)7";+- (2- ."5)G%&- &"#)- ;"'*"<%#+-
virusom, ali nisu razoreni sa HIV-H?-.%-,)$2-.&"#(3)&.+&".+-*+&2(-2-.5+*)?-3&"5.+85+-2-,);"50
12
Akutni HIV sindrom
!"#$%&#$'()*)'&%&'+,"()*)'*)#$*'-).)-"'/01$2'345'6)7&,"*)+)'.)-8&,)'9&26+$2"':$%"9+&'9%&;*"'<.&6&'
9+$'6.$9,";*$'+.),"'(8)'+,"(*)='>8$'se naziva primarna ili akutna HIV infekcija ili akutni HIV
sindrom. Sindrom se cesto naziva i "bolest serokonverzije" jer se zbog imunolo!kog odgovora
javljaju seropozitivna HIV antitijela. Prepoznavanje simptoma u ovom ranom stadiju mo"e biti
va"no za pob$%,?)*,"'@;&*#$8&+$9+&'+".)6&,"'&'6$?+"("'&2@*$%$?#$<'9@9+)8)='A'$8$2'9+)(&,@':$%"9*&7&'
9@'8.%$'-).)-*&'-:$<'8"%&#&B'#$%&;&*)'8&.@9)'@'+&,"%@'6)'.)*$'6."6$-*)8)*,"'92)*,@,"'2$<@C*$9+'
nenamjernog prijenosa. Akutni HIV sindrom je prvi put prepoznat 1985. god&*"'@'9%@;),@'DE'
2@?#).)7)'#$,&'9@'.)-8&%&'<$+$8$'&("*+&;*"'9&26+$2"'#.)+#$'*)#$*'&-%)<)*,)'/01@='!),;"?C&'
9&26+$2&'&'-*)#$8&')#@+*"'/01'&*F"#7&,"'9@G'8.@C&7)H'6$8"C)*,"'%&2F*&BH';8$.$8)H'<.%$:$%,)H'
otvorene rane na sluznicama i ko"i, osip, proljev, bolovi'@'2&?&C&2)'&'-<%$:$8&2)H'<%)8$:$%,)H'
2@;*ina &'6$8.)C)*,"H'<@:&+)#')6"+&+)'&'2.?)8%,"*,"'&'@2$.=
>8&'9&26+$2&'9@'*"96"7&F&;*&H'$(*$9*$'$6C"*&+&'&'2$<@':&+&'@-.$#$8)*&'*&-$2':$%"9+&='I$('8"C&*"'
pacijenata nastaju 2-4 tjedna nakon izlaganja H01@H')%&'$6&9)*&'9@'9%@;),"8&'#)(',"'6.$?%$'D4'2,"9"7&'
$('-).)-"'6.&,"'.)-8$,)'9&*(.$2)='J&26+$2&'+&6&;*$'*)9+),@'*)<%$H'9'8.@C&7$2='A'+&,"#@',"(*$<'&%&'
(8)'()*)'6$,)8%,@,@'9"'98&'9&26+$2&'&'+&6&;*$'+.),@'(8)'+,"(*)='K$*"#)('6)7&,"*+&'$9,"C),@'@2$.H'
manjak'"*".<&,"'&'("6."9&,@'2,"9"7&2)'&'+,"(*&2)='>6C&'9&26+$2&'-'8.@C&7)',"'$:&;*$'LM-40 °C,
+&,"#$2'(.@<$<'+,"(*)':$%"9+&'6)7&,"*+'&2)':$%*"'&'$+";"*"'%&2F*"';8$.$8"'N%&2F)("*$6)+&,)OH'
@#%,@;@,@C&'$*"'6$('.@#)2)'&'*)'8.)+@='0)#$'9"'%&2F*&';8$.$8&'92)*,@,@'*)#$n akutne infekcije,
$(."P"*$'6$8"C)*,"'2$Q"'$9+)+&='K$*"#)('9"',)8%,)':%)<$'6$8"C)*,"'9%"-"*"'N96%"*$2"<)%&,)O='I$Q)'
i sluznice -'$+8$."*"'.)*"'N@%#@9&O'*)%)-"'9"'*)'$(."P"*&2'(&,"%$8&2)'+&,"%)='A%#@9&'9@'6%&+#&H'$?+.$'
$<.)*&;"*&H'@6)%,"*&'&':$%*&='R$<@':&ti smje!teni u ustima, na jednjaku, anusu, penisu. Ulkusi
jednjaka izazivaju bolno gutanje (odinofagija). Mnogi pacijenti dobiju osip ili crvenkastu upalu
#$Q"'(8)'($'+.&'()*)'*)#$*'6$;"+#)'9&26+$2)='>9&6'$:&;*$'6$<)P)'%&7"H'8.)+H'<$.*,&'(&$'6.9)H')'
poneka('-)B8)C)'9#)%6H'.@#"H'*$<"H'(%)*$8"H'+):)*"='A6)%)'9"'$:&;*$'9)9+$,&'$('2)%&B'7.8"*&B'&%&'
.@Q&;)9+&B'6.$2,"*)'&%&'%)<)*$'6$(&<*@+&B'(&,"%$8)'#$Q"='J8.:"Q'#$Q"'*&,"',)#$'&-.)Q"*='
Probavni simptomi -' ,)8%,),@' 9"' 2@;*&*)H' 6$8.)C)*,"H' <@:&+)#' )6"+&+)' N)*$."#sija), mr!avljenje.
S&,"+#$'9"'.)-8&,),@'+"?#&'6$."2"C),&'6.$:)8*$<'9@9+)8)'6$6@+'@6)%"',"+."'&%&'<@?+".);"='
Di!ni simptomi -' 9@B&' #)?)%,' ,"' $:&;*$' ,"(&*&' ."96&.)+$.*&' 9&26+$2' 6$8"-)*' 9' )#@+*$2' /01'
&*F"#7&,$2='>6&9)*$',"'98"<)'*"#$%&#$'9%@;),"8)'#)('9@'6)7&,"*+&'.)-8&%&'@6)%@'6%@C)=
Neurolo!ki simptomi -'<%)8$:$%,"'9"'$:&;*$'$6&9@,@'#)$':$%'&-)'$;&,@'#$,)'9"'6$8"C)8)'6$2&7)*,"2'
$;*&B',):@;&7)=
Rijetko se javljaju druge neurolo!ke promjene:
- @6)%)'$8$,*&7)'2$-<)'&'#.)%,"Q*&;#"'2$Q(&*"'N2"*&*<&+&9O'9'6$9%,"(&;*$2'8.@C&7$2H'+"?#$2'
<%)8$:$%,$2H'$9&6$2H'$9,"+%,&8$?C@'*)'98,"+%$'&'(.@<&2'-*)#$8&2)
13
- upala mozga (encephalitis), potencijalno u kombinaciji s meningitisom. Simptomi mogu biti:
!"#$%&'()*+'!,-,+.'()/,"010$'.),2,-3,24%()0/%+0/4%56%)3'/'7'.%
- ,840$03.0),7"09enih "perifernih" !ivaca, odnosno motornih i senzornih !ivaca izvan mozga i
6"'+.0:3%560)1,:7%30()/"%1.0"%&0)/'"'+%;')+%53,*):%!&')%+%)<#%++'%3-Barre sindrom
Laboratorijski nalazi -)/"%1'"3')=>?)%3@06&%.')/,6';#.0),7"09030)302/0&%@%530)/",1.030)
laboratorijskih nalaza.
Krvne pretrage mogu pokazati:
- /,5043%)/'7)#6#/3,*)-",.')-%.0+%A)6"!3%A)24'3%&')B+0#6,/03%.'C)3'6,3)50*')20)21'3.#.0)"';%3')
,7"0903%A)+%1@,&%4'(),2,-%4,)/,1'*'56%A)D)24'3%&')BEFGHC
- smanjenje broja trombocita
- blago smanjenje broja crvenih krvnih stanica, eritrocita (blaga anemija)
- /,!0$'3')'64%!3,24),7"0903%A).04"03%A)03;%1')#)6"!%
I),!,1)"'3,1)24'7%.#)%3@06&%.0)#)6"!%)20)1,:0)7,6';'4%)!0+%6)-",.)!%"#2'J)K/,"4#3%24%560)%3@06&%.0)-
L-,*)21'3.03.')/,1'*'56%A)D)24'3%&'()6,.0)2#)%;3%13,)!':30);'),-"anu organizma, pacijenti mogu
"';!%4%)-,+024%)#;",6,!'30),7"0903%1)1%6",,"*'3%;1%1')6,.%)30)#;",6#.#)-,+024%)#),2,-');7"'!,*)
%1#3,+,86,*) 24'4#2'J) K!0) 2#) /,;3'40) 6',) ,/,"4#3%24%560) %3@06&%.0J) I) '6#43,1) =>?) 2%37",1#)
,/,"4#3%24%560)%3@06&%.0),-%53,)2#)6'37%7%jaza - umno!avanje gljive Candida albicans u ustima i/ili
jednjaku. Candida je kvasac, normalno prisutna na ko!i i sluznicama zdravih osoba. Kod
/,"010$'.') ,-"'30) ,"*'3%;1') ,3') 20) #13,:'!') %) #;",6#.0) -,+024J) M'37%7%.';') #230) 8#/+.%30) %)
jednjaka lako uzrokuje bolno i ote!ano !vakanje i gutanje.
Serokonverzija
M,7)!0$%30)/'&%.03'4')20)=>?)'34%4%.0+')3'+';0)#)6"!%)G-10 tjedana nakon zaraze HIVom.

Serokonverzija je promjena serolo"kog testa (testiranje krvnog seruma na prisutnost antitijela) iz
negativnog u /,;%4%!3%)84,)#6';#.0)3')"';!,.)'34%4%.0+'J)K2,-0)7,6';'3,);'"':030)=>?,1)5024,)20)
nazivaju "seropozitivne".
Period latencije
Nakon sti"avanja prve burne reakcije na HIV nastaje period latencije ili zati"ja koji se izvana ne
,5%4#.0)3%6'6!%1)2%1/4,1%1'J)N'boratorijskim testiranjem otkrivaju se HIV antitijela, dok se virus
te"ko nalazi u krvi. Pacijent je u ovoj fazi nesumnjivo infektivan, odnosno mo!e prenijeti HIV
7"#*%1) ,2,-'1'J) O0) /,24,.0) 3%6'6!%) 2%1/4,1%() ,2%1) /,306'7) -+'*,) /,!0$'3%A) +%1@3%A) 5!,",!'J)
Nakon oporavka od akutnog sindroma laboratorijski testovi mogu pokazati posve normalan
%1#3,+,86%) /",@%+) ;-,*) .'60) -,"-0) ,"*'3%;1'J) P) !"0103,1) 20) /,!0$'!') 6,+%5%3') !%"#2') #) 6"!%()
#3%84'!') %1#3,+,86%) 2#24'!) %) 24'3.0) 20) /,*,"8'!'J) Q"%.0) "';!,.') ,/,"4#3%24%56%A infekcija
+'-,"'4,"%.26%) 20) 1,:0) 7,6';'4%) 4086%) /,"010$'.) ,-"'1-03,*) 2#24'!'J) Q"%.0) %+%) 6'23%.0) "';!%.'.#) 20)
14
!"#$#%!#& '$(!)*#& #& +#,-.),#& +"#/010203& +.(1#/(4& -5)350+#*$0& 30$05("#'#5($0& "#,6(10$)-(.#/07& 850,(&
broju CD4+ limfocita period latencije CDC naziva Kategorija A: vise od 500 CD4+ T
limfocita/mm3.
Progresivna generalizirana limfadenopatija (PGL)
9#,6$#& %*)5)*#4& )+):#.)& ;& -)15;%/;& 3"(*0& #& *5(.(4& +0& -)*02(*(/;& <"#6(10$)-(.#/(=7& 8>9& +0& 106#$#5(&
!()& -)*02($/0& "#,6$#?& %*)5)*(& $(& $(/,($/0& 1*(& ,/0+.(& !)/(& $#su u slijedu, osim preponskih
%*)5)*(7& 8>9& +0& ;& ,01#@#$+!)/& "#.05(.;5#& !)5#+.#& !()& (!5)$#,& '(& -5)350+#*$;& <;:5'($;=&
generaliziranu limfadenopatiju ili perzistentnu (trajnu) generaliziranu limfadenopatiju. Ovaj stupanj
nije obavezan i pacijenti mogu ravno i'&"(.0$@#/0&-5#/0%#&;&ABCD&+.(1#/7
AIDS Related Complex (ARC)
D.(1#/&!"#$#%!#?&'$(!)*(&#&+#,-.),(&!)/#&-50.?)1#&ABCD;&$('#*(&+0&E!),-"0!+&-)*0'($&+&ABCD),E4&
odnosno AIDS Related Complex -&AFG7&H$)3#&!"#$#%(5#&$0&-5#?*(2(/;&-)+.)/($/0&)*)3&+.(1#/(&*02&
ga uklapaju u definiciju samog AIDSa. Osnovni simptomi ARC-(&+;&1;3).5(/$(&*5;2#@(4&1;3).5(/$#&
-5)"/0*& #& ,5I(*"/0$/0& '(/01$)& +& $0!#,& )-)5.;$#+.#%!#,& #$60!@#/(,(7& H)3;2(& /0& !($1#1#/('(& ;+.(4&
vaginalna kandidijaza, oralna vlasasta leukoplakija, herpes zoster, periferna neuropatija, bacilarna
($3#),(.)'(4& @05*#!("$(& 1#+-"('#/(4& @05*#!("$#& !(5@#$),& #$& +#.;4& #1#)-(.+!(& .5),:)@#.)-0$#%$(&
purpura, upalna bolest zdjelice, listerioza. Simptomatska HIV infekcija se u CDC svrstava u
Kategoriju B: 200-499 CD4+ T limfocita/mm3. Stoga se cesto ARC naziva 'B stanje' ili 'B
simptomi'.
AIDS
J(*5I$#&+.(1#/&:)"0+.#&;'5)!)*($0&KBL),&/0&ABCD&!)/#&)'$(%;/0&$0-)*5(.$0&-5),/0$07&M)"0+$#!&+0&
;&)*),&+.(1#/;&,)N0&)-)5(*#.#&)1&)-)5.;$#+.#%!#?&#$60!@#/(&#&,)N0&$(+.;-#.#&50,#+#/(&.;,)5(4&("#&oni
+0&;+!)5)&-)$)*$)&/(*"/(/;4& +&.0N#,& #& ;%0+.("#/#,& +#,-.),#,(7& D*0&.0N0&#?& /0&"#/0%#.#& #& $(-)+"/0.!;&
-(@#/0$.& ;,#50O& -5)+/0%$)& PQ-RS& ,/0+0@#& $(!)$& -)%0.!(&)*)3& '(*5I$)3& +.(1#/(7& ABCD& /0& ):#"/0N0$&
-)+"/01#@(,(& 1#50!.$)3& )I.020$/(& KBL-om i indirektnog o!t020$/(& ':)3& #,;$)+;-50+#/07& C#50!.$#&
;%#$@#& *#1"/#*#& +;& $(& ,)'3;4& @5#/0*#,(4& !5*).*)5$#,& )53($#,(4& :;:50'#,(4& '3"):)*#,(& #& !)N#7&
85#+;.$#& +;& )-2#& +#,-.),#& !()& ;& AFGT& *5;2#@(4& -5)"/0*& #& 3;:#.(!& ./0"0+$0& ,(+07& H5I(*"/0$/0& /0&
osobito izra"eno i bolesnik u zavr!noj fazi izgleda poput "ivog kostura. Prijevremeno i ubrzano
+#/0U0$/0&!)+0&.0&-)/(*(&:)5(&$(&!)N#&1)1(.$)&1)-5#$)+0&E:5'),&+.(50$/;E&-(@#/0$.(7
V-)5.;$#+.#%!0& #$60!@#/0& )*#+0& )& '(?*(20$),& )53($;& #& ,#!5))53($#',#,(7& B+.)& .(!)& -)$(I($/0&
tumora ovisi o koj0,&+0&.#-;&.;,)5(&5(1#&#&!)/#&1#)&)53($#',(&'(?*(2(7
W"#$#%!(&+.($/(&!)/(&106#$#5(/;&ABCD&+;T
- @)@@X1#)#1),X@)+#+&<#$60!@#/(&3"/#*),&G)@@#1#)#10+&#,#.#+=&#'*($&-";2(
- @5X-.)@)@@)+#+&<#$60!@#/(&3"/#*),&G5X-.)@@)@@;+&$0)6)5,($+=&#'*($&-";2(
15
- demencija povezana !" #$%&'(" !)&*+,-+." ./." '&0&1+.")&12'23,-"4&-." &'20," 1,5"." !6,4&5+26+&"
funkcioniranje
- herpes simplex s ulkusom ko!e/sluznica trajanja du!eg od 1 mjeseca ili s bronhitisom, upalom
)/73,8" 7),/&'" -25+-,4," .+924:.-," :.0&'2;,/&6.17!&'" <./&" 4&-2;" &1;,+," &!.'" -201e, slezene i
/'9+.=">6&1&6,
- .+924:.-,";/-.6&'"#.!0&)/,!',":,)!7/,07'".*6,+")/73,
- invazivni karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom)
- 4,+5.5.-,*,"-25+-,4,8"57?+.4,8"57?+.:,"./.")/73,
- @,)&!.-26"!,14&'"4&5"),:.-2+,0,"'/,A.="&5"BC";&5.+,
- kopnjenje povezano s HIVom: nevoljno mr"avljenje vise od 10% tjelesne mase plus dugotrajan
proljev (vi"e od 2 mekane stolice na dan tijekom vise od 30 dana) ili dugotrajna slabost i
5&47'2+0.1,+,"6173.:,"+2)&*+,0,"7*1&4,"4&-,"01,-2"6.?2"&5"DC"5,+,
- limfom mozga kod pacijena0,"'/,A.="&5"BC";&5.+,"
- limfom, ne-Hodgkinov B stanica ili nepoznatog imunolo"kog fenotipa koji histolo"ki pokazuje
',/.8"+2*,1,E2+."/.'9&'"./.".'7+&</,!0.>+."!,14&'
- nocardiosis (infekcija bakterijom Nocardia)
- )/73+,".+924:.-,"!"FG:&<,:021.7'"07<21:7/&!.!
- H+27'&:G!0.!":,1.+.."7),/,")/73,
- )&+,6/-,+,"<,4021.-!4,"7),/,")/73,
- ponavljana netifoidna Salmonella septikemija
- progresivna multifokalna leukoencefalopatija
- proljev uzrokovan parazitom Cryptosporidium parvum duzi od mjesec dana
- proljev uzrokovan parazitom Isospora belli duzi od mjesec dana
- pro"irena infekcija bakterijama Mycobacterium avium ili M. Kansasii
- pro"irena infekcija s Mycobacterium tuberculosis
- strongyloidosis (infestacija parazitom Strongyloides stercoralis) izvan crijeva
- toxoplasmosis (infestacija parazitom Toxoplasma gondii) unutarnjeg organa
Napredovanje bolesti
I>24.6,+&" 01,-,+-2" E.6&0," #$%" *,1,E2+&;" ),:.-2+0," <2*" /.-2>2+-," -2" JC" ;&5.+," +,4&+" .+924:.-2K"
Srednje vrijeme pre!ivljavanja nakon sto broj CD4+ padne ispod 200 jest 38-40 mjeseci. Najbr!e
napredovanje od zaraze do smrti od AIDSa iznosilo je 28 tjedana. Napredovanje ka AIDSu mo!e
&6.!.0." &" +,>.+7" )1.-2+&!,K" H1.'-21.:28" )12;/25" LC" .*6-2?3," &" !125+-2'" 612'2+7" &5" #$%"
serokonverzije do AIDSa (prema definiciji iz 1987.) je oko 7 godina za primatelje transfuzija, 10
;&5.+," *," =2'&9./.>,128" JC" ;&5.+," *," .+01,62+!4e korisnike droga, 8-12 godina za mu"ke
16
!"#"$%&$'()*%+, -"., /%, /%0(1, "0, 1(/21(3(/14/4!, 34#.%14&(+, 5, /%01"/, $%64/4, /%, $6%01/%, 764/%#%, "0,
serokonverzije do AIDSa bilo 15 godina za osobe dobi 16-24 godina te 6 godina za osobe starije od
35 u trenutku serokonve624/%+,8$".41%,$(#"9,746'$(,:(&";%6,#"9',.4:4,7(<1%+
Dijagnosticiranje
HIV infekcija dokazuje se laboratorijskim pretragama. Testovima se podvrgavaju pacijenti sa

simptomima i znakovima bolesti. Testiraju se i osobe bez simptoma koje sumnjaju da su mogle biti
zara!ene ili je test dio rutinskog kontrolnog pregleda prije zaposlenja, pri darivanju krvi, a i kupnje
206(7$:7%1"9=<47":1"9,"$49'6(1/(,4)4,1(&"1,2(3%>(,',1%&4#,2%#)/(#(+
-4/(91"2(, ?@A, 41B%&*4/%, C"$:(7)/(, $%, $)4/%0%>4#, #%:"0(#(D, ":&647(1/%#, (1:4:4/%)( na virus,
otkrivanjem virusnog p24 antigena, otkrivanjem virusne nukleinske kiseline ili uzgajanjem HIVa u
)(."6(:"64/$&"/,&'):'64+, E(/3%F>%, $%,&"64$:4, :%$:, 1(, ?@A, (1:4:4/%)(,',&671"#, $%6'#',G$%6")"F&4, :%$:H,
&"/4,$%,2."9,:"9(,3%$:",1(247(,/%01"$:(71",I?@A test". Standardni test na HIV antitijela je ELISA
(Enzyme-Linked ImmunoSorbent Assay) koja se jo" naziva enzimski imunoesej (EIA; Enzyme
@##'1"J$$(KH+,L%$:,$%,:%#%)/4,1(,C"$:'C1"#,$:7(6(1/',I$%10743(I,"0,$)"/%7(,(1:4:4/%)(,4,(1:49%1(+,
Postupak se razlikuje ovisno o tome tra!i li se antitijelo ili antigen. U testu otkrivanja antitijela
C"21(:4,(1:49%1,$%,C"$:(7)/(,1(,C)($:431',C"76F41',C"$%.1",042(/146(14!,)(."6(:"64/$&4!,C"$'0(+,E(,
to se dodaje pacijentov krvni serum te ako je tra!eno antitijelo prisutno, "1", >%, $%, $C"/4:4, $,
(1:49%1"#+,M(&", .4, $%, $(0, '"34)(, %7%1:'()1(,:6(<%1(, (1:4:4/%)(N, 0"0(/%, $%,06'9"N,:27+, 4104&(:"6$&",
(1:4:4/%)"N, &"/%, 1(, $%.4, 4#(, %124#+, 5, $)'3(/', 7%247(1/(, 4104&(:"6$&"9, (1:4:4/%)(, 1(, ?@A, (1:4:4/%)",
2."9, 0/%)"7(1/(, %124#(, >%, ":"C41(, C6"#ijeniti boju te se golim okom mo!e vidjeti promjena te
postoji li negativna (nema antitijela) ili pozitivna (ima HIV antitijela) reakcija. Intenzitet boje se
:(&";%6, #"<%, #/%64:4, C"$%.14#, 41$:6'#%1:"#, :%, "21(34:4, "C:43&"#, 9'$:">"#+, 8C:43&(, 9'$:">(, /%,
direk:1", C6"C"6*4"1()1(, &")43414, 7%2(1"9, 4104&(:"6$&"9, (1:4:4/%)(, :%, &")43414, ?@A, (1:4:4/%)(+,
O"24:4714, :%$:"74, C6"7/%6(7(/', $%, 06'94#, :%$:"#, &"/4, $%, 1(247(, P%$:%61, .)":, ', $76!', 4$&)/'3%1/(,
la!no pozitivnih rezultata. Western blot je laboratorijski test kojim se dokazuje prisutnost nekog
C6":%41(,:%,$%,#"<%,"06%04:4,4,1/%9"7(,7%)4341(+,O"'20(1"$:,?@A,$%6")"F&"9,:%$:46(1/(,/%,%&$:6%#1",
0".6(+, Q%2'):(:4, #"9', .4:4, C"24:4714N, 1%9(:4714, 4)4, 1%"06%;%14+, M64:%64/, 2(, C"24:47(1, :%$:, $',
ponavljano pozitivna ELISA i nakon :"9(, C"24:47(1, P%$:%61, .)":+, E%C"0'0(614, 6%2'):(:4, 42#%;',
07(,)(."6(:"64/(,$',1%'".43(/%14R,"$/%:)/47"$:,:%$:(,/%,SS+TN,(,$C%*4B431"$:,SS+UV+,1%:"314,6%2'):(:4,$',
"C>%14:", C"$)/%04*(, :%$:46(1/(, C64/%, $%6"&"17%624/%N, 6(2)4&%, 04/(91"$:43&4!, &64:%64/(N, $)(."9 prikaza
koji je te"ko interpretirati ili ljudske gre"ke.
La!no negativni serolo"ki HIV-1 testovi
Q%2'):(:, /%, 1(/3%F>%, )(<1", 1%9(:47(1, &(0, $%, :%$:, C6"7"04, 42#%;', :6%1':&(, &(0, $%, "$".(, 2(6(24,
virusom i serokonverzije. Taj period rijetko je duzi od 6 mjeseci.
17
La!no pozitivan HIV-1 test
!"#$%&'($%)'&*+(),(-.%./+(0)1#-2'%&%&)3,(-.%./+&)45678).)9#$%#1+):'(%)2),&;.<#+%&)=(<.)+#>&)?6@)
infekciju) iznimno je rijetka; 0.0006-0.0007%.
A&</&*+.<.) =(1&=) 2) ,1(;<#+.) +#(B1#C#+(0) %#$%&) <#$%) ,1(;<#+&) 1.-.=&) ,&;.<#+%&D) E&;.<#nti u
kategorijama niskog rizika gotovo nikad nisu zara!eni s HIV-1 niti HIV-2. Ponavljana testiranja
"#$%()(,#%),(=&-2<2)+#(B1#C#+)9#$%#1+):'(%)"#>2)$#)2-1(=)1.<#%=()(%=1.<#D)F$(:#)$)+.$=.>)1.-.=(>)
treba informirati kako je HIV infekcija kod njih vrlo malo vjerojatna, te ponoviti serolo"ko
testiranje za tri mjeseca.
Pacijenti koji su u pro;#$2) $#1(=(+/#1-.<#) (:."+() ,(=&*u pozitivan Western blot nakon jednog
><#$#;&D) E(+&/'<&+.) %#$%(/.) $#) ,1#,(12"2<2) G) .) H) ><#$#;.) +&=(+) +#(B1#C#+(0) %#$%&) =&=() :.) $#)
poduzele)><#1#)-&I%.%#).)$,1.<#".'&)-&1&-&)B120.J)($(:&)2)>#C2/1#>#+2D
Indikacije za HIV-1 serolo!ko testiranje
7#1('(I=()?6@)%#$%.1&+<#),1#,(12"2<#)$#)$'.<#B#K.>)/.$(=(-1.-."+.>)($(:&>&L
- oboljeli od spolno prenosivih bolest
- korisnici intravenskih droga
- homoseksualni i biseksualni mu"karci
- J#>(M.'."&1.
- stalni seksualni partneri osoba koje pripadaju ovim kategorijama ili osoba s dokazanom HIV
infekcijom
- ($(:#)=(<#)$&>#)$#:#)$>&%1&<2)1.-."+.>&)%#)-&J%.<#/&<2)%#$%
- trudnice - prijenos virusa s majke na dijete smanjuje $#)-&)HHN)&=()$#)-&)/1.<#>#)%12B+(K#)
uzima antiretrovirusna terapija
- pacijenti s aktivnom tuberkulozom
- .-'(*#+($%)+&)1&B+(>)><#$%2)%<#'#$+.>).-'2"#/.+&>&),(,2%)=1/.O)$<#>#+&O)/&0.+&'+(0).$;<#%=&O)
'.=/(1&O)$.+(/.<$=#)%#=2K.+#O),'#21&'+#)%#=2K.+#O),#1.=&1B.<&'+#)%#=2K.+#).)&>+.(+$=#)%#=2K.+#D)
6-'2"#/.+#)=(<#)$#)+#)$>&%1&<2)-&1&-+.>&)$2)>(=1&K&O)$%('.;&O).$,'<2/&=O)$'.+&O)$2-#O),(/1&K#+.)
$&B1*&<O)+($+.)$#=1#%D)7/.)$'2"&<#/.)?6@)$#1(=(+/#1-.<#)-B1&/$%/#+.J)1&B+.=&)2='<2"2<2)
izlo!enost krvlju, krvnim proizvodima ili u laboratorijskih radnika izlo!enih visokim
eksperimentalnim koncentracijama HIVa.
- %#$%.1&+<#)$/.J)($(:&),1.>'<#+.J)2):('+.;#)2),(B12"<.>&)$)/.$(=.>):1(<#>)(:('<#'.J
- testiranje izlo!enih zdravstvenih radnika ukoliko to zahtijeva zdravstvena ustanova
- testiranje darivalaca krvi, sjemena i organa - ovo je jedina kategorija gdje je testiranje u svim
dr!avama obavezno
18
!"#$%&'%()*+,&$'&$%)&-*$)*./0%)(%($%(,&10/$2)03,&+&$'4(,&5&6(7$'%*+,*$*10$5)89*$5(,*9+0.*$+(,&$0:(%*;$
generalizirana limfadenopatija ,neobja!+,&+*$5&/&+3(,*<$*'&2%(:+($/&+(+9(%('<$2&)(=&)+*$+&8)02*%(,*<$
5890%)*,+*$ >)86(3*$ +&20.+*%*$ 8.)01*<$ 5890%)*,*+$ 2)04,&>$ +&20.+*%*$ 8.)01*<$ /)?*>4,&+,&<$ -04&'%($
10,&$ 8:&'%*40$ 10/24(3()*,8$ !"#$ 814,8:8,86($ !&)2&'$ '(/24&@<$ 7&)2&'$ .0'%&)$ *10$ ,&$ 2)0?()&+$ (4($
.*7>*6a vise od jednog segmenta koze (dermatoma), kandidijaza usne !upljine, oralna vlasasta
4&81024*1(,*<$020)%8+('%(:1&$(+=&13(,&$10,&$81*.8,8$+*$('2*5$'%*+(:+09$(/8+(%&%*<$A*20'(,&>$'*)10/<$
B$ '%*+(:+($ 4(/=0/<$ 0'0-(%0$ *10$ ,&$ (.>*+$ :>0)0>*$ C&1'%)*+05*4+(D$ ($ *9)esivan, neobja!njeno
smanjenje broja krvnih stanica (citopenija).
Osobe s rizikom koje bi se trebale testirati su: osobe koje se bave prostitucijom, osobe koje su
2)(/(4&$1)>E1)>+&$2)0(.>05&$(./&F8$GHIIJ-1985., heteroseksualne osobe koje u zadnjih 12 mjeseci
imaju stalnog partnera s kojim ne koriste kondom u zadnjih 6 mjeseci
Indikacije za HIV-2 serolo!ko testiranje
HIV-K$'&)040?10$%&'%()*+,&$2)&20)8:8,&$'&$8$'4(,&5&6(/$'48:*,&>(/*;$'%*+0>+(3($&+5&/'1(7$205)8:,*$
(poglavito Afrika), dijeljenje igala ili seks8*4+*$*1%(>+0'%$'$0'0-0/$(.$&+5&/'109$205)8:,*<$
dijeljenje igala ili seksualna aktivnost s osobom zara"enom HIV-2 infekcijom, osobe koje su
2)(/(4&$%)*+'=8.(,8$8$&+5&/'1(/$205)8:,(/*<$5,&3*$/*,1($.*)*L&+(7$'$!"#-2.
!"#$%&'($%)%#$%*+&,-&
Povremeni se testov($2)&20)8:8,8$0'0-*/*$'$>('010-)(.(:+(/$20+*?*+,&/J$M:&'%*40'%$,&$2)0(.>04,+*<$
*$+*,:&?6&$'&$2)&20)8:8,&$%&'%()*+,&$8$(+%&)>*4(/*$05$N-12 mjeseci.
.*-#"#,-#)/01-a
Tri su glavna cilja terapije protiv HIV-a:

- '/*+,&+,&$104(:(+&$>()8'*$8$%(,&48$C&+94J$>()*4$40ad)
- 4(,&:&+,&$(+5()&1%+(7$20'4,&5(3*$!"#$(+=&13(,&
- obnavljanje imunolo!kog sustava
Antiretrovirusna terapija
Lijekovi protiv HIVa jo! se nazivaju antiretrovirusni ili anti-HIV lijekovi. Teoretski, HIV ima niz
potencijalnih meta za razvoj lijeka, od kojih je najva"nija reverzna transkriptaza, enzim jedinstven
za ovu porodicu virusa. Lijekovi protiv reverzne transkriptaze teoretski ne bi trebali o!tetiti stanicu
50/*6(+*<$ *4($ 8$ 2)*1'($ '8$ '>($ .+*:*,+0$ %01'(:+(J$ O/2)()(,'10$ 2)0-()*+,&$ 20%&+3(,*4+(7$ 4(,&10>*$ (.$
prirode nije bilo uspje!no; zasad nije poznata biljka koja bi imala terapijsku vrijednost. Stoga se
lijekovi laboratorijski dizajniraju na temelju poznavanja mehanizma umno"avanja HIVa.
Antiretrovirusni lijekovi su slo"eni, imaju ozbiljne nuspojave, trebaju se disciplinirano uzimati te
postoji opasnost od razvoja virusne otpornosti (rezistencije) ako se terapijski re"im ne uzima po
19
!"#!$%&'$($')*'+#,-'.*+#/#().-0'1+&2-3$)-'!-3$)*.4-'$'&2()&5$/-.)*'&'!"#3*%'#+(&5$/-.)-'#'4*"-!$)$'%&'
2"$4$5.$0'
Terapija bi se trebala ponuditi svim pacijentima sa simptomima HIV infekcije. Preporuke za
antiretrovirusnu terapiju kod pacijenata bez simptoma zahtijevaju analizu koristi i potencijalnih
"$,$2-0'6$)*5*.)*'7$'4"*7-(#'!#.&+$4$'7#(*%.$3$8-'%'8-.)*'#+'9:;'<=>?'@'%4-.$3-'Amm3 ili razinom
BCD'EFG'#+'::';;;'2#!$)-A8(0'H"*!#"&2*',-'($)*5*.)*'#%#7-'7*,'%$8!4#8-'4"*7-)&'%*'4*8*()$4$'.-'
%!"*8.#%4$'#%#7*',-'!#5*4$'4*"-!$)&I'%4&!.)&'$8&.#+*J$3$)*.3$)*'#+"*K*.#8'.-'4*8*()&'7"#)-'<=>?'
%4-.$3-I' "$,$2&' ,-' .-!"*+#/-.)*' 7#(*%4$' #+"*K*.#8 prema broju CD4+ stanica i razini HIV RNA,
!#4*.3$)-(.$8'"$,$3$8-'$'#5*2$/-.#)'2#"$%4$'4*'/)*"#)-4.#%4$I'.-2#.'%-/)*4#/-.)-'$'*+&2-3$)*I'+-'L*'%*'
osoba uistinu pridr!avati terapije. Rezultati terapije procjenjuju se kroz razinu HIV RNA koja bi se
trebala smanjiti za 1.0 log10 kroz 2-8 tjedana te se virus ne bi trebao detektirati u krvi (< 50
copies/mL) 4-M' 8)*%*3$' .-2#.' !#5*42-' 4*"-!$)*0' N2#($2#' %*' .-2#.' >-6 mjeseci ne ispune ova
#5*2$/-.)-'4#'&2-,&)*'.-'.*&%!)*O'4*"-!$)*0'N,"#3$'.*&%!)*O-'8#P&'7$4$'.*+$%3ipliniranost pacijenta
Q.*&,$8-.)*' $($' .*"*+#/$4#' &,$8-.)*' ($)*2#/-RI' .*#+P#/-"-)&L-' !#4*.3$)-' ($)*2#/-' $($' .*+#/#().-'
+#,-I' "*,$%4*.3$)-' /$"&%-I' 4*' +"&P$' .*#7)-S.)*.$' 5$87*.$3$0' N2#($2#' !-3$)*.4$' !"#!$%.#' &,$8-)&'
lijekove, a terapija se poka!e neuspje"na, potrebno je promijeniti terapijski re!im. Ponekad je to
4*S2#'!#%4$L$',7#P'#P"-.$5*.#P'7"#)-'"-%!#(#T$/$O'-.4$"*4"#/$"&%.$O'($)*2#/-0'
U/-2-'P"&!-'-.4$"*4"#/$"&%.$O'($)*2#/-'.-!-+-'BCD'.-'+"&P-5$)$'.-5$.0'H"/-'2(-%-'-.4$-HIV lijekova
bili su nukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze (NNRI ili analozi nukleozida) koji se jo"
nazivaju "nukes". Ovi lijekovi blokiraju stvaranje DNA prema RNA kalupu (ZDV - Zidovudin,
Retrovir; ddI – Videx; ddC – Hivid;d4T – Zerit;3TC – Epivir; ABC – Ziagen; tenofovir – Viread;
Combivir (AZT/3TC kombinacija); Trizivir (AZT/3TC/abacavir kombinacija)).
U($)*+*L-' 2(-%-' ($)*2#/-' 7(#2$"-4$' $%4$' 2#"-2' &8.#T-/-.)-' /$"&%-I' -($' .-' +"&P-5$)$' .-5$.0' @#' %&'
nenukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze (NNRTI ili nenukleozidni analozi): NVP –
Viramune; DLV – Rescriptor; EFV - Sustiva.
@"*L-'%2&!$.-'%&'$.O$7$4#"$'!"#4*-,*'2#)$'7(#2$"-)&'&8.#T-/-.)*'.-'8)*%4&'P+)*'%*'2$+-'8-4*"$)-(',-'
novi HIV virus (SQV - Invirase ; IDV – Crixivan; RTV - Norvir; NFV - Viracept; APV –
Agenerase; LPV - Kaletra).
Tijekom umno!avanja HIV--' /*L$.-' 2#!$)-' %&' 8&4-.4$I' 8-(#' %*' "-,($2&)&' #+' #"$P$.-(.#P' /$"&%-0'
Neke mutacije se umna!aju usprkos uzimanju lijekova. Mutacije uzrokuju razvoj otpornosti
(rezistencije) na lijekove. Ako se koristi samo jedan lijek, vi"&%'L*'(-2#'"-,/$4$'"*,$%4*.3$)&0'G2#'%*'
$%4#+#7.#'2#"$%4$'/$S*'($)*2#/-I'&%!)*S-.'8&4-.4'4"*7-'V,-#7$L$V'+/-'($)*2-'&'$%4#'/"$)*8*0'N2#($2#'%*'
koriste tri lijeka, osobito ako svaki od njih napada HIV na drugom mjestu, vrlo je te"ko razviti
8&4-3$)&'2#)-'Le se u isto vrijeme oduprijeti svim lijekovima. Uzimanje kombinacije lijekova (tzv.
2#24*(R' &%!#"-/-' "-,/#)' #4!#".#%4$I' %8-.)&)*' &5*%4-(#%4' #!#"4&.$%4$52$O' $.J*23$)-' $' %8"4.#%40' W7#P'
20
toga je terapija jednim lijekom (monoterapija) kontraindicirana osim u tr!"#$%&' ()"' *+' ,+-).&/)'
0&"$1!"&#$2'.-$1$"&'!'*1-3!'*2)#/+#/)'2$4!%#$*,&'567'.-&/+#$*)'#)'"&/+,+8'9+-).&/)'1&:+*,-!($2'
kombinacijom lijekova poznata je kao HAART (highly active antiretroviral therapy).
Antiretrovirusni lijekovi nisu savr!eni, ali dokazano usporavaju napredovanje bolesti. Na umu treba
&2),&'*;&/+"+%+'<&#/+#&=+>
- anti-HIV terapija ne iskorjenjuje virus i nije definitivan "lijek"
- ()($'?&'?&;)'!<&#($1&,)@')#,&-+,-$1&-!*#)',+-).&/)'*+',-+?)'!0&2),&'!*,-)/#$'&'&*.-)1#$
- antiretrovirusna terapija nij+'*1+2$%#)A'$"-+B+#$2'?-$/!'.)=&/+#),)'#+'.$2)C+
!"#$%$&#$'()(*+,&"-+"%."/'"&0$.1"#2
Infekcija HIV-$2'!#&:,)1)'&2!#$;$:(&'*!*,)1',+'?$;+*#&('.$*,)/+'.$";$C)#'#&0!',018'$.$-,!#&*,&<(&3'
&#D+(=&/)' &' ,!2$-)8' E.-/+<)1)#/+' &' ;&/+<+#/+' $.$-,!#&*,&<(&3' &#D+(=&/)' .obolj!ava prognozu AIDSa.
9+-).&/)' 2$C+' ?&,&' 1-;$' .-$?;+2),&<#)' /+-' *!' 2&(-$$-4)#&02&' ($/&' ($"' $1&3' .)=&/+#),)' !0-$(!/!'
&#D+(=&/+' <+*,$' #+!$?&<)/+#&' ,+' #+' $"4$1)-)/!' "$?-$' #)' !<+*,);$' ($-&:,+#+' ;&/+($1+8' F?$4' ,+:(+'
&2!#$*!.-+*&/+'?-$/'2&(-$4)#&0)2)'/+'$?&<no velik te ih treba posve eliminirati kako bi do!lo do
G$0"-)1;/+#/)G8' F?$4' #/&3$1)' 1+;&($4' ?-$/)@' ?-0$4' !2#$C)1)#/)' &' ,+:($%+' !?&/)#/)' *1&3'
2&(-$$-4)#&0)2)'<+*,$'*+'/)1;/)'-+0&*,+#=&/)'#)';&/+($1+8'
Nekoliko infekcija povezanih s HIVom (tuberkuloza, mala-&/)@' !.);)' .;!%)' !0-$($1)#)' *'
H#+!2$=I*,&='=)-&#&&J'2$C+'*+'*.-&/+<&,&'.-+1+#,&1#&2'!0&2)#/+2';&/+($1)'K(+2$.-$D&;)(*)J8'L)($#'
0)1-:+#$4' ;&/+<+#/)' (+2$.-$D&;)(*$2' *+' 2$C+' *.-&/+<&,&' .$#$1#&' #)*,)#)(' ?$;+*,&' K,!?+-(!;$0)@'
Salmonella, Cryptococcus, Pneumocystis carinii).
H-+1+#=&/)'&';&/+<+#/+'$.$-,!#&*,&<(&3'&#D+(=&/)'$2$4!%!/+>
- smanjenje patnje bolesnika i pobolj!anje kvalitete njihova "ivota i "ivota njihovih obitelji
- dopu!ta bolesnicima aktivnost i doprinos obitelji i zajednici !to du"e
- *.-/+<)1)#/+'");/#/+4':&-+#/)',!?+-(!;$0+'&'"-!4&3'0)-)0#&3'?$;+*,&'<;)#$1&2)'$?&,+;/&'&'0)/+"#&=+
- podi"e moral zdravstvenih djelatnika zbog pobolj!anja stanja bolesnika
Obnavljanje imunolo!kog sustava
Smanjenjem broja CD4+ T stanica HIV-1 uni!tava obranu organizma od samog virusa i
$.$-,!#&*,&<(&3' &#D+(=&/)8' M<&#($1&,)' ($2?&#)=&/)' )#,&-+,-$1&-!*#&3' ;&/+($1)' $?#)1;/)' &2!#$;$:(&'
*!*,)1' ($"' 2#$4&3' $*$?)@' );&' *.+=&D&<#)' $?-)#)' $"' 1&-!*)' $*,)/+' $4-)#&<+#)8' M*.-($*' .$1+%)#/!'
?-$/)' NOPQ' *,)#&=)@' $:,+%+#&' &2!#$;$:(&' *!*,)1' .-+1;)")1)' ,+' 1+%&#)' $*$?)' *' "!4$,-)/#$2'
infekcijom ne mo"e kontrolirati bolest ako se obustavi terapija. Istra"ivanja rijetkih osoba koje
($#,-$;&-)/!'?-$/'1&-!*)'?+0'.$,-+?+'0)';&/+($1&2)'!()0!/!'")'/+'&2!#$;$:()'($#,-$;)'567)'2$4!%)8'
E,!"&/+' ,)($B+-' .$()0!/!' ()($' *+' !<&#($1&,' &2!#$;$:(&' $"4$1$-' 2$C+' .$,)(#!,&@' ?)-+2'
(-),($,-)/#$8'R(*.+-&2+#,&-)'*+'*'=/+.&1&2)'($/)'.$,&<!'&2!#$;$:(&'$"4$1$-'.-$,&1'567)',+'*'#&0$2'
21
!"#$"%&'&(!&)* &+,!-#.&+,/0.-102* 34!05/60!6"* &+,!-/-78-9* #,#.050* :0#0;* &+0* 51/-* +0/,* ,/-9,* ,*
terapiji HIV bolesnika.
Prehrana bolesnika oboljelih od AIDS-a

<1"$-1,(,6"* #"* 8070#.0* ;&6".0* 8-60* :0;-5-/6050* ,8,$!"* $-.1"4"* :0* ,9/6&8-)&;10.&+0=* +0#.&+0* &*
46"/0!("5&!0+02* >-;* 4-/"#!&80* -4-/6"/&)* -;* ?@AB-a, kao rezultat pada imunolo!ke odbrane
organizma javljaju #"* -$-1.,!&#.&(8"* &!'"8%&6"* -;* 8-6&)* #,* !06:0#.,$/6"!&6"* 9/6&5&(!"* &!'"8%&6"=*
posebno usne !upljine, stoga je hranjenje ovakvih bolesnika ote"ano, te se mora uvesti dijetalni
re"im prehrane. Bolesnici uslijed neadekvatne ishrane gube na svojoj tjelesnoj masi !to rezultira
te!koj pothranjenosti. Crijevna barijera je neotporna na djelovanje mikrobiolo!kih agensa. Vrlo
("#.-* &!'"8%&60* !0#.06"* 80-* 1":,/.0.* !"$105&/!"* $1")10!"=* -;!-#!-* ,!-#0* )10!"* 8-60* !"* #0;1C&*
aminokiseline, proteine, masti i ugljikohidrate, k0-* &* !"8"* !":0#&D"!"* +0#!"* 8&#"/&!"2* E* $1")10!&*
bolesnika oboljelih od AIDS-0* !"* #+&6,* #"* !0/0:&.&* 608&* :0(&!&* F$0$01=*#"!'=* +06-!":0=* -%0.* &* ;12G=*
hrana treba biti svje"a i umjereno topla.
!"#$%&' #itne pahuljice s

Ri"a na mlijeku s medom Sitno tijesto na mlijeku
mlijekom i kakaom
U!ina Kompot od jabuke i
>070*-;*$"("!"*604,8" J-D!&*#-8
kru!ke
($%&' Juha od puretine, pire
Juha od kosti s Juha od pasiranog gra!ka s
krumpir, pasirana cikla,
mljevenom junetinom, mljevenom piletinom, sok
5-D!&*#-8*K604,80=*
pire krumpir i !pinat od !ljiva
kru!ka/
U!ina Toplo mlijeko s kruhom
Ka!a od banane, keks Pirjane kru!ke
bez korice
)*%*#&
Juha sa pasiranom Pire krumpir s tikvicom, L,)0*-;*$-51D0 s
jetricom, pasiranom +/6"5"!-+*6,!".&!-+=*(06* mljevenom piletinom i
%56".0(-+=*5-D!&*#-8 od !ipka ri"om, sok od mrkve
Prije Bijela kava s petit

Mlijeko M06*-;*#/6":0*#*+";-+
spavanja keksom
!"#$%&"'()'*+%,-.+'-.$/01%2"'3.245.'- ka!aste dijete
Gubitak teka (anoreksija) mo"e nastati kao posljedica depresije, nuspojava lijekova, povi!ene
temperature i dr.
H"8"*$108.&(!"*$1"$-1,8"*4-/"#!&8,*:0*$1")10!,*$1&*9,4&.8,*."80I
! vi!e puta na dan jedite manje obroke -*$-8,706."*6"#.&*$0:"D&*!0*#0.!&%,=
! ,8/6,(&."*5&#-8-*80/-1&(!"*#/0#.&%"*&/&*.5-1!&(8&*$1&$1"+/6"!"*!0;-+6"#.8"*F."8,D"*&/&*krute)
22
! jedite svoja omiljena jela,
! !"#$%&'()*+,-.'/"!"0()#*'.)-*,1)-'-2'3)-%&*,/+"-4)-/,-2(,+(2).)+,-#'/!"!)1"('5#"&-0()#"&6
! %$'&)*+,-+,!%3'#%-2"1)-/)+)-2('*,-*,1)-%&*,/+"-%$-*,1"6
! pripremajte jelo unaprijed tako da ga mo!ete razdijeliti na manje obroke i zamrznuti prije
nego je spremno za jelo,
! 2)$'+,-4)-'&)+,-%.'*,!-2('-(%7'-4*,1"&'5#"-2('2(,&1*,#)-8/&($#%+)-'1'-!"#$,(.'()#)9-*,1)6
%5'#'+,-0()#%-4"2)41*'."&-'-2('&)&1*'."&6
! ":'5).)*+,-*,/+'-/-2('*)+,1*'&)-'1'-%-%;"4#"&-":'+,1*/!"&-"!(%<,#*%6
! %!1*%5'+,-2('*atelje i rodbinu u pripremanje hrane, jer ugodna atmosfera mo!e biti poticajna
za va" tek.
Kada promjene u usnoj "upljini (ranice, lezije) i jednjaku (kandidijaza, herpes simpleks,
1,%!"21)!'*)-'-=)2"/'*,.-/)(!"&9-2"5#%-2().'+'-2"+,>!"3,-2('-<.)!)#*%-'-;%tanju hrane,-/1*,4,3,-
preporuke mogle bi biti korisne:
! *,4'+,-&,!)#%-#,#)4()<%*%3%-0()#%6-!)"->+"-/%-*)*)6-;%/+,-*%0,6-/1)4"1,46-2%4'#;6-&,/#'-
#)&)$'6-2(<,#)-(':)6-&,!'-/'(,.'6-!%0)#"-."3,6-"!(%;1'7,6
! izbjegavajte tvrdu, suhu, hrskavu i !ilavu hranu,
! izbje;).)*+,-#)4()<'.)#*,-">+,3,#,-/1%$#'7,?-#,-*,4'+,-$)5'#*,#)-'1'-!'/,1)-*,1)-'-!'/,1"-2".(3,6-
#,-2'*+,-."3#,-/"!".,@
! )!"-'&)+,-">+,3,#%-/1%$#'7%6-'$:*,;).)*+,-.(%3)-'-*)!"-01)4#)-*,1)6-#)*2('&*,(,#'*)-/%-*,1)-
sobne temperature,
! +,!%3'#%-2'*+,-/1)&5'7"&-4)-:'/+,-'$:*,;1'-#)4()<'.)#*,-">+,3,#,-/1%$#'7,-'1'-:"16
2'*+,-+."(#'5!'-2('2(,&1*,#,-'-/&'*,>)#,-#)2'+!,6
! odr!avajte higijenu zuba i usne "upljine,
! ispirite usta lokalnim anestetikom,
! )!"-/%-.)&-%/+)-/%0)6-*,4'+,-+.(4'-:"&:"#-'1'-<.)!)3%-;%&%-!"*'-2"+'5%-1%5enje
/1'#,6#)&"5'+,-/%0%-0()#%-%-+,!%3'#%-8!).)6-5)*-'1'-&1'*,!"9@
Lijekovi i promjene u usnoj "upljini mogu uzrokovati 2"(,&,3)*-"/*,+)-"!%/)@-A1*,4,3,-%2%+,-&";%-
2"&"3'-%-/).1)4).)#*%-+'0-2"+,>!"3)?
! poku"ajte promijeniti prehranu,
! !%>)*+,-()$1'5'+,-$)5'#e i miri"ljive dodatke jelima kako biste im pobolj"ali okus,
! 2("&'*,#'+,-!"1'5'#%-/"1'-'->,3,()-2('-2('2(,&)#*%-*,1)6
! dodajte pivo ili vino juhama da im pobolj"ate okus,
! 2"*)5)*+,-"!%/-1*%+"&-0()#"&-8)!"-#'*,-!"#+()'#4'7'()#"96
! 2("#)B'+,-#".,-'$."(,-2("+,'na kao "to su jaja, piletina, riba, ako teletina i drugo meso vi"e
nema dobar okus.
23
Kod pneumonije uzrokovane parazitom Pneumocystis carinii, respiratorni simptomi kao !to su
kratki dah i sl. mogu izazvati slabost, te postoji potreba za kori!tenjem maske s kisikom u prekidima
!"#$%&'()$*+'&,-#.$,$+/&01-#2$3#,1-%&2$43#,!-&%+25$#21$2+031$,/"16$+3$%&3&-%1$#$3#,1-%17$1$,'%&3&8&$
!"&!+"(.&$2+9($2($!+2+8#:
! %&,/#$;&<8&$#$21-%&$+="+.&7
! (>#%&.$#21/#$!"#$"(?#$6'13-&$>#,+.+.1'+"#;-&$-1!#/.&7
! !#/#$>#,+.+.1'+"#;-&$!"+/&#-,.&$.+./&'&$.1+$</+$,($-!")$2'#%&;-#$-1!#/?#$%&,/#$,'13+'&3$#$
,&-3>#;&)
@.+$=+'&,-#.$;&<8&$!+>"1817$2+0&$(A&/#$'#%&.+>&$!"+/#>$!+>"181-%1$#'#$.+"#,/#/#$,'%&3&8&$,1>%&/&:
! %&,/#$>&8&$+="+.&$.13$,&$+,%&81$3+="+7$!"+2#%&-#/#$"1,!+"&3$+="+.1$1.+$,&$!+>"181-%&$
pojavljuje u isto doba dana,
! -&$%&,/#$+2#'%&-1$%&'1$($>"#%&2&$!+>"181-%1$31$,&$-&$=#$!+%1>#'+$91B&-%&$!"&21$/#2$%&'#217
! jesti slaniju hranu,
! izbjegavati vrlo slatku hranu,
! izbjegavati masnu hranu,
! !+.(<1/#$%&,/#$6'13-1$%&'1$#$!#/#$6'13-1$!#81C$21-%&$1"+21/#;-1$%&'1$#$!#81$=+'%&$,&$!+3-+,&7
! %&,/#$;&<?&$#$21-%&$+="+.&7
! -&$=+"1>#/#$($.(6#-%#$/#%&.+2$!"#!"&21-%1$%&'1$1.+$2#"#,#$-13"10(%($-1$!+>"181-%&7
! %&,/#$,(6($6"1-(7$-!")$."&.&"&$#'#$!"&!&?&-1?7$+,+=#/+$1.+$,&$!+>"181-%&$%1>'%1$(%(/"+$4+,#2$
ako su prisutna o</&8&-%1$,'(A-#?&$(,-&$<(!'%#-&$#'#$%&3-%1.1$#'#$%&$3+/+.$,'#-&$+,'1='%&-57
! %&,/#$2&.1-(7$='19($6"1-($.1+$</+$,($"#017$2&.+$.(61-1$%1%17$%1=(;-#$,+.7$."&2&7$0'#;-%1?#$+3$
snijega (“!nenokle”),
! dobro rasporediti uzimanje hrane i lijekova da bi unaprijed izbj&9'#$!+>"181-%&7
(A#21/#$'#%&.+>&$!"+/#>$!+>"181-%1$!"#%&$%&'17
! (2%&,/+$/&.(8#-1$#$,+'#$(A#21/#$9+>&B($%(6(7$91A#"1-1$!#?17$-!")$D+?1-Colu,
! !#/#$/&.(8#-($-1$,'12;#?($#A2&B($%&'17$=+'%&$-&9+$A1$>"#%&2&$%&'17
! dobro sa"vakati hranu i jesti polagano,
! odmarati se nakon jela, ali izbjegavati le"anje odmah nakon jela.
Proljev$%&$;&,/1$!+%1>1$($=+'&,-#.1$A1"10&-#6$EFG- om i mo"e biti otporan na terapiju (posebno u
,'(;1%&>#21$#-H&.?#%&$?#/+2&91'+>#"(,#217$1/#!#;-#2$2#.+=1./&"#%1217$Cryptosporidium spp. i
Isosporom belli), a tad treba:
! (A#21/#$;&<8&$21-%&$+="+.&$,+=-&$/&2!&"1/("&7
! -13+.-13#/#$/&.(8#-($#$&'&./"+'#/&$>+3+27$2&,-#2$%(61217$>+8-#2$,+.+>#217$0&'&#217$
/>+"-#;.#$!"+#A>&3&-#2$!#8#21$A1$-13+.-13($&'&./"+'#/1$#$.1'#%17$/&$=1-1-1217$2&,+27$
krumpirima, sokom od breskve i marelice; pripaziti na znakove dehidracije,
24
! !"#$%&'%#()*#+,#%&*-+.+$)/#$+01/#2#')$)+/)0*13&4+%15-"*+#+.#"+%&.*#+-+$)/#$+01/#2#')$)6
! #37%&5)()*#+018&#'6+'!"9+0)(-6+2)%6+2101/),-+#+'&0)+5)3#")')+!#:)6
! 15")'#2#*#+%&,&'%&+$&0#'%)6+$);-')"0#+#+.%&$&'ki, uzimati hranu koja je dobar izvor pektina,
317&'-+0)<-6+0-;)'#+.-<&'#+5")<)06+%)7-0&6+0"-<0&6+0"-$!#"&+#+1.*)/1+(1:&+#+!1(":&6
! )01+71/&.'#0+!)*#+1,+5"2&()+#+!/#'1()+-+="#%&(#$)6+#37%&5)()*#+5)3#")')+!#:)6+5");6+5")<)06+
0&/%6+0-!-.6+=(%&*)2-6+$);-'&6+%)01+3)2#'%&'-+;")'-6+!"&(#<&+./)*0#<)+#+.1"7#*1/1$+3)./),&'&+
>()0)2&+5-$&9+
?'8&0=#%&+#+("-:#=)+*)01@&"+$15-+,1(&.*#+,1+!1(&:)'&+!1*"&7&+3)+!"1*&#'#$)+#+&'&"5&'*#$)9+
A,">)()%-:#+71/&.'#0)+,17"1+;#,"#")'15+#+'-,&:#+$-+(#.1010)/1"#2'-+#+(#.101+!"1*&#'.0-+;")'u i
!#:)+$1>&+.&+-(&/#0&+!1$1:#9
Vitamini – dodaci prehrani
B#*)$#'#+.-+1"5)'.0#+.!1%&(#6+,%&/1*(1"'#+-+("/1+$)/#$+01/#2#')$)6+!1*"&7'#+3)+'1"$)/'1+1,(#%)'%&+
$'15#;+$&*)71/#20#;+!"1=&.)+-+1"5)'#3$-9+C1(%&0+#;6+-3+'&0&+#3'#$0&+'&+$1>&+.)$+.#'*&*#3#")*#+!)+
ih mora primati hranom. Tijekom bolesti (poglavito AIDS-a) smanjuje se broj vitamina potrebnih
*#%&/-6+ #/#+ %&+ !1(&:)')+ !1*"&7)+ 3)+ (#*)$#'#$)6+ #/#+ .-+ 17)+ $&;)'#3$)+ -+ !#*)'%-9+ D715+ *15)+ %&+ *&<01+
1,"&,#*#+!")(-+01/#2#'-+(#*)$#')+3)+71/&.'#0)9+E)/)+%&+1!).'1.*+3)+*10.#2'1.*+-3#$)'%)+(&:#;+,13)+
vitamina topivih u vodi, no vitamini topivi u mastima mogu ostati deponirani u tijelu i zbog toga je
va!no monitoriranje razine vitamina u tijelu bolesnika kod uzimanja megadoza (u prilogu
br.1.detaljan opis vitamina, prirodnih izvora vitamina, problema zbog nedostatka vitamina i va!nih
komentara vezanih uz vitamine).
Prevencija
F!"%&2)()'%&+<#"&'%)+ G?B)+#+ .!1/'1+ !"&'1.#(#;+ 71/&.*#+ $1>&+ .&+!1.*#:#+ &,-0)=#%1$6+#37%&5)()'%&$+

"#3#2'15+!1')<)'%)+*&+!1%)2)'#$+')!1"#$)+3,")(.*(&'ih slu!bi.
H)%.#5-"'#%#+ ')2#'+ 3)+ .!"%&2)()'%&+ .&0.-)/'15+ .#"&'%)+ G?B)+ %&+ )!.*#'&'=#%)+ I.-3,">)()'%&J+ 1,+
seksualnog odnosa ili odr!avanje dugotrajne, obostrano monogamne veze s partnericom/partnerom
koji su testirani i nezara!eni.
A.17&+.)+.&0.-)/'1+"#3#2'#m pona"anjem trebale bi stalno i pravilno koristiti mu"ki latex kondom,
7&3+ 173#")+ "),#+/#+ .&+1+()5#')/'1$6+ )')/'1$+#/#+ 1")/'1$+.&0.-9+E&@-*#$6+ '#%&,')+3)<*#*')+ $&*1,)+
'#%&+ KLLM+ -2#'01(#*)9+ N1',1$+ '&+ $1>&+ 5)")'*#")*#+ )!.1/-*'-+ 3)<*#*-+ !"1*#(+ .!1/'1+ !"&'1.#vih
71/&.*#9+ O2#'01(#*1.*+ 01',1$)+ -+ .!"%&2)()'%-+ !"#%&'1.)+ G?B)+ .&0.-)/'#$+ !-*&$+ ,10)3)')+ %&+
/)71")*1"#%.0#+ #+ .*-,#%)$)+ ')+ ,17"1(1/%=#$)9+ P"#%&'1.+ (#"-.)+ $&@-+ #'*")(&'.0#$+ ')"01$)'#$)+
.!"%&2)()+.&+71"71$+!"1*#(+')"01$)'#%&6+&,-0)=#%1$+#+!"15")$#$)+3)$%&'&+igala.
25
Za!tita zdravstvenih djelatnika
Zdravstveni radnici trebaju pretpostaviti da je sav biolo!ki materijal s kojim dolaze u dodir zara"en
!"#$%&'("!)#%&*%+,-,.'/"#0."-"#(,1!)!"2
Mjere opreza su:
! 3%-)1!"4."# (,1!)!4)5# 6-"&6!,+,# 7-'3,+)8"9# 4,%:,;"<# 3,&# %:"3'.'# 3%4!,3!# 6# 3-+;.'# );)# &-'*)0#
)(;':"+)4,0,#3%."#$%!"48).,;4%#0%*'#=)!)#$%0)."1,4"#6#3-+;.'
! $-,4."#-'3'#)#&-'*)5#&).";%+,#3%>"#%&0,5#4,3%4#3%4!,3!,#6#3-+;.'#);)#!.";"64)0#)(;':"+)4,0,
! oprezno rukovanje i odlaganje o!trih instrumenata
Niz sigurnosnih mj"-,#6"#$-%+%&)#3,3%#=)#6"#6$-).":);)#'=%&)#)*;%02#?."-"#6)*'-4%*#%&;,*,4.,#%1!-)5#
)46!-'0"4,!,#+)6%3%#6'#':)43%+)!"#,3%#6"#)6$-,+4%#$-%+%&"2#
Garner JS Hospital u suradnji s US Department of Health and Human Services, Public Health
Services i Centar for De6",6"#@%4!-%;#&%4%6"#6;)."&"/"#$-"$%-'3"A
Ruke moraju biti oprane odmah i temeljito:
! )(0"B'#3%4!,3!,#6#=%;"64)8)0,
! $%6;)."#3%4!,3!,#6#3-+)9#!.";"64)0#!"3'/)4,0,#)#)(;':"+)4,0,
! poslije kontakta s priborom ili materijalom kontaminiranim s krvi, tjelesnim tek'/)4,0,# )#
)(;':"+)4,0,
! poslije mijenjanja rukavica
Rukavice se moraju nositi:
! $-)#3%4!,3!'#6#3-+)9#!.";"64)0#!"3'/)4,0,9#)(;':"+)4,0,#);)#%1!"/"4%0#3%>%0
! rukavice ne smiju biti prane ili dezinficirane
C;)."&%0#!%*,#0%-,.'#6"#4%6)!)#,3%#$%6!%.)#0%*'/4%6!#$-63,4.,#3-+)9#!.";"64)5# !"3'/)4,9#6"3-"!,#);)#
$-)#0%*'/4%6!)#)(;,*,4.,#+";)3%.#3%;):)4)#)4D"3!)+4%*#0,!"-).,;,A
! za!titna maska koja pokriva nos i usta
! (,1!)!,#(,#%:)#)#;)8"#7+)()-<
! 4"$-%$'64,#(,1!)!4,#$-"*,:,
! 4"$-%$'64,#(,1!)!4,#%&."/,#)#%='/,#
Medicinska sestra mora slijediti pri rukovanju s iglama ili drugim o!trim predmetima:
! 4"#60)."#(,3-"!,!)9#6,+).,!)#);)#+-,/,!)#(,1!)!'#4,#)*;'#'#-'8)
! 4"#60)."#63)&,!)#4"(,1!)/"4'#)*;'#6,#1!-8,;.3"#'#-'8)
! 4"#60)."#=);%#3,3%#0,4)$';)-,!)#6#4"(,1!)/"4%0#)*;%0#4,#1!-8,;.3i u ruci
E)&."+1)#%64%+4)#6,&->,.#6!,4&,-&4"#(,1!)!"#$%!-"=4%#6"#$-)&->,+,!)#)#6;)."&"/"*A
! '$%!-"=;."4"# )*;"9# 3-+,+"# 4%>)/"# )# &-'*"# %1!-"# $-"&0"!"# %&;,*,!)# '# $%6"=4"# 4"$-%=%.4"#
spremnike
26
! !"#$%&'($)"*+#,&-'.,/')&,)"*!$0&,)1,2/'3$&,)%-$!/,
! ne prepunjavati spremnike vi!e od propisane razine
! spremnike za o!tre predmete posjedovati gdje god postoje o!tri predmeti
! ne na silu gurati o!tre predmete u spremnik
! ne odlagati u spremnik za o!tre predmete ni!ta drugo
! provjeriti da ne str!e o!tri predmeti iz spremnika prije rukovanja sa spremnikom
4$3'&,) 1,2/'/&'+) %-$#,) !$) *5&*!') &,) !"#-$6,.,&-$) 1,#,1$) &,) #,5&*%) %-$!/78) 9&,/*6) "#'5#:,.,&-7)
propisanih mjera za!tite mo"e se dogoditi da se djelatnik ozljedi, te je potrebno imati plan za
/$#,"'-7) 7) !;76,-7) (*&/,(/,) !,) 1,#,:$&'m materijalom. U tu namjenu koriste se smjernice koje
*5#$<7-7) "#$.$&/'.&7) "#'%-$&7) ,&/'.'#7!&'+) ;'-$(*.,) &,(*&) %*=73$=) (*&/,(/,) !) .'#7!*%) >?4-a
(PEP; postekspozicijska profilaksa).
Sa!etak
AIDS je zarazna bolest uzrokovana HIV-*%8)@,-6$23$)!$)"#$&*!')!"*lnim odnosom sa zara"enom
*!*0*%A)1,-$5&'6(*%)7"*#,0*%)'=,;,)')2/#B,;-(')"#')71'%,&-7)'8.8)5#*=,A)/$)!,)1,#,:$&$)/#75&'B$)&,)
6$5*)/'-$(*%)/#75&*3$)')"*#*5,8
C?DE) -$) (#*&'6&,) &,"#$57-73,) 0*;$!/A) (*-,) "*6'&-$) 7;,!(*%) .'#7!,) +7%,&$) '%7&*5$F'B'-$&B'-$)
(HIV) u krvotok, te tijekom vremena dolazi do postupnog, ali neumoljivog uni!tenja imunolo!kog
sustava. AIDS se javlja u uznapredovanoj i zavr!noj fazi HIV bolesti. Od trenutka zaraze do
nastupa AIDS-,) "#*<$) 7) "#*!'-$(7) *(*) 5$!$/) =*5'&,8) G,(*) .'#7!) 7&'2/,.,) '%7&*;o!ki sustav,
*#=,&'1,%) !$) .'2$) &'-$) 7) !/,&-7) 0*#'/') "#*/'.) #,1;'6'/'+) ",/*=$&,A) ",) 0*;$!&'B') 7) /$#%'&,;&*-) F,1')
0*;$!/')7%'#7)*5)*"*#/7&'!/'6('+)'&F$(B'-,)')%,;'=&*%,8
Na "alost djelotvornog lijeka ili cjepiva protiv HIV-a za sada nema. Dostupnost brzog i /*6&*=)
/$!/'#,&-,) 7) 0#*-&'%) 7!/,&*.,%,A) /$) */(#'3,) &*.'+) .#!/,) ;'-$(*.,) %*=7) !,%*) *5=*5'/') .#'-$%$)
nastanka AIDS-a od trenutka inficiranja virusom.
Osnovna prevencija i borba protiv ove opake bolesti je u prevenciji i edukaciji.
Rasprava
«!ivjeti s virusom – kada i kako HIV prelazi u AIDS…»
H#$/+*5&,) #$6$&'B,) 7"737-$) &,) &,-1&,6,-&'-$) 5.*-0$) 5,&,2&-'B$8) @*.') ;'-$(*.') ') &,6'&') /#$/%,&,)
"*-,6,.,-7) (.,;'/$/7) ') 57;-'&7) :'.*/,) .$3'&') >?4) '&F'B'#,&'+) ;-75') 7) #,1.'-$&'%) 1$%;-,%,) !.'-$/,8)
D,(;$A) *"/'%'!/'6(') =;$5,&*A) >?4) '&F$(B'-,A) ',(*) &$'1;-$6'.,A) 0'/') 3$) 0,#$%) ;-$6'.,) &,) 57;-$)
razdoblje.
I#$&7/&*)"*!/*-$)=#,&'B$)7);'-$6$&-7)>?4)0*;$!/')– dio bolesnika ne reagira na terapiju lijekovima,
&$('%,)&*.$)=$&$#,B'-$);'-$(*.,)&'!7)5*!/7"&$A)5#7=')*50'-,-7);'-$6$&-$A),)%&*=*)-$)')*&'+)(*-')3$)
27
!"#$%&'()*&+%+% ,-!($)".*%/*%+0% 1$.*!&+%1$%!#'&+2% 3%4"&$% ,)*5"%6$7*!,+8"9%-#+'",)*%+% !#'&9% +% 1"7)*%!-%
va!na briga svih sudionika u skrbi tih bolesnika.
:3;%6$7*!&%+#"%'*(-&"<+)-%1"%.$1+%-%!#'&9%!&$5"%!.+%6$7*!,+<+%="8%+%-%'",$)%>"4+%6$7esti zabrinuti su
4"% 8."7+&*&-% 1$!&-(,*% ,)*5*2% ?'+5"% 6$7*!,+8"% -57".,$#% )*% -!#)*'*,"% ,"% +@=*8+.",)*% ,*#$/+% +%
nesposobnost da se brinu sami za sebe.
A*!&'+,!8"%,)*5"%($!&")*%,"'$=+&$%."B,"%&+)*8$#%4".'@,*%>"4*%6$7*!&+%8"$%+%('-B",)*%($&($'*2%
Neki ciljevi u tom razdoblju su:
! $#$5-/+&+%-&)*0-%C$0'"6'*,)*D%–%!#",)+&+%!+#(&$#*%6$7*!&+9%('"&*/+0%6$7*!&+%+%,-!($)"."%7+)*=*,)"
! -#",)+&+%$!)*/")%-!"#7)*,$!&+%+%1*('*!+)*
! osigurati dostojanstvo do posljednjeg trenutka
! osigurati mirnu smrt
A.+%-87)-=*,+%-%&")%('$<*!9%4")*1,$%!%6$7*!,+8$#9%+4'"B".")-%>'-!&'"<+)*9%",8!+$4,$!&9%&-5-%+%$!)*/")%
5-6+&8"2% E"6'$)*,+% $!)*/")+% *!8"7+'")-% ($!*6+<*% 8"1"% !#'&% ($!&",*% ,*+46)*B,"2% E".*1*,+% <+7)*.+%
predstavljaju vodilju za dono"enje odluka u terminalnoj fazi bolesti. Bez obzira koje odluke budemo
1$,$!+7+9%$!$6+&$%0+&,*9%46$5%,"('*1$.",)"%6$7*!&+9%"8$%)*%+%8$7+8$%#$5-/*%B*7)*%6$7*!,+8"%+%$6+&*7)+%
treba po"tovati.
A*!&'+,!8-% ,)*5-% #$5-/*% )*% ('-B"&+% -% !.+#% -.)*&+#"% -% "#6-7",&"9% 6$7,+<"9% 0$!(+<+)% +% 8-/"2% F%
Hrvatskoj, za sada, njega je #$5-/"% !"#$%-%6$7,+=8+#% -.)*&+#"%1$8%-%!.+)*&-% '"!&*%&'*,1% 8-/,$5%
46'+,)".",)"%-%4".'@,$)%>"4+%6$7*!&+%8$)-%/*%('-B"&+%('$>*!+$,"7<+2%G$!*6,$%$6-=*,*9%!(*<+)"7+4+'",*%
#*1+<+,!8*%!*!&'*%-%8-/,$)%,)*4+%+7+%("7+)"&+.,+#%0$!(+<+)"#"%('-B")-%-!7-5*%($1'B".")-/+ bolesnike,
$6+&*7)%+%('+)"&*7)*%8'$4%!.*%,".*1*,*%<+7)*.*2%F%!7-=")-%0+&,$!&+%('-B"&*7)+%&+0%-!7-5"%#$'")-%$!+5-'"&+%
zbrinjavanje bolesnika u institucijama.
Stalna sestrinska skrb konstantna je potreba tog razdoblja jer primarni cilj je da bolesnik
dostojanstveno umre.
!"#$%&'()*+,#-.+*
H$@% -.+)*8% ,+!#$% ,"-=+7+% ."B,-% 7*8<+)-% $% !*8!-"7,$!&+9% -4+#",)-% 1'$5"9% ,"!+7)-9% '"!+4#-9%
!*8!+4#-%+%1+!8'+#+,"<+)+9%8$)*%!#$%$1".,$%&'*6"7+%,"-=+&+2%:3;%)*%($!7)*1+<"%&*%,*,"-=*,*%7*8<+)*%–
$,"% )*% &"8$I*'% +% @",!"% 1"% ($!&".+#$% $.*% ('$67*#*% -% ,"('*1"8% 8"8$% !*% ,*% 6+!#$% 6$)"7+% !7+)*1*/*%
&'"5+=,*% *(+1*#+)*2% J*1+<+,!8*% !*!&'*% +#")-% $15$.$',$!&% 1"% -&+'-% (-&% -% $.$)% '*.$7-<+)+9% +% #+%
#$'"#$%+4.-/+%8$'+!&%+4%,)*%46$5%,"!%!"#+0%+%46$5%$,+0%8$)*%.$7+#$2
28
!"#$%&'()%*+,-+%'./()0'%1-2&('%3456)7%5+(-%8)%5-+%9)581)4:%;%<;*-&+8:'=%/4'&)%.-%>+6()5-%&-%86'*%
njegovim putovima i u svim njegovim !ivotnim okolnostima. AIDS nije samo 'posao' medicine,
&),+% 86)+/;<6-:-&% )5+&+*85'7% 8+?'(-@&'7% 8+?'+@+A5'% 1-% '% 1+@':'>5'% 14+/@)*% >'('*% 8)% 4()A-6-&()*%
trebaju baviti sve strukture dru"tva.
B+@'5'% ()% .&->-(% *+2C-% 1+&-(/+@()% ,+6+4)% 4'()>'% 5+()% ()% '.4)5-+% $6):'% D:-?% "6-&% E-6-+% ""F%
8;C'+&'?'*-%%G)H;&-4+C&)%5+&I)4)&?'()%JK+%L'6)M%N<OPJ%5+(-%()%+C42-&-%;%Q-:'5-&;%+C%RSF%C+%RTF%
studenog 1989. godine. Integralni tekst tiskan je u L' Osservatore Romano, slu!benom glasilu Svete
Stolice – Roma, 17. studenoga 1989.godine.
U':%14+/@)*-%1+&-(/+@()%+8@'5-6-(;%E-1'&)%1+4;5)%>'()%C'()@+6)%?':'4-*F
!" #$%&'()*+" $" ,-&.+," )'#.+," /0'0/-+," *&1($2+,03" 4&5(" $#" %&.&)+1(" 6&75(60-$27&" 2ijekom
njegove povijesti, AIDS ima dalekose!nije duboke posljedice moralnog, dru"tvenog, gospodarskog,
%'07-&."40&"+"&'.0-+/08+5$4&."/-060503"-("$0,&"/0"%&5()+-06-#"&*+2(15"+"&4&1-("$4#%+-("-(.&"+"/0"
-0'&)(" +" 6+207#" 15#)$4#" /05()-+8#9" :0-0$3" /0%'07&3" %'(,)0" $" '0/1+6+2+," +-2(-/+2(2&," +" '0/1+6+2&."
/-060503"7(1+40"7(;+-0"/(,0150"$7+5(20"%&.&<(-0"5("7+'#$&,"$2(6(-&.",0-540"+,#-+2(203"0"+/75(=205+"
/)'07$27(-+>"#$20-&70"#%#;#5#"-0"'0$2#;("=+'(-5("*&1($2+9
?" @202+$2+4(" %&27'<#5#" )0" 5(" AB:@-&," -057+=(" %&.&<(-0" ,10)e!. To bi prijetnja koja visi nad
,10)+," -0'0=205+,0" 2'(*010" &*'02+2+" %&/&'-&$2" +" #415#6+2+" /00.0-5(" $7+>C" #$270'+" 15#)$4+" .&7&'(;+3"
*#)#;-&$2"$7+5(20"2(,(15+"$("-0",10)+,03"0"+$4#$27&"#6+")0"5()+-+"-06+-"%'()7+<0-50"*#)#;-&$2+"5("
onaj da je se pripravlja.
… Prema tome, kao prvo treba jako upozoriti da djelo prevencije bude ujedno dostojno ljudske
osobe i zaista djelotvorno, mora si postaviti dva cilja: adekvatno informirati i odgajati za
&).&7&'-#" /'(1&$29" ?@0,&" #/" %&,&;" +-D&',08+50" +" &).&50" 4&5+3" $" 50$-&;&," +" '0)&=;#3" 7&)(" )&"
%&-&7-&."-010E(-50")#>&7-("7'+5()-&$2+"$0,&)0'+705#;("15#*07+"40&"2(,(15-&." $,+$10"%&$2&50-ja,
,&.#;("5(")0"0)&1($8(-2+"+",10)+"*#)#"40)'+"-0)710)02+"'+/+6-0"%&-0=0-509
?A" 7+3" /)'07$27(-+" )5(102-+8+3" 4&5+" #" $7(" 7(;(," *'&5#" %&$7(;#5(2(" $2'#6-&$2" +" '0$%&1&E+7&$2"
bolesnima od AIDS-a ili se bavite preventivnim odgojem, ujedinite i uskladite svoje sile,
&$#7'(,(-+2(" $7&5(" %'+%'(,0-5(3" *#)+2(" %'&,+802(15+3" 204&<('" %'(,0" 70-+3" 5()-(" 048+5(" 4&50" 5("
usmjerena da senzibilizira dru"tvenu zajednic#3"-0" %'&*1(,(" %&7(/0-("$0" $270'-&=;#" +" %'+5(2-5&,"
AIDS-09"F#)+2(".10$-+8+"25($4&*03"%&2'(*0"+"&6(4+70-50"&-+>"4&5+,0"%&,0E(2(9
29
Literatura:
1. Beus I, Begovac J.(1996.) AIDS : HIV – bolest Graphis Zagreb
2. Bradley-Springer L. (1999.) HIV/AIDS Nursing Care Plans 2nd edition – Delmar Thompson
Learning, inc. USA
3. !"#$%&'()'*+,,-).''Uvod u sestrinske dijagnoze – Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju,
Zagreb
4. !"#$%&'()'*+,,/).''Proces zdravstvene njege –'01234356$3'7%$"8919':;1"#383<9%'"'=%>&1?"
5. @1;&1AB;3C'0'*+,D,).'!"#$%&'()*#*+(&'*,-#$)$.*/&'*'0-,1#&'2&32$4-(5*/& – Jugoslavenska
medicinska naklada Zagreb
6. Kirton A. Carl, Talotta D, Zwolski K (2001.) Handbook of HIV/AIDS Nursing – Mosby, Inc.
A Harcourt Health Sciences Compani USA
7. EBF%3C'G)'*+,,/).'6789'+*#/&#*5&-zavaravanja-nade – FTI-Centar za bioetiku – Zagreb
8. Rice R., Ritchie D. (1996.) Health Nursing Practice: concepts & application 2nd edition -
Mosby, Inc. A Harcourt Health Sciences Compani USA
9. Soldo I., Burek V. (1986.) Infekcije u imunodeficijentnih bolesnika – !kolska knjiga Zagreb
10. Vinay K., Abul K. Abbas, Nelson F. (2005.) Robbins and Cotron Pathologic basis of
disease 7th edition – Elsavier Saunders inc. Philadelphia
11. Vinay K., Ramzi S. Cotrain, Stanley L. Robbins (2000.) Osnove patologije V izdanje –
!kolska knjiga Zagreb
Internet stranice:
1. http://galenet.galegrup.com/ - Nursing Practice for HIV/AIDS Fever Care: A Descriptive
Study – Jones G. Sande. Journal of the Association of Nurses in AIDS Care. Sept 1998 v9 i5
p53
2. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Nursing model of hospitalization events
– Smith R. Amy. Journal of Nursing Scholarship, Spring 1998 v30 nl p71(4)
3. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Nurses' willingness to care for AIS
patients and spirituality, social suport, and death anxiety – Sherman W. Deborah. Journal of
Nursing Scholarship, Fall 1996 v28 n3 p205(9)
4. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Psyhosocial issues in symptomatic HIV
infection – Sadovsky R. – American Family Physician, Dec 1991 v44 n6 p2065(8)
:1A35%&6$3'69&"#53'&%2B;3'3'?389153H
1. Anon – Sexuelle Gesundheit, Männergesudheitsbericht 1999.
2. I1>B;%4'@)J'K1L1M':)J'N";%5#3C'O)J'I18%$'6)J'G"&"<3C'P)J'HIV/AIDS – INFO za zdravstvene
djelatnike, godina VI, broj 2 – 2005.
3. Geyer G., HIV und AIDS – eine chronische Krankenheit?. Dec 2002.
4. Papa Ivan Pavao II, L' Osservatore Romano, 17.11.1989, str. 4-5
5. Waschek M., Begleitung von homosexuellen HIV – Positiven, Oct 1996.
30
TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
:?ºAHEPFH?C@;DK
VIAFLO – jer nije svaka infuzija ista
Staklo Robert Majstorović
Ako parafraziram biblijsku rečenicu mogli bi reći – U početku biješe staklo! I naravno, u početku
su se u infuzijskoj terapiji koristile staklene boce fizioloških otopina, ringera, šećera i svih ostalih
pripravaka kojima se nastojalo intravenskim, infuzijskim putem organizmu dostaviti neophodnu
tekućinu i hranjive tvari.
Sa korištenjem staklenih boca išao je rizik od razbijenih boca po JIL‐u ili operacijskoj sali. Bilo je i
posjekotina osoblja. A mora se iskreno priznati i situacija gdje je i neki zlosretni bolesnik završio sa
„čvorugom“ ili masnicom kad mu je 500 ml Ringera u staklu završilo na glavi ili torzu jer je boca
skliznula sa infuzijskog držača iznad kreveta. Tko kaže da takvih situacija nije imao, pouzdano
znajte da ne govori istinu.
Tek negdje iza 2000. godine na naša vrata došla je promjena koja je stubokom promjenila
svakodnevnu praksu infuzijskog liječenja. Firma AGMAR, zastupnik američkog BAXTERA za našu
zemlju, predstavila nam je VIAFLO! Novu, revolucionarnu infuzijsku praksu, koja od tad u manjem ili
većem opsegu živi zasigurno u svakoj ustanovi.
Netko tko nikad nije intenzivnije radio sa infuzijskim pripravcima teško može zaključiti koliko je
VIAFLO donio dobrog medicinskim sestrama u svakodnevnoj praksi ali i bolesnicima.
Nema stakla. Dobro, i to je bila velika novost. Ali korištenje polielilenskog i poliolefinskog
materijala u izradi infuzijske vrečice umjesto stakla tek je jedan aspekt poboljšanja u infuzijskoj
praksi.

Pogledajmo što nam to donosi VIAFLO program
BAXTER svoj VIAFLO program nudi za infuzije Fiziološke otopine, Ringerove otopine, otopine

5% Glukoze te otopine Vode za injekcije.
VIAFLO fiziološka otopina i VIAFLO 5% glukoza dostupne su u volumenima od 50, 100, 250, 500
i 1000 mililitara. VIAFLO Ringer moguće je koristiti u volumenu 500 i 1000 mililitara dok je Voda za
injekcije u VIAFLO pakovanju dostupna u vrečicama od 250 i 500 mililitara.
Zasigurno ste i sami mogli zaključiti da VIAFLO pakovanja značajno štede potreban prostor za
skladištenje kojeg i tako na većini Odjela nedostaje.
Svaka VIAFLO vrečica dolazi pojedinačno u sterilnom pakovanju. Možda se to čini
nepotrebnim ali tako sigurno ne misli ni jedna instrumentarka koja tijekom operacija treba
aseptički korisiti fiziološku otopinu i zna koliko je nespretno manipulirati sa staklenom bocom u
okolnostima kakve vladaju u operacijskoj sali. VIAFLO ovdje uvelike pojednostavnjuje rad.
Korisnicima VIAFLO infuzija BAXTER je omogućio i sasvim dovoljno dodatnog volumena u
svakom infuzijskom pripravku ako postoji potreba da se u otopinu pridoda dodatni volumen
drugog lijeka ili otopine. U prosjeku je to polovina postojećeg volumena pa imamo npr vrećicu
fiziološke otopine od 100 ml gdje je moguće dodati preko 50 ml dodatnog volumena. Ili u slučaju
vrećice iste otopine od 500 ml gdje se može dodati 220 dodatnih mililitara. Priznat ćete da je to za
svakodnevnu praksu i više nego dostatno.
Naravno da je VIAFLO otopina potpuno prikladna za korištenje kod provođenja invazivnog
monitoringa pa ju bez problema možete koristiti u tlačnim vrečicama na tlakovima preko 300
mmHg.
Možda je manje poznato da se BAXTER naročito ponosi i cjelokupnim pristupom u provođenju
infuzijske terapije gdje se mogućnost kontaminacije otopine svodi na minimalnu razinu.
Naime, osim što VIAFLO infuzijama nije potrebna otvorena zračnica na infuzijskom sistemu,
BAXTER je osmislio i jedinstvenu infuzijsku praksu koja podrazumjeva neodvajanje infuzijskog
sistema iz VIAFLO vrečice kad se jednom na nju postavi. Za one kojima je ovo možda nerazumljivo
evo primjera. Tijekom aplikacije infuzije u staklenoj boci, naročito u dinamičnijem okruženju kao
što je to intenzivno liječenje, nerijetko je potrebno dotičnu infuziju prekinuti kako bi se nabrzinu
apliciralo nešto drugo od otopine ili medikamenata ( recimo infuzija Medazola ). Običaj je da se
infuzijski sistem izvlači iz infuzijskog pripravka i postavlja u otopinu Medazola koju namjeravamo
„ubaciti“, pri čemu gumeni čep na staklenoj boci zatvara otvor. Pa kad Medazol isteče, infuzijski
sistem „ubodemo“ jednostavno natrag u staklenu bocu.
E kod VIAFLO pripravaka to nije moguće pa ćete kod pokušaja gore opisanog „manevra“
najvjerojatnije dobrano smočiti radnu odjeću!
BAXTER‐ova filozofija je jedan sistem – jedan pripravak. Ako se malo o tome porazmisli brzo se
dođe do zaključka da je to u biti ispravna doktrina potpuno usmjerena zaštiti bolesnika.
AGMAR – plus 5
Na kraju, u opisivanju VIAFLO programa ne smije se propustiti i tvrtku AGMAR, zastupnika
BAXTER‐a za našu zemlju. Korisnička podrška koju osigurava AGMAR te susretljivost i dostupnost
njihovih predstavnika uistinu je nešto što bi svatko mogao poželjeti.
Ukoliko VIAFLO do sad niste koristili u svom radu, puno toga dobrog ste propustili.
Kombinacija visoke razine izrade, umjerenost na sigurnost bolesnika te nurse‐friendly pristup koji
je vidljiv u svakom koraku rada svakako je nešto što zaslužuje da VIAFLO infuzijski pripravci
postanu nezaobilazni u vašom svakodnevnom radu.

LE:?ºAHEPFH?C@;DK

+&cb '&&cb (+&cb +&&cb '&&&cb
Ef_i
fhe_pleZW
DW9b&$/
=bkaepW+
H_d][h
LeZWpW_d`[aY_`[
FWa_hWd`[
Kakj_`_ +& +& )& (& '&
DWfWb[j_ (.&& (.&& ',.& ''(& +,&
@[ZdeijWldeejlWhWd`[lWdìae]ecejW
Ce]k×WWi[fj_ÙdWj[^d_aW$
Fea_ZWj_dWpWh[pWdecc`[ijk
keaec_jecfebeW`k$?ijh[ij_
dWij[h_bdkfelh_dk$
I_]khdeZeZWlWd`[_]bec
DWaedZ[p_d\[aY_`[c`[ijW_d`_Y_hWd`W"Zh[×_
L_WÐefehj"kXeZ_j[_]bkahepih[Z_j[c[c#
XhWd[fehjW$FheZk[dh_]_ZWdfehjj_j_eZ
epb`[Z[kXeZec$
I_]khdeifW`Wd`[?$L$i_ij[cW
7i[fj_Ùdecj[^d_aeckabed_j[ :h_j[XWpkL_WÐefehjW_ HWZ__pX`[]WlWd`WYkh[d`W 8Wnj[hfh[fehkÙk`[ZWphWÙd_

j_jd_ai[jW_pWjleh_j[ij[pWbàk Ùlhijekl[Z_j[lhî[jWkkbWpd_ fWp_j[ZWlhî[jWXkZ[ l[dj_bXkZ[ijWbdepWjleh[d$
EZlhd_j[j_jd_akbWpde]fehjW fehjlh[×_Y[$Ei`[j_j×[j[bW]Wd_ fejfkdekdkjWhkbWpde]fehjW
lh[×_Y[$ ejfehfheX_`Wd`Wc[cXhWd[$ pWah[d_j[]W$
PWijkfd_a_Z_ijh_Xkj[hjlhja[8Wnj[hpWH>ºWpcWdiaW."'&&&&PW]h[X
J[b$!).+',''/('&<Wn!).+',''/(-'[#cW_b0W]cWh6p]$^jd[j$^h

FE8EB@7D7ILE@IJL7
?dZ_l_ZkWbd_lWdìa_ecejWÙ
aWeZeZWjdWpWj_jW
FhWaj_ÙWd_ÙlhijejlehpW
l`[Wd`[edeiWÙ
Fel[×WdaWfWY_j[jpW
ZeZWlWd`[b_`[aelW
<b[ai_X_bdW_kfejfkdeij_aebWfi_X_bdW
lh[×_YW#pWjleh[di_ij[cX[peijWjde]
iWZhW`W
Lh[×_YWeijW`[hWldWfh_aeh_j[d`k
ece]k×k`k×_bWae_jeÙdefhW×[d`[
fh_c`[d`[d[aeb_Ù_d[

?d[hjWdkdkjhWd`_feb_[j_b[dia_ibe`
c_d_c_p_hWh[WaY_`[b_`[aW_
ejef_d[iWifh[cd_aec
?pkp[jdebW]Wdfeb_eb[\_dia_cWj[h_`Wb
icWd`k`[fheXb[cejfWZW
FheZk[d"h_]_ZWdfehj
j_j_aeh_id_a[eZd[êj_Ùd_^
epb`[ZW_]bec
:eZWlWd`[b_`[aelWebWaWde
kdWfh_`[á[d_cife`d_ci_ij[cec
C`[ije_d`_Y_hWd`WiZleijhkaecefdec
aecfWj_X_bdeiWil_cfeije`[×_c
i_ij[c_cWpWfh_`[deib_`[aW
C`[ije_d`_Y_hWd`WeZkc`[jd[]kc[
EZle`[dÅjm_ije\\Åife`d_apW
`[ZdeijWlWd"Wi[fj_ÙWdfh_ijkf

J;>D?ºA?FE:79?
C7D@;H;7A9?@7B?@;A7?
?D;HJ7DI7IJ7L LH;¸?9;
7Y_Ybel_h =WdY_Ybel_h
7c_aWY_d =[djWc_Y_d
Feb_eb[ÎdiaW 7cen_Y_bb_d%9bWlkbWdWj[ >[fWh_d
eidelW
7cf_Y_bb_d >oZheY^beh_Z[b_ZeYW_d[
7ifWhW]_dWi[ ?c_f[d[d%9_bWijWj_d
9WhXefbWj_d ?dikb_d^kcWd
H_]_ZWd 9[\ejWn_c[ C[jôbfh[Zd_iebed[
feb_[j_b[dia_ 9[\jWp_Z_c[ D_jhe]boY[h_d[
ife`d_a 9[\jh_Wned[ EdZWdi[jhed
9[\khen_c[ FWYb_jWn[b
9_fheÐenWY_d F_f[hWY_bb_d
Feb_[j_b[d 9_ifbWj_d FhefWY[jWceb
Kc`[jdW]kcW kaedjWajk :_Wp[fWc Fhefe\eb
_pefh[d iejef_dec :_d_jhWj[_ieiehX_Z[ HWd_j_Z_d[
:enehkX_Y_d Ik\[djWd_b
:enehkX_Y_db_feiecWb JWpeXWYjWc%f_f[hWY_bb_d
;hoj^hecoY_d JeXhWcoY_d
;jefei_Z[ LWdYecoY_d
<bkehekhWY_b L_dXbWij_d[
FEL;¸7D:E:7JD? L_WÐe
LEBKC;DP7B?@;AEL; FEJ;D9?@7
FL9
Del_L_W\beZ_pW`dZk_dW#_h_dW"l`[Wb_YWece]k×k`[
ZeZWlWd`[l_[b_`[aelW
L_W\be +& '&& (+& +&& '&&&

JWXb_YWFhefe\eb
cb cb cb cb cb
fhei`[ÙWdZeZWjd_ PWab`kÙWa0
lebkc[dcbfh_)+c8Wh -- +- '() ('. (++
L_WÐe`[fh[fehkÙ[difh[cd_apWZ_Wp[fWc"
d_jhe]b_Y[h_d"_ieiehX_Z"fhefe\eb_fWab_jWai[b
FE8EB@7D7
?P:HB@?LEIJFH;C7
FH;9?P7DLEBKC;D L7D@IAECJB7AK
FKD@;D@7
L_W\be +& '&& (+& +&& '&&&
cb cb cb cb cb
Lh[Ö_YWL_W\be`[
lebkc[dfkd`[d`W +- '&- (,+ +(& '&(+
c_d_cWbdWif[Y_\_aWY_`W kif`[dej[ij_hWdWpW
ibkÙW`[l[lWdìae]jbWaW
eZ)+&cc>]
L?IEA7D;FHEFKIDEIJ
C@;IJ7?D@?9?H7D@7
L_WÏe (+& +&& '&&&
I_dj[jiaWc[cXhWdWfehjW_cWl_ieakd[fhefkideij cb cb cb
c`[h[deXhe`[ckXeZWfh_`[fhefkjWd`Wj[ak×_d[ C[Z[nYk\\ +&& '&&& '&&&
L_W\be '.=W ',=W H[pkbjWj_'(iWj_%)+&cc>] & & &
Fhei`[ÙWdXhe`kXeZW +& '* fhefkjW fhefkjW fhefkjW

PREDSTAVJAMO ODJEL
CENTAR ZA TRANSPLANTACIJU
KB MERKUR
Marija Kadović
Nakon dugih priprema vrhunskih liječnika

entuzijasta u KB Merkur je izvedena prva
transplantacija jetre 1998. godine. Te su godine
transplatirana 2 pacijenta, slijedeće već 5 te se je
pojavila potreba za osnivanjem Centra za
transplantaciju. Centar je sagrađen i osnovan u
sklopu 3. abdominalne kirurgije 2003. godine i kao
takav i danas djeluje. Sastoji se od 4 kreveta, 3 u
jednoj velikoj sobi, te 1 u izolacijskom dijelu. Ta dva
dijela spojena su sestrinskom pripremom. Svaki dio
posjeduje zaseban sanitarni čvor te prostoriju za
nečisto. Uz svaki krevet je Nihon‐Koden monitor, a
u sestrinskoj pripremi je centralni monitor za
praćenje vitalnih funkcija bolesnika. Tu su i
aspiracijske I enteralne pumpe, infuzomati i
perfuzori. U Centru (4 kreveta) i na odjelu 3.
kirurgije (6 kreveta) radi 11 medicinskih sestara, 9
SSS i 2 bacc.ms., po dvije u smjeni (1 u Centru, 1 na
odjelu).
U Centru je kroz 24 sata dežurna jedna
medicinska sestra te liječnik kirurg, a zbog
kompleksnosti postoperativnog liječenja,
kontinuirano su uključeni liječnik internist
(hepatolog ili nefrolog), anesteziolog, dijabetolog,
dijetetičar, fizioterapeut.
!
Djelokrug rada medicinske sestre u CZT‐u:
PREDSTAVJAMO ODJEL
‐ priprema bolesnika za transplantaciju
‐ r a d s a b o l e s n i k o m u i z o l a c i j i
(imunokompromitiranost)
‐ provođenje poluintenzivne skrbi
‐ praćenje vitalnih funkcija te kontrola krvnih
nalaza
‐ svakodnevno praćenje i previjanje kir. rane i
drenova
‐ pomoć pri mobilizaciji bolesnika
‐ psihofizička priprema za odlazak kući
‐ edukacija bolsnika (uzimanje lijekova, pravilna
prehrana, fizička aktivnost, kontrole u bolnici.
2006. započeta je gradnja novog CZT‐a sa JIL‐

om, a završetak se očekuje 2011. !
godine. Do tada se na
kirurgiji radi u dosta teškim
uvjetima. JIL je oformljen
na odjelu 1. abdominalne
kirurgije u tri bolesničke
sobe koje zajedno imaju
kapacitet od 12 kreveta. U
JIL‐u radi 20 anesteziologa,
26 medicinskih sestara od
toga 3 bacc.ms (glavne
s e s t r e ) . J I L ‐ o v i s u
o p r e m l j e n i s a
respiratorima (3 Draegera
– E V I T A , 3 B e n e t a ) ,
monitorima Nihon Koden i
Draeger uz svaki krevet,
bronhoskopom FUJINON, LTX u Hrvatskoj 1990‐2009 !
vigileom, 2 Picco uređaja. Tu
su i perfuzori Ascor i Aitecs te infuzomati Optima MS.
U K B M e r k u r s e
transplantira jetra, bubreg, te
k o m b i n a c i j e b u b r e g +
gušterača, te jetra + bubreg.
Dva puta je transplantirano i
tanko crijevo bolesnika. Od
1 9 9 8 . d o d a n a s j e
t r a n s p l a n t i r a n o i
retransplantirano više od 500
bolesnika. Ove je godine do
kraja kolovoza transplantirano
68 bolesnika.
Najčešće indikacije za
transplantaciju jetre u KB
Merkur su: alkoholna ciroza,
Indikacije za OLTx u KB Merkur

HCV ciroza, HBV ciroza, kriptogena ciroza, primarna bilijarna ciroza, primarni skelrozantni holangitis,
PREDSTAVJAMO ODJEL
polcistična bolest jetre, HCC. Indikacije za dobivanje „high urgency“ organa su: akutno zatajenje jetre,
akutno zatajenje grafta (<15 dana iza transplantacije), brzoprogresivni Morbus Wilson, brzoprogresivni
Budd‐Chiari sindrom, traume jetre.
Nakon postavljene indikacije i

cjelokupne internističke pripreme za
transplantaciju, bolesnika se stavlja na
E u r o t r a n s p l a n t o v u l i s t u z a
transplantaciju organa. Svaki se bolesnik
boduje prema MELD scoru (koji se
obnavlja) i prema bodovima dobiva
svoje mjesto na ljestvici prioriteta.
Nakon dojave o pogodnom organu,

pacijenta za transplantaciju se zove u
bolnicu, smješta ga se u CZT ili JIL gdje
se priprema za operaciju. Tušira se, brije,
uzimaju se nadzorni mikrobiološki
brisevi, uzorci krvi za pretrage (CROSS
MATCH) i narudžbu transfuzije krvi i
krvnih pripravaka. Liječnik anesteziolog
n a k o n p r e g l e d a , p r e p i s u j e i
premedikaciju nakon koje se bolesnika vozi u operacijsku salu.
U JIL‐u, nakon samog zahvata, bolesnik se zadržava 5‐6 dana, te ako ne razvije rane komplikacije,
premješta se u Centar za transplantaciju. Dolaskom u CZT bolesniku se i dalje mjere vitalne funkcije svaka 4
sata i češće (puls, tlak, temperatura, CVT), rade se krvni nalazi (svakodnevno KS, jetreni enzimi i razina
imunosupresivnih lijekova u krvi), mikrobiološki status – uzimanje uzoraka u slučaju sumnje na infekt,
imunološki status, nadzire se operacijska rana i drenaža – svakodnevno previjanje uz liječničku kontrolu.
Bolesnik počinje jesti visokoproteinsku dijetu u pet obroka, koju svaki bolesnik osobno dogovara sa
bolničkom dijetetičarkom (poseban je oprez potreban kod dijabetičara). Uz pomoć fizioterapeuta, bolesnik
se mobilizira do faze samostalnog hodanja po odjelu. Tu je uključena i uspostava kontrole eliminacije.
Educira se o uzimanju terapije protiv odbacivanja organa (imunosupresivna terapija) te uspostavi normalnog
života nakon odlaska iz bolnice.
Medicinske sestre u Centru za

transplantaciju solidnih organa u KB
Merkur su visokomotivirane i educirane
s e s t r e t e s u v e r e n i č l a n o v i
transplantacijskog tima. Ono što željno
iščekuju je otvaranje novog, velikog,
modernog Centra za transplantaciju u
kojem će rezultati cijelog tima biti još
bolji.

NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, DOGAĐANJA, LINKOVI
Od svega pomalo...
Marija Kadović
U ovom broju izdvajam tri stručna zanimljiva članka/
istraživanja koja sam ovo ljeto zapazila na surfajući po
dobro nam znanim sestrinskim stranicama....
1. SAN U JEDINICI INTENZIVNOG LIJEČENJA Delirij izvan JIL‐a je detaljnije proučen i veže se uz
Spavanje u Jedinici Intenzivnog Liječenja predstavlja trostruko veću smrtnost, znatno češću pojavu infekcija,
poseban izazov za pacijente, liječnike i istraživače. produljeni boravak u bolnici uz dugotrajna i teška
Pacijenti provode puno vremena u krevetu, pretežno u oštećenja kognitivnih sposobnosti. Stoga je razumno
vodoravnom položaju uz minimalnu ili nikakvu aktivnost te očekivati da delirij u JIL uzrokuje iste probleme.
uglavnom nisu izloženi značajnijim izmjenama svjetlosti Vrste delirija
tijekom 24 sata. Zbog takvih uvjeta početak sna i Delirij je definiran kao poremećaj svijesti i promjena
kontinuitet sna su problematični. Uz to, stalno ometanje iz sposobnosti shvaćanja koja se razvila kratkom periodu
okoline dodatno rascjepkaju san pacijenta. Teško je vremena. Iako se koriste razni nazivi u opisu delirija (JIL‐
procijeniti stanje sna kod pacijenta koji je pod psihoza, JIL‐syndrom), svaki akutni poremećaj kognitivnih
kontinuiranom dozom sedativa ili pod nekim od funkcija bi se trebao svrstati u delirij.
uobičajenih stanja za JIL, kao što su delirij ili Delirij je sindrom sa vrlo raznolikim načinima
encefalopatija. Stoga je kvaliteta sna kod JIL pacijenata ispoljavanja. Većinom se smatra da su delirični pacijenti
prilično loša a struktura i kontinuitet sna se mogu agresivni, uznemireni, čupaju infuzijske sisteme i
okarakterizirati kao isprekidane epizode mikrosna. Takav haluciniraju. Takvu sliku daje hiperaktivni delirij koji se
način spavanja se odnedavna smatra velikim dijelom pojavljuje u svega 5‐22% pacijenata. Većina teško bolesnih
odgovornim za neke negativne posljedice tijekom boravka pacijenata razvija ili hipoaktivni ili miješani oblik delirija u
pacijenata na JIL. Potreba za zbrinjavanjem osnovne, kojem prelaze iz hipo u hiper oblik u više navrata. Pacijenti
akutne bolesti je prioritet u JIL. Stoga se nerijetko zaboravi s hipoaktivnim oblikom najčešće prođu nezamijećeni.
na aspekt spavanja unatoč sve većoj svjesnosti uloge i Probude se mirno, smješkaju, kimaju glavom i pozitivno
značaja sna u oporavku i ishodu liječenja. odgovaraju na sve upite. Detaljnijim propitivanjem
Podaci o spavanju u JIL su zahtjevni za tumačenje jer dolazimo do spoznaje koliko su nesvjesni svoje okoline i
tijek bolesti i lijekovi mogu imati veliki utjecaj na normalan koliko im je smanjena pažnja.
san i ograničavaju pokušaje bodovanja i mjerenja pojedinih Delirij je psihijatrijski poremećaj i kao takav klasificiran
faza sna polisomnografijom. stručnoj literaturi i dijagnostici. Najnovija izdanja ga dijele
Ovim osvrtom smo ukratko saželi trenutna saznanja o prema etiologiji, na:
snu kod JIL pacijenata i razmotrili kako ih možemo I. Delirij uvjetovan općim zdravstvenim stanjem
upotrijebiti u poboljšanju njege i ishoda liječenja. II. Delirij uzrokovan lijekovima uključujući i nuspojave
Usredotočujemo se na moguće posljedice izostanka sna lijekova
kod teško bolesnih pacijenata i razmatramo utjecaj III. Delirij raznih etiologija
uobičajenih postupaka u JIL, kao što su mehanička IV. Delirij koji nema nikakvog drugog opisa
ventilacija i sediranje, na san pacijenta. Važnost dijagnosticiranja delirija do ovih detalja kod
teško bolesnih pacijenata je upitna a i većina ovakvih
2. DELIRIJ U INTENZIVNOM LIJEČENJU pacijenata razvije delirij višestrukih etiologija koje je teško
Delirij u intenzivnom liječenju razlučiti.
Delirij kod teško bolesnih pacijenata je uobičajena Prevencija
pojava (60%‐80% pacijenata mehanički ventiliranih Većina preventivnih strategija se zasniva na
pacijenata) kojoj se do sad pridavalo malo pažnje. Noviji smanjivanju faktora rizika iako nekoliko studija ukazuje na
naputci raznih svjetskih udruga intenzivnog liječenja prevenciju u JIL okruženju. Studija koja je obuhvatila 53
preporučuj dnevnu procjenu sediranja i delirija kod svih teško bolesna pacijenta je pokazala da su bili izloženi u
JIL pacijenata. Novije studije su također poboljšale znanje i prosjeku po 11 faktora rizika. Pacijenti s tri ili više faktora
povećale interes za prevencijom i liječenjem delirija kod JIL rizika su imali 60% šanse za razvoj delirija. Neki faktori
pacijenata. rizika se ne mogu promijeniti, starosna dob, alkoholizam,

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI već postojeći poremećaj kognitivne sposobnosti, lijekova koji se rutinski koriste u JIL uzrokuju poremećaje
depresija, već postojeća hipertenzija, pušenje, oštećenje sna posebno utječući na smanjenje REM faze sna. Takvi
vida ili sluha. Strategije koje se primjenjuju u okruženju van pacijenti su kasnije pod rizikom povratnog djelovanja REM
JIL‐a uključuju stalno poticanje prepoznavanja okoline, faze kad se ti lijekovi naglo prestanu primjenjivati, što
bavljenje slušnim i vizualnim oštećenjima pacijenta, što onda uzrokuje tahikardiju, hipertenziju i noćne more.
raniju mobilizaciju, zaduživanje uvijek iste sestre u njezi Nepokretnost
takvog pacijenta, smanjivanje buke i drugih poticaja u Nepokretnost je uobičajen problem u JIL i predstavlja
okolini pacijenta, poštivanje nemedikamentoznih jedan od faktora rizika vezanih uz pojavu delirija. Potpuno
protokola sna, i poticanje pacijenta na što više aktivnosti. ventilirani pacijenti se ne mogu skroz mobilizirati ali se
Jatrogeni faktori (posljedice djelovanja liječnika i određena doza pokreta mora ohrabrivati koliko god je to
lijekova) mogu ubrzati i potaknuti nastanak delirija što je moguće. Medikamentozna a posebno fizička sputavanja
vrlo česta pojava u JIL . Najčešće su to lijekovi, poremećaj se trebaju koristiti isključivo ako su prijeko potrebna a
sna i nepokretnost. drugi uzroci nepokretnosti se moraju ustanoviti i po
Primjena sedativa i analgetika mogućnosti čim prije ispraviti. Infuzijske linije, monitoring i
Skoro svi pacijenti na mehaničkoj ventilaciji primaju kateteri predstavljaju značajnu smetnju pokretljivosti
kontinuiranu infuziju sedativa i analgetika, najčešće na bazi pacijenta, dakako i uz jednostavne praktične čimbenike
opioida, koji se uglavnom daju u svrhu smanjivanja boli i kao što je potreba za dodatnim osobljem koje bi pacijenta
stresa te lakšeg podnošenja liječenja. Mnoge studije mobiliziralo te specijaliziranom opremom da ih se ustane
povezuju sedative i pojavu delirija a najčešće se spominju iz kreveta. Važan korak pri smanjivanju rizika od delirija je
benzodiazepini. Dnevni testovi budnosti i procjena poticanje pacijenata, koji su to u stanju, na što raniju
sedacije se preporučuju u svrhu prilagodbe doze svakom mobilizaciju i ustajanje iz kreveta.
individualnom pacijentu, iako su zadnja istraživanja Liječenje
pokazala da se to rijetko provodi. Novi lijekovi kao što je Treba se pristupiti faktorima rizika a višesistemsko
dexmedetomidine će vjerojatno napraviti vjerojatno zbrinjavanje treba uključivati suzdržavanje od sedacije,
najveći pomak budućnosti. korekciju ciklusa budnosti i sna, orijentaciju, te upotrebu
Puno manje ima dokaza u povezanosti opioida i pomagala za sluh i vid. Unatoč svemu tome može biti
delirija nego kod benzodiazepina. Dobra kontrola boli potrebno i farmakološko liječenje.
smanjuje pojavu delirija,ali opet ti lijekovi se moraju Važno je zapamtiti da lijekovi koji se koriste pri
primjenjivati samo kad su zaista nužni. Protokol liječenju delirija mogu i sami uzrokovati pojavu delirija i
povremene primjene bolusa tih lijekova radije nego u pojačati efekt sediranja. Vrlo je malo dokaza da je
kontinuiranoj infuziji mogu poboljšati brojne komplikacije učinkovit ovakav način liječenja a pošto je farmakokineza
uključujući i delirij. vrlo promjenjiva kod kritičnih oboljenja, doze moraju biti
Kratkodjelujući opioid, remifentanil, ima vrijeme polu minimalne.
rastvaranja od 3‐4 minute i krajnje vrijeme rastvaranja od Prvi lijek izbora u liječenju delirija, a po preporuci
10‐20 min. Zbog svog brzog djelovanja može biti koristan mnogih udruga za psihijatrijska oboljenja, je haloperidol.
pri razlikovanju predoziranosti sedativima i moždane Optimalni režim doziranja nije jasno definiran ali su
disfunkcije. Trenutno je dozvoljena upotreba samo u JIL i preporučene neke smjernice. Kad se pacijent smjesti mogu
to 3 dana te su potrebna dodatna istraživanja njegovog se propisati redovne doze svakih 4‐6 sati uz postupno
utjecaja na deliriji druge posljedice. smanjivanje tijekom nekoliko dana. Trebalo bi ga
Deprivacija sna izbjegavati kod pacijenata s produženim QT intervalom
Deprivacija sna ili nedostatak sna je jako česta kod zbog mogućnosti izazivanja torzade (potencijalno fatalne
teško bolesnih pacijenata i može dovesti do poremećaja vrste aritmije). Ako pacijent ne podnosi haloperidol zbog
kognitivnih sposobnosti. U prosjeku pacijenti u JIL spavaju ekstrapiramidalnih nuspojava može se primijeniti
dnevno svega 2 sata i manje od 6% tog sna otpada na REM olanzepin i to 5mg oralno iako se onda povećava rizik od
fazu pri čemu se polisomnografijom prikazuje jako moždanog udara kod pacijenata s demencijom. Primjena
isprekidan san. No zanimljiv podatak je da neke aktivnosti olanzepina i.m.injekcijom se koristi kao zadnja opcija kod
kao što su okretanje ili trahealna aspiracija predstavljaju pacijenata koji ne podnose haloperidol a nemaju
vrlo malu smetnju snu. Metabolički poremećaji, invazivna omogućen enteralni put primjene.
ventilacija i lijekovi predstavljaju puno veću smetnju snu. Iako su benzodiazepini vrlo učinkoviti kod alkoholnih
Iako je teško poboljšati san u JIL , neke mjere se mogu apstinencijskih kriza, trebalo bi ih izbjegavati kod liječenja
poduzeti. Pokušati održati ispravan dnevno‐noćni ciklus uz delirija jer mogu pojačati simptome a nisu se pokazali od
gašenje i paljenje svjetla u redovnim intervalima, te neke posebne koristi.
poticanje spavanja tijekom noći umjesto po danu. Dosta

Hipoaktivni oblik delirija je dosta teže liječiti a dokazi „ Tr a h e o t o m i j a s e k o r i s t i k a o z a m j e n a z a

uspješnosti su ograničeni. Uloga antipsihotika je endotrahealnu intubaciju kod pacijenata koji zahtijevaju
kontroverzna ali se unatoč tome često primjenjuju, produljenu mehaničku ventilaciju, pri čemu se pojavljuju
posebice kod zakašnjelog otkrivanja simptoma. vrlo raznolika mišljenja o optimalnom vremenu
Jedno manje istraživanje kod pacijenata oboljelih od provođenja traheotomije.“, piše dr Pier Paolo Terragni i
karcinoma koji su razvili hipoaktivni oblik delirija je kolege, s Torinskog Sveučilišta u Italiji. „Ovo je od velikog
pokazalo da je primjenom stimulansa methylphenidata kliničkog značaja jer je tempiranje vremena ključni kriterij
poboljšan rezultat kognitivnih sposobnosti ali se još čekaju za obavljanje traheotomije a pacijent kojem se napravi
završni rezultati istraživanja među pacijentima iz JIL. zahtjeva povećanu količinu osoblja i sredstava za
Ishodi provođenje zdravstvene njege.“
Nema puno studija koje se bave proučavanjem ishoda Cilj ovog istraživanja je bila usporedba utjecaja rane
liječenja kod pacijenata u JIL koji su razvili delirij nasuprot traheotomije nasuprot kasnijoj traheotomiji u pojavnosti
brojnim istraživanjima kod pacijenata drugih profila. Ti pneumonije kao i utjecaja na broj dana bez mehaničke
pacijenti su triput skloniji smrtnom ishodu, imaju povećan ventilacije i broj dana izvan JIL.
rizik od infekcije, produljen boravak u bolnici, i puno veću Od lipnja 2004. do srpnja 2008. 600 odraslih
cijenu koštanja njege za to vrijeme. Također se može pacijenata iz 12 talijanskih JIL je uključeno u ovu studiju.
dogoditi da im ostanu trajne posljedice kao što je Kriteriji za uključivanje u istraživanje su bili: odsutnost
oštećenje kognitivne sposobnosti i sl. plućnog infekta, 24‐satna mehanička ventilacija, Simplified
Pacijenti u JIL kod kojih se javi delirij provedu više Acute Physiology Score II između 35 i 65, i rezultat
dana na mehaničkoj ventilaciji, imaju više neuspješnih procjene posljedičnog otkazivanja organa od najmanje 5.
ekstubacija, imaju veću smrtnost u JIL, veću bolničku i 6‐ Pacijenti s pogoršanjem respiratornih funkcija,
mjesečnu smrtnost, produljen post intenzivni boravak s nepromijenjenim ili pogoršanim rezultatom procjene
povećanim troškom njege. Uz to povećan je i rizik od posljedičnog otkazivanja organa te izostankom
negativnih komplikacija u vidu samostalnog ekstubiranja, pneumonije kroz 48 sati od pristupanja studiji su
čupanja infuzijskih sistema, venskih puteva i katetera. raspoređeni za ranu ili kasniju traheotomiju. Većinski dio
Produženi periodi delirija u JIL se povezuju s rizikom od pacijenata u tim grupama je traheotomiran prema
dugoročnih oštećenja kognitivnih sposobnosti i do 3 rasporedu.
mjeseca nakon otpusta. Uz sve ove negativne posljedice, Osnovni cilj je bio usporediti pojavnost pneumonije
delirij je sam po sebi jako neugodno i zastrašujuće iskustvo kod obiju grupa. Kroz prvih 28 dana nakon ulaska u studiju
za pacijenta od kojih mnogi pate od halucinacija i iluzija dodatni rezultati koji su se zabilježili su bili broj dana bez
nakon oporavka. Samo to je dovoljan razlog za liječenje. mehaničke ventilacije, broj dana izvan JIL, i broj preživjelih
Zaključak pacijenata u svakoj grupi.
Delirij je čest, podcijenjen, višeznačan problem u JIL U grupi rano traheotomiranih pneumonija se pojavila
koji zahtjeva multidisciplinaran pristup procjeni, obradi i kod 10‐19% a u grupi kasnije traheotomiranih kod 15‐26%.
liječenju. Dok se čekaju rezultati raznih farmakoloških Omjer rizika za pojavu pneumonije kroz 28 dana od
istraživanja, glavna vodilja liječenja ostaje smanjivanje i pristupanja studiji je bio 0.66, kroz isti period omjer rizika
korigiranje faktora rizika uz redovno provjeravanje od nastavljanja mehaničke ventilacije je bio 0.70, omjer
pacijenta koristeći jednostavne protokole i liste za rizika od ostajanja u JIL 0.73 i omjer rizika od smrti je bio
praćenje stanja svijesti i kognitivnih sposobnosti u JIL. 0.80.
„Među odraslim pacijentima u JIL koji se mehanički
3. RANA vs KASNA TRAHEOTOMIJA ventiliraju, rana traheotomija u usporedbi sa kasnijom
MOŽDA NE UMANJUJE RIZIK OD PNEUMONIJE KAO traheotomijom nije dala značajnije rezultate u smanjenju
POSLJEDICE MEHANIČKE VENTILACIJE pojavnosti pneumonije kao komplikacije.“ pišu autori
27. travanj 2010.‐ Rana nasuprot kasnijoj traheotomiji istraživanja. „Broj dana bez respiratora i broj dana van JIL
( 6‐8 dana nasuprot 13‐15 dana od mehaničke ventilacije ) te učestalost odvikavanja i otpusta iz JIL je značajno veći
možda ne umanjuje znatno rizik od pneumonije kao kod pacijenata ranije traheotomiranih. Ali nije bilo
posljedice mehaničke ventilacije kod odraslih pacijenata u značajne razlike u smrtnosti u obe grupe kroz period od 28
JIL. To proizlazi iz nasumično kontroliranih istraživanja dana.“
priloženih u izdanju Journal of the American Medical Činjenice koje su uvelike ograničile ovo istraživanje su
Association od 21.travnja 2010. bile prvenstveno neočekivano smanjena pojavnost

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI pneumonije kod kasnije traheotomiranih pri čemu se Mount Sinai Hospital , Toronto, Canada, ukazuju na
izgubila statistička znakovitost rezultata. Uz to svega 69% važnost ispravno definirane ciljane populacije pri provedbi
od nasumce izabranih pacijenata dodijeljenih grupi za rano nasumično kontroliranog istraživanja u JIL.
traheotomiranje je zaista i traheotomirano a u grupi za „Njihov algoritam predviđanja koji će pacijenti trebati
kasniju traheotomiju svega 57% pacijenata. produljenu mehaničku ventilaciju je korak naprijed i trebao
„ Uzimajući u obzir da je kroz odgađanje traheotomije bi se uvrstiti u kliničku praksu kao pomoć pri prognoziranju
za jedan tjedan povećan broj pacijenata kojima je i ishoda.“ pišu liječnici iz Kanade. „Ovo istraživanje bi
učinjena te da je kod više od trećine pacijenata došlo do trebalo uvjeriti liječnike da rutinska rana traheotomija
negativnih pojava vezanih uz traheotomiju, ovi podaci najčešće neće dovesti do smanjenja pojavnosti
ukazuju na to da se traheotomija ne treba raditi ranije od pneumonije, skraćivanja boravka u bolnici niti do
13. – 15. dana od početka mehaničke ventilacije“, smanjenja smrtnosti. I što je najvažnije pokazuje da
zaključuju autori studije. obavljanje traheotomije kod neuspjelih odvikavanja od
Komentari članka respiratora, mora biti osporeno saznanjem da se većina
U pripadajućem komentaru članka, dr Damon C. pacijenata ipak s vremenom počne oporavljati. Ponekad
Scales, iz Sunnybrook Health Sciences Centre, Toronto, i dr liječnik samo treba još malo sačekati.“
Niall D. Ferguson, iz The University Health Network and
‐‐> www.hdmsarist.hr <‐‐
www.hnss.hr

Shock Listopad 2010

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Shock Listopad 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.shock.hdmsarist.

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

Hrvatsko društvo medicinskih Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 2

Napolju hladne kiše

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 3

VIJESTI IZ BLISKE BUDUĆNOSTI SAD SMO U SADAŠNJOSTI

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 4

KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 5

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 6

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 7

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 8

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 9

Menadžment je proces organizacije i upravljanja sa Management is process of organization with a

Ključne riječi: menadžment, kontrola kvalitete,

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 10

Upravljanje možemo podijeliti na: za ljude, njihovo zapošljavanje, izbor, obrazovanje i

leadershipa je povjerenje koje se temelji na integritetu

zajedno na ostvarenju određenih ciljeva. Upravljanje

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 12

1. UVOD Kronična bol traje mjesecima, godinama, ili do kraja

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 13

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 14

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 15

Politrauma kao i koordinacija sa svim bolničkim službama od

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 16

Navedenog dana u 18:17 minuta na križanju Vlaške i

Prolaznici pozivaju Hitnu pomoć na broj „94“, te u

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 17

Hospitalno zbrinjavanje započinje u 18:39 ulaskom bolesnika u reanimacijsku salu „B“, gdje odmah vršimo zamjenu

Inicijalno bolesnik je i dalje bez svijesti, komatozan, GCS sada iznosi 6, zjenice su obostrano široke, te pristupamo

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 18

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 19

Osnovna struktura imunolo!kog sustava (obrana organizma)

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 20

Slika 2. Shematski prikaz diferencijacije imunolo!kih stanica za humoralni i

Tri su osnovne linije obrane organizma:

Slika 3. – Prva i druga linija obrane organizma

Virus humane imunodeficijencije HIV-1 (sl.5.)

Slika 5. HIV –!"#$%$!&'#()$

je na toplinu te se izlo!enost temperaturi od 56 Celzijevih stupnjeva tijekom 30 minuta smatra

Slika 6. Rasprostranjenost virusa u organizmu

HIV mehanizam ulaska virusa u stanicu i izazivanja bolesti (sl.7.)

Slika 7. Mehanizam ulaska i replikacije virusa u stanici

Slika 8. Mehanizam gubitka CD4 stanica u HIV infekciji

<()*$%*$%&.",$)&2"-*#+& =>?@&';)*#3)& -)A*)&$%& ()*#1%';)3#$)&BCD& #*1%23#$%E&(%F/;#(& ';-)"*#&.",$&

M,7)!0$%30)/'&%.03'4')20)=>?)'34%4%.0+')3'+';0)#)6"!%)G-10 tjedana nakon zaraze HIVom.

Progresivna generalizirana limfadenopatija (PGL)

AIDS Related Complex (ARC)

HIV infekcija dokazuje se laboratorijskim pretragama. Testovima se podvrgavaju pacijenti sa

Indikacije za HIV-1 serolo!ko testiranje

Indikacije za HIV-2 serolo!ko testiranje

Tri su glavna cilja terapije protiv HIV-a:

Obnavljanje imunolo!kog sustava

Prehrana bolesnika oboljelih od AIDS-a

!"#$%&' #itne pahuljice s

Prije Bijela kava s petit

!"#$%&"'()'*+%,-.+'-.$/01%2"'3.245.'- ka!aste dijete

Vitamini – dodaci prehrani

F!"%&2)()'%&+<#"&'%)+ G?B)+#+ .!1/'1+ !"&'1.#(#;+ 71/&.*#+ $1>&+ .&+!1.*#:#+ &,-0)=#%1$6+#37%&5)()'%&$+

Za!tita zdravstvenih djelatnika

Neki ciljevi u tom razdoblju su:

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 50

<()$%$%&.",$)&2"-#+& =>?@&';)#3)& -)A)&$%& ()#1%';)3#$)&BCD& #1%23#$%E&(%F/;#(& ';-)"#&.",$&

F!"%&2)()'%&+<#"&'%)+ G?B)+#+ .!1/'1+ !"&'1.#(#;+ 71/&.#+ $1>&+ .&+!1.#:#+ &,-0)=#%1$6+#37%&5)()'%&$+

7i[fj_Ùdecj[^d_aeckabed_j[ :h_j[XWpkL_WÐefehjW_ HWZ__pX`[]WlWd`WYkh[d`W 8Wnj[hfh[fehkÙk`[ZWphWÙd_