Professional Documents
Culture Documents
Ekoloska Sveska
Ekoloska Sveska
04 Dec 2009, 17:04
.
, .
, . , ,
, .
. , .
3. 1984.
. , , , 42
, (MIC), Union
Carbide, .
3.000 , 15 ,
. , 25
100.000 : , , , ,
... 25 , .
. Union Carbide,
, .
. 300
( DDT) ,
.
10.000 , . Union
Carbide ,
. ,
.
, .
, 30.000
, ,
.
,
,
. , .
,
.
, , ,
. ,
. , , .
. .
, .
, ,
. , . ,
? , .
.
, .
, , , Union Carbide.
. :
, . ,
.
, .
. : , 10
8 , , .
, , , .
.
,
;
, , 30.000
.
,
. , ,
. . . ,
: ,
.
, , ,
, , 320 .
,
,
.
; 12 ,
. Journal of American Medical Association 2003.
, . ,
.
, ,
. . .
?
, . ,
, : ,
. , .
, 25 ,
. ?
, .
, .
, ,
. Union Carbide je , ,
, ; .
.
, .
, ,
.
2001. Union Carbide
Dow Chemicals, . Dow
Chemicals , , 16
. , ,
, .
Union Carbide
1989: 470 , 3
. , 50 ( 720 ),
.
.
. . , ,
, . ,
.
;
, , ,
, .
, . ,
, ,
. , . ,
, , .
, . ,
.
, , ,
2011. 2,1 .
, ,
, .
, .
, .
. ,
.
25. .
, . ,
. , ,
, ,
, .
, ,
.
. ,
. ,
.
, .
. :
. , . 25 .
( )
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun okiran posledicama isuivanja Aralskog jezera. Nekada etvrto po
veliini na svetu, jezero je sada skoro pustara, s koje vetrovi raznose slani pesak ak do Skandinavije i
Japana.
Isuivanje Aralskog jezera jedna je od najveih katastrofa na Zemlji, izjavio je danas generalni sekretar
Ban Ki Mu u Uzbekistanu i pozvao centralnoazijske lidere da pojaaju napore za reavanje tog
problema.
Saradnja je, meutim, oteana sporovima oko toga ko ima prava na oskudne zalihe vode u tom regiuonu
i kako je treba iskoristiti.
Uzbekistanski zvaninici su se poalili da e projekat izgradnje brane u Tadikistanu znatno ograniiti
koliinu vode koja dolazi u Uzbekistan. Siromani Tadikistan smatra da bi hidroelektrana mogla
pomoi njegovoj privredi.
Meu prioritetima centralnoazijske turneje Ban Ki Muna je i problem ljudskih prava.
Oekuje se da e to biti i tema razgovora s uzbekistanskim predsednikom Islamom Karimovim koji je na
elu zemlje od raspada Sovjetskog Saveza 1991. i koji vri veliki pritisak na opoziciju i borce za ljudska
prava.
Tokom turneje po Centralnoj Aziji Ban Ki Mun je do sada posetio Turkeministan i Kirgiziju, a boravie
i u Tadikistanu i Kazahstanu.
.
.
.
4 -1000, 1
, 10%
.
1 1970. . 1977. ,
2 (1978), 3 (1981) 4 (1983). , 5 6,
.
(
)
,
18 km , 16
km 110 km
.
.
, ,
40-50
(
). ,
.
. ,
.
. ,
.
,
. ,
.
. 4 ,
.
. , 1986.
, , , 1991. ,
,
.
.
. .
. .
, , ,
.
,
,
. , ,
.
.
. ,
.
. ,
.
:
, 700 , ,
4 ,
, ,
, 01:23
26. 1986.
.
,
T , , .
, ,
,
, .
. ,
.
, .
200
( 6 8 ).
,
.
, .
,
.
, ,
.
.
,
.
.
,
.
2.000
.
. ,
, ,
5. 6. .
4 , (
)
200 m.
1 1996.
.
1991. 2
.
3 15. 2000.
.
.
NASTAVLJA se agonija itelja maarskog naselja Kolontar, ijim ulicama, ve sedam dana, doslovce
tee crveni toksini mulj, koji je, ljudskom omakom, iscurio iz rezervoara oblinje fabrike aluminijuma
Mal. Strahujui da bi oteeni nasip ispred punog fabrikog rezervoara mogao da popusti, maarske
vlasti su u subotu iselile preostale stanovnike Kolontara i okolnih mesta.
Premijer Viktor Orban upozorio je da postoji verovatnoa da severni zid rezervoara broj 10 popusti,
ime bi bilo isputeno jo pet hiljada kubika toksinog otpada. Tri hiljade ljudi koji ive nizvodno od
rezervoara dobili su savet da napuste tu oblast.
U prvom talasu iscurilo je bezmalo pola miliona kubika alkalnog mulja. U njemu se udavilo sedmoro
ljudi, meu njima i dvogodinja devojica, a njih oko 150 zadobilo je opekotine. Poplavljeno je 280
kua, veinom u Kolontaru, koji je najtee pogoen ekolokom katastrofom, najteom koju Maarska
pamti.
- A zato ja da se selim? Kua mi je na brdu, nee to stii do mene - moleivim glasom je Laslo Donko
(63) uzalud u subotu pokuavao da pokoleba dvojicu ljudi u belim zatitnim odelima i dubokim
gumenim izmama, koji su ga uurbano i odluno gurali prema autobusu.
Ukupno 800 metana iz Kolontara, Ajka, Deveera i jo nekoliko oblinjih naselja, koja se nalaze na oko
160 kilometara zapadno od Budimpete, evakuisano je u subotu ujutru oko est asova u bezbedna
podruja, u upaniju Vesprem. Na licima ojaenih ljudi zgasla je i poslednja nada da e njihov ivot
ikada biti nastavljen tamo gde je potopljen crvenim otrovom 4. oktobra.
Ne samo da u Kolontaru vie nema ljudi i ivotinja ve nema ni drvea. Slube za raiavanje posekle
su sva stabla ispred kua kako ne bi upijale otrov iz zemljita. Jedna bona uliica lii na groblje
etinara. Borovi i jele, umrljani crvenim muljem, kao pokoeni i okrvavljeni, lee u paliru ispred
domova, ijim su domainima decenijama obezbeivali debelu hladovinu.
Ima li nade za Kolontar? U ovom trenutku to niko ne zna. Brojni spasioci i graevinari, na hiljade njih,
ubrzano su u subotu gradili branu kako bi zatitili ovo mesto u sluaju da ponovo doe do izlivanja
toksinog otpada iz rezervoara. Brana duga 400 metara i visoka oko pet metara trebalo bi da bude
izgraena do ponedeljka kako bi se zatitile malobrojne kue do kojih otrovne materije jo nisu dole.
svemira
Ogromna naftna mrlja u Meksikom zalivu stigla je na samo 30 kilometara od movarnog ua
reke Misisipi i sada je vidljiva i iz svemira.
Naunici sa Univerziteta u Majamiju prouili su satelitske snimke naftne mrlje, koja se od jue tri puta
poveala.
Bila je veliine Rod Ajlenda, a sada je blizu veliine Porto Rika. Strahuje se da e se njena veliina i
dalje rasti.
Predstavnik sa tog Univerziteta Hans Graber izjavio je da se mrlja brzo iri i kree, mnogo bre nego to
se ranije pretpostavljalo.
Graber je rekao da je mrlja zauzimala oko 3.000 kvadratnih kilometara u etvrtak, a sino je bila oko
9.900 kvadratnih kilometara (povrina Crne Gore je npr. neto preko 13.000 kvadratnih kilometara).
Na jo dve naftne platforme u Meksikom zalivu obustavljena je proizvodnja, dok je na treoj
evakuisano osoblje iz predostronosti, saoptile su danas amerike vlasti.
Jo se tano ne znaju uzroci obustave proizvodnje na tim platformama.
Ameriki predsednik Barak Obama posetie zonu naftne mrlje u narednih 48 sati, saoptila je danas Bela
kua.
"Predsednik e posetiti Meksiki zaliv u narednih 48 sati kako bi na licu mesta video izlivanje nafte i
kako vlasti reaguju na to", navodi se u saoptenju.
Amerika vojska uputila je sino opremu i avione s hemijskim sredstvima na obalu Luizijane, gde se
nalazi velika naftna mrlja i gde je zbog toga proglaeno vanredno stanje.
Ameriki sekretar odbrane Robert Gejts (Gates) dao je nalog za upuivanje dva velika transportna aviona
herkules C-130 iz kojih e biti bacane hemikalije koje treba da neutraliu naftnu mrlju, izjavio je
portparol pentagona Def Morel (Geoff Morrell).
Svaki avion jednim letom moe da pokrije povrinu od jednog kvadratnog kilometra, a moe u jednom
Amerika administracija proglasila je jue izlivanje nafte u Meksikom zalivu za dogadaj od nacionalnog
znacaja, to znai da vlasti mogu da koriste izvore iz cele zemlje da bi se izborile sa pretnjom najvee
ekoloke katastrofe u amerikoj istoriji.
Amerika obalska straa procenjuje da iz podvodne cevi, koja je napukla posle eksplozije na naftnoj
platformi, curi pet puta vie nafte nego to se pretpostavljalo.
Kompanija Briti Petroleum (BP), vlasnik naftne platforme koja je prole nedelje potonula i
prouzrokovala izlivanje, zatraila je od Ministarstva odbrane SAD da joj poalje specijalnu opremu za
podvodno snimanje i ukljui specijalne podvodne robote za operaciju zatvaranja pukotine na naftovodu
koji vodi do obale SAD, a nalazi se oko 1.500 metara ispod povrine mora.
Vrednost BP je zbog eksplozije pala za vie od 20 milijardi dolara, procenila je ta kompanija.
BP procenjuje da e gubici kompanije zbog te nesree dostii stotine miliona dolara, dok eksperti
smatraju da e to biti znatno vie i da e ukupne tete premaiti one nastale posle havarije tankera "Ekson
Valdez" 1989. godine.
Akcije britanskog naftnog giganta BP su od polovine protekle sedmice, kada je do nesree na njihovoj
platformi "Dipvoter horajzon" (Deepwater Horizon) dolo, oslabile za vie od 12 procenata.
Deo analitiara tvrdi da su akcije BP-a, koje tako naglo padaju, pogodne za kupovinu, dok drugi eksperti
investitorima savetuju da saekaju sa njihovom eventualnom kupovinom.
Veina strunjaka, meutim, upozorava, da se, bar za sada, ne mogu tano proceniti trokovi za ienje
ove potpuno ekoloki zagaene oblasti i na eventualne tube sa kojima e BP biti, sasvim sigurno,
uskoro suoen.
I Barak Obama je ve izjavio da e dobar deo tih trokova morati da snosi britanska kompanija.
Paralela sa havarijom tankera "Ekson Valdez" se, meutim, daje iz drugog razloga.
Kada je, naime, taj tanker pre vie od dve decenije, doiveo havariju u priobalju Aljaske, u more je
dospelo hiljade tona naftnih proizvoda, pri emu su akcije kompanije "Ekson" (Exxon), takoe naglo
padale.
Njihov pad, meutim, ukazuju analitiari, nije bio tako visok kao sadanji pad akcija BP-a.
Kada se uporede i mogue tete, prilikom havarije Eksonovog tankera one su dostigle 4,3 milijarde
dolara, a kompaniju BP bi to ve sada kotalo oko 20 milijardi dolara, za koliko se samo za nedelju dana
smanjila vrednost te britanske firme.
Vlasnik naftne platoforme koja je eksplodirala u Meksikom zalivu je amerika firma "Transoun"
(Transocean), poto se te platforme obino iznajmljuju, to je i sada sluaj, a unajmio ju je BP koji je
njom rukovodio i samim tim je i odgovoran za eventualne probleme.
tete je pretrpeo i "Transoun", poto i njihove akcije na berzi naglo slabe.
Ekoloka katastrofa u Meksikom zalivu, izazvana izlivanjem nafte u more, druga je velika tema kojom
se danas bave i britanski listovi.
Strunjake naroito brine uticaj nafne mrlje na ivi svet u okolnim movarama, a "Indipendent" izvetava
s lica mesta o bespomonom uasu stanovnika june Luizijane s kojim prate naftnu mrlju, noenu jakom
plimom, "kako se beumno probija ka ekoloki krhkim movarama u ovom regionu".
"Fajnenel Tajms" pie da ovaj incident preti da dovede do ekonomske katastrofe u regionu, u kojoj bi
naroito bile pogoene njegove glavne privredne grane - ribarstvo i turizam.
"Indipendent" primeuje da predsednik Obama oigledno nije eleo da ponovi greku svog prethodnika
Dorda Bua - koji je platio veliku politiku cenu svog oklevanja da pomogne stanovnicima Luizijane
posle uragana, tako da je ve stavio sve kapacitete Pentagona na raspolaganje u saniranju posledica
sadanjeg izlivanja nafte.
Jedna dobra stvar kojom bi ova nesrea mogla da rezultira jeste donoenje zakona u SAD o zabrani
buotina na moru i ubrzavanje planova o ulaganju u iste, obnovljive izvore energije, istiu zatitnici
prirode ukazujui da je u toj zemlji, zbog tog ekolokog incidenta, do daljnjeg zabranjena eksploatacija
nafte u amerikim vodama.
TOKIO Japan je danas podigao stepen opasnosti od nuklearne katastrofe na najvii nivo, jednak najveoj
nuklearnoj katastrofi u svetu koja se dogodila u ernobilju 1986. godine.
U meuvremenu, nakon noanjeg zemljotresa, jutros se na severoistoku Japana u prefekturi Fukuima
dogodio jo jedan zemljotres, jaine 6,3 stepeni Rihterove skale, a radnicima u havarisanom postrojenju
naloeno je da se evakuiu, javio je AFP.
Stepen opasnosti podignut na najvii nivo
Istaknuti zvaninik u japanskoj Agenciji za nuklearnu i industrijsku bezbednost (NISA) rekao je da je stepen
opasnosti podignut sa petog na najvii, sedmi nivo na meunarodnoj skali, zbog koliine radioaktivnih
materija koje se i dalje oslobaaju u vazduh i more.
Stepen opasnosti u nuklearnoj elektrani Fukuima prethodno je bio na petom nivou, kao i incident koji se
dogodio 1979. godine na ostrvu Tri milje u Sjedinjenim Dravama.
Prema podacima Meunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA), sedmi nivo opasnosti podrazumeva
veliko oslobaanje radijacije uz rasprostranjen uticaj po zdravlje i okolinu, dok se peti stepen odnosi na
ogranieno oslobaanje radijacije, uz nekoliko smrtnih sluajeva.
Premijer:
Situacija
se
polako
stabilizuje
Japanski premijer Naoto Kan izjavio je da se situacija u nuklearnoj centrali Fukuima polako stabilizuje i da se
smanjuje
koliina
osloboene
radijacije.
"Korak po korak, reaktori centrale idu prema stabilizaciji. Nivo osloboene radijacije se trenutno smanjuje",
rekao
je
Kan
na
konferenciji
za
novinare.
Upitan o odluci japanske agencije za nuklearnu bezbednost da krizu u Fukuimi proglasi nuklearnim
incidentom sedmog stepena, ime je on izjednaen sa ernobiljskom katastrofom iz 1986. godine, Kan je
odgovorio:
"To
smo
uinili
na
osnovu
procene
obima
emisija
radijacije".
Kan je takoe kazao da je "zdravlje graana glavni princip kojim se vlada rukovodi prilikom donoenja
odluka".
Premijer je pozvao Japance da se vrate normalnom ivotu nakon razornog zemljotresa koji je 11. marta
pogodio severoistoni deo zemlje i cunamija u kojem je poginulo i nestalo vie od 27.000 ljudi.
Poelo ispumpavanje radioaktivne vode iz nuklearne centrale
Radnici u japanskoj nuklearnoj centrali "Fukuima Daii" danas su poeli da izbacuju vodu sa visokim nivoom
radioaktivnih supstanci iz zgrada u kojoj se nalaze reaktori 1 i 3.
Serija najnovijih zemljotresa u ponedeljak i utorak izazvala je zabrinutost za situaciju u nuklearnoj elektrani,
ali to nije prekinulo ubacivanje vode u reaktore 1 i 3, neophodne za njihovo hlaenje.
Radnici su zbog potresa morali na kratko da se evakuiu, ali su operacije nastavljene i poelo je ispumpavanje
radioaktivne vode iz podzemnog tunela u oblinji skladiteni prostor, u zgradi gde se nalazi turbina reaktora 2.
Oko 700 tona vode e biti prebaeno u "kondenzatore", gde se para koja se stvara iz reaktora pretvara u
vodu.
KELN - Dok ekipe vatrogasaca i strunjaka i dalje pokuavaju da uspostave kontrolu nad reaktorima nuklearke Fukuima,
japanskoj javnosti je postalo jasno da je ova nuklearna centrala trebalo da bude ugaena jo davno, istie radio Doje vele.
Reaktor 1 nuklearne elektrane Fukuima trebalo je da prestane da radi 40 godina po putanju u pogon. Ipak, firma TEPKO i
japanska agencija za nuklearnu energiju su
produili vek tog reaktora za 10 godina. To je tragini rezultat dugogodinjeg nepotizma, kome politiari, vlasti i preduzea
nisu eleli da stanu na put, navodi nemacki radio.
- Prva kontrola tokom poslednjih godina nije dobro funkcionisala. Bilo je mnogo nezgoda i havarija. Ali, sistem kao takav
nikada nije dovoen u pitanje- kae Martin ulc, ekonomista na institutu Fudi riser u Tokiju.
On tvrdi da je TEPKO zakazao jo pre vie godina kada je ignorisao upozorenja na cunami, ali i u krizi posle cunamija.
- Ovde je nedostatak planova, ali i bilo kakvih dogovora sa policijom ili vojskom
naposletku doveo do toga da su ljudi bespomono mogli da gledaju ta se deava- kae ulc.
Poto je predsednik kompanije TEPKO bio bolestan i nigde se nije pojavljivao, prvo izvinjenje stiglo je tek tri nedelje posle
katastrofe od efa upravnog odbora,
Cunehise Kasumate.
- Izvinjavamo se zbog toga to smo graanima i drutvu priredili ovoliku nevolju i bol- rekao je on.
Japanska vlada namerava da preuzme TEPKO. I pored ove katastrofe, Japan nee odustati od nuklearne energije, ali sigurno
je da graani vie nee dozvoliti gradnju
nuklearki u svom susedstvu, pogotovo na trusnim podrujima, istie Doje vele.
Radio navodi da je antiatomski pokret u Japanu tek u povoju i da na demonstracijama obino nema vie od 1.000 ljudi.
Cernobil
Eksplozija u nuklearnoj elektrani Cernobil poslala je u vazduh radioaktivne cestice i time stvorila
"mrtvu zonu" u radijusu od 1500 kvadratnih kilometara.
Ekson Valdez
Tanker Ekson Valdez nasukao se marta 1989 nedaleko od obala Aljaske i tada se iz njega prolilo u more
vise od 11 miliona galona sirove nafte.
Ljubavni kanal
Ljubavni kanal je naselje u Nijagari, Nju Jork, koje je postalo predmet rasprave kada je otkriveno da je
podignuto na povrsini koja je prepuna podzemnih kanala koji su korisceni za odlaganje vise od 22.000
tona toksicnog otpada. Otpad je odlagan tokom '40-ih i '50 godina proslog veka od strane firme "Hooker
Chemicals".
Persijski zaliv
Najvece izlivanje nafte ikada dogodilo se za vreme Zalivskog rata tokom 1991 godine, kada je Sadam
Husein namerno pustio izmedju 240 i 460 miliona galona nafte u persijski zaliv.
Katastrofa Bopal
Nesreca Bopal dogodila se 1984 godine blizu indijskog grada Madja Prades, kada je iz fabrike pesticida
iscurio otrovni gas koji je usmrtio vise od 30.000 ljudi u okolini. Potvrdjeno je da indijci i dan danas
umiru od izlozenosti tim gasom, nakon 25 godina.
Aralsko more
Aralsko more pocelo je da presusuje tokom 1960-ih godina nakon sto je Sovjetska vlada preusmerila
reku koja je punila jezero vodom prema poljima pamuka. Mali broj ljudi koji tamo danas zivi suocava se
sa malom kolicinom povrsinskih voda kao i sa bolestima respiratornih organa zbog cestica prasine u
vazduhu.
Plaza Tajms
Tajms bic u Misuriju, potpuno je evakuisan 1983. godine, kada je po putevima rasprsena mesavina na
bazi ulja iz fabrike koja je proizvodila otrove tokom Vijetnamskog rata. Nakon toga je nastalo najvece
civilno izlaganje dioksinom u SAD-u.
Veliki pacificki tepih od smeca plovi negde u centralnim delovima Tihog okeana i smatra se da je
velicine Teksasa! Ali tacna velicina nije poznata.
Eksplozija na naftnoj platformi 21. aprila 2010 godine u Meksickom zalivu, dovela je do curenja nafte iz
busotine. Procenjuje se da dnevno iscuri oko 1.000 barela nafte. Naftna mrlja stvara ogroman problem
tamosnjem ekosistemu i strucnjaci smatraju da moze cak imati razmere Ekson - Valdez katastrofe.
Incident Palomares
Palomares incident dogodio se 17. januara 1966, kada se bombarder u vazduhu sudario sa tankerom
tokom dopune goriva u vazduhu. Dve od cetiri hidrogenske bombe koje je bombarder nosio detonirale
su se nakon sudara sa zemljom sto je rezultovalo radioaktivnom kontaminacijom zemljista u radijusu od
2.000.000 kvadratnih metara. Sve se to dogodilo na obali Spanije.
preiavanje otpadnih voda, zbog ega se sav otpad iz kanlizacije izruuje direktno u
Dunav. Uz to, fabrike nemaju instalirane filtere a poljoprivredna dobra svoj otpad takoe
ubacuju u reku.
Uprkos svemu tome, sekretar za Zatitu ivotne sredine, Slobodan Puzovi, tvrdi da je
situacija bolja u odnosu na pre trideset godina. "To nisu neki veliki, znaajni pomaci
napred, ali je kvalitet vode bolji, pre svega zbog toga to se u uzvodnim zemljama od
Srbije, primenjuju visoki evropski standardi kada je u pitanju kvalitet voda u Dunavu.
Evropski standardi su izuzetno visoki i nema ozbiljnijih zagaivaa uzvodno od nas. Uz to,
Dunav je reka sa velikom moi samopreiavanja, i kod nas dolazi sve kvalitetnija i
kvalitetnija voda", navodi Puzovi.
Grad Novi Sad nee dobiti kolektor za otpadne vode u ovoj godini. Osnovni razlog je to
Pokrajina za to nema para.
Puzovi kae da su svi projekti koji se tiu sanacije hronino zagaenih podruja izuzeno
skupi. "To su posledice viedecenijskog nemara i neadekvatnog ophoenja prema ivotnoj
sredini, kada se mislilo da priroda i Dunav mogu da prime bilo ta i u neogranienim
koliinama. To vreme je prolo, sad smo se osvestili i shvatili da to nije ba tako, i da
svoju okolinu moramo da uvamo. Meutim, sada moramo da platimo cenu
viedecenijskog nemara. U pitanju su izuzetno skupi projekti i to je moda jedan od
razloga to jo nismo reili pitanje centralnog postrojenja za preiavanje otpadnih voda
u Novom Sadu", kae Puzovi.
Saniranje Velikog bakog kanala omela kriza
Takav je sluaj i sa Velikim bakim kanalom kod Vrbasa koji spada u hronino zagaene
vode. Jo 2008. je najavljeno da e u roku od dve godine on biti sreen, ali je to, prema
Puzovievim reima, omela ekonomska kriza.
koja ima manje rupice, kontroliemo koliko wc kotli izbaci vode, ili bar obezbedimo da isti
ne curi.
U Boru imate 11.000 tona otpada po glavi stanovnika, , a godinje se 500 tona bakra izlije u Borsku
reku, ukazao je Paji
Paji je rekao da podrava izgradnju nove topionice koja e praviti manje otpada, ali ne podrava
nameru drave da se ona gradi od kredita Svetske banke.
On je istakao da je od izvoza bakra prole godine ostvaren prihod od 250 miliona dolara, tako da
RTB Bor novu topionicu moe praviti iz sopstvenih prihoda, a ne od kredita.