UDK 294.527 Izvorni znanstveni &lanak Primljeno 1/04. Joga i kr8éanstvo Mijo NIKIC” Sazetak U prvom dijelu lanka autor tumaci pojam joge, predstavljajuci je kao jedan od Jest sustava hinduisticke filozofije (daréana). Nadalje se govori o znacenju joge, njezinim korijenima i povijesnom razvoju. U glavne pretpostavke joge ubraja nje- zinu fiziologiju, metafiziku, psihologiju, moral i askezu. Slijedi prikaz sedam obli- ka joge (Hatha-yoga, Mantra-yoga, Laya-yoga, Karma-yoga, Jiana-yoga, Bhakti-yoga i Raja-yoga), te glavni nauk joge izrazen kroz osam stupnjeva. U drugom dijelu autor donosi krs¢anski stav prema jogi sudeljavajuéi antropologiju i teologiju joge i kriéanstva. Autor zakljucuje svoj élanak twrdnjom da joga nije samo metoda psihofizitkih vjezbi, nego da njezini ucitelji redovito donose s njome i filozofiju Zivota, odredeni nacin egzistencije koji pretpostavija hinduisticku filo- zofiju, antropologiju i teologiju — koje se u mnogocemu razlikuju od krscanske antropologije i biblijske teologije. Uvod Joga je rijet iza koje stoji kompleksna stvarnost koju nije lako shvatiti, a jos teZe ju je u praksi primjenjivati. Najopéenitije reéeno, joga oznagava svako dje- lovanje koje pridonosi samoosvje8¢ivanju i samousavrSavanju Govjeka kao duhov- nog biéa. Joga u sebi ukljuéuje »sredstva ili tehnike za transformiranje svijesti i postizanje oslobodenja (moksa) od karmana i ponovnog radanja (samsara) u in- dijskim religijama«. U ovom Ulanku donosim tumatenje fenomena joge u svjethu Pataiijalijevih Yoga-siitri, temeljnog teksta prastare tradicije indijske joge.? Feno- men joge promatrat emo na povijesnoj, teorijskoj i praktiénoj razini. Joga je ne samo kulturalni fenomen nego i duhovna disciplina i kao takva ona spada iu reli- giju i u filozofiju. Joga je pokuSaj ovjeka da razumije samog sebe, svijet u kojem Ziyi, te da unaprijedi kvalitetu svoga Zivota. Glasoviti guru Paramahansa Yoga- * Doe. dr. sc. Mijo Nikié, Filozofski fakultet Drudbe Isusove, Zagreb. 1 John BOWKER, Oxford Concise Dictionary of World Religions, Oxford University Press, Oxford 2000, str. 651. 2. Prema uglednom poznavatelju teorije i prakse joge, T. K. V. DESIKACHARU, Pataiijalijevo djelo Yoga-siitra ostaje »najmjerodavnije« u prouéavanju i razumijevanju joge. Usp. T. K. V. DESIKA- CHAR, »Smisao i svrha yoges, u: Domagoj ORLIC, Iskustvo Yoge —uvod u filozofiju i praksu vi- niyoge, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001, str. 163. Obnovljeni Zivot (59) 1 (2004) str. 41-60 41M. Nikié: Joga i kriéansivo Obnoy. Zivot (59) 1 (2004) str. 41-60 nanda kage: »VjeZbanjem praktitne tebnike yoge éovjek zauvijek napu’ta jalovo spekulativno podrugje te putem viastitog iskustva upoznaje pravu sustinue?, Joga je nastala na Istoku u ambijentu hinduisti¢ke filozofije i religije, a u posljednje vrijeme sve vige se ina Zapadu Siri njezin utjecaj na svakida’nji Zivot Ijudi koji u njoj pokuSavaju naéi mir svojoj du&i i relaksaciju svome tijelu.! Sto je joga u sebi i kako se jedan vjernik kr8¢anin treba prema njoj postaviti, bit ée odgovoreno u ovom @lanku koji je interdisciplinarno orijentiran> 1. Sest filozofskih sustava hinduisticke filozofije Svjesni istine da je spoznaja stvarnosti podlozna Simbeniku subjektivnosti, hin- duisti¢ki filozofi su razvili Sest filozofskih sustava (dargana) koji bi trebali olakSati pristup odredenoj pojavi i pomoéi njezinoj sveobuhvatnijoj spoznaji. To su: 1) Sémkhya — psiholo8ki i fenomenolo’ki sustav koji se temelji na intelek- tualnom znanju o spoznajnim i djelatnim moéima (organima) pomoéu ko- jih konstituiramo sliku objektivnoga svijeta i djelujemo u njemu, aod kojih moramo razluéiti subjekt (osobu) da bismo se mogli osloboditi; 2) Vaiseshika — prirodno elementarni sustav koji posjeduje metafiziéke ka- tegorije, te nauk o atomima i osnovnim prirodnim supstancijama; 3) Nydya — logitki sustav éija se metoda temelji na principima dijalektike i kao takav on razraduje brojne kategorije logi¢kog misljenja; 4) Yoga — reintegracijski sustav koji uz pomoé specijalne metode psiho-fi- zi¢ke kontrole oslobada ¢ovjeka od neznanja i strasti te ga tako dovodi u stanje nadéulnosti;® 3. Paramahansa YOGANANDA, Autobiografija jednog yogija, Arssana, Zagreb 1991, str. 164. 4 Glasoviti Svicarski psiholog C. G. JUNG objainjava zaito joga ima sve vike utjecaja na Zapadu: »Kad se neka religiozna metoda preporuéuje kao "znanstvena’, moze biti sigurna da ¢e na Zapadu imati svoju publiku. Yoga ispunjava to o&ekivanje. Posve neovisno 0 arima novog i polurazumlji- vog, yoga opravdano ima velik broj sljedbenika. Ona nudi moguénost kontroliranog iskustva i time zadovoljava znanstvenu potrebu za ‘finjenicama’, a zbog svoje Sirine i dubine, svoje postovanja do- stojne starosti, svoga uéenja i metode koji se bave svakom fazom Zivota, obeéava moguénosti o ko- jima nismo ni sanjali.« (u: Paramahansa YOGANANDA, Autobiografija jednog yogija, Arssana, Zagreb 1991, str. 165). 5 Priliéno opSirnu interdisciplinarnu analizu joge donio je Vjesnik Dakovacke i Srijemske biskupije w prvom broju za 2004. godinu. U spomenutom éasopisu za pastoralnu orijentaciju nalaze se sljedeci Aanci: Vladimir DUGALIC, » Yoga i kr8éanstvo«, str. 1; dakovatki biskup Marin SRAKIC, »’Pro- vjeravajte duhove, jesu li od Boga’ (1 Iv 4, 1) — Joga u natim skolamay, str. 2; Nikola DOGAN, »Hinduizam i moderni svijet«, str. 3-7; Mijo NIKIC, »Povijest yoges, str. 8-11; Ivica PAZIN, »Drustvo ‘Joga u svakodnevnom Zivotu’ i njihov programs, str. 12-13; pomoéni biskup dakovacki Duro HRANIC, »Nametanje sinkretizma ili dijalog?«, str, 14-16; Zeljko CEKOLj, »Joga u Nje- matkoja, str. 17-20; Milan SPEHAR, »Kré¢anska meditacijac, str. 21-23. 6 Joga i sémkhya toliko su sligne da puno toga Sto tvrdi joga potvrduje isdmkhya. Dvije su ipak bitne razlike medu njima: 1) Sdmkhya je ateistiéka, a joga teisti¢ka jer pretpostavlja egzistenciju »Go- spodina« (Isvara); 2) Prema sdmkhy jedini put konaénog oslobodenja je u metafizitkom znanju, 42Obnov. Zivot (59) 1 (2004) str. 41-60 M. Nikié: Joga i kriGanstvo 5) Mimémsé — formalni ili ritualistiéki sustav koji se usredototuje na Vede, i to njihove obredne propise (bilo da se titu radnji, bilo da se tiéu rijegi i njihova zvuka), kao put stjecanja vjerskih zasluga ili pak put k oslobode- nju;7 6) Vedanta — metafizitki sustav utemeljen na kasnovedskim filozofskim tek- stovima, upanigadama. Osnovni se krug pitanja u njemu kre¢e oko odnosa Boga, svijeta i dua. U sredinje pojmove spadaju rijeé (brahman) i sop- stvo/osoba (4tman). Vrlo plodan sustav koji je razvio niz skola i pravaca: monizam (Sankara dokazuje da je svijet prividan, a da su dua i Bog jedno za dublju spoznaju), dualizam (pouéava da su Bog, duée i predmeti u svije- tu vjegno razliditi), nedvojstvo razlititoga (Ramanuja poutava da je svijet stvaran, a da se du’a moze zdruziti s Bogom, ali ostaje od njega razligita) itd’ 2. Porijeklo i znaéenje joge Rijet joga dolazi iz sanskrta (yuj) i znagi staviti zajedno, ujarmiti, povezati, uje- diniti neSto u jedno, spregnuti. Joga znadi konjsku zapregu, ali takoder i jaram koji drdi zajedno volove kako bi zajedno mogli bolje dréati i vuéi kola. Joga je dakle psihosomatska i duhovna metoda koja ujedinjuje osjetilne i intelektualne sposob- nosti Zovjeka da se postigne vrhunsko unutarnje misti¢no iskustvo. Joga predstav- ja praktiénu disciplinu meditacije. »Yoga pouéava o postupnom yjeZbanju duha u obuzdavanju ponaSanja, potom tijela, daha i osjetila te, napokon svijesti. Svijest treba sustavno sabrati: usredotoéiti, zadubiti i, napokon, stopiti s predmetom. Po- javijivanje predmeta (vrtti) treba napokon zaustaviti da se motritelj spozna sam u svojoj naravi. Spoznajom svoje razlike od tijela i svih predmeta, osoba se oslobada vezanosti u svijetu.«? S vremenom je joga poprimila znaéenje duhovne discipline ovladavanja osjetilima uz pomoé razuma i inteligencije kako bi se ostvario duhov- ni i religiozni cilj spoznaje Eovjekove istinske naravi (Gtma-jfiana). S tim u svezi Katha-upanishad donosi prispodobu 0 tijelu kao bojnim kolima, osjetilima kao konjima, razumom kao uzdama, umom kao vozarom i Sopstvom kao ratnikom (vlasnikom kola).!0 Prema spomenutoj prispodobi, kada Sovjek uvuée osjetila u nutrinu biéa tek tada ée mo¢i uroniti u samoga sebe i, neometan vanjskim podra- dok joga istiée i vaznost tehnika proti&éenja i meditaciju. (Usp. The Encyclopedia of Religion, Mir- cea Eliade (ur.), Macmillan Publishing Company, New York 1987, vol. 15, str. 519-520), 7 Jasmina Puljo smatra da je ovaj ritualisti¢ki sustav joge u biti ateisticki sustav »koji zvuku izgovo- rene re&i u ritualu pripisuje snagu protiv koje su nemoéni i ljudi i bogovi.« u: Jasmina PULJO, Yo- 4a, Sportska knjiga, Beograd 1974, str. 15. 8 »Odsvih dest filozofskih sustava Vedanta i Yoga se smatraju najznaéajnijim: prvi stoga to predstav- Jia najvi8i oblik znanja, a drugi zato Sto ukazuje put kojim treba ii da bi se ostvarili principi koje je Vedanta postavila.« (Jasmina PULIO, nav. dj, str. 16). 9 Opéi religiiski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Kelega, Adalbert REBIC /gl. ur¥/, Zagreb 2002, str. 1031. 10. Usp. Katha-upanishad Wl, 3-4. 43