AKUMULATORSKE BATERIJE ZA SUSTAVE BESPREKIDNOG NAPAJANJA BATTERIES FOR UNINTERRUPTIBLE POWER SUPPLY SYSTEMS

Mr.sc. Javor kare, dipl.ing.el. KONAR - Inem Zagreb - Hrvatska Saetak: Akumulatorske baterije predstavljaju najvaniji dio sustava za besprekidno napajanje. O njima ovisi da li e besprekidnost biti osigurana i koliko e trajati. Danas se proizvodi veliki broj akumulatorskih baterija s najrazliitijim karakteristikama koje pri izboru baterija nameu brojne dileme. Ovisno o postrojenju ili specifinostima troila koja se napajaju, postoje razliiti sustavi za besprekidno napajanje. Razliitim sustavima primjerene su i razliite akumulatorske baterije. lankom se nastoje utvrditi razlike izmeu NiCd i olovnih akumulatorskih baterija koje se danas najee koriste u sustavima besprekidnog napajanja. Takoer su ukratko opisane i akumulatorske baterije Ni-MH na bazi litija (Li-ion, Li-poly, Li-ion-poly) iji je razvoj posljednjih godina ubrzan pa su se danas ve razvila rjeenja pogodna za ugradnju u sustave za besprekidno istosmjerno napajanje -48 V za telekomunikacije, a javljaju se i pokuaji njihove primjene i u sustavima za besprekidno istosmjerno napajanje 220 V za upravljanje, zatitu i signalizaciju u elektroenergetskim postrojenjima. Danas se razvijaju i tehnologije koje vjerojatno predstavljaju budunost u pohrani energije i koje e u nadolazeem vremenu moda istisnuti suvremene akumulatorske baterije iz primjene. To su u prvom redu superkondenzatori (elektrokemijski ili ultrakondenzatori), gorive elije, nuklearne baterije i bio-baterije. Kljune rijei: akumulatorske baterije, VRLA, gel, NiCd, Ni-MH, Li-ion, Li-poly, Li-ion-poly, punjenje, pranjenje, besprekidno napajanje, ispravljai, izmjenjivai, sustavi za napajanje 1. UVOD - regulacijske sklopke transformatora - sustavi telekomunikacija, - sustav mjerenja. Besprekidnost napajanja postie se aktivnim oslanjanjem na rezervni izvor energije. Za to se najprikladnijom pokazala kvalitetna akumulatorska baterija. U sluaju ispada ili nedopustivog odstupanja napona mree, napajanje prikljuenih troila preuzima uvijek spremna akumulatorska baterija. Kod sustava za besprekidno napajanje istosmjernim naponom napon baterije direktno se prosljeuje napajanim troilima. U normalnom pogonu troila su na stabilnom naponu ispravljaa. Pri ispadu napona mree iskluuje se i napon ispravljaa, ali za troila se nita ne mijenja, jer ih nastavlja napajati akumulatorska baterija. Tijekom pranjenja baterije napon se postupno smanjuje, ovisno o struji pranjenja. 2. SPECIFINOSTI POSTROJENJA, TROILA I UVJETA RADA

Sustavi za besprekidno napajanje namijenjeni su za napajanje posebno vane ili specifine opreme odgovarajuim kvalitetnim istosmjernim ili izmjeninim naponom. Sve je vei broj najraznovrsnijih ureaja koje nije dozvoljeno prikljuiti direktno na mreu, jer nee funkcionirati ispravno ili ak moe doi do vrlo skupih oteenja. Za njih je neophodna zatita od tranzijentnih prenapona i razliitih interferiranih napona smetnji. Osim toga, moe biti bitna i stabilizacija napona, koji inae varira u preirokim granicama. Meutim, najei je problem s prekidima u napajanju. Oni mogu trajati vrlo kratko, tako da ih obino troilo i ne osjeti, a mogu trajati i satima. U svim sluajevima je neophodno besprekidno napajanje. Sustavi istosmjernog napajanja koriste se za napajanje najzahtjevnijih potroaa koji uvjetuju besprekidan napon i u sluaju nestanka mrenog ili pomonog agregatskog napajanja. U elektroenergetskim postrojenjima to su sljedei potroai: sustavi zatite i upravljanja, daljinske stanice, poetna uzbuda generatora, havarijske uljne crpke generatora i turbine, upravljaki svitci VN, SN i NN prekidaa

2.1. Vrste sustava za besprekidno napajanje Kod sustava za besprekidno napajanje izmjeninim naponom napon baterije se pomou izmjenjivaa pretvara u stabilni izmjenini napon koji se dovodi do

-1-

troila. Nakon ispada napona mree i napona ispravljaa, postupno smanjivanje napona baterije uslijed pranjenja ne odraava se na smanjenje napona na troilima zbog stabilizatorske funkcije izmjenjivaa pa snaga kojom se napajaju troila ostaje konstantna. Istosmjernim sustavima se za vrijeme pranjenja smanjenjuje napon. Kod nekih troila (omskih) proporcionalno naponu opada i struja, kao i snaga, dok kod drugih (opremljenih internim DC/DC pretvaraima) struja raste i snaga ostaje konstantna. Kod izmjeninih sustava se, dakle, pranjenje vri isljuivo konstantnom snagom dok je kod istosmjernih sustava kombinirano! 2.2. Intenzitet pranjenja baterije Specifinost pogona, procesa ili napajanog ureaja odreuje osnovne parametre sustava za besprekidno napajanje. Jedan od bitnih kriterija je predvieno trajanje autonomnog rada, o emu ovisi intenzitet pranjenja baterije. Npr. kada je sustav za besprekidno napajanje u konfiguraciji s diesel agregatom, energija baterije je esto odabrana samo za osiguranje besprekidnosti do sigurnog starta agregata. Slino kao i kada se napajaju raunala koja bez mree ne moraju raditi, ali ne smiju biti naprasno iskljuena zbog gubitka podataka ili neregularnog zavretka procesa. Tada akumulatorska baterija treba osigurati napajanje do zavretka automatskog kontroliranog iskljuenja raunala (shut down). U ovakvim pogonima pranjenje baterije traje svega nekoliko minuta (10 15 min) i vrlo je intenzivno. esti su pogoni u kojima nema diesel agregata, a autonomni rad mora trajati najmanje 3 do 5 sati. Zahtjev za tom autonomijom je najei za veinu elektrana te prijenosnih i distributivnih transformatorskih stanica, bez obzira da li su ispravljai prikljueni na diesel agregat ili nisu.. U brojnim dislociranim objektima (odailjai, telekomunikacije, plinovodi, naftovodi i sl.) zahtijeva se napajanje iz baterije i do 24 sata. Tada je pranjenje baterije najsporije. Trajanje pranjenja, odnosno intenzitet pranjenja, vaan je podatak pri izboru vrste akumulatorske baterije, jer su neke predviene za kratka, a druge za duga pranjenja. 2.3. Uestalost pranjenja baterije Akumulatorske baterije (posebno VRLA) tijekom predvienog vijeka trajanja mogu izdrati ogranieni broj ciklusa punjenja i pranjenja. Postoje brojni pogoni (npr. elektrane i transformatorske stanice) kod kojih do pranjenja dolazi vrlo rijetko. Meutim, brojni su i pogoni koji se napajaju iz loe mree, gdje su krai ili dui prekidi esti ili je napon mree izvan dozvoljenih granica. U ovakvim sluajevima treba posebnu panju posvetiti sposobnosti

baterije da bez oteenja izdri potreban broj ciklusa punjenja i pranjenja. 2.4. Klimatski uvjeti esto se sustavi za besprekidno napajanje zajedno s zatvorenom olovnom akumulatorskom baterijom ugrauje u isti prostor kao i oprema koja se napaja. Ako je to specifina i vrlo zahtjevna oprema, prostorija mora biti klimatizirana. Tada baterije dospijevaju u idealne klimatske uvjete, koji e im u velikoj mjeri omoguiti ispunjenje deklariranog ivotnog vijeka. Sasvim suprotno od ovih uvjeta, postoje pogoni gdje se ne mogu izbjei utjecaji okoline i baterije dospijevaju u vrlo nepovoljne, ak i ekstremne uvjete. Visoke i niske temperature veliki su neprijatelji baterija. Dugotrajna izloenost povienoj temperaturi znatno e skratiti ivotni vijek baterije. Niske temperature u neto manjoj mjeri, ali one sprjeavaju njezinu osnovnu funkcionalnost, jer s padom temperature opada i raspoloivi kapacitet. Najnepovoljniji uvjeti su u eljeznikom transportu, gdje su baterije osim ekstremnim temperaturama izloene i snanim vibracijama. Osim to su neke vrste baterija ve po sebi otpornije na nepovoljnije klimatske uvjete (NiCd), proizvoai baterija trajno nastoje prilagoditi svoje proizvode svim moguim uvjetima. Meutim, to sve znatno utjee na cijenu, kao i na izbor ostale opreme, tako da je pri izboru vrste baterije potrebno posebnu panju posvetiti usklaivanju s uvjetima okoline. 3. STACIONARNE AKUMULATORSKE BATERIJE

3.1. Uvod Akumulatorske baterije predstavljaju obnovljivi kemijski izvor elektrine energije te slue kao rezervni izvor elektrine energije u elektroenergetskim postrojenjima. One su prikljuene na sabirnice istosmjernog pomonog napona paralelno s ispravljaima koji se napajaju iz izmjenine mree. Dok je izmjenina elektrina mrea prisutna, baterije su u reimu stalnog nadopunjavanja, a istosmjerne potroae napajaju ispravljai. Kad nestane napajanja iz izmjenine elektrine mree, akumulatorske baterije preuzimaju napajanje potroaa osiguravajui besprekidnost napona. Akumulatorske baterije koje se trajno postavljaju i odravaju u energetskom postrojenju nazivaju se stacionarnim baterijama. Na slikama 1 i 2 predoen je izgled i presjek 12 V olovne akumulatorske baterije.

-2-

Legenda: 1 posuda 2 pozitivna i negativna elektroda (sastavljene od vie ploa) 3 separator izraen od poroznog sintetikog materijala 4 elektrolit, vodom razblaena sumporna kiselina 5 polovi Slika 1. Osnovni presjek akumulatorske baterije

lanak: pozitivna i negativna elektroda sa separatorom

Vodljiva veza izmeu lanaka

Slika 2. Elektrike veze unutar akumulatorske baterije Akumulatorske baterije se za stacionarne primjene koriste od sredine 19. stoljea kada je Gaston Plant izradio prvu olovnu akumulatorsku bateriju s velikom pozitivnom ploom (tip Gro). Ovaj tip olovnih akumulatorskih baterija se, uz izvjesne modifikacije, i danas proizvodi. Tijekom druge polovice 19. i poetkom 20. stoljea pojavili su se i ostali tipovi klasinih olovnih baterija (reetkaste, cjevaste ili oklopljene te s okruglim ploama). Uz klasine olovne akumulatorske baterije, za stacionarne primjene se koriste i NiCd baterije. One su otpornije na promjene temperature, a takoer su pogodnije za primjene s uestalijim ciklikim punjenjima i pranjenjima. NiCd baterije se najee koriste u podrujima s ekstremno niskim i ekstremno visokim temperaturama. Ograniavajui faktor iroj upotrebi NiCd baterija je znaajno (od 2.5-3.5 puta) via cijena u odnosu na olovne baterije, a u najnovije vrijeme i ekoloki razlozi.

Posljednjih dvadeset godina dolo je do naglog tehnolokog napretka u proizvodnji akumulatorskih baterija. Razlog za to je brzi razvoj sofisticiranih elektronikih ureaja i mobilnih telekomunikacija. Za te primjene se danas najee koriste suhe akumulatorske baterije Li+ (litij-ion), Li-polimer (Li-poly), Li-ionpolimer (Li-ion-poly) i NiMH (nikal-metal-hibrid) koje su iz upotrebe gotovo istisnule zatvorene NiCd i olovne akumulatorske baterije. Meutim, za stacionarne primjene kod kojih su akumulatorske baterije u pravilu velikih kapaciteta (od nekoliko desetaka do vie tisua Ah), u komercijalnoj upotrebi su i dalje najee olovne ili NiCd akumulatorske baterije. Ipak, danas ve postoje pokuaji koritenja NiMH i Li-ion akumulatorskih baterija i za stacionarne primjene (Najsvjeiji primjer je ugradnja jedne Li-ion akumulatorske baterije 220 V, 210 Ah, proizvednje SAFT, 2006. godine u hidroelektrani lvkarleby u vetskoj!). ezdesetih godina 20. stoljea na tritu su se pojavile zatvorene olovne baterije, najprije s gel elektrolitom, a zatim s apsorbiranim elektrolitom,. Njihova znaajnija upotreba za stacionarne primjene poinje sredinom osamdesetih godina. Desetak godina poslije pojavile su se i ULM (ultra-low maintenance) NiCd baterija koje su, takoer, pogodne za stacionarne primjene. Od akumulatorskih baterija uglavnom se oekuje: - velika specifina energija koja se mjeri raspoloivim Ah/kg (Wh/kg), - dugotrajnost, - malo samopranjenje, - mogunost izvrenja velikog broja ciklusa punjenja i pranjenja, - kratko vrijeme punjenja, - niska cijena. Niti jedna vrsta od brojnih olovnih i NiCd baterija ne udovoljava univerzalno navedenim oekivanjima. U rasklopnim postrojenjima izbor vrste i tipa stacionarne akumulatorske baterije treba razmotriti odvojeno za svako konkretno mjesto ugradnje. Navest e se najvanija svojstva koja se pri tome mogu uzimati kao kriterij za odabir baterije: - dugotrajnost, - specifina energija (raspoloivi Ah ili Wh/kg), - otpornost na iznenadni gubitak kapaciteta, - pogodnost za rad u reimu trajnog nadopunjavanja (mjerodavna je visina napona ispravljaa tijekom nadopunjavanja baterije), - otpornost na visoke i niske temperature, te ostale uvijete okoline, - razina rekombinacije plinova, - potreba za odravanjem (periodiko dolijevanje vode), - mogunost smjetanja uz ostalu opremu, - zahtjevi koje akumulatorska baterija postavlja na ispravlja (reimi punjenja, visina dozvoljene izmjenine komponente struje punjenja, temperaturna regulacija, podnaponska zatita itd.), - sposobnost savladavanja udarnih optereenja,

-3-

3.2.

otpornost na povremena duboka pranjenja, otpornost na ciklika optereenja, brzina punjenja ispranjene baterije, visina struje kratkog spoja, ukupna cijena, odnos ukupne cijene i predvidivog ivotnog vijeka.

Olovne akumulatorske baterije

Postoje dvije osnovne izvedbe olovnih akumulatorskih baterija za stacionarne primjene. Prve su otvorene ili klasine olovne akumulatorske baterije, a druge su zatvorene ventilom regulirane olovne akumulatorske baterije. 3.2.1. Otvorene olovne akumulatorske baterije Naziv otvorene olovne akumulatorske baterije koristi se za sve klasine akumulatorske baterije koje je tijekom eksploatacije potrebno odravati, odnosno nadolijevati vodu. Taj naziv ne opisuje najbolje suvremene klasine olovne akumulatorske baterije budui da on proizlazi od toga to su starije izvedbe tih baterija imale posudu potpuno otvorenu odozgo. Kod njih je voda slobodno isparavala, kisele pare su nesmetano razarala okoli, a bilo se nemogue zatititi od ulaenja neistoa iz okoline u elije. Zbog toga se danas "otvorene" olovne akumulatorske baterije najee izvode ''zatvorene'' sa epom posebne izvedbe koji omoguuje izlaenje plina iz elije u okolinu, a mogue ga je i potpuno otvoriti radi povremenog nadolijevanja destilirane vode u elije. Olovne akumulatorske baterije (otvorene kao i zatvorene) razlikuju se i prema izvedbi pozitivnih ploa. Naime, razne izvedbe pozitivnih ploa daju akumulatorskim baterijama i razna svojstva. Negativne ploe su kod svih tipova akumulatorskih baterija najee izvedene na isti nain. Kod njih je aktivni materijal vrlo porozno isto olovo (Pb) utisnuto u vrstu reetku od olovne legure. Najee su legure s primjesama antimona (Sb) ili kalcija (Ca). Antimon se koristi jer poboljava mehaniku tvrdou i otpornost na koroziju. Meutim, posljednjih godina je postotak antimona koja se dodaje u leguru znaajno smanjen jer antimon ubrzava plinjenje (gubitak vode) i samopranjenje akumulatorskih baterija. Ipak legura olova i antimona se jo uvijek najee koristi za izradu negativnih ploa otvorenih akumulatorskih baterija dok se za zatvorene, ventilom regulirane, akumulatorske baterije koristi legura olova i kalcija. Legura olova s kalcijem kod zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija predstavlja kompromis jer uz to to smanjuje plinjenje, to je vano za zatvorene akumulatorske baterije jer kod njih ne postoji mogunost nadolijevanja vode, ona ima i vie negativnih efekata kao to su podlonost pojaanoj koroziji (ubrzano starenje) ili smanjenje elektrine vodljivosti. Postoji nekoliko osnovnih izvedbi pozitivnih ploa olovnih akumulatorskih baterija, i to:

Akumulatorske baterije s velikom pozitivnom ploom. Ovaj tip akumulatorskih baterija se zove i ''Gro'' ili danas najee ''GroE'' (velike pozitivne ploe stisnute izvedbe). Pozitivna ploa je izvedena od olova velike istoe (99,99%). Aktivni materijal (PbO2) nije utisnut nego se oblikuje kemijskim putem (oksidacijom) oko olovne ploe. Budui da je pretea ovog tipa olovne akumulatorske baterije ona koju je izumio Gaston Plant ona se esto zove i 'Plante' baterija. GroE akumulatorske baterije su dostupne s kapacitetima od 75-2600 Ah, a elektrode se izvode paralelnim spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 25 do 100 Ah. Predvidivi ivotni vijek ovih baterija moe biti vrlo dugaak, ima odlina svojstva pri kratkim pranjenjima od nekoliko sekundi, a pogodne su i za dugotrajna viesatna pranjenja. Nedostaci su joj velike dimenzije i teina, vrlo visoka cijena te loa svojstva pri ciklikim optereenjima. Naime, kod ovog tipa izvedbe aktivni materijal prianja uz pozitivnu plou bez dodatnih nosaa pa pri estim ciklikim optereenjima moe doi do rasipanja aktivne mase to vodi smanjenju ivotne dobi ili kratkom spoju elije. Akumulatorske baterije s reetkastom pozitivnom ploom. Ovaj tip akumulatorskih baterija zove se "Gi" ili u novijim izvedbama najee "OGi". Aktivni materijal (PbO2) je slino kao i kod negativnih ploa utisnut u vrstu reetku od olovne legure. Reetka pomae da aktivni materijal bolje prianja uz pozitivnu plou. Zbog toga OGi baterije pokazuju dobra svojstva tijekom ciklikih optereenja. OGi akumulatorske baterije su dostupne s kapacitetima od 200-3500 Ah, a elektrode se izvode paralelnim spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 25 do 100 Ah (slino kao i kod GroE baterija). Njihov predvidivi ivotni vijek je neto krai od GroE baterija- I OGi baterije imaju dobra svojstva pri kratkim pranjenjima te se u te svrhe najee i koriste. Manjih su dimenzija i teine te nie cijene od GroE baterija, a imaju bolja svojstva pri ciklikim optereenjima od GroE baterija. Akumulatorske baterije s cjevastom ili oklopljenom pozitivnom ploom. Ovaj tip akumulatorske baterije zove se "PzS" ili u novijim izvedbama "OPzS". Izraz "oklopljene" dolaze od vrstog pojasa koji dri aktivni materijal (PbO2) privren oko olovne jezgre, a istovremeno je i porozan za elektrolit. Specijalni sintetiki materijali koji se u posljednje vrijeme koriste pri izradi ovog tipa baterija znaajno su poboljali njihova svojstva. Pozitivne ploe ovog tipa baterija slie na niz cjevica pa se zbog toga zovu i cjevaste akumulatorske baterije. vrsti pojas koji dri aktivni materijal onemoguuje rasipanje aktivnog materijala pa je ovaj tip akumulatorskih baterija naroito pogodan za esta ciklika optereenja. OPzS olovne akumulatorske baterije su dostupne s kapacitetima od 150-12000 Ah, a elektrode se izvode paralelnim spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 50 do 250 Ah. Predvidivi ivotni vijek ovih baterija je neto krai od GroE baterija, ona imaju loa svojstva pri

-4-

kratkim pranjenjima zbog velikog unutranjeg otpora i najee se koriste za duga pranjenja ili na mjestima gdje se oekuju esta ciklika optereenja, a manjih su dimenzija i teine te nie cijene od GroE baterija. 3.2.2. Zatvorene (VRLA) olovne akumulatorske baterije

VRLA (Valve Regulated Lead-Acid) baterije su potpuno zatvorene, s izuzetkom ventila koji slui za oslobaanje plinova u havarijskim uvjetima punjenja. Kod ove vrste akumulatorskih baterija, za razliku od otvorenih ili klasinih olovnih akumulatorskih baterija, provodi se rekombinacija plinova tijekom punjenja. Kemijske reakcije tijekom rekombinacije su sljedee: (1) (2) (3) (4) 2H2O 4H++O2+4e2Pb+O2 2PbO PbO+H2SO4 PbSO4+H2O PbSO4+2H++2e- Pb+ H2SO4

Naime, pri kraju procesa punjenja dolazi do elektrolize vode. Na pozitivnoj ploi se tada stvara kisik, a na negativnoj ploi vodik. Kod klasinih olovnih baterija zbog elektrolize dolazi do gubitka vode. Prvo se pone na pozitivnoj ploi oslobaati kisik (1). Vodik se pak na negativnoj ploi poinje oslobaati tek kad je proces punjenja praktiki zavren. Onaj dio kisika koji dospije do negativne ploe ne odlazi u zrak ve na njoj reagira s olovom i stvara olovni oksid (2). Olovni oksid zatim reagira sa sumpornom kiselinom i nastaje olovni sulfat (3). Rezultat ovih reakcija je samopranjenje negativne ploe. To samopranjenje se kod odreene razine napunjenosti ujednai s istovremenim punjenjem (4). Navedeni proces se dogaa i kod klasinih baterija, ali kod njih samo mali dio stvorenog kisika dospijeva do negativne ploe pa se kisik uglavnom isputa u okolinu, a na kraju punjenja negativna ploa se dovoljno napuni pa se na njoj pone u okolni zrak isputati eksplozivni vodik. Za razliku od klasinih baterija, VRLA-e baterije su tako konstrukcijski rijeene da praktiki sav kisik koji se oslobodi na pozitivnoj ploi dospijeva do negativne ploe gdje se tada odvija opisani proces rekombinacije. Rezultat tog procesa je taj da se negativna ploa nikako ne uspijeva napuniti do razine pri kojoj zapoinje proces oslobaanja vodika. Dok se kod otvorenih ili klasinih olovnih baterija gubitak vode treba redovito nadomjetati, kod VRLA-ih baterija to nije potrebno (ni mogue). Zbog toga se za VRLA-e baterije kae da su "bez odravanja". Vrlo niska razina oslobaanja eksplozivnog vodika omoguuje pak postavljanje VRLA-ih baterija uz ostalu opremu te njihovu ugradnju u razvodne ormare. Punjenje izvan tono propisanih naponskih okvira moe ipak uzrokovati pojavu manje koliine eksplozivnog vodika koji se oslobaa kroz ispuni ventil. U sluaju da se takvi uvjeti punjenja zadre due vrijeme, doi e do preranog gubitka kapaciteta akumulatorske baterije. VRLE baterije su osjetljivije i na poviene temperature

okoline, to ima za posljedicu trajno gubljenje kapaciteta, ovisno o temperaturi i njezinom trajanju. Zatvorene olovne akumulatorske baterije su podlone svim kvarovima koji su mogui i kod klasinih olovnih baterija, ali kod njih moe doi i do havarije uslijed termikog pobjega, kvara koji nije svojstven klasinim olovnim baterijama. Termiki pobjeg nastaje uslijed rekombinacije kisika kroz imobilizirajui elektrolit (separator). U nenormalnim radnim uvjetima, posebno pri visokim radnim temperaturama ili previsokom naponu punjenja, zatvorena baterija se moe zagrijati bre nego to toplinu moe predati okolini. U tom sluaju e temperatura baterije narasti toliko da e plastina posuda oslabiti, pui i rastopiti se. tetan utjecaj povienih temperatura okoline mogue je kod zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija ublaiti temperaturnom regulacijom napona ispravljaa. Budui da realno nije mogue osigurati da ne doe do neeljenih reima rada u kojima baterija isputa vodik i kod zatvorenih olovnih baterija je potrebno predvidjeti minimalno potrebno ventiliranje (najee je dovoljna prirodna ventilacija). Zbog istog razloga potrebno je bateriju udaljiti od ureaja koji se pretjerano griju ili iskre. Zatvorene olovne akumulatorske baterije proizvode se malih kapaciteta, od svega desetak Ah, ali i velikih kapaciteta od nekoliko tisua Ah. Predvidivi ivotni vijek im je za normalne izvedbe 3-5 godina, ali postoje ''long life'' baterije iji je predvidivi ivotni vijek i do 20 godina. S obzirom na tehnologiju izrade postoje dva tipa zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija: - Zatvorene olovne akumulatorske baterije s apsorbiranim elektrolitom - Zatvorene olovne akumulatorske baterije s gel elektrolitom. Zatvorene akumulatorske baterije s apsorbiranim elektrolitom (u daljem tekstu AGM baterije od Absorptive Glass Mat Recombination Batteries) poele su se proizvoditi sedamdesetih godina 20. stoljea, a desetak godina poslije proizvedene su prve AGM baterije za stacionarne primjene. AGM baterije sadre ogranienu koliinu tekueg elektrolita upijenog u separatoru. Separator rasporeuje elektrolit jednoliko i odrava ga u kontaktu s elektrodama, a u isto vrijeme omoguuje prolaz kisika za vrijeme punjenja, kako bi se mogla realizirati rekombinacija plinova. Ove baterije imaju vrlo male unutranje otpore odnosno razvijaju velike struje kratkog spoja. S obzirom na metale iz kojih se izrauju nosee reetke ploa pozitivnih elektroda razlikuju se sljedee izvedbe: - reetka ploa elektroda iz legure na osnovi olova i male koncentracije antimona - reetke ploa elektroda iz legure na osnovi olova i kalcija - reetke ploa elektroda iz istog olova - reetke ploa elektroda iz legure olova i kositra

-5-

Reetka ploa elektrode, vidi sliku 3.3., je vodljiva konstrukcija koja nosi aktivni materijal (Pb i PbO2) te osigurava elektrinu vodljivu vezu prema baterijskim polovima. Glavni uzroci koji ograniavaju ivotni vijek olovnih akumulatorskih baterija su isuivanje elektrolita i korozija pozitivne elektrode. Isuivanje elektrolita je rezultat elektrolize vode. Elektrolit olovnih baterija osim sumporne kiseline dobrim dijelom sadri i vodu. Naime, ako kroz vodu prolazi elektrina struja ona se razgrauje na plinove vodik i kisik. Plinovi uslijed elektrolize prije svega se stvaraju uz povrinu elektroda pokuavajui ''izii'' iz posude. Elektrode slue kao neka vrsta katalizatora za stvaranje plinova. Da bi dolo do elektrolize vode moraju biti zadovoljena dva uvjeta. Prvi je da napon mora biti minimalno 1.2 V i on je zadovoljen kod svih olovnih baterija. Kad bi taj uvjet bio jedini, plinovi bi se stvarali i onda kada je baterija odvojena od potroaa. Meutim, svi materijali nisu jednako dobri katalizatori. isto olovo i legura olova i kositra su loi katalizatori.

Reetka + aktivna masa = ploa

Separator

Slika 3. Struktura ploe elektrode U sluaju kad se koriste legure na osnovi antimona ili ako se pojavi neistoa tijekom izrade elektroda znatno se povea koliina razvijenih plinova. To je razlog zbog ega se legure olova i antimona malo koriste za izradu AGM baterija. Ipak, u sluajevima gdje se oekuju ea duboka pranjenja, npr. ako je baterija prikljuena paralelno alternativnim izvorima energije (vjetar, sunce), koriste se AGM baterije s pozitivnim ploama od legure olova, kalcija i male koliine antimona. U tim se sluajevima koriste dobra svojstva antimona kod ciklikih i dubokih pranjenja. Elektriki potencijal prisutan na pozitivnoj elektrodi i prisustvo kisika idealni su uvjeti za pojavu korozije. Legura olova i kalcija je izuzetno podlona koroziji. Kao posljedica korozije javlja se gubitak vodljivosti elektroda. Kod izvedbe reetki ploa elektroda iz legure na osnovi olova i kalcija ploe elektroda moraju biti masivnije, kako bi se ublaile posljedice korozije te osigurao dugi vijek trajanja akumulatorske baterije (cca 10 godina). Meutim, poveanjem debljine elektroda smanjuje se njihova aktivna povrina, a uslijed toga se smanjuje specifina snaga akumulatorske baterije (Ah/kg). Reetke izraene od istog olova i legure olova i kositra osiguravaju dui vijek i veu specifinu snagu

akumulatorskih baterija. Kao to je ve reeno, ti materijali su loi katalizatori pa ne izazivaju isuivanje elektrolita, a vrlo su otporni na koroziju pozitivne elektrode. AGM baterije s reetkom od istog olova najotpornije su na koroziju pozitivne elektrode i isuivanje, ali su podlone, za razliku od baterija s reetkom od legure olova i kositra, iznenadnom gubitku kapaciteta koji nastaje zbog pojave neaktivnog sloja izmeu reetke ploe elektrode i aktivnog materijala. Veina AGM baterija koje su danas koriste za stacionarne primjene u elektroenergetskim postrojenjima izvedene su s reetkastim pozitivnim ploama premazanim aktivnom masom, a reetke su od legure na osnovi olova i kalcija, te imaju deklarirani ivotni vijek "long life", 12+ godina. Danas se proizvode i AGM baterije s reetkama na osnovi legure olova i kositra ili istog olova s deklariranim ivotnim vijekom baterije i do 20 godina. Razumljivo je da na ivotni vijek akumulatorskih baterija ne utjee samo vrsta i debljina materijala iz kojeg se izrauju reetke ploa elektroda. Proizvoai AGM baterije koriste razne materijale i rjeenja za: - Izradu posuda, budui da materijal posude mora imati visoku otpornost na prodiranje vlage i mogue mehanike i termike deformacije, te to bolju toplinsku vodljivost. - Tehnologiju izrade reetke ploa elektroda te nanoenja aktivnog materijala na reetku. Pri tom je neobino vano da se tehnolokim postupkom unoenje neistoa svede na minimum. - Brtvljenje i izvedbu baterijskih polova. - Brtvljenje poklopca i posude. Zatvorene olovne akumulatorske baterije s elektrolitom u obliku gela (u daljem tekstu GEL baterije) prvi put su opisane 1958. godine (Jache), a u komercijalnoj upotrebi su od ezdesetih godina. Izvedba GEL baterije je slina izvedbi klasinih baterija osim elektrolita koji zbog velike gustoe nije u tekuem stanju. Struje kratkog spoja ovakvih baterija manje su nego kod AGM baterija. U odnosu na AGM baterije, kod GEL baterija je mogue osigurati dodatnu rezervu u elektrolitu, to ih moe uiniti povoljnijima s obzirom na vijek trajanja. Naime, dodatnom rezervom u elektrolitu smanjuje se opasnost od isuivanja lanaka. Naalost, pojava korozije pozitivnih ploa prisutna je kao i kod AGM baterije. GEL baterije su obino tee i vee u odnosu na AGM baterije. Materijali od kojih se izrauju ploe elektroda i ostali dijelovi identini su onima kod otvorenih ili klasinih i AGM baterija. Kod ove izvedbe se pozitivna elektroda najee izvodi kao oklopljena ili cjevasta ploa (tip OPzV), ili s reetkastom pozitivnom ploom (OGiV). 3. 3. NiCd akumulatorske baterije NiCd baterije koriste luinu kao elektrolit. Elektrolit je kalijev hidroksid KOH s malim koliinama litij

-6-

hidroksida LiOH, koji mu popravlja karakteristike pri ciklikim optereenjima i visokim temperaturama. Aktivni materijal je nikal hidroksid (NiOOH) na pozitivnoj i kadmij (Cd) na negativnoj elektrodi. Elektrolit slui samo za prenoenje elektrikih iona izmeu elektroda i ne sudjeluje (kao kod olovnih baterija) u kemijskom procesu. Stoga se tijekom punjenja i pranjenja ne mijenja gustoa elektrolita. Kod NiCd baterija gustoa elektrolita je u rasponu od 1,16 do 1,25. Vee gustoe se primjenjuju za primjene pri niim temperaturama. Jedan od nedostataka NiCd baterija je nizak napon otvorenog kruga (1.2V) te relativno visoki naponi punjenja i odravanja. Napon odravanja je u granicama 1.41-1.45 V/l. Napon odravanja je priblino 20% vii od napona otvorenog kruga kod NiCd baterija dok je kod olovnih baterija vii za 12%. To uslonjava izvedbu ispravljaa u sistemima istosmjernog napajanja koji su za sisteme s NiCd baterijama u pravilu podijeljeni ili se ugrauju specijalni dropperi (ograniivai napona) koji smanjuju izlazni napon prema potroaima tijekom punjenja i odravanja. S obzirom na izvedbu elektroda postoji nekoliko vrsta NiCd baterija: - kutijaste, - sintetizirane, - plastikom presvuene ploe, - hibridne izvedbe. Stacionarne NiCd akumulatorske baterije se, danas takoer, izvode "otvorene" ili "zatvorene" (ventilom regulirane). Iako su otvorene i zatvorene NiCd akumulatorske baterije izvedbom mnogo slinije nego otvorene i zatvorene olovne akumulatorske baterije razlika izmeu tih dviju izvedbi NiCd akumulatorskih baterija je, takoer, u tomu to u zatvorene NiCd akumulatorske baterije nije potrebno (ali je mogue za razliku od olovnih zatvorenih akumulatorskih baterija) povremeno dolijevati vodu. Na slici 4 je predoena zatvorene NiCd akumulatorska baterija.

visoke i niske temperature, izmjenine komponente napona punjenja ispravljaa, te nisu podlone iznenadnim gubicima kapaciteta, kao ni termikom pobjegu, svojstvu karakteristinom za zatvorene olovne baterije. Za smjetaj zatvorenih NiCd baterija, takoer, nisu potrebne posebne prostorije, a mogu se kao i zatvorene olovne akumulatorske baterije ugraditi u razvodne ormare. 3.4. Usporedba baterija olovnih i NiCd akumulatorskih

Akumulatorske baterije mogu biti razliitog ivotnog vijeka. Nekoliko imbenika moe imati bitan utjecaj na ivotni vijek zatvorenih olovnih i NiCd baterija: - temperatura okoline, - broj ciklusa punjenje-pranjenje, ovisno o dubini pranjenja, - napon punjenja, - izmjenina komponenta struje punjenja/odravanja, - deformacija pozitivne elektrode uslijed korozije, - karbonizacija, - memorijski efekt. Meutim, razliite baterije razliito podnose tetne utjecaje. 3.4.1. Temperatura okoline Za optimalno iskoritenje, akumulatorsku bateriju treba odravati na temperaturi okoline od 15C do 25C. Sve su akumulatorske baterije osjetljive na visoke temperature. Duim radom na povienoj temperaturi znatno se skrauje ivotni vijek baterije. Niske temperature manje imaju utjecaj na skraenje ivotnog vijeka baterija od visokih temperatura, ali niske temperature usporavaju kemijske reakcije te privremeno smanjuju raspoloivi kapacitet akumulatorskih baterija. NiCd baterije su otpornije na ''visoke'' temperature od olovnih. Tako se npr. ivotni vijek NiCd baterije skrati pri temperaturi 32C za priblino 20%, a olovne baterije za priblino 50%. Pored toga se NiCd baterija nee unititi pri znatno niskim temperaturama uslijed smrzavanja. Iskoristivi kapacitet NiCd baterija je, takoer, pri niskim temperaturama za priblino 60% vii nego u sluaju olovnih baterija. Da bi se ograniilo razvijanje plinova i isparavanje elektrolita te na taj nain usporilo njihovo ubrzano starenje pri visokim temperaturama potrebno je napone odravanja zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija mijenjati u ovisnosti o temperaturi baterije. To se postie upotrebom ispravljaa koji imaju mogunost temperaturne regulacije napona punjenja. 3.4.2. Broj ciklusa punjenje-pranjenje Olovne baterije mogu, kod nekih izvedbi ploa elektrode, izdrati veliki broj kratkih ciklusa pranjenja.

Slika 4. Zatvorena stacionarna NiCd baterija Zatvorene ventilom regulirane NiCd akumulatorske baterije pojavile su se devedesetih godina prolog stoljea. One u normalnim uvjetima rada (napon punjenja 1.42 V/l. i temperatura od +10 do +30C) ne zahtijevaju odravanje (dolijevanje vode). Proizvode se do veliine od cca 500 Ah, a namijenjene su stacionarnim pogonima. Imaju tekui elektrolit, a ivotni vijek im je, u pravilu, preko 20 godina. Specifina teina elektrolita im je 1,16. Takav elektrolit sadri dovoljnu rezervu vode i dolijevanje u normalnom reimu rada nije potrebno. Cijena im je znaajno vea od odgovarajuih AGM baterija. Manje su osjetljive na

-7-

Meutim, one su sve osjetljive na duboka pranjenja. Pri tom je vano naglasiti da ponekad kratki i neprimjetni propadi napona mogu teret prebaciti s ispravljaa na bateriju te ju cikliki optereivati. NiCd baterije mogu izdrati veliki broj ciklusa dubokog punjenja i pranjenja. Starenjem aktivnog materijala, zbog rekristalizacije, dolazi do smanjenja mogueg broja ciklusa. Kako bi se poveale sposobnosti pri ciklikim optereenjima NiCd akumulatorskim baterijama se u elektrolit (KOH) dodaju vee koliine LiOH. 3.4.3. Naponi punjenja i odravanja Prekoraenjem napona punjenja ili odravanja iznad vrijednosti dovoljne za nadoknaivanje samopranjenja akumulatorske baterije uzrokovat e pojavu prevelike struje punjenja, poveano isplinjavanje i pojavu korozije pozitivne elektrode. Najbolji je napon dovoljan da baterija ostaje potpuno puna, a da se pri tom stvara najmanje plinova i korozije. Taj napon propisuje proizvoa baterije. Spajanje vie lanaka baterije u seriju esto dovodi do toga da se pojedini lanci, uslijed rasipanja napona, pune i odravaju razliitim naponima. Rasipanje je najvee kod novih akumulatorskih baterija te se postupno smanjuje i stabilizira u prvim mjesecima eksploatacije. Brzina stabilizacije i konano rasipanje napona meu lancima ovise o kvaliteti akumulatorske baterije. Napon punjenja i odravanja NiCd baterija je 1.41-1.45 V/l. Taj napon e odravati lanak gotovo potpuno punim i optimirati razgradnju vode. Ipak, optimalan nain punjenja NiCd baterija je, za razliku od naina punjenja olovnih baterija, punjenje konstantnom strujom. Stoga, budui da se stacionarnu bateriju odrava punom konstantnim naponom, dolazi nakon dueg punjenja do smanjenja raspoloivog kapaciteta. Za dimenzioniranje stacionarnih NiCd baterija trebaju se koristiti faktori smanjenja kapaciteta uslijed punjenja NiCd baterija konstantnim naponom ili ih povremeno dopunjavati konstantnom strujom. 3.4.4. Izmjenina komponenta struje punjenja Proizvoai olovnih akumulatorskih baterija, osobito zatvorenih, postavljaju vrlo stroge zahtjeve na prisustvo izmjenine komponente struje pri punjenju i odravanju baterija. Uobiajeni zahtjevi na efektivnu vrijednost izmjenine komponente struje ispravljaa su od 0,05 do 0.1 C10. Zbog toga je u ispravljae potrebno ugraditi dodatne filtere u izlaznom krugu. U odnosu na olovne, NiCd baterije su mnogo otpornije na prisustvo izmjenine komponente struje koja moe dosezati i do 0,5 C5. Zbog toga se za punjenje NiCd baterija mogu koristiti ispravljai bez dodatnih filtera na izlazu.

3.4.5. Deformacija pozitivne elektrode uslijed korozije Pojavom korozije, karakteristinom za olovne akumulatorske baterije, volumen pozitivne elektrode se poveava, a to dovodi do deformacije mehanike konstrukcije baterijskog lanaka. To moe dovesti do iznenadnog gubitka kapaciteta olovnih baterija. Kod NiCd baterija ne dolazi do korozije i kvarenja mehanike strukture, tako da kod njih nikada ne dolazi do iznenadnog gubitka kapaciteta. 3.4.6. Karbonizacija Karbonizacija se javlja samo kod NiCd baterija. Ona moe tetno utjecati na ivotni vijek i karakteristike prilikom jakih pranjenja. Karbonat nastaje kao rezultat oksidacije ugljika koji se koristi kao vodljivi materijal na pozitivnoj elektrodi. Moe se javljati i pri isputanju lunatog elektrolita u zrak. Nakupljanje prevelikih koliina kalijeva karbonata oko polova moe prouzroiti dozemni spoj. 3.4.7. Memorijski efekt Memorijski efekt se javlja kod NiCd baterija. Ako je baterija izvrgnuta uestalim ciklusima kratkog punjenjapranjenja iste dubine dolazi do naglog gubitka napona. Uzrok je kristalizacija povrine negativne elektrode tijekom kratkih ciklusa. Memorijski efekt se najee dogaa u baterijama malog kapaciteta sa sintetiziranom negativnom elektrodom i uglavnom ne predstavlja znaajniji problem kod stacionarnih NiCd akumulatorskih baterija. 4. ODABIR VRSTE I TIPA AKUMULATORSKE BATERIJE

Pri odabiru akumulatorske baterije prvo je potrebno odabrati vrstu i tip akumulatorske baterije. U toki 3.1. opisane su osnovne vrste akumulatorskih baterija koje se koriste za stacionarne primjene. Danas se na tritu pojavljuju mnogi proizvoai koji nude razliite tipove svih vrsta akumulatorskih baterija. Pri odabiru tipa i vrste akumulatorskih baterija treba prije svega utvrditi osnovne kriterije koje takova baterija mora zadovoljiti, a nakon toga ih usporediti s podacima koje nudi proizvoa. U sluaju starijih postrojenja gdje postoje posebne baterijske prostorije koje zadovoljavaju sigurnosne uvjete za smjetaj otvorenih akumulatorskih baterija jo uvijek se, zbog njihove manje osjetljivosti, esto koriste otvorene olovne akumulatorske baterije. Tamo gdje su osigurana mala temperaturna odstupanja na mjestima ugradnje te kvalitetni ispravljai s

-8-

ugraenim izlaznim filterima i regulacijom izlaznog napona prema temperaturi kao i u veini novih postrojenja najee se koriste razliiti tipovi zatvorenih olovnih baterija. Na mjestima gdje se oekuju posebni temperaturni uvjeti (npr. arapske zemlje ili skandinavske zemlje) najvie se koriste otvorene ili zatvorene NiCd akumulatorske baterije. 5. NOVE TEHNOLOGIJE

5.1. NiMH baterije NiMH baterije su se razvile iz nikal-vodikovih baterija, koje su se koristile u svemirskim istraivanjima. Kod njih se koristi kao jedna od baterijskih elektroda metalhibrid koji predstavlja u isto vrijeme i zalihu vodika. Kao kod NiCd baterija, tako i kod NiMH baterija, za elektrolit se koristi kalijev hidroksid (KOH). Ove baterije karakterizira velika specifina snaga (4001000 W/kg), velika specifina energija (do 100 Wh/kg), mogunost velikog broja ciklikih pranjenja (oko 500), ne sadre otrovne tvari kao NiCd baterije, zanemariv memorijski efekt, itd. Nedostaci su im visoka cijena, izraenije samopranjenje, mali napon otvorenog kruga (1,2 V, kao NiCd) te krai ivotni vijek u odnosu na NiCd baterije. Danas npr., amerika tvrtka Cobasys za komercijalnu upotrebu proizvodi stacionarne NiMH baterije kapaciteta 85 Ah namijenjene prvenstveno za ugradnju u sustave istosmjernih napajanja -48 V, za telekomunukacije. 5.2. Litijeve baterije Znanstvenici su dugo pokuavali iskoristiti litij kao osnovu za izradu baterija. Ovaj metal je vrlo lagan, ima visok elektrokemijski potencijal i omoguuje najveu specifinu energiju baterije. Meutim, osnovni je problem taj to litijeve baterije nakon vie punjenja i pranjenja postaju temperaturno nestabilne i sklone su eksplozivnoj reakciji. Primjenom Li-ion tehnologije su eksplozivne sklonosti litijevih baterija svedene na prihvatljivu mjeru. Sve dananje Li-ion baterije su opremljene zatitnim elektronikim sklopovima koji ne dozvoljavaju nepravilnosti pri punjenju i radu koje bi mogle izazvati eksploziju. Li-ion baterije imaju znaajne prednosti u odnosu na NiMH baterije. Lake su i vee specifine energije (do 170 Wh/kg), imaju tri puta vei napon otvorenog kruga (3,6 V), uope nisu podlone memorijskom efektu, mogu podnijeti veliki broj ciklikih pranjenja (do 1000), imaju malo samopranjenje, itd. Mane su im to za pouzdan rad zahtjevaju zatitni elektroniki sklop, podlone su starenju ak i onda kada nisu u upotrebi, skupe su (cca 40% skuplje od NiCd baterija), budui da im zatitni sklopovi ograniuju

struje punjenja i pranjenja nisu pogodne za izuzetno brza pranjenja i brza nadopunjavanja. U novije vrijeme ubrzano se razvijaju Li-polimer te Liion-polimer baterije. Te vrste baterija smanjile su neke nedostatke Li-ion baterija, ali im je u isto vrijeme reducirana i specifina energija te jo vie poveana cijena. Meutim, razvoj baterija na bazi litija danas je vrlo intenzivan i nije mogue sagledati koji su krajnji dometi njihove primjene. 2006. godine ugraena je jedna Li-ion akumulatorska baterija u dvostruki sustav istosmjernog napajanja hidroelektrani lvkarleby u vetskoj. Baterija se sastoji od 21,6 V, 35 Ah baterijskih blokova, proizvodnje ''Saft'' (est 3,6 V lanaka povezana su u seriji). Deset blokova je spojeno u seriju te se formirala baterija nazivnog napona 216 V. Na koncu je pet baterija spojeno u paralelu te se dobila baterija od 6x35=210 Ah. U istosmjerni sustav koji je dvostruk ugraena je i druga akumulatorska baterija, olovna, kapaciteta 300 Ah. Tijekom prve godine upotrebe nove Li-ion baterije dogodilo se nekoliko manjih kvarova. Oni nisu izazvali i nestanak baterijskog napona s obzirom na viestruku redundanciju (osim olovne baterije i Li-ion baterija se sastoji od est paralelnih grana pa u sluaju ispada jedne grane na troila je jo uvijek prikljueno pet paralelnih Li-ion baterijskih grana). Neki od proizvoaa koji ve danas komercijalno proizvode Li-baterije za stacionarne primjene su SAFT, Avestor, GAIA, itd. 5.3. Tehnologije budunosti Tehnologije koje se danas intenzivno istrauju, a u budunosti e vjerojatno biti primjenjive za akumulaciju energije potrebnu za rad sustava besprekidnih napajanja su: - superkondenzatori, - gorive elije, - nuklearne baterije - bio-baterije

Slika 5. Superkondenzatoski moduli tvrtke Maxwell Superkondenzatori, koji se ve danas mogu nabaviti u komercijalnoj ponudi, su kondenzatori iji kapacitet dosee i do cca tri tisue farada. Oni omoguuju vieminutno rezervno napajanje trajne potronje od oko 10 A te su namijenjeni za kratkotrajna napajanja u sluaju nestanka napona. Pogodni su za izuzetno brza punjenja i pranjenja (specifina snaga do 9000 W/kg), ali za sad imaju relativno malu specifinu energiju pranjenja (oko 6 Wh/kg). Takoer imaju relativno dug ivotni vijek. U budunosti se oekuje poveanje nazivnog napona lanka (sada iznosi cca 2,5 V), te -9-

poveanje specifine snage i energije te smanjenje cijene. Gorive elije su elektrokemijski ureaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije u istosmjernu elektrinu struju. Britanski fiziar R.Grove je jo 1839. godine otkrio da se spajanjem vodika i kisika dobiva elektrina struja. Meutim, masovnija upotreba gorivih elija nije se dogodila do dananjih dana. Unato vrlo intenzivnom razvoju posljednih desetak godina, rezultati su prilino ogranieni. Glavni problemi kod gorivih elija je visoka cijena u odnosu na iskoristivu snagu, mala poetna izlazna snaga, zbog ega se paralelno gorivim elijama najee prikljuuje i akumulatorska baterija. Poveana potronja fosilnih goriva, ija je koliina ograniena, u naradnim godinama e i dalje uvjetovati znaajne investicije u razvoj tehnologije gorivih elija pa se ipak oekuje njihova sve vea upotreba u budunosti (prvenstveno u auto-industriji), ali i za stacionarne primjene. Nuklearne baterije energiju proizvode raspadom radioaktivnih tvari (tricij ili polonij) tzv. betagalvanskim nainom. Iako su poznate ve vie od 50 godina, zbog male energije koja se tim putem mogla dobiti, njihova iskoristljivost je bila mala. Istraivai iz amerikog sveuilita Rochester razvili su novu tehnologiju proizvodnje koja e omoguiti da nuklearne baterije traju desetljeima. Zbog visoke cijene i sigurnosnih razloga, danas, te baterije nisu pogodne za masovniju proizvodnju, ali se ve koriste u ekstremnim uvjetima i na teko pristupanim mjestima. Danas se jo istrauje i upotrebljivost bio-baterija iz organskih tvari uz pomo bakterija i enzima za proizvodnju elektrine energije. Znanstvenici predviaju da e izgaranje 50 g eera biti dovoljno za osam satno napajanje arulje od 40 W. 6. ZAKLJUAK

[2] IEC 60896 11 Stationary lead acid batteries General requirements and methods of tests, 2002. [3] IEEE Guide for Selection and Sizing of Batteries for Uninterruptible Power Systems, IEEE STD: 1184-1994, 1994. [4] Global Watch mission report: Electrochemical energy strorage a mission to the USA [5] D. Vujevi: Superkondenzatori [6] J.M.Miller: Ultracapacitors Chalange the Battery [7] Cobasys: Consideration for utilization of NiMH Battery Technology in Stationary Application [8] P. Krohn, B. Nygren, T. Beyer: Field experience from the worlds largest stationary lithium-ion battery, [9] www.BatteryUniversity.com

Zbog svoje izuzetne vanosti sustavi za besprekidno napajanje postali su neizostavni dio svakog elektroenergetskog objekta. Najbitniji dio sustava za besprekidno napajanje je akumulatorska baterija. Namjera ovog lanka bila je ukazati na pogonske razlike kod primjene akumulatorskih baterija na podruju sustava za besprekidno napajanje istosmjernim i izmjeninim naponom, na velike mogunosti udovoljavanja nekih tipova baterija i vrlo ekstremnim zahtjevima, kao i na mogunost grubih greaka u sluaju zanemarenja cjelovitog pristupa odabiru. U lanku je dan i kratak prikaz novih tehnologija koje e u skoroj ili daljoj budunosti nai svoje mjesto kao rezervni izvori napajanja u sustavima za besprekidna napajanja. 7. LITERATURA

[1] J. kare, A. Lovei: Nove vrste akumulatorskih baterija za sisteme istosmjernog napona u rasklopnim postrojenjima, HK Cigre, Peto savjetovanje, Cavtat, Hrvatska, 2001.

- 10 -