Nikotin

Povijest

 U studenom 1532., Cristoforo Colombo upisuje u brodski

dnevnik: “...Ovdje, u Novom svijetu, muškarci i žene
hodaju s nekim upaljenim zavijutcima u ustima i od toga
su potpuno obavijeni dimom...”
 Po francuskom diplomatu J. Nicotu (1530.-1600.), koji je
duhan donio u Francusku, dano je latinsko ime biljci
duhanu (Nicotiana tabacum) i nikotinu, aktivnoj
supstanci (alkaloidu) izoliranoj početkom XIX. stoljeća iz
lišća biljke
 Bez uputa u Kuranu (pisanom u VII. stoljeću, dakle, dok
duhana još nije bilo u Starom svijetu), muslimanski su
vjerski starješine morali vijećati o uporabi duhana
 Lokalna povijest
 U Rijeci je, u drugoj polovini XIX. stoljeća, djelovala
tvornica cigareta, u sadašnjem kompleksu Doma
sindikata Franjo Belulović (dakle, u prostoru u
kojemu je u XX. stoljeću djelovala i tvornica Rikard
Benčić, a izvorno, u XVIII. stoljeću, rafinerija
šećera). Ova fabbrica tabacchi, koja je na svom
vrhuncu upošljavala preko 110 radnika i 2200
radnica, proizvodila je godišnje 69 milijuna cigara
Virginia, 115 milijuna cigareta, oko 87 tona turskog
i 658 tona mađarskog duhana za pušenje, kao i
preko 18 tona duhana za ušmrkavanje.
 Mali rječnik

 Duhan (arap. → tur. → hrv.; srp. duvan;

mađ. dohány; engl. tobacco (arap. tubbaq
= aromatična biljka); njem. Tabak; tal.
tabacco
 «Cigareta» je umanjenica naziva vrste
kubanskog duhana
 Vatikanska fondacija Latinitas u svom
leksikonu “modernih izraza na latinskom”
(2004.), cigaretu naziva fistula nicotiana
 Temeljne činjenice

 4000 tvari u duhanskom dimu

 Nikotin: bezbojna tekućina, zapaljena posmeđi
 Konzumacija duhana: pušenjem
cigara/cigareta/lule, žvakanjem, ušmrkavanjem
 Većina cigareta sadrži 10 ili više miligrama
nikotina (od toga, 1-2 mg biva udahnuto):
smrtonosna doza je 2-16 grama
 Nikotin se resorbira kroz pluća, sluznicu gornjeg
dišnog puta i kroz kožu
 Djelovanje na CNS

 Nikotin stiže u mozak 7-10 sekundi nakon

inhalacije (sporije u pušača lule i cigara,
gdje se dim ne inhalira već se resorbira
kroz sluznicu)
 U mozgu, nikotin razgrađuje enzim
CYP2B6 (u nekih osoba više aktivan, u
drugih manje) – nikotin se metabolizira
brzo i nestaje iz tijela za nekoliko sati
Učinak na razini sinapse
Nikotin djeluje na kolinergičke nikotinske
receptore, i to one koji sadrže podjedinice
α4 i β2 (Tapper et al., Science, Nov 5, 2004)
(ukupno postoji 12 podjedinica: α2-α10 i β2-
β4)

Kolinergička
sinapsa

Acetilkolin:
nikotinski
receptori
(nAChR)
Djelovanje na neurone
 Nikotin pojačava
otpuštanje dopamina iz
VTA prema N.Acc.:
izravno (djelovanje
samo nekoliko minuta) i
neizravno (potičući
otpuštanje glutamata
(LTP!) i opirući se tako
GABA-i koja nastoji
suprimirati lučenje
dopamina u VTA:
“reward effect”
neizravnog djelovanja
nikotina traje više od
sat vremena nakon
udisanja dima)
 Djelovanje na neurone

 Nikotin potiče oslobađanje beta-endorfina

(inhibicija boli)
 Neki drugi sastojak duhanskog dima
smanjuje razinu monoaminooksidaze
(MAO), čime dodatno povisuje razinu
dopamina i drugih neurotransmitora
Nikotin kao psihostimulantna droga

 Pojačanje pažnje, pamćenja i mentalne

učinkovitosti
 Promjena modusa kognitivnog
funkcioniranja: žen(k)e → mužjaci/muškarci
(cf. water maze)
 Potencijalno koristan u odgađanju i/ili
sprečavanju Parkinsonove i Alzheimerove
bolesti
 Primjer J. B. Tita
Djelovanje na druge organske sustave

 Oslobađanje adrenalina iz nadbubrežne

žlijezde (→ oslobađanje glukoze u krv,
porast krvnog tlaka, ubrzavanje disanja i
frekvencije srca)
 Smanjenje lučenja insulina
 Dokazane štetne posljedice uživanja

 Povećani rizik oboljevanja od raka pluća, grkljana, usana, ali i

jednjaka, bubrega, grlića maternice, gušterače i krvi
 Povećani rizik razvoja bolesti krvožilja (infarkt srca, moždana kap,
Bürgerova bolest i dr.), čira na želucu i kronične opstruktivne bolesti
pluća
 Žene koje puše ranije ulaze u menopauzu
 Trudnice koje puše riskiraju pobačaj ili porod nedonoščeta, a djeca
takvih majki mogu kasnije imati poteškoća s ponašanjem
 Aktivni i pasivni pušači bitno su skloniji hrkanju
 Jedan jedini “dim” uzrokuje oštećenje DNK
 Pušači u prosjeku žive 13,2 godina kraće od nepušača, a pušačice
14,5 godina
 Apliciran u određenim kritičnim trenucima, nikotin zaustavlja i/ili
ometa razvoj mozga u ploda štakora
 Moderne dimenzije pušenja

 57 milijuna pušača u SAD-u (1/7 populacije)

 450000 smrti povezanih s korištenjem duhana godišnje
samo u SAD-u, više od 4 milijuna u svijetu
 Procjene troškova izazvanih upotrebom duhana
(liječenje, pad produktivnosti i dr.): 50-150 milijardi
američkih dolara (samo u SAD-u)
 Manje od 7% onih koji SAMI pokušaju odviknuti se od
pušenja izdrži duže od godine dana
 Veća vjerojatnost razvijanja ovisnosti o nikotinu u
adolescenata, žena i bijelaca
 Štetni utjecaji kombinacije pušenja i pijenja kave veći od
zbroja njihovih pojedinačnih utjecaja
 Mogući načini zamjenske terapije

 Prijemčive “zakrpe” (flasteri, transdermal

patches) s nikotinom
 Žvakaće gume s nikotinom
 Inhalatori nikotina i sprejevi za nos
Zbog smanjene doze nikotina i izostanka
utjecaja ugljičnog monoksida i drugih
toksina iz duhanskog dima, “nikotinske
zamjene”, izgleda, ne povećavaju rizik od
oboljevanja na krvožilju
 Drugi načini odvikavanja

 Antidepresivi (Zyban®): povećava količinu

dopamina i tako olakšava apstinenciju
 Hipnoza
 Bihevioralna terapija
 Cjepivo (u eksperimentalnoj fazi:
protutijela sprečavaju da nikotin stigne u
mozak)
 Kamo ide ovaj svijet...

 Butan zabranio prodaju duhanskih

proizvoda
 Irska zabranila pušenje u pubovima
 Engleska na putu da usvoji zakon o
zabrani pušenja u barovima, restoranima i
uredima (osim u privatnim klubovima)
 Utješne nagrade

 Veće doze vitamina C brzo poboljšavaju

slabu cirkulaciju u pušača
 Nedostatak tjelesne aktivnosti opasniji je
po zdravlje od pušenja (sudeći po
usporedbi broja smrtnih slučajeva
izazvanih sjedilačkim načinom života
odnosno pušenjem (Hong Kong 1998.)