CILJ

Test će vam pomoći da identifikujete vaš stil, da procijenite vašu trenutnu vještinu, i
da napravite plan da bi povećali vašu efikasnost kao timski igrač.

Timovi mogu da koriste analizu da bi razvili profil timske snage i da bi raspravili

strategije za povećanje efikasnosti tima.

UPUTSTVA

Odgovorite na svako pitanje u skladu sa tim kako zaista sada osjećate da

funkcionišete kao timski igrač prije nego kako ste se osjećali ili kako biste željeli da
se osjećate. Imajte na umu da je ovo analiza i da stoga ne postoje tačni ili netačni
odgovori.

Od vas se traži da kompletirate 18 rečenica. Svaka rečenica ima četiri moguća

nastavka. Označite nastavke po redu kako se vama čini da je odgovarajući,
koristeći pritom sljedeće ocjene:

4- izuzetno primjenljivo

3- drugo izuzetno primjenljivo

2- trece izuzetno primjenljivo

1-najmanje primjenljivo

NA PRIMJER: Kao timski igrač obično sam zabrinut

_1_ a. Da ispunim visoke etičke standarde

_4_ b. Postignem naše ciljeve

_3_ c. Da ispunim svoju individualnu odgovornost

_2_ d. Koliko dobro radimo zajedno kao grupa

Ne pravite veze. Neke od rečenica mogu imati dva ili više završetka koja vam
izgledaju da se mogu podjednako upotrijebiti ili se može dogoditi da nijedan
završetak ne odgovara, ali trebate da imate na umu da su ovo jedini izbori i stoga
ih rangirajte kao takve. Za pravilno sabiranje vaših rezultata, morate rangirati svaki
završetak koristeći brojeve 4, 3, 2 i 1.
1. Tokom sastanka sa timom ja obično
a. Nabavim za tim tehničke ili druge informacije

b. Održavam pažnju tima na našu misiju ili ciljeve

c. Staram se da su svi uključeni u diskusiju

d. Postavljam pitanja o našim ciljevima ili metodama

2. U vezi sa liderom tima ja

a. Predlažem da naš rad bude orjentisan ka cilju

b. Pokušavam da mu/joj pomognem da stvori pozitivnu atmosferu u timu

c. Sam spreman/spremna da mu/joj se suprotstavim kad je neophodno

d. Nudim savjet u vezi sa mojim profesionalnim znanjem

3. Kada sam pod stresom ja

a. Izuzuzetno koristim humor i druge mehanizme za smanjenje tenzije

b. Suviše sam direktan/direktna u komunikaciji sa drugim članovima tima

c. Gubim strpljenje potrebom da se svi uključe u diskusiju

d. Žalim se na manjak napretka ka našim ciljevima

4. Kada se pojačaju konflikti u timu ja obično

a. Zahtjevam iskrenu diskusiju o razlikama

b. Predočim razloge zašto je jedna ili druga strana u pravu

c. Vidim razlike kao bazu za moguće promjene pravca tima

d. Pokušavam da prekinem tenziju humorističkim ili podržavajućim

primjedbama

5. Ostali članovi tima obično me vide kao osobu koja je

a. činjenična

b. fleksibilna

c. ohrabrujuća

d. iskrena
6. S vremena na vrijeme ja sam

a. Previše orijentisan/orjentisana ka rezultatim

b. Previše ležeran/ležerna

c. Pravična po svom ubjeđenju

d. Kratkovida
7. Kada stvari krenu loše u timu ja obično

a. Zahtjevam da se poveća slušanje, odgovori i učešće

b. Tražim otvorenu diskusiju o našim problemima

c. Radim više da bih pružio/pružila više i bolje informacije

d. Predlažem da se revizira naša osnovna misija

8. Kada je potrebno ja sam kadar/kadra da

a. Postavim pitanja o nekim aspektima našeg timskog rada

b. Zahtjevam od tima da postavi više radne standarde

c. Radim izvan moje definisane uloge ili profesionalnog područja

d. Skrenem pažnju drugima o njihovom ponašanju kao član tima

9. Ponekad me članovi tima vide kao

a. Perfekcionistu

b. Nevoljnog/nevoljnu da preispitam misiju ili ciljeve tima

c. Neozbiljnog/ neozbiljnu da se odradi pravi posao

d. Cjepidlaku

10. Vjerujem da je za razrješenje problema potrebna

a. Saradnja svih članova tima

b. Visoki stepen vještine slušanja

c. Spremnost da se postave teška pitanja

d. Dobri, jaki podaci

11. Kada se formira novi tim ja obično

a. Pokušavam da upoznam druge članove tima

b. Postavljam oštra pitanja o našim ciljevima i metodama

c. Želim da znam što se očekuje od mene

d. Tražim razjašnjenje u vezi sa našom osnovnom misijom

12. Ponekad činim da se članovi tima osjećaju neprijatno jer

a. Nisu samopouzdani kao što sam ja

b. Ne dostižu moje standarde kvailteta

c. Ne razmišljaju o dugoročnim problemima

d. Nije im bitno kako tim radi zajedno

13. Smatram da je uloga vođe tima da

a. Obezbjedi efikasno rješenje biznis problema

b. Pomogne timu da postavi dugoročne mete i kratkoročne ciljeve

c. Stvori atmosferu u kojoj se učestvuje i donose odluke

d. Iznese različite ideje i da dovodi u pitanje pretpostavke

14. Smatram da bi timske odluke trebalo da se baziraju na

a. Misiji i ciljevima tima

b. Konsenzusu članova tima

c. Otvorenoj i iskrenoj procjeni problema

d. Težini dokaza

15. Ponekad

a. Vidim atmosferu tima kao cilj sam po sebi

b. Sam suviše dugo kritičan/kritična

c. Ne uspijem da vidim bitnost efikasnog timskog procesa

d. Naglašavam strateške probleme i minimiziram kratkoročna postignuća

 16. Ljudi me često opisuju kao

a. Nezavisnu osobu

b. Zavisnu osobu

c. Kreativnu osobu

d. Osobu koja učestvuje

17. Većinu vremena ja sam

a. Odgovoran/odgovorna i marljivo radim

b. Predan/predana i fleksibilna

c. Entuzijasta i dobro raspoložen/raspoložena

d. Iskren/iskrena i autentičan/autentična

18. U odnosima sa drugim članovima tima, ponekad se dosađujem jer oni

a. Ne pregladaju nanovo ciljeve tima da bi provjerili napredak

b. Ne vide značaj dobrog zajedničkog rada

c. Ne prigovaraju akcijama tima sa kojima nisu saglasni

d. Ne završavaju timske zadatke na vrijeme

SABIRANJE VASIH REZULTATA

U tabelu, strana 7, upišite u odgovarajuća mjesta vaše ocjene na pitanja od 1 do

18.

Budite pažljivi prilikom unosa brojeva. Redosljed slova mijenja se za svaki broj. Na
primjer, za broj 1 redosljed je a, b, c, d ali za broj 2 redosljed je d, a, b, c.

Zbir četiri kolone (za četiri stila) mora biti jednak broju 180.

Ukoliko ste pitali kolege da ispune Parkerovu analizu timskog igraca: Stilovi druge
osobe, upisaćete njihove odgovore, strana 8.
REZULTATI ANALIZE

PITANJE
1 a. b. c. d.
2 d. a. b. c.
3 c. d. a. b.
4 b. c. d. a.
5 a. b. c. d.
6 d. a. b. c.
7 c. d. a. b.
8 b. c. d. a.
9 a. b. c. d.
10 d. a. b. c.
11 c. d. a. b.
12 b. c. d. a.
13 a. b. c. d.
14 d. a. b. c.
15 c. d. a. b.
16 b. c. d. a.
17 a. b. c. d.
18 d. a. b. c.
Zbir = 180
Doprinosilac Saradnik Komunikator Izazivač

Najveći zbir u posljednjem redu predstavlja vaš Primarni Stil Timskog Igrača. Ukoliko
imate dva ili više najvećih brojeva sa razlikama od po tri boda, onda smatrajte da
su to sve vaši primarni stilovi. Najmanji zbir predstavlja Najmanje Aktivan Stil
Timskog Igrača.

Vaš Primarni Stil Timskog Igrača označava niz ponašanja koja najčešće koristite
kao član tima. Ipak, ovaj stil nije uvijek jedini koji koristite. Svako od nas je u
mogućnosti da koristi bilo koji od ova četiri stila. Mi jednostavno koristimo jedan stil
– naš primarni stil – najčešće.

UPUTSTVA

Zamislite situaciju u kojoj se vaše želje razlikuju od želja druge osobe. Kako
najčešće odgovarate u takvim situacijama?

Sljedeće stranice sadrže 30 parova rečenica koje opisuju moguća ponašanja. Za

svaki par zaokružite slovo (“A” ili “B”) koje najbolje opisuje vaše ponašanje.

U mnogim slučajevima ni “A” niti “B” rečenice nisu tipične za vaše ponašanje, no
molimo da izaberete odgovor koji biste najvjerovatnije koristili.
TOMAS-KILMANOV INSTRUMENT ZA KONFLIKTNI MODEL

1.A. Postoje trenuci kada dopuštam drugima da preuzmu odgovornost za

rješavanje problema.

B. Prije nego da pregovaram o stvarima o kojima se ne slažemo, ja pokušavam

da naglasim one stvari oko kojih smo saglasni.

2. A. Pokušavam da nađem kompromisno rješenje.

B. Pokušavam da vladam njegovim/njenim i mojim interesima.

3. A. Obično jako težim ka svojim ciljevima.

B. Mogu pokušati da ublažim nečija osjećanja i održim našu vezu.

4. A. Pokušavam da nađem kompromisno rješenje.

B. Ponekad žrtvujem svoje želje zbog želja druge osobe.

5. A. Stalno tražim pomoć drugog u traženju rješenja.

B. Pokušavam da uradim neophodno kako bi izbjegao/izbjegla nepotrebne

tenzije.

6. A. Pokušavam da izbjegnem stvaranje neprijatnosti za mene.

B. Pokušavam da zaradim svoje mjesto.

7. A. Pokušavam da odložim problem dok malo ne razmislim o tome.

B. Odričem se nekih poena u zamjenu za druge.

8. A. Obično jako težim ka svojim ciljevima.

B. Pokušavam da sve brige i probleme odmah stavim na vidjelo.

9. A. Osjećam kako razlike nijesu uvijek povod za brigu.

B. Ulažem trud da prokrčim sebi put.

10. A. Jako težim ka svojim ciljevima.

B. Pokušavam da nađem kompromisno rješenje.

11. A. Pokušavam da sve brige i probleme odmah stavim na vidjelo.

B. Mogu pokušati da ublažim nečija osjećanja i održim našu vezu.
12.A. Ponekad izbjegavam da zauzmem stav koji može izazvati spor.

B. Dopuštam da druga osoba zauzme dio njegove/njene pozicije ukoliko

on/ona pusti mene da zauzmem dio moje.

13.A. Predlažem srednje rješenje.

B. Upirem na moje stavove.

14. A. Saopštavam drugoj osobi moje ideje i pitam je za njegove/njene.

B. Pokušavam da pokažem drugoj osobi logiku i koristi mojih stavova.

15. A. Mogu pokušati da ublažim nečija osjećanja i održim našu vezu.

B. Pokušavam da uradim neophodno da izbjegnem tenzije.

16. A. Pokušavam da ne povrijedim tuđa osjećanja.

B. Pokušavam da ubijedim drugu osobu u vrijednost mojih stavova.

17. A. Obično jako težim ka svojim ciljevima.

B. Pokušavam da uradim neophodno da izbjegnem nepotrebne tenzije.

18. A. Ukoliko to ljude čini sretnim, mogu im dozvoliti da zadrže svoj stav.

B. Dopuštam ljudima da zauzmu dio njihove pozicije ukoliko oni puste mene da
zauzmem dio moje.

19. A. Pokušavam da sve brige i probleme odmah stavim na vidjelo.

B. Pokušavam da odložim problem dok malo ne razmislim o tome.

20. A. Pokušavam odmah da radim na našim razlikama.

B. Pokušavam da nađem fer kombinaciju dobitaka i gubitaka za oboje.

21.A. Prilikom pregovaranja, pokušavam da uzmem u obzir i želje druge osobe.

B. Uvijek naginjem ka direktnom rješenju problema.

22. A. Pokušavam da nađem rješenje koje je srednje između mog i

njegovog/njenog.

B. Afirmišem moje želje.

23. A. Često sam zabrinut/zabrinuta da zadovoljim sve naše želje.

B. Postoje trenuci kada dopuštam drugima da preuzmu odgovornost za

rješavanje problema.

24. A. Ukoliko mu/joj je izuzetno važna pozicija, pokušavam da idem u susret

njegovim/njenim željama.

B. Pokušavam da drugu osobu zadovoljim kompromisom.

25. A. Pokušavam da pokažem drugoj osobi logiku i koristi mojih stavova.

B. Prilikom pregovaranja, pokušavam da uzmem u obzir i želje druge osobe.

26. A. Predlažem srednje rješenje.

B. Skoro uvijek sam zabrinut/zabrinuta da zadovoljim sve naše želje.

27. A. Ponekad izbjegavam da zauzmem stav koji može izazvati spor.

B. Ukoliko to ljude čini sretnim, mogu im dozvoliti da zadrže svoj stav.

28. A. Obično jako težim ka svojim ciljevima.

B. Obično tražim pomoć drugog u traženju rješenja.

29. A. Predlažem srednje rješenje.

B. Osjećam kako razlike nijesu uvijek povod za brigu.

30.A. Pokušavam da ne povrijedim osjećanja drugog.

B. Uvijek dijelim problem sa drugom osobom kako bismo ga riješili.

Zaokružite slova koja odgovaraju vašim odgovorima.

Takmičarski Sarađivački Kompromisni Izbjegavački Predusretljiv

(prinuditi) ( rješenje problema) (dijeljenje) (povlačenje) (uglađen)

1. A B
2. B A
3. A B
4. A B
5. A B
6. B A
7. B A
8. A B
9. B A
10. A B
11. A B
12. B A
13. B A
14. B A
15. B A
16. B A
17. A B
18. B A
19. A B
20. A B
21. B A
22. B A
23. A B
24. B A
25. A B
26. B A
27. A B
28. A B
29. A B
30. B A

Kompletan broj zaokruženih slova u svakoj koloni:

Takmičarski Sarađivački Kompromisni Izbjegavački Predusretljiv

---------------- ------------------ -------------------- ------------------ -------------------

Tomas-Kilmanov instrument za konfliktni model (TKI) dizajniran je da procjeni

individualno ponašanje u konfliktnim situacijama- odnosno u situacijama u kojima
interesi dvoje ljudi izgledaju nekompatibilni. U takvim situacijama, možemo opisati
ponašanje jedne osobe duž dvije bazične dimenzije: 1. pouzdanje, raspon do
kojeg se individualni pokušaji rastežu da zadovolje njegove/njene lične interese, 2.
kooperativnost , raspon do kojeg se rastežu individualni pokušaji da zadovolje
interese druge osobe. Ove dvije osnovne dimenzije ponašanja mogu se koristiti da
definišu pet specifičnih metoda rukovođenja konflikta. Tih pet „modaliteta za
rukovođenje konflikta“ pokazani su dolje.
pozudan
Takmicarski Saradjivacki

POUZDANJE

Kompromisni
nepouzdan

Izbjegavacki Predusretljiv

nekooperativan KOOPERATIVNOST kooperativan

∗Ova dva modela ponašanja rukovođenja konflikta preuzeta su iz „Konflikt i rukovodjenje

konfliktom“ iz Kenet Tomasovog (Kenneth Thomas) Prirucnika industrijske i organizacione psihologije,
izdavac Marvin Dunnette (Cikago: Rand McNally, 1976). Još jedan značajan doprinos ovom polju
je i rad Roberta Blejka (Robert Blake) i Djejn Mounton (Jane Mounton) Menadžerska mreža
(Houston: Gulf Publishing, 1964).

TAKMIČARSKI

Takmičarski model je pouzdan i nekooperativan- model okrenut moći. Kada se

takmiči , individua teži njegovim/njenim interesima na račun druge osobe, koristeći
bilo koju moć koja izgleda prikladna da bi se dobila njegova/njena pozicija-
sposobnost svađe, rangiranja, ekonomskih sankcija i td. Takmičenje može značiti i
boriti se za svoja prava, odbrana pozicije za koju vjerujete da je tačna, ili
jednostavno pokušaj da se pobijedi.

PREDUSRETLJIV

Predusretljiv je nepouzdan i kooperativan- suprotnost takmičarskom. Kada je

predusretljiva, individua zapostavlja njegove/njene interese da bi zadovoljila
interese druge osobe; postoji elemenat žrtvovanja u ovom modelu. Predusretljivost
može da dobije oblik nesebične velikodušnosti ili milosrđa, slušajući naredbe druge
osobe kada biste voljeli to da ne činite, ili praviti ustupke tuđim stavovima.

IZBJEGAVAČKI

Izbjegavački je nepouzdan i nekooperativan. Kada izbjegava, individua ne teži

odmah njegovim/njenim interesima ili interesima druge osobe. On ili ona
izbjegavaju konflikt. Izbjegavanje može dobiti formu diplomatskog opkoračavanja
problema, odlaganja problema do boljeg trenutka, ili jednostavno povlačanje
zbog prijeteće situacije.
SARAĐIVAČKI

Sarađivački je pouzdan i kooperativan- suprotnost izbjegavačkom. Kada sarađuje,

individua pokušava da radi sa drugom osobom kako bi pronašli rješenje koje
zadovoljava u potpunosti interese oboje. To podrazumijeva kopanje po problemu
kako bi se identifikovali skriveni interesi dvije osobe i da bi se pronašle alternative
koje su saglasne sa interesima oboje. Sarađivanje dvije osobe može dobiti formu
istraživanja neslaganja da bi se naučilo iz stavova jedne i druge osobe, rješenje
neke situacije koja bi u suprotnosti vidjela dvije osobe da se takmiče za sredstva, ili
konfrontiranje i pokušaj da se nađe kreativno rješenje za međuljudski problem.

KOMPROMISNI

Kompromisni je središte i pouzdanosti i kooperativnosti. Kada je riječ o kompromisu,

cilje je da se nađe cjelishodno, prihvatljivo zajedničko rješenje koje djelimično
zadovoljava obje strane . Kompromisni model se nalazi na središnjem terenu
između takmičenja i predusretljivosti, odustajući više od od takmičenja, manje od
predusretljivosti. Slično tome, obraća se nekom problemu više direktno nego
izbjegavački model, ali ne istražuje problem toliko duboko kao sarađivački model.
Kompromisni model može značiti i podijelu razlika, razmjenu ustupaka, ili potraga
za brzom središnjom pozicijom.