MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

METODOLOGIJA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA ZGRADA

Zagreb, lipanj 2009.

SADRAJ
SADRAJ ........................................................................................................................................2 1. 1. UVOD.......................................................................................................................................5 2. ELEMENTI ENERGETSKOG PREGLEDA ................................................................................7

2.1.

ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTRONJOM I TROKOVIMA ENERGIJE............................ 8

2.1.1. PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI................................................................ 9 2.1.2. ANALIZA TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA VANJSKE OVOJNICE ZGRADE .............................................................................................................................................12 2.1.3. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA GRIJANJA PROSTORA.......................................................................................................................................14 2.1.4. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA KLIMATIZACIJE I HLAENJA PROSTORA...............................................................................................................15 2.1.5. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA VENTILACIJE ..............16 2.1.6. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA PRIPREME POTRONE TOPLE VODE..........................................................................................................16 2.1.7. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE .............................................................................................................17 Detaljnije prikupljanje i obrada podataka opisana je u poglavlju: 2.1.12. Analiza podataka o potronji i trokovima za energiju i modeliranje potronje energije............17 2.1.8. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA ZA PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRINE ENERGIJE IZ ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE 18 2.1.9. IZRAUN POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE U SKLADU S HRN EN 13790 .............................................................................................................................18 2.1.10. ANALIZA POTRONJE SANITARNE VODE (neobavezno).............................18 2.1.11. PROVOENJE POTREBNIH MJERENJA .............................................................19 2.1.12. ANALIZA PODATAKA O POTRONJI I TROKOVIMA ZA ENERGIJU I MODELIRANJE POTRONJE ENERGIJE..............................................................................23 2.1.13. ANALIZA SUSTAVA REGULACIJE I UPRAVLJANJA .......................................25 2.2. ANALIZA I IZBOR MOGUIH MJERA POBOLJANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE .................................................................................................... 27 2.2.1. ANALIZA MOGUNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORITENJA ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM ......................................................28 2.2.2. ANALIZA MOGUNOSTI POVEANJA TOPLINSKE ZATITE VANJSKE OVOJNICE ZGRADE......................................................................................................................28 2.2.3. ANALIZA MOGUNOSTI POBOLJANJA SVIH POSTOJEIH ENERGETSKIH SUSTAVA ZGRADE .......................................................................................31 2.2.4. ANALIZA MOGUNOSTI UGRADNJE UREAJA ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE ..............................................................................................................................32 2.2.5. ANALIZA MOGUNOSTI SUPSTITUCIJE POSTOJEEG SUSTAVA RASVJETE S UINKOVITIJIM RJEENJEM.........................................................................32 2.2.6. ANALIZA MOGUNOSTI POSTAVLJANJA TERMOSTATSKIH VENTILA I RAZLIITIH TERMOSTATSKIH GLAVA..................................................................................33 2.2.7. UVOENJE KONDENZACIJSKOG I NISKOTEMPERATURNOG KOTLA .34 2.2.8. OPA NAELA ANALIZE POTENCIJALA MJERA UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE .........................................................................................................................................35 2

2.3.

ENERGETSKO, EKONOMSKO I EKOLOKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA................................................................................................... 36

ENERGETSKO I EKONOMSKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA 37 2.3.2. EKOLOKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA I METODOLOGIJA PRORAUNA EMISIJE CO2 ........................................................................................................38 2.4. ZAVRNI IZVJETAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA............................................................. 42
3. PRIMJERI UPITNIKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA...............................................................................................................................45

2.3.1.

3.1. 3.2.

UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIH SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA ....................................................................... 46 UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA ................................................................. 51

4. PRILOZI ....................................................................................................................................58

4.1.

VRSTE ENERGETSKIH PREGLEDA .............................................................................. 58

4.1.1. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA OPSEGU I DETALJNOSTI PROVEDENOG ISTRAIVANJA ................................................................................................58 4.1.1.1. PRELIMINARNI ENERGETSKI PREGLED ..............................................58 4.1.1.2. DETALJNI ENERGETSKI PREGLED........................................................59 4.1.2. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA STAROSTI ZGRADE................................60 4.1.2.1. ENERGETSKI PREGLEDI NOVIH ZGRADA ...........................................60 4.1.2.2. ENERGETSKI PREGLEDI POSTOJEIH ZGRADA ..............................61 4.1.3. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA SLOENOSTI TEHNIKIH SUSTAVA 61 4.1.4. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA NAMJENI ZGRADE I KARAKTERISTIKAMA POTRONJE ENERGIJE.................................................................62 4.2. OGRJEVNE VRIJEDNOSTI ................................................................................................ 63 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. PRETVORBENI FAKTORI................................................................................................... 64 SHEMA TOKA ENERGIJE .................................................................................................. 65 FAKTORI PRETVORBE PRIMARNE ENERGIJE ....................................................... 66 FAKTORI EMISIJE CO2........................................................................................................ 67 NAJVEE DOPUTENE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U....................................................................................................................... 68 PROJEKTNE VRIJEDNOSTI TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI ZA NEKE TOPLINSKO IZOLACIJSKE MATERIJALE, USPOREDBA RELATIVNIH TROKOVA.......................................................................................................................... 69 4.9. VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA ..................................... 71 GRAEVNE DIJELOVE................................................................................................... 72 4.10. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA KARAKTERISTINE

4.11. UINKOVITOST KOTLOVA PREMA GORNJOJ OGRJEVNOJ VRIJEDNOSTI GORIVA................................................................................................... 80 4.12. UINKOVITOST ELEKTROMOTORNIH POGONA ................................................... 80 4.13. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA PLINSKE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM .................... 81 4.14. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA ULJNE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM......................... 82 4.15. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA KOTLOVE NA KRUTO GORIVO S KONSTANTNOM TEMPERATUROM ............................................................................................................. 82 4.16. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA NISKOTEMPERATURNE I KONDENZACIJSKE KOTLOVE ....................... 83 4.17. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA TOPLINSKE PODSTANICE..................................................................................... 83 4.18. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA MOTORNA TERMOENERGETSKA POSTROJENJA .................................... 83 4.19. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA DECENTRALIZIRANE UREAJE ZA PRIPREMU TOPLE VODE............. 84 4.20. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA................................ 84 4.21. HIGIJENSKI PREPORULJIVA IZMJENA ZRAKA U SATU I EMPIRIJSKE VRIJEDNOSTI ZA RAZLIITE NAMJENE PROSTORIJA .................................. 85 4.22. POTRONJA I POTREBNA TOPLINA NA POJEDINIM MJESTIMA POTRONJE TOPLE VODE .......................................................................................... 86 4.23. POTREBNA KOLIINA I TEMPERATURA VODE ZA ZGRADE RAZLIITIH NAMJENA ................................................................................................... 86 4.24. POTREBNA KOLIINA I TEMPERATURA VODE U STANOVIMA...................... 87 4.25. POTRONJA TOPLE VODE U RESTORANIMA I HOTELIMA .............................. 87 4.26. PROCJENE UTEDA KOMBINACIJOM MJERA U TEHNIKIM SUSTAVIMA ZGRADE ..................................................................................................... 88 4.27. ODREIVANJE RAZREDA ENERGETSKE UINKOVITOSTI RASVJETE ...... 89 4.28. PRORAUN POTREBNE KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE ............................. 90 4.29. RASPODJELA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE PO KARAKTERISTINIM UREAJIMA I BROJU STANARA .................................. 91 4.30. GODINJA POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE ZA UREDSKU OPREMU PO RADNOM MJESTU I POVRINI PROSTORA.............................. 91

1.

1.

UVOD

Za izdavanje energetskog certifikata nove ili postojee zgrade potrebno je provesti energetski pregled zgrade u skladu sa lankom 28. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. Svrha Metodologije je ujednaavanje dosadanjih isustava. Energetski pregled za potrebe energetske certifikacije zgrada ukljuuje analize navedene u l. 28. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada s naglaskom na izraunu potrebne toplinske energije za grijanje i pripremu potrone tople vode, koji se unosi obavezno u energetski certifikat, dok se ostali podaci za sada unose opcionalno. Energetski certifikat se izrauje na osnovu izraunatih energetskih potreba zgrade za grijanje i potronu toplu vodu i provedenog energetskog pregleda. Metodologijom provoenja energetskih pregleda dan je nain dobivanja potrebnih ulaznih podataka, te procedura aktivnosti koje se provode pri energetskom pregledu. U postupku provoenja energetskog pregleda analiziraju se toplinske karakteristike vanjske ovojnice zgrade i karakteristike tehnikih sustava s ciljem utvrivanja uinkovitosti/neuinkovitosti potronje energije te donoenja zakljuaka i preporuka za poveanje uinkovitosti. Energetskim pregledom se utvruje nain koritenja energije te sustavi i mjesta na kojima su prisutni veliki gubici energije kako bi se odredile mjere za racionalno koritenje energije i poveanje energetske uinkovitosti. Osnovni cilj energetskog pregleda zgrade je prikupljanjem i obradom podataka o tehnikim sustavima zgrade dobiti uvid u energetska svojstva zgrade obzirom na: graevinske karakteristike u smislu toplinske zatite, energetska svojstva sustava za klimatizaciju, grijanje, hlaenje, ventilaciju i rasvjetu, zastupljenost i energetska svojstva pojedinih grupa troila, strukturu upravljanja zgradom te pristup korisnika energetskoj problematici. Na osnovu analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, ekonomski i ekoloki optimalne mjere energetske uinkovitosti za promatranu zgradu. Dvije su osnovne svrhe energetskog pregleda: analiza stanja i mogunosti primjene mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade i poveanja energetske uinkovitosti, osnovni alat u odreivanju razreda potronje energije u energetskoj certifikaciji zgrada.

ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTRONJOM I TROKOVIMA ENERGIJE Poglavlje 2.1. PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI PREGLED POSTOJEE DOKUMENTACIJE RAZGOVORI S KLJUNIM OSOBAMA ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O POTRONJI I TROKOVIMA ENERGIJE OBILAZAK ZGRADE I UTVRIVANJE KLJUNIH NEDOSTATAKA PROVOENJE POTREBNIH ISTRAIVANJA, MJERENJA I IZRAUNA ANALIZA I OBRADA PRIKUPLJENIH PODATAKA

ANALIZA I IZBOR MOGUIH MJERA POBOLJANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE Poglavlje 2.2. ENERGETSKO, EKONOMSKO I EKOLOKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA Poglavlje 2.3. ZAVRNI IZVJETAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA Poglavlje 2.4. Slika 1: Prikaz toka provoenja energetskog pregleda

2. ELEMENTI ENERGETSKOG PREGLEDA

Osnovni elementi energetskog pregleda postojeih zgrada za potrebe energetskog certificiranja su: 1. analiza energetskih svojstava zgrade i karakteristika upravljanja potronjom i trokovima energije 2. analiza i izbor moguih mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade 3. energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera 4. zavrni izvjetaj o energetskom pregledu s preporukama i redoslijedom prioritetnih mjera

Osnovni elementi energetskog pregleda novih zgrada za potrebe energetskog certificiranja su: 1. analiza energetskih svojstava zgrade i karakteristika upravljanja potronjom i trokovima energije prema podacima iz projektne dokumentacije i uvidom u izvedeno stanje 2. zavrni izvjetaj o energetskom pregledu s iskazom podataka za izradu energetskog certifikata Za potrebe energetskog certificiranja energetskim pregledom se analiziraju svi tehniki sustavi zgrade, a izraunavaju se energetske potrebe za grijanje i potronu toplu vodu (QH, dok se ostale energetske potrebe unose samo opcionalno.
nd

i QW),

prema stvarnim klimatskim podacima, koje se za sada obavezno unose u energetski certifikat,

2.1. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTRONJOM I TROKOVIMA ENERGIJE
Analiza energetskih svojstava zgrade obuhvaa: obilazak terena i prikupljanje potrebnih podataka, opi dio kratki opis karakteristika upravljanja potronjom i trokovima energije, odgovorne osobe, financiranje trokova za energiju, sustav odluivanja o investicijama u odravanje zgrade, analizu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade, analizu energetskih svojstava sustava grijanja prostora, analizu energetskih svojstava sustava hlaenja prostora, analizu energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije, analizu energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode, analizu energetskih svojstava sustava potronje elektrine energije elektroinstalacije, rasvjeta, ureaji i ostala troila, analizu energetskih svojstava specifinih podsustava (kuhinja, praonica i dr.), analizu sustava regulacije i upravljanja, analizu energetskih svojstava sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije iz obnovljivih izvora energije (ukoliko takvi postoje na lokaciji), izraun potrebne toplinske energije za grijanje i potronu toplu vodu, u skladu s HRN EN 13790. Cilj ove analize je prikupljanje potrebnih ulaznih podataka za izraun potrebne toplinske energije za grijanje i potronu toplu vodu, prema stvarnim klimatskim podacima, kako bi se proraunati podaci za QH,nd, QW, QH,ls, QW,ls, QH, mogli unijeti u energetski certifikat i izraunati potrebna toplinska energija za referentnu klimu. Kada postoji opravdana sumnja u tonost ulaznih podataka potrebnih za izraun energetskih svojstava vanjske ovojnice i tehnikih sustava, mogu se provoditi potrebna mjerenja: toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu koritenjem infracrvene termografije, te mjerenje zrakopropusnosti (Blower Door Test), mjerenje toplinskog otpora, u sustavima klimatizacije, grijanja, hlaenja, ventilacije, elektroenergetskih parametara potronje elektrine energije po troilima ili podsustavima.

Za nestambene zgrade i stambene zgrade, kod kojih za to postoji mogunost, u svrhu provjere ulaznih podataka potrebnih za izraun energetskih svojstava, mogu se analizirati trokovi za energiju i po potrebi modelirati energetska potronja: trokovi za elektrinu energiju i karakteristike potronje, trokovi za toplinsku energiju i karakteristike potronje, trokovi za sanitarnu vodu i karakteristike potronje.

2.1.1.

PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI

Prije zapoinjanja energetskog pregleda potrebno je prikupiti osnovne podatke o zgradi kako bi se pretpostavili karakteristini graevni dijelovi vanjske ovojnice i energetski sustavi i ureaji koje je potrebno pregledati i analizirati. Svi prikupljeni podaci moraju se dokumentirati i prikupiti u izvjetaju. Kao pomo za prikupljanje podataka pri energetskom pregledu, u prilogu ove metodologije dani su formulari i upitnici, koje su dani informativno. Pri obilasku zgrade prikupljaju se slijedee informacije: ope karakteristike zgrade kao to su povrine prostora, broj korisnika, detalje graevnih dijelova vanjske ovojnice, orijentaciju zgrade, opis elemenata vanjske ovojnice i drugo detaljniji opis namjene i reima koritenja, raspoloivu projektnu dokumentaciju iz koje su vidljive toplinske karakteristike vanjske ovojnice, te povrine i raspored prostora, ope tehnike karakteristike ureaja i sustava potronje energije, uvjete i parametre koritene pri projektiranju, raune za potroenu energiju optimalno za razdoblje od 36 mjeseci koji prethode pregledu. Za svaku analiziranu zgradu potrebno je navesti karakteristike lokacije, te raspoloive meteoroloke podatke za lokaciju. Potrebno je utvrditi stvarne klimatske podatke prema Prilogu E Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (NN 110/08) kojim su dani: broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], broj dana sezone grijanja Z [d], srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e [C]. Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u sezoni grijanja i [C], koja treba biti usklaena s HRN EN 12831:2004 Dodatak D.2, Projektne unutarnje temperature zraka u prostorijama. Iste podatke je u energetskom certifikatu potrebno navesti za referentnu klimu kontinentalnu ili primorsku zonu. Na temelju prikupljenih podataka u uvodnom dijelu izvjetaja o energetskom pregledu potrebno je opisati namjenu i nain koritenja zgrade, broj osoba u zgradi (broj zaposlenih ili broj korisnika), uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu, tjednu i godini), godina izgradnje (tko su projektanti i izvoai), godina i opis zadnje obnove (to je obnovljeno), kratak graevinski opis

zgrade (orijentacija, oblik, broj etaa, povrina, obujam, rekonstruirani dio, specifinosti), navesti podatke o koritenim sustavima (grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, rasvjete i pripreme potrone tople vode - izbaciti ili dodati ako zgrada sadri jo neto drugo kao npr. uporaba obnovljivih izvora energije), navesti specifine opaske o zgradi (npr. napomene korisnika). Osim navedenih podataka ovisno o zgradi (vrsti, namjeni, lokaciji) upitnik moe sadravati i druge podatke. Pri prikupljanju ulaznih podataka treba obratiti panju na karakteristike pojedinih tehnikih sustava: pobrojati najznaajnija pojedinana troila i grupe troila koje se nalaze u pojedinom objektu (npr. rasvjeta, grijalice, klimatizacija, kuanski aparati), opis tehnikih karakteristika troila ( npr. ukupna instalirana snaga pojedinih grupa troila), karakteristike elektroenergetskog prikljuka (naponska razina preuzimanja, prikljuna snaga, broj i tip brojila i sl.), podatke o cijeni elektrine energije (ugovor s opskrbljivaem odnosno tarifni model,) opis vlastitih elektrinih agregata, ako postoje, raspoloive podatke o radu i optereenju pojedinih sustava dnevna, tjedna, mjesena, godinja karakteristika potronje, dnevni dijagram optereenja i sl., sve podatke iz rauna potronje elektrine energije potronja radne energije po dnevnim tarifnim razdobljima, angairana i zakupljena radna snaga, prekomjerno preuzetoj jalovoj energiji. Po potrebi se mogu vriti mjerenja dnevnog dijagrama optereenja minimalno 5 a preporueno 7 dana. Za sustav potronje toplinske energije (sustav grijanja i pripreme potrone tople vode) potrebno je navesti: opis sustava grijanja objekta (izvor topline, nositelj topline), ukoliko je izvor toplinske energije kotao navesti vrstu kotla, nazivni toplinski uin kotla i temperaturni reim grijanja, koriteni izvor energije te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka, karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne), odabrana ogrjevna tijela te njihov ukupno instalirani ogrjevni uin, podatke o mjerenju potronje toplinske energije, regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna), podatke o toplinskoj infrastrukturi stanje instalacija, mrea, dislociranost opskrbe, opis sustava pripreme potrone tople vode, raspoloive periodike karakteristike potronje toplinske energije dnevna, mjesena, godinja, sezonske karakteristike, prema medijima.

10

Za sustave hlaenja, ventilacije i klimatizacije potrebno je navesti: opis sustava klimatizacije, opis klima komore i rashladnog agregata, karakteristika klimatiziranih prostora za sustave pune klimatizacije, ukupno instalirani rashladni uin u objektu, karakteristike opreme agregati, prosjeni faktor hlaenja (engl. coefficient of performance COP), instalacije sustava, karakteristike prisutnog ventiliranja prostora infrastruktura, kapaciteti, potrebe, radna tvar u sustavu hlaenja. Za sve sustave: podatke o radu opreme i sustava ukljuujui podatke iz mjerenih parametara: temperaturi, tlaku, strujanju, radnim satima i druge podatke o mjerama energetske uinkovitosti koje su ve primijenjene ili se planiraju, podaci o koritenim prirunicima za rad i upravljanje, testiranjima i naruenim ispitivanjima. Za potrebe provoenja energetskog pregleda i/ili energetskog certificiranja dijela zgrade koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, vlasnici odnosno korisnici drugih dijelova te zgrade duni su omoguiti ovlatenim osobama provoenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade, te im omoguiti pristup u sve dijelove zgrade i dati na uvid dokumente potrebne za provoenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja tog dijela zgrade, prema lanka 26. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. Upravitelj ili vlasnik zgrade najee raspolae podacima o opim karakteristikama zgrade dok osoblje za odravanje vodi tehnike i radne podatke o opremi i sustavima. Podatke o trokovima za energiju u nestambenim zgradama javne namjene potrebno je zatraiti u raunovodstvu tvrtke ili ustanove. Prema stavku 4. lanka 24. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada, vlasnik odnosno korisnik javne zgrade duan je osigurati raune o potronji energije prema namjeni potronje (grijanje, hlaenje, i sl.) i vrsti izvora energije za period od najmanje tri protekle uzastopne godine.

11

2.1.2. ANALIZA TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA VANJSKE OVOJNICE ZGRADE

Za postojee zgrade esto ne postoji dokumentacija o zgradi, te je potrebno temeljem poznavanja karakteristika gradnje u odreenom vremenskom periodu, pretpostaviti sastav svih graevnih dijelova vanjske ovojnice i izraunati koeficijente prolaska topline U, za karakteristine dijelove vanjske ovojnice. Potrebno je provesti analizu toplinskih svojstava graevnih dijelova zgrade u svrhu vrednovanja energetskih svojstava zgrade i provoenja potrebnih izrauna za odreivanje energetskog razreda zgrade (potrebni podaci se izraunavaju temeljem prikupljenih ulaznih podataka ili se oitavaju iz danih uprosjeenih vrijednosti u prilogu ove metodologije). Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je prikupiti sljedee podatke: oploje grijanog dijela zgrade, A [m2], orijentacija i pripadajua povrina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih i prozirnih dijelova), obujam grijanog dijela zgrade, Ve [m3], plotina korisne povrine zgrade, AK [m2], plotina grijane povrine zgrade, uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f [m2/m2], oploje hlaenog dijela zgrade, A [m2], obujam hlaenog dijela zgrade, Ve [m3], plotina hlaene povrine zgrade, obujam zgrade obuhvaen ventilacijom, [m3]. Potrebna toplinska energija za grijanje (QH, nd) ovisi o: toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove), gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije, linijskim toplinskim mostovima, tokastim toplinskim mostovima, toplinskim gubicima prema tlu, toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama, toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije, toplinskim dobicima od Sunca i unutarnjih izvora. Ukoliko se iz postojee dokumentacije i pregleda zgrade na terenu ne moe sa sigurnou odrediti sastav graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade kao pretpostavka se uzimaju graevni dijelovi vanjske ovojnice karakteristini za razdoblje gradnje i pripadajui koeficijenti prolaska topline (tablica 4.10. u prilogu). Nije obvezno, ali se preporuuju provesti dodatna mjerenja

12

(infracrvena termografija) kako bi se pretpostavka ispitala i potvrdila te otkrile eventualne nepravilnosti graevnih dijelova koje mogu utjecati na preporuke u zakljuku energetskog pregleda. Za izraun potrebne energije za grijanje za stvarne klimatske podatke (QH, nd) uzimaju se koeficijenti prolaska topline pojedinih graevnih dijelova vanjske ovojnice i njihove orijentacije. Kod stambenih zgrada analizira se energija potrebna za grijanje prema toplinskim karakteristikama vanjske ovojnice, povrini i orijentaciji graevnih dijelova i obujmu grijanog prostora. Kod nestambenih zgrada javne namjene analizira se jo dodatno potronja energije prema stvarnim trokovima. Kod odreivanja preporuka o poveanju energetske uinkovitosti potrebno je usporediti koeficijente prolaska topline pojedinih graevnih dijelova vanjske ovojnice s maksimalno dozvoljenim koeficijentima iz tablice 5. iz Priloga C Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinske zatite zgrada (NN 110/08), primjer tablice je u nastavku. Za ostvarivanje vee razine energetske uinkovitosti potrebno je smanjiti toplinske gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u odnosu na propisani minimum.
Tablica 1: Primjer tablice - toplinske karakteristike graevnih dijelova vanjske ovojnice

Graevni dio

Povrina [m2] 390,0 352,0 1.300,0 1.300,0 97,0 577,5 36,15

Koeficijent prolaska topline U [W/m2K] 1,23 2,35 0,67 0,7 2,07 2,50 3,50

Dozvoljeni koeficijent prolaska topline prema TPRUETZZ* [W/m2K] 0,60 / 0,45 0,60 / 0,45 0,40 / 0,30 0,50 0,40 / 0,30 1,80 1,80

Parapetni zid Zabatni zid Ravni krov Pod na tlu Pod kata iznad otvorenog prostora Drveni prozor s izo-staklom eline stijene izo staklo

* Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve graevne dijelove vanjske ovojnice prema vanjskom ili negrijanom prostoru, te prema tlu. Potrebno je analizirati i utvrditi da li postoje toplinski mostovi, kao i eventualna vlaga u konstrukciji. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente proelja i zatitu od sunca.

13

2.1.3. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA GRIJANJA PROSTORA

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godinje toplinske energije koji sadre najmanje sljedee: opis sustava - izvori toplinske energije (kotlovi, dizalice topline, toplana i drugo) navesti ime proizvoaa, tip, starost, te nosioc topline, - ukupni nazivni toplinski uin izvora topline [kW] (nalazi se na natpisnoj ploici kotla odnosno u tehnikoj dokumentaciji), - sustav distribucije i ogrjevna tijela opisati nain prijenosa topline, medij te naznaiti vrstu ogrjevnih tijela za distribuciju topline u prostoru, - ukupno instalirani uin ogrjevnih tijela [kW], koji treba odrediti zbrajanjem pojedinih uina svih ogrjevnih tijela, ili nai podatak u tehnikoj dokumentaciji, - nain regulacije opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, posebno regulaciju izvora topline (npr. voenje po vanjskoj temperaturi), i posebno regulaciju ogrjevnih tijela (npr. sobni termostati, termostatski ventili), unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja, i [C] navesti podatak iz tehnike dokumentacije ili preuzeti iz vaeih propisa za navedenu vrstu grijanog prostora, srednja vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja, e [C] za referentne klimatske podatke preuzeti iz Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (Prilog 7.) a za stvarne klimatske podatke preuzeti iz Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Prilog E), broj dana grijanja tijekom godine isti izvor kao i srednja vanjska temperatura, broj stupanj-dan grijanja isti izvor kao i srednja vanjska temperatura, ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, te potraiti eventualne podatke o mjerenju uinkovitosti kotla (npr. ispitivanje dimnih plinova), izraun potrebne toplinske energije QH.

14

2.1.4. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA KLIMATIZACIJE I HLAENJA PROSTORA

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godinje energije za hlaenje koji se prikazuju tablino s detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, a sadre najmanje sljedee: opis sustava hlaenja - vrsta sustava klimatizacije (centralni ili lokalni), - za lokalne sustave klimatizacije potrebno je navesti radi li se o split sustavima, multisplit sustavima, kompaktnim prozorskim ureajima, drugome; potrebno je navesti broj jedinica (za eventualne multi-split sustave broj unutranjih i vanjskih), instalirani rashladni uin, te pojedinane rashladne uine, da li pored hlaenja imaju i mogunost grijanja te prosjean faktor hlaenja/grijanja (engl. coefficient of performace COP), - za centralne sustave klimatizacije potrebno je navesti ukupno instalirani rashladni uin centralnog klimatizacijskog sustava, vrstu rashladnog agregata (rashladni agregat s kompresorom ili apsorpcijski rashladni ureaj) te tip, broj i snage (elektrine i rashladne) agregata, njihovu starost, koriteni energent (elektrina energija za kompresore, druga goriva i mediji za apsorbere), koriteni medij (voda, zrak, drugo) te nain razvoda (dvocijevni ili etverocijevni), da li postoji mogunost grijanja pored hlaenja, prosjeni faktor hlaenja/grijanja, broj i smjetaj rashladnih tornjeva, da li postoji akumulator rashladne energije (banka leda) i koliki mu je uin, da li se primjenjuju naela povrata toplinske energije iz povratnog zraka (rekuperatori ili regenerator topline); potrebno je navesti broj, tipine snage i ukupnu instaliranu rashladnu snagu terminalnih jedinica (ventilokonvektora ili drugih), te radnu tvar u sustavu hlaenja, - nain regulacije, za centralne sustave opisati sustav regulacije rada rashladnih agregata i terminalnih jedinica, da li se izvodi prema unutarnjoj i vanjskoj temperaturi, da li je izvedena podjela razvoda na zone u zgradi (krila, etae, itd.), prosjena vanjska temperatura zraka u sezoni hlaenja, e [C], unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja, i [C], razdoblje hlaenja tijekom godine (ako je raspoloiv, broj stupanj-dana hlaenja), godinji gubici sustava hlaenja, Qc,ls [kWh/a], godinja potrebna energija za hlaenje, Qc [kWh/a].

15

2.1.5.

ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA VENTILACIJE

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godinje energije za ventilaciju koji se prikazuju tablino s detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, a sadre najmanje sljedee: opis sustava ventilacije, opis i veliina, u [m3], prostora koji se ventiliraju (npr. kuhinja, sportska dvorana, ...) te zahtjevi za izmjenom zraka, opis i veliina, u [m3], prostora koji se potpuno klimatiziraju te zahtjevi za kvalitetom (temperatura, vlanost...) i izmjenama zraka, ukupna instalirana snaga [kW] i kapaciteti [m3/h] sustava ventilacije i klimatizacije, broj i tip klima komora, izvedenost povrata toplinske energije iz otpadnog zraka, godinja potreba energije za ventilaciju, QVe [kWh/a].

2.1.6. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA PRIPREME POTRONE TOPLE VODE

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godinje energije za zagrijavanje potrone tople vode koji sadre najmanje sljedee: nain zagrijavanja potrone tople vode (navesti izvor energije), obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj ploici spremnika odnosno naveden je u tehnikoj dokumentaciji), temperatura na koju se zagrijava potrona topla voda, [C] ukoliko nema mjerenja temperature, potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 C, zagrijavanje vode na viu temperaturu poveava gubitke u spremniku i razvodu sustava), godinja potronja tople vode, [m3/a] ukoliko nije provediv drugi nain odreivanja, uzeti empirijski podatak od 50 litara potrone tople vode dnevno po osobi, ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrone tople vode, [kW] oznaka se nalazi na samom ureaju, ili podatak uzeti iz tehnike dokumentacije, udio izvora energije koritenih za pripremu potrone tople vode ukoliko nije provediv precizniji nain odreivanja, izraunati udio iz ukupne koliine potroenih energenata pomou potrebne toplinske energije za pripremu potrone tople vode, ogrjevne vrijednosti energenta i uinkovitosti sustava, godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje , QW [kWh/a].

16

2.1.7. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godinje elektrine energije za sve grupe troila elektrine energije (rasvjeta, klimatizacijski sustav, elektromotorni pogoni, elektronski ureaji (TV, Hi-Fi, PC), kuanski ureaji i aparati, elektrini bojleri i grijalice, i dr.). U svrhu odreivanja energetskog razreda zgrade, nije obvezno, ali je preporuljivo prikupiti podatke koji definiraju tip, koliinu, profil rada i ukupnu nazivnu snagu [kW] svih grupa troila, te po potrebi i ostale poznate veliine. Iz ovih podataka mogue je dobiti El (godinju potrebnu energiju za rasvjetu - kWh) i specifinu godinju potronju rasvjete po jedinici povrine [kWh/m2]. U okviru toga preporua se definirati instaliranu rasvjetu po grupama (fluorescentna rasvjeta, rasvjeta izvedena sa aruljama sa arnom niti, halogena rasvjeta i sl.) po trajanju rada u satima (npr prosjeno za svaku grupu), ukupnu instaliranu snagu po grupi i za cijelu zgradu (ukljuujui i predspojne naprave) te navesti i vrijednosti rasvjete za pojedine prostorije, kvalitetu rasvijetljenosti, trokove odravanja (ivotni vijek) i sl. Kod prikupljanja podataka vezanih uz elektrine grijalice i bojlere te klimatizacijske ureaje, mogue je dobiti potrebne podloge za QVe (godinja potrebna energija za ventilaciju). Potrebno je definirati nazivne veliine (npr.snaga, faktor snage, i sl) svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj dnevnog/mjesenog koritenja i sl. kako bi se mogli utvrditi udjeli u energetskoj bilanci i u vrnoj angairanoj snazi (modeliranom ili mjerenom dnevnom dijagramu optereenja). Potrebno je navesti i godinju potronju i trokove elektrine energije, (kWh/a; kn/a) - iz ovih podataka mogue je dobiti podloge za sve pokazatelje vezane uz bilancu energije s udjelom elektrine energije, npr. Edel (energija dovedena tehnikim sustavima zgrade), Eprim (godinja primarna energija). Kod analiza energetike specifinih podsustava (javne praonice rublja, kuhinje i sl.) uz navedene parametre potrebno je dodatno analizirati podatke specifine za pojedini proces primjerice profil dnevnog/mjesenog rada, broj obroka, broj i profil korisnika, tipine energente (plin, elektrina energija, para), specifinosti ureaja, broj opranih setova rublja, tehniki kapacitet i sl. Detaljnije prikupljanje i obrada podataka opisana je u poglavlju: 2.1.12. Analiza podataka o potronji i trokovima za energiju i modeliranje potronje energije

17

2.1.8. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA ZA PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRINE ENERGIJE IZ ALTERNATIVNIH SUSTAVA ENERGIJE
Ukoliko se u sustavu grijanja koriste alternativni sustavi energije (obnovljivi izvori energije kao to su suneva energija, biomasa, geotermalna energija, te dizalice topline koje koriste okoli kao izvor energije itd.), koji uz postojei sustav grijanja djeluju kao dodatni sustav, potrebno je uz podatke o primarnom sustavu navesti i podatke o tome. Ova analiza je izmeu ostalog potrebna kako bi se dobio udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (druga stranica energetskog certifikata stambenih i nestambenih zgrade, toka 2.2.7.) Ako se koriste alternativni sustavi energije kojima se proizvodi elektrina energija (fotonaponske elije, kogeneracija, trigeneracija, agregat), te ukoliko se proizvedena elektrina energija distribuira u elektrinu mreu, nije potrebno razmatrati energetske dobitke u bilanci. Ako se proizvedena elektrina energija troi u zgradi, potrebno je to navesti u bilanci (financijskoj i energetskoj) te je dodatno potrebno navesti tehnike podatke o sustavu.

2.1.9. IZRAUN POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE U SKLADU S HRN EN 13790

Temeljem provedene analize i prikupljenih ulaznih podataka o sastavu graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade izraunava se potrebna toplinska energija za grijanje i potronu toplu vodu za analiziranu zgradu, koja se unosi u energetski certifikat. Za nove zgrade oitavaju se podaci iz iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i hlaenje, te se usporeuju s eventualnim razlikama uoenim prilikom energetskog pregleda. Za postojee zgrade provodi se izraun na temelju prikupljenih ulaznih podataka o energetskim svojstvima analizirane zgrade.

2.1.10.

ANALIZA POTRONJE SANITARNE VODE (neobavezno)

Nije obavezno, ali prema elji naruitelja, moe se analizirati i potencijal uteda u potronji sanitarne vode (sva voda koja dolazi u zgradu koja ne mora nuno biti pitka voda pojam pitke vode odreen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, NN 47/08). Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godinje potronje sanitarne vode: definirati tip, koliinu, profil rada izljevnih mjesta; - potrebno je navesti sve izljeve prema tipu (slavine, tuevi, WC kotlii, pisoari, i sl.), broju, nainu koritenja (koliina vode po

18

koritenju prosjek) i broju koritenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina). Potrebno je navesti i eventualnu potronju vode u tehnikim sustavima (rashladni tornjevi, ovlaivanje i sl.), definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slino) - nain opskrbe, eventualni gubici, mogunost uporabe kinica i sl., tlakovi, kod viekatnica stanje tlakova na razliitim etaama te regulacija tlaka po vertikalama i horizontalama, ispitati stanje hidrantske mree (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode, godinja potronja i trokovi vode, (m3/a; kn/a) - iz ovih podataka mogu se dobiti podloge za sve pokazatelje vezane uz bilancu potronje i trokova za pitku vode na mjesenoj i godinjoj razini.

2.1.11.

PROVOENJE POTREBNIH MJERENJA

Kada postoji opravdana sumnja u tonost ulaznih podataka potrebnih za izraun energetskih svojstava zgrade mogu se provoditi odreena mjerenja. Mjerenja u energetskim pregledima nisu obavezna, ali mogu biti vrlo korisna za utvrivanje nedostataka, potvrivanje pretpostavki i ustanovljavanje potencijala uteda. Navedene su neke od najeih nerazornih metoda, a mogue je primijeniti i druge metode ukoliko doprinose prikupljanju ulaznih podataka i utvrivanju energetskih svojstava zgrade. Napominje se da je mjerenje zrakopropusnosti obvezno jedino za nove zgrade.

METODA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE Pri analizi i ustanovljavanju energetskog stanja vanjske ovojnice zgrade mogue je koristiti i bezkontaknu, nerazornu metodu termografskog snimanja intenziteta toplinskog zraenja u infracrvenom podruju. Nakon mjerenja ostaje trajan zapis - termogram ijom se interpretacijom dobivaju informacije o raspodjeli temperature po povrini promatranog objekta. Problemi koje je mogue otkriti termografskim snimanjem su: nehomogenost materijala zida, neispravnosti ili nepostojanje toplinske izolacije, vlaga u konstrukciji, problemi ravnih krovova, toplinski mostovi, otvoreni propusti za zrak, fuge te koncentracija i/ili proputanja instalacija u podu i zidu. Zavrni izvjetaj sastoji se od opisa svrhe i cilja mjerenja i kratkog opisa provedenih radnji i dobivenih rezultata za svako ispitno mjesto. Zatim se termografske snimke analiziraju i sastavlja se zakljuak s identifikacijom nepravilnosti i njihovim vrijednostima.

19

Snimanjem

zgrade

metodom

infracrvene

termografije

te

kasnijom

strunom

interpretacijom mogue je brzo odrediti njezine graevinske i energetske karakteristike te stanje energetskih sustava. Mogunost bezkontaktnog i daljinskog snimanja ukupnog temperaturnog polja povrine promatranog objekta daje velike prednosti u odnosu na klasine analize graevnih dijelova vanjske ovojnice. Primjena je podjednako korisna na postojeim zgradama, zgradama pod zatitom kao i novim zgradama. Nepravilnosti toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade rezultiraju u razlici temperature povrine elementa. U normi HRN EN 15603 metoda infracrvene termografije spominje se u dijelu analize toplinskih mostova na vanjskoj ovojnici zgrade, pri emu se istie kao jedna od metoda pronalaenja i identifikacije toplinskih mostova vanjske ovojnice zgrade. Termografsko snimanje zgrade mogu provoditi samo strunjaci koji su kvalificirani za primjenu metode infracrvene termografije.

ODREIVANJE PROPUSNOSTI ZRAKA KOD ZGRADA (Blower Door Test) Metoda stvaranja podtlaka ventilatorom je namijenjena za odreivanje propusnosti zraka ovojnice zgrade ili njezinih dijelova. Moe se koristiti za mjerenje propusnosti zraka zgrade ili njezinih dijelova zbog usporedbe sa: za pojedini graevinski element certificiran podatak o propusnosti zraka; za usporedbu relativne propusnosti zraka nekoliko slinih zgrada ili dijelova zgrada; za otkrivanje izvora propusnosti zraka; za odreivanje smanjenja propusnosti zraka u odnosu na stanje prije primijenjenih mjera. Ova metoda ne mjeri razinu ubaenog zraka u zgradu ve se rezultati koriste za procjenu ubaenog zraka i dalje za proraun. Metodom stvaranja podtlaka mjeri se tok zraka kroz graevni dio vanjske ovojnice izvana prema unutra ili suprotno, a ispitivanje se zavrava izvjetajem. Za provoenje metode potrebno je poznavanje principa toka zraka i mjerenja tlaka. Idealni uvjeti su male razlike u temperaturi i male brzine vjetra. Mogua su dva naina provoenja ispitivanja: uvjeti za ovojnicu zgrade su kao i u razdobljima kada se koriste sustavi grijanja i hlaenja ili se svi otvori na ovojnici zgrade zatvaraju ili brtve. Metoda je korisna za provoenje energetskih pregleda jer na brz i jednostavan nain ustanovljuje stanje ovojnice u smislu zrakopropusnosti, a provodi se obvezno, prema lanku 23 Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi i toplinskoj zatiti zgrada, na svim novim zgradama.

MJERENJE TOPLINSKOG OTPORA I TOPLINSKE PROHODNOSTI IN SITU Pri analizi i ustanovljavanju energetskog stanja vanjske ovojnice potrebno je ustanoviti sastav svih graevnih dijelova kako bi se proveo potreban izraun toplinskih gubitaka. Mjerenje

20

toplinskog otpora i toplinske prohodnosti moe se provesti i na licu mjesta, u skladu s HRN ISO 9869:1998. Meutim, ovo je mjerenje mogua opcija ali za potrebe energetskog pregleda je prezahtjevna i preskupa metoda. Ipak, mogua je njena primjena na pojedinim detaljima vanjske ovojnice, kada se nijednom drugom metodom ne moe ustanoviti sastav graevnog dijela.

POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE, GRIJANJA, HLAENJA I VENTILACIJE Osnovni zadatak sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije je postizanje toplinske ugodnosti. Da bi se potvrdilo postizanje ugodnosti u prostoriji poeljno je mjeriti slijedee veliine: temperaturu zraka u prostoriji (na visini 1,5 m od poda), srednju temperaturu ploha prostorije, te vlanost i brzinu zraka u prostoriji. Ukoliko je mogue moe se mjeriti i razina buke u prostoriji. U sustavima grijanja na izvoru toplinske energije mjere se tlak i temperatura polazne i povratne vode. Ukoliko je izvor toplinske energije kotao potrebno je mjeriti maseni protok goriva da bi se odredila koliina topline unesena gorivom odnosno da bi se odredio stupanj djelovanja kotla direktnom metodom. Za kontrolu procesa izgaranja poeljno je mjeriti temperaturu i sastav dimnih plinova elektronskim analizatorom dimnih plinova iza dimovodnog prikljuka. Za ustanovljavanje uinkovitosti i funkcionalnosti sustava grijanja provode se mjerenja temperature i protoka nosioca topline u karakteristinim tokama razvoda, te na odabranim ogrjevnim tijelima. Na taj nain se moe zakljuiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija, te o uinkovitosti ogrjevnih tijela. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vre se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajuim tokama razvoda. Ukoliko je izvedivo, moe se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija, uzimajui u obzir pogreke koje unose reflektirajue povrine. Mjerenje tlaka medija provodi se na najviim i najniim tokama razvoda. Za ustanovljavanje uinkovitosti cirkulacijskog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacijskih pumpi protok, potronja elektrine energije i ustanovljenje radnih karakteristika. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vre se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama, u kontinuiranom pogonu cirkulacijskih pumpi. Kod centralnog sustava klimatizacije mjeri se temperatura, vlanost i protok zraka. U sustavu hlaenja kod rashladnih agregata mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja rashladne radne tvari, te po potrebi i temperatura rashladnog medija na ulazu i izlazu iz rashladnog agregata.

21

MJERENJE PROTOKA ZRAKA U SUSTAVIMA ZA KLIMATIZACIJU, GRIJANJE, HLAENJE, VENTILACIJU Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka, koliine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta, ili broja izmjena zraka ili potreba zranog grijanja. Velika veina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije sluaj za sve komore iznad 7.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podeen protok zraka, dolazi do poveanja pada tlaka s kvadratom protoka zraka, odnosno do poveanje potronje snage s kubom protoka zraka, to naravno ima za posljedicu nepotrebno poveanje utroka energije. Ovo mjerenje je takoer potrebno i zbog obveze dananjih sustava da posjeduju povrat toplinske energije, jer je u sluaju manjih protoka zraka od projektiranih, sama uinkovitost i uteda energije na rekuperatoru/ regeneratoru znatno smanjena. Takoer i mjerenjem temperatura zraka (ulaz/izlaz) moemo ustanoviti uinkovitost sustava za povrat topline i tvari.

MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Ovo mjerenje je mogua ali za potrebe energetskog pregleda je prezahtjevna opcija. U dananjem nainu izvoenja ventilacijskih kanala, vrlo rijetko se nakon izvedenih radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do proputanja ventilacijskih kanala. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 moemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u sluaju nepotrebnog proputanja zraka kroz kanale jer potronja energije (kao to je reeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u tablici, danoj informativno u toki 4.20. priloga ove Metodologije, moemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potronja energije, zbog poveanja snage motora u klima komori u odnosu na postotak proputanja kanala. MJERENJA ELEKTROENERGETSKIH PARAMETARA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE PO TROILIMA ILI PODSUSTAVIMA Cilj mjerenja elektroenergetskih parametara potronje elektrine energije je snimanje dnevnog dijagrama optereenja, tj. snimanje dnevne dinamike potronje elektrine energije, kako bi se smanjili trokovi vrne angairane snage te eliminirali nepovoljni parametri (jalova energija, utjecaj harmonika, nesimetrinost optereenja, padovi napona i sl.), odnosno kako bi se preciznije prepoznale potrebe korisnika. Minimalno razdoblje mjerenja je 5 dana, preporua se 7 dana, a po potrebi i dulje. Rezultati mjerenja (npr. dnevni dijagram optereenja-Pmax, cos, nesimetrinost) daju uvid u karakteristike optereenja i naponske prilike. Na osnovu toga mjerama energetske uinkovitosti moe se utjecati na smanjenje vrne radne snage, prebacivanje dijela potronje u niu tarifu ili kompenzaciju jalove snage, u cilju smanjenja trokova za elektrinu energiju.

22

2.1.12. ANALIZA PODATAKA O POTRONJI I TROKOVIMA ZA ENERGIJU I MODELIRANJE POTRONJE ENERGIJE

Analiza trokova za energiju nije obavezna ali se moe provesti za nestambene zgrade javne namjene, kako bi se usporedila stvarna potronja s izraunatim energetskim potrebama zgrade. Za definiranje stvarnog stanja energetske potronje, preporuljivo je kod svih energetskih pregleda, prikupiti podatke o trokovima energije, odnosno raune o potronji svih izvora energije i opcionalno vode za 36 mjeseci. To moe biti korisno i kod stambenih zgrada iako nije obavezno. Podaci se dobivaju od strane strunog osoblja vlasnika/predstavnika vlasnika zgrade, domara, iz energetskih rauna, upitnika i strunih procjena energetskih pregledatelja. Kako esto postoje odreena odstupanja u raunima (obraunska razdoblja, neredovitost oitanja, nepostojanje rauna), pojedine vrijednosti se ponderiraju, modeliraju ili procjenjuju. Modeliranje se koristi i unutar pojedinog segmenta potronje (elektrina energija, plin, voda, i dr.) kako bi se razdvojili udjeli pojedine grupe potronje i definirali dominantni imbenici; npr. rasvjeta, elektroniki ureaji, klimatizacija, i sl. kod potronje elektrine energije ili ralanjivanje udjela toplinske energije ili plina za grijanje, pripremu obroka i potrone tople vode. Na taj nain se dobiva jasnija slika potronje i reima rada svake podgrupe potronje, te njeni udjeli u dnevnom dijagramu optereenja te ukupnoj energetskoj bilanci. S tim injenicama se moe ciljano, uz sve prethodno navedene parametre, nominirati mjere energetske uinkovitosti prema realnijim kriterijima. Podaci o trokovima energije i energenata prikupljaju se kako bi se uspostavilo financijsko praenje stvarnog troka za izvore energije, te paualno kretanje potronje energije i vode (za neke raune se oitanje brojila ne vri mjeseno ve jednom u vie mjeseci, a za naplatu se uzima prosjek). Potrebno je uspostaviti vezu izmeu potronje energije u odnosu na promjenu vanjske temperature, te u odnosu na namjenu i vrstu zgrade, kao i nain koritenja. Za analizu potronje i trokova vezanih uz elektrinu energiju potrebno je prikupiti sve dostupne podatke o spomenutom sustavu. Najee se veina podataka moe pronai u postojeoj projektantskoj dokumentaciji, ugovoru o prikljuku objekta na elektroenergetsku mreu i raunima za potronju elektrine energije i raunima za potronju/nabavku pojedinih izvora energije. Kako za starije zgrade postojee stanje moe bitno odstupati od projektiranog stanja, preporua se da se ti podaci uzmu kao orijentir, a da se kroz energetski upitnik definira realno trenutno stanje. Takoer je potrebno i vizualno utvrditi stanje sustava, broj prikljuka/brojila, i sl. Kod prikupljanja podataka u svrhu modeliranja potronje (i trokova) elektrine energije svih sustava opisanih u 2.1.7 potrebno je utvrditi najmanje sljedee:

23

tehnike karakteristike i karakteristike rada (nazivna snaga, faktor snage, ivotni vijek, uinkovitost, razdoblje rada, utjecaj na dijagram optereenja, broj iskljuivanja/ukljuivanja, tip regulacije i sl.), sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta jalova energija/cos , i sl ), sve potrebne elemente potronje energije koji se mogu dobiti iz provedenih elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama optereenja podaci se mogu zatraiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava), sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potronje elektrine energije, kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije),ograniavanje vrne angairane radne snage/ ograniavae strujnog optereenja (navesti vrijednost), upravljanje elektromotornim pogonom brzina vrtnje, regulacija tlaka i sl.). Kod prikupljanja podataka za modeliranje potronje i trokova toplinske energije, prvenstveno se promatraju naini koritenja energije te koriteni izvori energije. Koritenje toplinske energije kod zgrada se svodi na: grijanje prostora, pripremu sanitarne tople vode, procese pranja, obradu namirnica, druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji, itd.).

Za te namjene se koriste plinovita i tekua goriva, kruta goriva te elektrina energija. U analizi energetskog sustava neke zgrade stoga je potrebno uoiti energetske podsustave prema gornjim naelima. U pogledu analize potronje toplinske energije prvenstveno se promatra razdioba prema koritenju energije, a u pogledu analize trokova prvenstveno prema koritenim izvorima energije. Kod prikupljanja podataka je potrebno utvrditi: karakteristike potroaa: o o grupe potroaa prema koritenim izvorima energije, tehnike karakteristike (nazivne snage, ivotni vijek, uinkovitost,), toplinskih agregata, ogrjevnih tijela i svih drugih potroaa topline, o radne karakteristike razdoblja rada, optereenja, sezonske karakteristike potronje, nain regulacije, elemente trokova i potronje: o o uvjete opskrbe i obraunavanja utroenih energenata, za opskrbu toplinskom energijom iz mree tarifne grupe, modele i elemente,

24

sve energetske parametre koji se mogu iitati iz rauna potronja izvora energije, zakupljena snaga (za toplinsku energiju), svi ekonomske parametre koji se mogu iitati iz rauna cijene i trokove za izvore energije, podatke koji se mogu dobiti iz eventualnih mjerenja ili drugih ustanovljavanja potronje.

Za analizu potronje toplinske energije potrebno je navesti najmanje sljedee: jedinina cijena izvora energije [kn/jed.] ( ako se analizira due razdoblje moe doi do promjene cijene, odnosno ako se analizira vie objekata u irem podruju mogue su i razliite jedinine cijene zbog razliitih distributera izvora energije), potronja izvora energije plinovitog, tekueg i krutog goriva u naturalnim jedinicama kako bi se vidjela stvarna potronja bez obzira na promjenu cijene (na ukupnu cijenu izvora energije mogu utjecati i razni korekcijski faktori, dodatak za infrastrukturi i i sl. koje takoer treba navesti i odvojeno prikazati jer ni oni nisu uvijek konstantna veliina ili postotak), ukupan troak i potronja izvora energije za toplinsku energiju (kn i naturalna jedinica) - kako bi se mogao usporediti s ostalim izvora energije te izraunati isplativost ulaganja za njegovo smanjenje. Za analizu potronje sanitarne vode potrebno je navesti najmanje sljedee: Zbog razliitih uvjeta pojedinih opskrbljivaa potrebno je navesti jedininu cijena sanitarne vode [kn/m3], ukljuujui sve doprinose, razlike u cijeni tijekom godine (npr. ljeto/zima ili s obzirom na profil kupca) i sl. te potronju sanitarne vode [m3] na svim brojilima u zgradi. Potrebno je navesti ukupan troak za sanitarnu vodu [kn] kao troak gore navedenih parametara uvean za PDV, zatezne kamate, opomene i sl.

2.1.13.

ANALIZA SUSTAVA REGULACIJE I UPRAVLJANJA

Potrebno je prikazati podatke koji se prikupljaju prilikom analize svih elemenata za upravljanje tehnikim sustavima zgrade. Opisati centralni sustav regulacije i upravljanja energetikom, ukoliko je izveden za cijeli objekt ili za pojedine cjeline. Bitni potencijali uteda u nestambenim zgradama lee u regulaciji i centralnom nadzornom upravljanju. Pod tim podsustavima podrazumijevamo sustave upravljanja rasvjetom, kako unutarnjom tako i vanjskom, automatske klimatizacijske sustave, sustave grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije (npr. reguliranje prema izmjerenoj temperaturi), alarmne sustave, sustave

25

za video nadzor i mnoge druge. Razliiti podsustavi mogu se tako automatizirati integracijom raznih tehnikih sustava u jednu funkcionalnu jedinicu, sa sueljem jednostavnim za uporabu. Gledano po podsustavima isplativo je reguliranje: temperature, tlaka, protoka, vlanosti zraka, izmjena zraka, rasvjete, angairane snage. Prema tipu regulacije moe se nominirati: runa regulacija - stalna kontrola, - povremena kontrola, centralna on/off regulacija, automatska regulacija, prema unutranjoj temperaturi, prema vanjskoj temperaturi, po zonama zgrade (razdvojeni cirkulacijski krugovi), npr. - krila zgrade, - etae, - dijelovi zgrade prema orijentaciji (strane svijeta), prema sezonskim karakteristikama, dimabilna/fotosenzibilna regulacija (rasvjeta), regulacija s vremenskim zatezanjem (npr., stubini automati, elektromotorni pogon), lokalna regulacija - po prostorijama manji raspon temperature, - termoregulacijskim ventilima. Potrebno je voditi rauna da pojedini sustavi regulacije i upravljanja u zgradama (toplinska stanica, kalorimetri, portafon, telekomunikacijski ureaji, senzori kretanja i sl.) mogu troiti znaajne koliine elektrine energije.

26

2.2. ANALIZA I IZBOR MOGUIH MJERA POBOLJANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE

Analiza moguih mjera poboljanja energetskih svojstava i poveanja energetske uinkovitosti obavezno ukljuuje: poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, poboljanje energetskih svojstava sustava grijanja prostora, poboljanje energetskih svojstava sustava hlaenja prostora, poboljanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije, poboljanje energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode, poboljanje energetskih svojstava sustava potronje elektrine energije rasvjeta, ureaji i ostala troila, poboljanje energetskih svojstava specifinih podsustava, analiza mogunosti zamjene energenta ili koritenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i/ili elektrine energije, poboljanje sustava regulacije i upravljanja, poboljanje sustava opskrbe vodom i potronje (opcionalno), potrebne procjene i izrauni uteda za odabrane mjere. Mogunosti poboljanja energetskih svojstava zgrade moemo podijeliti u dvije skupine: 1. mjere uz male trokove i brzi povrat investicije, prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, Prilog 4, 2. mjere uz vee trokove i dulji povrat investicije, prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, Prilog 4 . U cilju postizanja vee energetske uinkovitosti potrebno je evaluirati mogunosti koritenja razliitih vrsta izvora energije s gledita investicije, uteda i zatite okolia. Provedena analiza svake predloene mjere mora dati sljedee odgovore: koje su godinje utede energije i smanjenje emisije ugljinog dioksida (kn, kWh, tCO2), koliki su investicijski trokovi, trokovi projektiranja, trokovi montae i demontae, trokovi putanja u pogon, vijek trajanja i potrebne dozvole (procjene), koliki je period povrata investicije, specifikaciju opreme i radova, odravanje.

27

U nastavku je prikazano nekoliko pojedinanih primjera mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojeih zgrada svih vrsta i namjena.

2.2.1. ANALIZA MOGUNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORITENJA ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM

U analizi je potrebno navesti podatke o mogunosti zamjene izvora energije ili koritenja alternativnih sustava energije kao to su: decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih izvora energije, kogeneracija, apsorpcijsko hlaenje, daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/ blokovsko hlaenje, ako postoji, dizalice topline i koritenje okolia kao toplinskog izvora. Takoer je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, njihov opis, preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.: biomasa, proizvodnja bioplina, fotonaponski moduli, sunani sustav za grijanje, pripremu potrone tople vode i hlaenje, vjetar.

2.2.2. ANALIZA MOGUNOSTI POVEANJA TOPLINSKE ZATITE VANJSKE OVOJNICE ZGRADE

Potrebno je napraviti pregled mjera koje su primjenjive na ovojnicu zgrade u cilju smanjenja toplinskih gubitaka/dobitaka, a koje se odnose na: toplinsku izolaciju svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, rjeavanje problema s toplinskim mostovima, prozore i vrata, rolete, aluzine i zatite od sunevog zraenja, sanacija dimnjaka, vjetrobrani. Mjere je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno klimatskogeografskom podruju gdje je smjeten objekt.

28

Sa stajalita energetske potronje u postojeim zgradama, razdoblje izgradnje izuzetno je vaan parametar. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zatiti, u razdoblju najvee stambene izgradnje od 1950. do 1980. godine, izgraen je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potroai energije, s prosjenom potronjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. Prema starosti i vrsti gradnje, a u ovisnosti o zakonodavnom okruenju, postojee zgrade u Hrvatskoj moemo podijeliti i analizirati u nekoliko grupacija: zgrade graene prije 1940. godine, zgrade graene prije 1970. godine, zgrade graene u periodu od 1970. do 1987. godine, zgrade graene u periodu od 1987. do 2006. godine, novogradnja usklaena s novim Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine. Energetskom obnovom starih zgrada, naroito onih graenih prije 1980. godine, mogue je postii utedu u potronji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora, najvee utede mogu se postii toplinskom zatitom vanjskog zida. Mjera u podruju toplinske zatite s najkraim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zatita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Meutim, potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zatiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade, kao to su: vanjski zid, zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika, zid prema negrijanom prostoru, vanjski zid prema terenu, pod na terenu, meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika, strop prema negrijanom podrumu, strop prema negrijanom tavanu, ravni i kosi krov iznad grijanog prostora, strop iznad vanjskog prostora, prozori i vanjska vrata.

29

Toplinska zatita mora biti rijeena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida, svodei utjecaj toplinskih mostova na minimum. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u graevnim dijelovima vanjske ovojnice, no njihov utjecaj na ugodnost boravka, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice: prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije, kutija za roletu mora biti toplinski izolirana, toplinsku izolaciju zida treba povui do temelja, a po potrebi treba izolirati i temelj, osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, bez prekida toplinske izolacije, projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipinih toplinskih mostova prodori konstrukcija, istake i slino. Uvaavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po zavretku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Izraun procjene godinje potrebne toplinske energije za grijanje, QH, ht i hlaenje zgrade, Qc, nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008. U svrhu utede energije zgradu je potrebno podijeliti u vie zona ukoliko je predvieno razliit nain koritenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju vie od 4C. Svi koeficijenti prolaska topline graninih graevnih dijelova (izmeu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odreene u tablici 5. iz Priloga C Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinske zatite zgrade, kako bi se ostvarila minimalna toplinska zatita. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(mK)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici povrine elementa [kWh/m]. U skladu s istim Tehnikim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata moe iznositi maksimalno U =1,80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kree oko 3,00-3,50 W/m2K i vie (gubici topline kroz takav prozor iznose prosjeno 240-280 kWh/m2 godinje), europska zakonska regulativa propisuje sve nie i nie vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od 1,40-1,80 W/m2K. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu 0,80-1,40 W/m2K. Preporuka za gradnju suvremene energetski uinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1,40 W/m2K. U ukupnoj energetskoj bilanci kue vanu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. U suvremenoj arhitekturi puno panje posveuje se prihvatu sunca i zatiti od pretjeranog osunanja, jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuu cjelinu. Sustavi za zatitu od sunca usklaeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi. Ako se osigura odgovarajue tehniko rjeenje postie se prilagodljiv ulaz

30

sunca u zgradu i spreava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunevog zraenja tijekom ljeta i smanjuje potrebna energija za hlaenje. Ljetna toplinska zatita obuhvaa: toplinsku zatitu prozirnih elementa proelja tijekom ljeta, toplinsku zatitu vanjskih neprozirnih graevnih dijelova plone mase < 100 kg/m2 tijekom ljeta, zrakonepropusnost graevnih dijelova koji ine omotaa grijanog prostora zgrade, zrakopropusnost reki prozora, balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora, vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni Sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci, dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova, ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova, nisu jo u potpunosti donesene u EN normama, te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline - U [W/(m2K)]. Smanjenje toplinskih gubitaka i poveanje toplinske zatite osnovni je uvjet za postizanje energetski uinkovitog sustava i ugradnju suvremenih alternativnih tehnikih sustava u zgrade. Pri predlaganju nivoa toplinske zatite preporua se analizirati to naprednija rjeenja koja ostvaruju optimalne energetske utede. Takoer, ukoliko se za neku mjeru pokae predugi period povrata investicije, a ostvaruju se znaajne utede, potrebno je analizirati tu mjeru u kombinaciji s drugim, ekonomski povoljnijim mjerama, kako bi se postigao optimalan period povrata ulaganja.

2.2.3. ANALIZA MOGUNOSTI POBOLJANJA SVIH POSTOJEIH ENERGETSKIH SUSTAVA ZGRADE

U cilju poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava potrebno je napraviti pregled konvencionalnih sustava koji se primjenjuju u pojedinim kategorijama zgrada, mogunosti koritenja alternativnih sustava (kao samostalnih ili dopunskih postojeima) i procesa te pojedinih izvora energije kao npr.: kotlovnice i sustavi grijanja (zamjena standardnih kotlova niskotemperaturnim ili kondenzacijskim, niskotemperaturno grijanje), klimatizacija i ventilacija, povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije, prirodno provjetravanje, priprema potrone tople vode, prelazak na druge vrste izvora energije,

31

daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlaenje ako postoji, kogeneracija, dizalice topline (koritenje okolia kao toplinskog izvora), decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata, ugradnja solarnih kolektora, ugradnja fotonaponskih panela, regulacija, rasvjeta. Mjere je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno klimatskogeografskom podruju gdje je zgrada smjetena.

2.2.4. ANALIZA MOGUNOSTI UGRADNJE UREAJA ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE

Ovakav sustav esto ima brz povrat investicije i zapravo predstavlja standard u modernim projektima elektroinstalacija koji esto nije potrebno zasebno isticati, dok u postojeim objektima (nekompenziranim) to predstavlja bitan potencijal uteda. Tablica za izraun potrebne reaktivne snage kompenzacijskog ureaja nalazi se u prilogu. Preporua se ugradnja kompenzacijskog ureaja s filtriranjem signala mrenotonfrekventnog upravljanja odreene frekvencije. Frekvencija navedenog signala razlikuje se u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske, te se za konkretne vrijednosti treba obratiti HEP Operatoru distribucijskog sustava. Provedena analiza treba dati: koliki su investicijski trokovi, trokovi projektiranja, trokovi montae i demontae, trokovi putanja u pogon, i sl., koliki je period povrata investicije, specifikaciju opreme i radova, odravanje.

2.2.5. ANALIZA MOGUNOSTI SUPSTITUCIJE POSTOJEEG SUSTAVA RASVJETE S UINKOVITIJIM RJEENJEM

U zgradama, rasvjeta moe imati dominantan udio u ukupnoj potronji elektrine energije stoga se preporuuju rjeenja koja trebaju biti napravljena prema projektantskim normama, zadovoljavati sve propisane kriterije uz istovremeno visoku razinu uinkovitosti. Tablica s okvirnim vrijednostima pojedinih izvora svjetlosti nalazi se u Prilogu. Provedena analiza treba dati:

32

potencijal godinje utede energije, vrne snage i smanjenje emisije ugljinog dioksida (kn, kWh, tCO2) uz zadravanje ili poboljanje svjetlotehnikih parametara, koliki su investicijski trokovi, trokovi projektiranja, trokovi montae i demontae, ivotni vijek trajanja i sl., koliki je period povrata investicije, specifikaciju opreme i radova, odravanje.

2.2.6. ANALIZA MOGUNOSTI POSTAVLJANJA TERMOSTATSKIH VENTILA I RAZLIITIH TERMOSTATSKIH GLAVA

Najvei i najei problem u sustavu grijanja je to ne postoji regulacija temperature prostora po pojedinim prostorijama. Takav sustav dovodi do toga da se zgrada jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica takvog sustava je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogunosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline. Jedno od najjednostavnijih rjeenja je postavljanje termostatskih ventila s termostatskom glavom koji zajedno ine termostatski set, koji regulira temperaturu prostorije na nain da upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator. Vrlo je vano obratiti panju koja se vrsta termostatskih glava predlae za pojedini objekt. Postoje dvije osnovne vrste termostatskih glava od kojih su jedne klasine namijenjene za stambene objekte a druge za javne objekte ( zatiena termostatska glava za javne prostore). Ova podjela je vrlo vana pri mjerama za nestambene objekte, jer postavljene klasine termostatske glave u takvim objektima nisu otporne na devastaciju i neovlateno koritenje, pa stoga ne ostvaruju nikakvu regulaciju temperature. Termostatska glava za javne (nestambene) objekte ima mogunost postavljanja temperature na zadanu vrijednost samo uz pomo posebnog alata koji e imati ovlatena osoba, te je zbog visoke vrstoe otporna na udarce ili neko drugo nasilno djelovanje. Uteda u potronji energenta koje ostvaruje adekvatni termostatski set, prosjeno iznosi oko 10 %, premda u nekim sluajevima veih pregrijavanja prostora uteda iznosi i do 20 %. Kako bi se postigla maksimalna uinkovitost termostatskog seta, potrebno je provjeriti ili osigurati optimalan hidrauliki balans cijevne mree koji se postie ugradnjom ventila za hidrauliko balansiranje.

33

2.2.7.

UVOENJE KONDENZACIJSKOG I NISKOTEMPERATURNOG KOTLA

U sluaju odabira novog izvora toplinske energije u sustavu grijanja, radi to boljeg iskoritenja izvora energije svakako treba razmotriti ugradnju kondenzacijskog i niskotemperaturnog kotla . To se odnosi i na vee kotlovnice kod nestambenih objekata, i na sve vrste agregata kod stambenih objekata. Za stambene objekte, promatra se etani ili kuni kondenzacijski agregat za grijanje s integriranim spremnikom tople vode, koji bi koristio niu temperaturu kod kondenzacijskog efekta. Ova varijanta pretpostavlja izvoenje dimovodnih kanala i kanala za dovod zraka u postojee vertikale dimnjaka. Poeljna je koaksijalna izvedba kako bi se vanjski zrak predgrijavao izlaznim dimnim plinovima. U nemogunosti takve izvedbe, mogue je iskoristiti raspoloive kanale za uvoenje odvojenih cijevi za dovod zraka, te za odvod dimnih plinova. U tom sluaju otpada mogunost predgrijavanja ulaznog zraka, ali takav gubitak uinkovitosti nije znaajan. Bitna promjena u sustavu grijanja do koje dolazi uvoenjem kondenzacijskog kotla jest niskotemperaturno grijanje. Da bi se postigao puni kondenzacijski efekt s iskoritenjem gornje ogrjevne vrijednosti goriva (u principu plina), temperatura polazne vode u krugu grijanja ne smije prelaziti 55 C. Kada se razmatra niskotemperaturno grijanje, kao izvor topline se promatra kondenzacijski ili niskotemperaturni kotao, dok ogrjevna tijela moraju biti sposobna zadovoljiti potrebe grijanja uz medij nie temperature. U sluaju radijatora kao ogrjevnih tijela, mora se izvesti njihova vea ukupna ogrjevna povrina. Da bi se ona odredila, potrebno je pretpostaviti temperaturnu razliku povrine radijatora i sobnog zraka prema izrazu = [(u + i )/2] - 0 uz u kao temperaturu polazne vode, temperaturu povratne, a 0 kao temperaturu okoline. Ako se kao primjer uzme tipian standardni radijator, za jednaku ogrjevnu snagu pri reimu kondenzacije potrebna je 2,5 do 3 puta vea povrina radijatora. Pored izmjena radijatora, preporuljivo je razmotriti sve druge opcije koritenja medija nie temperature, kao to je podno grijanje, priprema dodatnih koliina PTV i drugo. Uz ovaj zahvat se podrazumijeva i ugradnja kvalitetnog regulacijsko-upravljakog sustava.

34

2.2.8. OPA NAELA ANALIZE POTENCIJALA MJERA UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE

Kako je navedeno, koritenje toplinske energije kod zgrada se promatra u podrujima grijanja prostora, pripreme sanitarne tople vode, procesa pranja, obrade namirnica te drugih specifinih namjena. Analizirajui svako od tih podruja, uputno je ravnati se prema sljedeim naelima. Kod pripreme hrane potencijali utede su najmanji i tiu se uglavnom odabira prikladnih plinskih troila i posua odgovarajueg oblika i izolacije, te reima pripreme (kuhanje veih koliina i sl.). Grijanje prostora prua najvee potencijale. Kod odabira ogrjevnih tijela nuno je birati ona najuinkovitija (s najboljim prijenosom topline), obzirom na prirodu grijanog prostora, i paziti na njihov optimalan raspored. U najveem broju sluajeva optimalno je centralno grijanje, posveujui panju odgovarajuem lociranju toplinske stanice obzirom na udaljenost od troila i dobrom izoliranju cjevovoda. Gdje god je mogue treba iskoritavati otpadnu toplinu iz drugih izvora, za predgrijavanje medija ili za samo grijanje. U gotovo svim sluajevima vrlo je vana uloga odgovarajue regulacije, gdje je poeljna to kvalitetnija automatizacija. Kod grijanja izrazito velikih prostorija dvorana, ako je rije o grijanju zraka, za utede je kljuan raspored i broj istrujnih otvora, te koritena grijaa tijela - esto su prikladnije npr. stropne infracrvene grijalice. Grijanje bazena kao poseban sluaj najvee potencijale prua u iskoritenju otpadne topline, te na mnogim lokacijama otvara mogunost koritenja geotermalnih izvora i sunevih kolektora. Za rashladne ureaje se preliminarna uteda postie planskim smanjenjem optereenja, te odabirom odgovarajuih sustava i agregata. Apsorpcijski ureaji pruaju veliki potencijal u koritenju otpadne topline, ukoliko je raspoloiva na odgovarajuim temperaturnim razinama. Uteda energije u sustavu pripreme potrone tople vode postie se u prvom redu samim smanjenjem potronje, racionalizacijom i primjenom odgovarajuih tedljivih armatura. Vana je kvalitetna toplinska izolacija, prvenstveno spremnika. Kombinacija ili potpuno grijanje sunevom energijom ovdje prua najvei potencijal, pogotovo u obalnom podruju; te takoer otpadna toplinska energija. Koritenje raspoloive otpadne toplinske energije svakako treba razmotriti, pogotovo ako se u zgradi koriste rashladni kompresori. Sami kotlovi/kotlovnice/redukcijske stanice svojom izvedbom, kvalitetom, odabirom goriva, eksploatacijom, odravanjem i drugim karakteristikama imaju odluujui utjecaj na racionalno koritenje toplinske energije.

35

2.3. ENERGETSKO, EKONOMSKO I EKOLOKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA

Ovaj dio energetskog pregleda obuhvaa prijedlog energetski, ekonomski i ekoloki povoljnih mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade, prikaz ostvarivih ekonomskih i energetskih utede, procjenu investicije, te jednostavni period povrata ulaganja uz izraun smanjenja CO2 emisija. Predloene mjere potrebno je analizirati s obzirom na njihovu izvodljivost na analiziranoj zgradi, te procijeniti energetske, ekonomske i ekoloke utede. Pri tome je vano naglasiti da se najbolji rezultati postiu kombinacijom mjera, te je potrebno analizirati i izabrati kombinaciju onih mjera koje dovode do najveih uteda uz ekonomski prihvatljivo vrijeme povrata investicije. Posebno kod mjera poboljanja toplinske zatite vanjske ovojnice treba dati naglasak na one mjere koje su povezane s ulaganjima u nunu rekonstrukciju pri odravanju zgrade. Utede u energiji treba iskazati odvojeno od investicijskih trokova. Ekonomska analiza iskazuje se kroz jednostavni period povrata investicije, dok se kod zahtjevnijih objekata mogu raditi i detaljnije ekonomske analize isplativosti pojedinih mjera. U pregledu je potrebno dati elemente za vrednovanje odabranih graevinskih zahvata i termotehnikih sustava.Takoer, za svaku opisanu mjeru potrebno je, na nain prikladan pojedinoj mjeri, dati numerike podatke o utjecaju na sustav kao, primjerice, podatke o poveanju uinkovitosti sustava nakon primjene mjere, smanjenju toplinskih gubitaka (npr. kWh/m2 prostora), godinjoj koliini iskoritene obnovljive energije, smanjenju potronje izvora energije (kn/kWh iskoritene energije) i sl. Kod mjera na podruju potronje elektrine energije, osim utede energije a time i emisija u okoli, utede se mogu prepoznati i u dislociranju potronje iz vieg u nie tarifno razdoblje, te smanjenjem vrne angairane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije. Potonje mjere ne utjeu direktno na smanjenje potronje energije, ali mogu imati bitne financijske utede. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja, bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehnike i financijske parametre, eventualne utjecaje na druge podsustave, trokove eksploatacije i odravanja i sl. Kod mjera na podruju potronje sanitarne vode, treba osim uteda same vode, uzeti u obzir i smanjenje energije (za pumpanje, grijanje, i sl). time se smanjuje razdoblje povrata investicije, a u bilancu ulaze i dodatni ekoloki doprinosi.

36

2.3.1.

ENERGETSKO I EKONOMSKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA

Nakon identifikacije potencijalnih mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade potrebno je za svaku pojedinu mjeru izraziti energetske utede, procijeniti trokove ulaganja i izraunati jednostavni period povrata investicije. To je potrebno uiniti za svaku pojedinu mjeru, ali i za kombinacije pojedinih mjera, kako bi se dolo do optimalnog izbora mjera i preporuka za optimalno ulaganje. Trokove ulaganja potrebno je procijeniti to tonije u skladu s trinim cijenama izvora energije na dan izrade prorauna energetskih uteda. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera, pristupa se izraunu ekolokih uteda.

Tablica 3: Primjeri usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih i ekolokih uteda 1

Mjere

Opis mjere Toplinska izolacija vanjskog zida Toplinska izolacija stropa prema tavanu Zamjena prozora Ugradnja termostatskih ventila Ugradnja sunanog sustava za PTV Kombinacija mjera toplinske zatite UKUPNO

Procjena investicije (x) [kn]

Procijenjene utede [kWh/ god] energent

Procijenjene utede (y) [kn/god] 220.000 170.000 160.000 50.000 60.000 670.000

Jednostavan period povrata x/y [godina] 2,30 0,90 15,60 2,4 8,30 5,60

Smanjenje emisije CO2 [tona/god]

1 2 3 4 5 6

500.000 150.000 2.500.000 120.000 500.000 3.720.000

Izraunava se jednostavni period povrata investicije, lanak 29. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada NN(113/08). Jednostavni period povrata je omjer procjene potrebnih ulaganja i godinjih energetskih uteda u kunama, uz cijenu energije u trenutnu analize.

37

Tablica 4: Primjeri usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih i ekolokih uteda 2

Mjere

Opis mjere Ugradnja uinkovite rasvjete Ugradnja ureaja za kompenzaciju jalove snage Ugradnja upravljakog sustava vrnom snagom Kupnja ureaja A energetskog razreda

Procjena investicije (x) [kn]

Procijenjene utede [kWh/ god] energent

Procijenjene utede (y) [kn/god] 25.000

Jednostavan period povrata x/y [godina] 2

Smanjenje emisije CO2 [tona/god]

50.000

20.000

8.000

2,5

500.000

100.000

80.000

15.000

5,3

2.3.2. EKOLOKO VREDNOVANJE PREDLOENIH MJERA I METODOLOGIJA PRORAUNA EMISIJE CO2

Za potrebe prorauna emisija CO2 i ostalih antropogenih staklenikih plinova razvijena je (Intergovernmental Panel on Climate Change) IPCC metodologija u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime - United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). IPCC metodologijom odreuju se antropogene emisije iz izvora i uklanjanje u ponorima. Dominantan izvor antropogene emisije staklenikih plinova je izgaranje fosilnih izvora energije u energetskim postrojenjima. Ovisno o mjestu nastanka razlikuju se direktne i indirektne emisije. Direktne emisije nastaju na lokaciji neposredne potronje energije (npr. stambene i nestambene zgrade), kao posljedica izgaranja fosilnih izvora energije u stacionarnim energetskim postrojenjima (npr. kotlovi). S druge strane, u sluaju koritenja elektrine energije i/ili topline iz javnih toplana ili kotlovnica do emisije ne dolazi na lokaciji neposredne potronje energije, pa je potrebno izraunati indirektnu emisiju koja nastaje pri proizvodnji elektrine ili toplinske energije. Direktne emisije CO2 Tijekom izgaranja veina ugljika iz goriva oksidira i emitira se u atmosferu u obliku CO2. Dio ugljika koji se oslobaa kao CO, CH4 ili NMVOC, takoer oksidira u CO2 u atmosferi u

38

razdoblju od nekoliko dana do oko 12 godina. Ugljik iz goriva koji ne oksidira, ve se vezuje u esticama, ljaci ili pepelu se iskljuuje iz prorauna. Udio oksidirajueg ugljika za tekua fosilna goriva i prirodni plin je vrlo dobro odreen i iznosi 99 posto za tekue gorivo, a 99,5 posto za prirodni plin (IPCC metodologijom preporuene vrijednosti). Meutim, oksidacijski faktor za ugljen ovisi o uvjetima izgaranja i moe varirati nekoliko postotaka. Ukoliko oksidacijski faktor za ugljen nije mogue odrediti i elaborirati, koristi se u IPCC priruniku predloeni faktor (98 posto). Openito, za proraun emisije CO2 zbog izgaranja fosilnih goriva primjenjuje se sljedea formula (1):

EM = FEC Hd OC
Gdje su: EM FEC Hd OC emisija CO2 [kg]

44 B 12

(1)

faktor emisije ugljika [kgC/GJ] donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg ili MJ/m3] udio oksidirajueg ugljika [ ] koliina izgaranog goriva [t ili 103 m3] Za koritenje formule (1) potrebno je znati faktor emisije ugljika, donju ogrjevnu vrijednost

44/12 stehiometrijski omjer CO2 i C [ ] B

goriva, udio oksidirajueg ugljika i koliinu izgaranog goriva. Ukoliko nisu poznati faktori emisije ugljika preporuuje se koritenje faktora navednih u tablici 5 (predloeni u okviru IPCC metodologije). U tablici navedene donje ogrijevne vrijednosti su prosjene vrijednosti za Hrvatsku, preuzete iz energetske bilance za 2007. godinu. U konkretnom sluaju izrauna emisije CO2 preporuuje se koristiti vlastite donje ogrjevne vrijednosti, a ukoliko su nepoznate mogue je koristiti prosjene nacionalne vrijednosti. Emisija CO2 ovisi o koliini i vrsti izgaranog izvora energije. Specifina emisija po energiji izvora energije je najvea uslijed izgaranja ugljena, zatim tekuih goriva i prirodnog plina. Grubi omjer specifinih emisija pri izgaranju fosilnih goriva je 1 : 0,75 : 0,55 (ugljen : tekua goriva : prirodni plin). Do emisije CO2 dolazi i izgaranjem biomase. Meutim, emisija CO2 iz biomase, po preporukama IPCC metodologije, ne ulazi u ukupnu bilancu emisija staklenikih plinova na dravnoj razini jer je emitirani CO2 prethodno apsorbiran za rast i razvoj biomase. Za laki izraun emisije CO2 prikazani su i faktori emisije po naturalnoj i energetskoj jedinici goriva te po jedinici proizvedene korisne topline (tablica 2 iz toke 4. 6. iz priloga ove Metodologije). Pri izraunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energijeprimjenjene su prosjene vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/ureaja u kojima

39

izgaraju pojedini izvori energije. Na taj nain se poveava nesigurnost prorauna, pa je preporuka da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kgCO2/GJ iz tablice 1 ili kgCO2/MWh iz tablice 2 iz toke 4.6. iz priloga ove Metodologije). Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za smanjenje emisije (npr. mjere poveanja energetske uinkovitosti), a prema formuli (2): EMS = EMP EMN Gdje su: EMS EMP EMN smanjenje emisije CO2 [kg] emisija CO2 prije primjene mjera [kg] emisija CO2 nakon primjene mjera [kg] (2)

Uobiajeno je raunati smanjenje emisije CO2 na godinjoj razini, a kao posljedica primjene mjera za smanjenje emisije. Indirektne emisije CO2 Za potrebe prorauna emisije CO2 uslijed potronje elektrine i/ili toplinske energije sagledava se indirektna emisija koja nastaje na lokaciji proizvodnje energije. Pri izraunu indirektnih emisija CO2 koristi se sljedea formula: EM = AD EF Gdje su: EM AD EF emisija CO2 [kg] koliina potroene elektrine/toplinske energije [kWh] specifini faktor emisije CO2 za elektrinu ili toplinsku energiju [kgCO2/kWh] Preporuka je koristiti izmjerene vrijednosti potronje elektrine/toplinske energije ili koristiti vrijednosti iskazane u raunima za elektrinu i toplinsku energiju. Za potrebe odreivanja emisija CO2 na godinjoj razini, uz podatak o koliini potroene energije, potrebno je poznavati i specifinu emisije CO2 po koliini potroene elektrine/toplinske energije. Specifini faktor emisije CO2 za elektrinu energiju je preuzet iz HEP-ovog godinjeg izvjea za 2008. godinu (tablica 3 i toke 4.6. iz priloga ove Metodologije), a predstavlja (3)

40

prosjenu emisiju CO2 proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Specifini faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o hidrometeorolokoj situaciji, odnosno o koliini proizvedene elektrine energije iz hidroelektrana, kao i o strukturi fosilnih goriva koritenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. Dio emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane), koji se odnosi na proizvodnju toplinske energije, je izuzet u cilju izrauna specifine emisije CO2 samo za proizvodnju elektrine energije. Za izraunavanje specifine emisije CO2 po jedinici korisne topline, pri koritenju elektrinih ureaja za grijanje, pretpostavljena je prosjena efikasnost ureaja od 98 posto. Specifini faktor emisije CO2 za toplinu je izraunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za 2005., 2006. i 2007. godinu. U cilju preciznijeg izrauna emisija CO2, analizirane su specifine emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica. Budui da je prosjeni udio prirodnog plina u zagrebakim javnim toplanama bio oko 75 posto, a u toplani u Osijeku oko 65 posto, specifina emisija CO2 za Osijek je neto via od dobivenih vrijednosti za Zagreb. U sluaju koritenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poeljno poznavati koriteno gorivo u kotlovnicama, a ukoliko to nije poznato izraunata je prosjena specifina emisija CO2 po jedinici toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. do 2007. godine. U proraunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mrei. Na taj nain izraunate specifine emisije CO2 prikazane su u tablici 4 iz toke 4.6. iz priloga ove Metodologije. Faktor emisije CO2 je u ovom sluaju jednak neovisno o tome da li se izraava po jedinici finalne energije ili korisne toplinske energije. Za proraun emisije CO2 na godinjoj razini primjenjuje se formula (3), a za smanjenje emisija nakon primjene mjera formula (2).

41

2.4. ZAVRNI IZVJETAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA

Pri provedbi energetskog pregleda posebno je vaan zavrni izvjetaj o rezultatima provedenog energetskog pregleda. Zavrni izvjetaj sadri sve prethodno navedene elemente energetskog pregleda i specifikaciju potrebnih podataka za izradu energetskog certifikata zgrade. Takoer, izvjetaj mora sluiti kao podloga za poslovno odluivanje kljunim osobama. U skladu sa zavrnim izvjetajem izrauje se energetski certifikat zgrade. U zavrnom izvjetaju, uz sve prikupljene podatke o energetskim svojstvima zgrade, potrebno je specificirati slijedee podatke:

1. OPI PODACI O ZGRADI

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. vrsta zgrade prema namjeni (prema podjeli iz lanka 5. stavka 2. PECZ, NN 113/08) lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, mjesto s potanskim brojem) ime i prezime vlasnika odnosno investitora zgrade naziv izvoaa radova godina zavretka izgradnje

2. PODACI O ZGRADI
2.1. 2.2. 2.3. plotina korisne povrine zgrade AK [m2] obujam grijanog dijela zgrade Ve [m3] faktor oblika f0 [m-1] koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka 2.4. (po jedinici oploja grijanog dijela zgrade) HT [W/(m2K)]

3. KLIMATSKI PODACI
3. 1. 3.2. 3.3. 3.4. broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a] broj dana sezone grijanja Z [d] srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e [C] unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i [C]

4. PODACI O TEHNIKIM SUSTAVIMA ZGRADE

42

4.1.

nain grijanja i pripreme PTV (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor)

4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8.

izvori energije koji se koriste za grijanje izvori energije koji se koriste za pripremu potrone tople vode nain hlaenja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor) izvori energije koji se koriste za hlaenje vrsta ventilacije (prirodna, prisilna bez povrata topline, prisilna s povratom topline) vrsta i namjena koritenja sustava s obnovljivim izvorima energije udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%]

5. PODACI O POTREBNOJ ENERGIJI

godinja potrebna toplinska energija za 5.1. grijanje QH u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] i najvea doputena vrijednost 5.2. godinji toplinski gubici sustava grijanja QH,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godinja potrebna toplinska energija za 5.3. zagrijavanje potrone tople vode, QW u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godinji toplinski gubici sustava za 5.4. zagrijavanje potrone tople vode QW,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], 5.5. 5.6. godinja potrebna toplinska energija za hlaenje QC u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godinji gubici sustava hlaenja QC,ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], godinja potrebna energija za ventilaciju u sustavu prisilne ventilacije, djelomine 5.7. klimatizacije i klimatizacije za stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja QVe u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], godinja potrebna energija za rasvjetu za 5.8. stvarne klimatske podatke za definirani profil koritenja El u [kWh/a] i [kWh/(m2a)],

43

5.9. 5.10. 5.11.

godinja isporuena energija Edel u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], godinja primarna energija Eprim u [kWh/a] i [kWh/(m2a)], godinja emisija CO2 za stvarne klimatske podatke u [kg/a] i [kg/(m2a)],

6. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA POJEDINE GRAEVNE DIJELOVE ZGRADE

Graevni dio

U stvarni[W/(m2K)]

U max[W/(m2K)]

7. REDOSLIJED PRIORITETNIH MJERA ZA POBOLJANJE ENERGETSKIH SVOJSTAVA

Tablica 9: Mjere energetskih uteda

Mjere

Opis mjere

Procjena investicije (x) [kn]

Procijenjene utede [kWh/ god] energent

Procijenjene utede (y) [kn/god]

Jednostavan period povrata x/y [godina]

Smanjenje emisije CO2 [tona/god]

1 2 3 4 5 6 UKUPNO

44

3. PRIMJERI UPITNIKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA

Prikazani su primjeri upitnika za prikupljanje podataka za stambene i nestambene zgrade koje je potrebno prilagoditi i po potrebi dopuniti podacima karakteristinim za pojedinu vrstu i namjenu zgrade. Upitnici su pomoni alat pri provoenju energetskog pregleda zgrade.

45

3.1. UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIH SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA

UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA
Datum
Kontakt osoba

1.

OSNOVNI PODACI O ZGRADI

1.1. Naziv i vrsta zgrade 1.2. Adresa

Ulica i broj Katastarska etica

Grad, Potanski broj

1.3. Odgovorna osoba 1.4. Telefon, fax, mobilni telefon, email 1.5. Namjena zgrade 1.6. Tip vlasnitva

Gdin/ga Telefon Mobilni telefon Fax Email

privatno

javno

u najmu

vlasnik=korisnik

broj vlasnika

1.7. Godina izgradnje 1.8. Izvoa radova Godina zadnje rekonstrukcije Kratki opis izvedene 1.10. rekonstrukcije Ope napomene o 1.11. zateenom stanju 1.9.
samostojea zgrada dvojni objekt

nova

postojea

1.12.

Izvedba zgrade

interpolirana zgrada

unutar postoj. zgrade

paviljonski tip gradnje

ostalo

1.13. Osnovni podaci

Ukupni broj etaa Ukupna plotina podne neto povrine m2 Ukupna plotina bruto podne povrine m2 Plotina podne povrine karakt. etae m2 Plotina korisne povrine grijanog prostora zgrade m2 Plotina korisne povrine hlaenog prostora zgrade m2 Obujam grijanog dijela zgrade m3 Obujam hlaenog dijela zgrade m3 Visina etae m Povrina Zona 1 (m2) / (i) C Povrina Zona 2 (m2) / (i) C Ukupni broj stanova Tipske povrine stanova m2 Broj stanova istih povrina Vrsta konstrukcije lagana Radni(boravini) prostori Stubita i hodnici % Skladita % Ostalo

masivna % %

Priloiti projekt ili nacrte zgrade

46

2.

STVARNI KLIMATSKI PODACI

2.1. Stvarni klimatski podaci Lokacija Broj stupanj dana grijanja SD (Kd/a) Broj dana sezone grijanja Z (d) Srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e (C) Unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i (C) 3. KARAKTERISTIKE GRAEVNOG ELEMENTA I TOPLINSKA ZATITA ZGRADE Debljina sloja Povrina toplinske konstrukcije izolacije** Koeficijent prolaska topline U (W/m2K) Primjedba o zateenom stanju

Karakteristike graevnog 3.1. elementa Vanjski zid sjever Vanjski zid jug Vanjski zid istok Vanjski zid zapad Ravni ili kosi krov Strop prema negrijanom tavanu Zid prema negrijanom prostoru Vanjski zid prema terenu Pod na terenu Strop iznad vanjskog ili negrijanog prostora

Materijal *

Ukupna debljina

* a) AB ili beton; b) puna opeka; c) blok opeka; d) lakobet.blokovi; e) kamen; f) drvo ili elik g) neto drugo ** a) 0; b) samo toplinska buka; c) 2 cm; e) 4 cm; f) 6 cm; g) 8-10 cm

3.2.

Izvedba ostakljenja Procjena povrine ostakljenja prema orijentaciji: sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2

jednostruko staklo *A

2 doprozornika 2-struko s po 1 staklom obino staklo *B *C

3-struko obino staklo *D

2-struko izo-staklo *E

Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K)

drveni * *

PVC *

aluminijski *

elini *

kombinirani

Izvedba ostakljenja Procjena povrine ostakljenja prema orijentaciji: sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2

3-struko izo-staklo *E

2-struko izo-staklo s plin. i lowe premazom *F

3-struko izo-staklo s plin. i lowe premazom *G

Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K)

*upisati A-G

drveni * *

PVC *

aluminijski *

elini *

kombinirani

3.3.

Zatita od Sunca juno proelje istono proelje zapadno proelje

bez naprave

naprava s unutranje strane ili izmeu stakala

naprava s vanjske str.

streha, loa brisolej

47

4.

SUSTAV GRIJANJA, HLAENJA, KLIMATIZACIJE, VENTILACIJE, PRIPREME POTRONE TOPLE VODE I PITKE VODE Centralno kotlovnica Centralno toplana Centralno etano gr. Lokalno grijanje prostorija Drugo (opis)

4.1.

Nain grijanja prostora

4.2.

Izvor energije za grijanje

Loivo ulje/ ekstra lako loivo ulje

Prirodni plin/ UNP

Drvo

Ugljen

Elektrina energija

Drugo

Za centralizirano grijanje na Broj agregata 4.3. razini zgrade Kotlovnica Toplinska podstanica Drugo Izvedba regulacije kod 4.4. centraliziranog grijanja Runa regulacija

Ukupna instalirana snaga (kW)

Starost agregata

Periodi odravanja

Izvedba dimnjaka i

Posebne znaajke

Automatska regulacija

Centralna on/off regulacija

Runa reg., Automatska Runa reg., povremena regulacija kotla stalna kontrola kontrola

Razvod medija kod 4.5. centraliziranog grrijanja

Jednocjevni ili Broj Koriteni medij Stanje izolacije dvocjevni cirkulacionih (voda, zrak...) cjevovoda razvod krugova

Podjela zonama etaama

po Regulacija ili (centralna/ zone/prostori)

4.6. Etano grijanje - ureaji

Ukupan jedinica

broj

Prosjena starost (godina)

Prosjena snaga (kW)

Koriteni energent

Dovod zraka - Redovito odravanje vanjski/ DA/NE iz prostora

4.7. Broj

Ogrijevna tijela Ukupna toplinska snaga kWth Termostatski ventili (DA/NE)

Radijatori

Konvektori

Podno ili zidno Samostojee grijanje grijalice

Prijenosne grijalice

Drugo

4.8.

Pojedinane grijalice

Izvor energije

Ukupan broj

Uk. snaga kW

Ostale napomene

4.9. Sustav ventilacije Princip rada Instalirana snaga kW el Protok zraka m /h Sustav hlaenja i klimatizacije Ukupan broj jedinica Ukupna rashladna snaga kW Samo hlaenje/i grijanje Prosjean COP
3

Prirodno prozraivanje

Lokalna ventilacija

Centralizirani sustav

Ventilacija s rekuperacijom

Drugo (opisati)

4.10.

Split sustav

Multi-split sustav

Kompaktni prozorski ureaji

Centralizirani sustav

Puno kondicioniranje zraka

drugo

48

4.11.

Priprema tople vode

U sklopu Odvojeno sustava za sustava grijanje grijanje

od Spremnik za toplu vodu

za

Toplinska izolacija spremnika

Toplinska izolacija cijevi

Temperatura vode

4.12.

Izvor energije za pripremu tople vode

Loivo ulje/ ekstra lako loivo ulje

Prirodni plin/ UNP

Elektrina energija

Drvo/Ugljen

Suneva energija

drugo

4.13.

Priprema potrone tople vode elektrinom energijom Broj prikljunih mjesta s toplom vodom Broj slavina na izljevnim mjestima jednoruna dvoruna Broj vodokotlia broj pisoara

broj bojlera snaga kW Tu / Kada Umivaonik Sudoper ostalo

4.14.

4.15.

Obina

Keramika

4.16.

20 litara senzorski

13 litara

9 litara runi

5 litara

zapremina kom kom

5.

KARAKTERISTIKE SUSTAVA RASVJETE I UREAJA klasine arulje fluokompakt fluorescentn senzori i instalirana drugo ne arulje e cijevi automatika snaga (kW)

5.1. Rasvjeta

5.2. Broj ureaja

tednjak /plin

tednjak /el.en

hladnjak

perilica rublja

perilica posua

drugo

6. 6.1.

TROKOVI ZA ENERGIJU UNATRAG TRI GODINE Ukupna godinja potronja energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_
*propan butan

nije obavezno, ukoliko je mogue prikupiti

Toplana MWh/god

Prirodni plin** m3/god

Loivo ulje mazut l/god

Ekstra lako loivo ulje l/god

Ukapljeni naftni plin* kg/god

Drvo m3/god

** naznaiti ako se koristi gradski plin

Ukupna godinja potronja energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godinji trokovi za potronju energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godinji trokovi za potronju energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_

Ugljen t/god

Elektrina energija kWh/god

Voda m3/god

Ostalo

6.2.

Toplana kn

Prirodni plin** kn

Loivo ulje mazut kn

Ekstra lako loivo ulje kn

Ukapljeni naftni plin* kn

Drvo kn

*propan butan

** naznaiti ako se koristi gradski plin

Ugljen kn

Elektrina energija kn

Voda kn

Ostalo kn

49

7. 7.1.

POTENCIJALI UTEDA Da li postoji plan odravanja

Zgradu odrava

DA

NE

zgrada se ne odrava uope

Odgovorna osoba za odravanje zgrade 7.2. Da li je planirano investiranje u objekt (popravak fasade, elektro i vodovodnih instalacija, obnova rasvjete i sl.) Investicija Razdoblje (god) 7.3. Potreba za poboljanjem i/ili rekonstrukcijom NE DA, za 1g. DA, za 2-3g. DA, za 3-4g. DA, za 5+g.

7.4.

Razlozi, problemi ..(i sl.) za mogue obnavljanje i rekonstrukciju

7.5.

Nain financiranja trokova za energiju

plaanje po stvarnoj potronji

paualno plaanje po m2 prostora

7.6.

Koritenje obnovljivih izvora energije

bioplin

ogrjevno drvo

biomasa*

geotermalna

vjetar

sunce

50

3.2. UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA

UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA
Datum
Kontakt osoba

1.

OSNOVNI PODACI O ZGRADI

1.1. Naziv i vrsta zgrade 1.2. Adresa 1.3. Odgovorna osoba 1.4. Telefon, fax 1.5. Namjena zgrade 1.6. Tip vlasnitva 1.7. Godina izgradnje 1.8. Izvoa radova Godina zadnje 1.9. rekonstrukcije Kratki opis izvedene 1.10. rekonstrukcije Ope napomene o 1.11. zateenom stanju Izvedba zgrade

Ulica i broj Katastarska etica Gdin/ga Telefon Moblini telefon privatno javno u najmu

Grad, Potanski broj

Fax Email vlasnik=korisnik broj vlasnika

nova

postojea

1.12.

samostojea zgrada

dvojni objekt

interpolirana zgrada

unutar postoj. zgrade

paviljonski tip gradnje

ostalo

Ukupni broj etaa Ukupna plotina podne neto povrine m2 Ukupna plotina bruto podne povrine m2 Plotina podne povrine karakt. etae m2 Plotina korisne povrine grijanog prostora zgrade m2 Plotina korisne povrine hlaenog prostora zgrade m2 Osnovni podaci 1.13. Obujam grijanog dijela zgrade m3 Obujam hlaenog dijela zgrade m3 Visina etae m Povrina Zona 1 (m2) / (i) C Povrina Zona 2 (m2) / (i) C Vrsta konstrukcije lagana Radni (boravini) prostori Stubita i hodnici Priloiti projekt ili nacrte zgrade

m2 Skladita m2 Ostalo

masivna

m2 m2

51

1.14. Opis prostorija br. prostorija: procjena ukupne povrine:

* upisati ifru karakteristine prostorije 1-uionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica, 13-ulazni hall, 14-prodajni prostor, 15-skaldini prostor, 16-komunikacije, 17-vjetrobran, 18-stubite, 19-hodnik, 20-spremite, 21-skladite, 22-garaa, 23-sportska dvorana, 24-ostalo-navesti

2.

PODACI O RADU ORGANIZACIJE/USTANOVE/TVRTKE Broj zaposlenih

djelatnici, admin. osoblje, i dr.

2.1.

Broj korisnika/klijenata procijenjena vrijednos t

stagnira

raste

pada

2.2.
sijeanj srpanj

Rad tijekom godine

veljaa kolovoz oujak rujan travanj listopad

Cijele godine
svibanj studeni lipanj prosinac

2.3.

Nain rada Broj radnih dana Broj radnih sati dnevno

1-smjena

2-smjene

*ostalo

tjedno

godinje

*ako postoji vie programa, molimo navesti okvirni omjer

3. 3.1.

STVARNI KLIMATSKI PODACI Stvarni klimatski podaci Lokacija Broj stupanj dan grijanja SD (Kd/a) Broj dana sezone grijanja Z (d) Srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja e (C) Unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja i (C)

52

4.

KARAKTERISTIKE GRAEVNOG ELEMENTA I TOPLINSKA ZATITA ZGRADE Debljina sloja Povrina toplinske konstrukcije izolacije** Koeficijent prolaska topline U (W/m2K) Primjedba o zateenom stanju

Karakteristike graevnog elementa 4.1. Vanjski zid sjever Vanjski zid jug Vanjski zid istok Vanjski zid zapad Ravni ili kosi krov Strop prema negrijanom tavanu Zid prema negrijanom prostoru Vanjski zid prema terenu Pod na terenu Strop iznad vanjskog ili negrijanog prostora

Materijal *

Ukupna debljina

* a) AB ili beton; b) puna opeka; c) blok opeka; d) lakobet.blokovi; e) kamen; f) drvo ili elik g) neto drugo ** a) 0; b) samo toplinska buka; c) 2 cm; e) 4 cm; f) 6 cm; g) 8-10 cm, h)10-12 cm, i)12-14 cm, j)14-16 cm, k)16-18 cm, l)18-20 cm, m)20-22 cm

4.2.

Izvedba ostakljenja Procjena povrine ostakljenja prema orijentaciji: Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K) sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2

jednostruko staklo *A

2 doprozornika 2-struko s po 1 stak. obino staklo *B *C

3-struko obino staklo *D

2-struko izo-staklo *E

drveni * *

PVC *

aluminijski *

elini *

kombinirani

Izvedba ostakljenja Procjena povrine ostakljenja prema orijentaciji: Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K)
*upisati A-G

3-struko izo-staklo *F m2 m2 m2 m2 drveni * *

2-struko izo-staklo s plin. i lowe premazom *G

3-struko izo-staklo s plin. i lowe premazom *H

sjever jug istok zapad

PVC *

aluminijski *

elini *

kombinirani

4.3.

Zatita od sunca juno proelje istono proelje zapadno proelje

bez naprave

naprava s unutranje strane ili izmeu stakala

naprava s vanjske str.

streha, loa brisolej

drugo (opisati)

53

5.

SUSTAV GRIJANJA, HLAENJA, KLIMATIZACIJE, VENTILACIJE, PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PITKE VODE *PRIKUPITI KOPIJE TROKOVA ZA EL. ENERGIJU, VODU, FOSILNA GORIVA (UGLJEN, NAFTA, PLIN, OGRJEVNO DRVO) ili TROKOVE TOPLANE ZA POSLJEDNJE 3 GODINE

5.1.

Nain grijanja objekta

pojedinane pei

etano centr. grijanje

centr. gr. iz kotlovnice

cent.gr. iz toplane

5.2.

Vrsta izvora energije za grijanje

*propan butan ** naznaiti ako se koristi gradski plin

Loivo ulje (mazut) Elektrina energija

Ekstra lako loivo ulje Prirodni plin**

Ukapljeni naftni plin Vrela voda / para

Drvo

Ugljen

Biomasa

Ostalo

5.3.

Sustav centralnog grijanja

instalirana snaga kotla kW

starost kotla

starost plamenika

5.4. Broj ogrijevnih tijela

Radijatori

Konvektori

podno ili zidno grijanje

samostojee grijalice

prijenosne grijalice

pei

5.5.

Pojedinane pei/grijalice na elektrinu energiju Da li postoji i koristi se automatska regulacija temperature Temperatura grijanih prostorija i (C)

broj pei/grijalica

vrijednost kW

5.6.

u kotlovnici DA NE

u prostorijama DA NE

na ogrijevnim tijelima DA NE

5.7.

grijani prostor * vrijednost

* C C

* C

* C

* C

* upisati ifru karakteristine prostorije 1-uionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica, 13-ulazni hall, 14-prodajni prostor, 15-skaldini prostor, 16-komunikacije, 17-vjetrobran, 18-stubite, 19-hodnik, 20-spremite, 21-skladite, 22-garaa, 23-sportska dvorana, 24-ostalo-navesti

5.8.

p 1-uionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica,

Prosjeno dnevno trajanje grijanja p zimij

grijani prostor sat(-a, -i) dnevno

5.9.

Odvojeno mjerenje potronje energije po objektima DA NE

ako NE obraunava se po m2 po m3 dogovorno

5.10.

Koritenje sustava grijanja hlaenja grijanja hlaenja

sijeanj

veljaa

oujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac

54

5.11.

Sustav hlaenja i klimatizacije Ukupan broj jedinica Ukupna elektrina snaga kWel Ukupna rashladna snaga kWth Starost ureaja (god) Samo hlaenje/i grijanje Vrsta agregata (kompresor, apsorber ili dr.) Prosjean COP

nije instaliran

split sustav

multi-split sustav

kompaktni prozorski ureaji

centralizirani sustav

puno kondicioniranje zraka

5.12. Sustav ventilacije Princip rada Broj agregata Ukupna elektrina snaga kWel Starost ureaja (god) Ukupni kapacitet (m3/h) Prosjean dnevni rad (h) Volumen ventiliranih prostora Sustav za pripremu tople vode

prirodno prozraivanje

lokalna ventilacija

centralizirani sustav ventilacije

ventilacija s rekuperacijom

drugo (opisati)

5.13.

u sklopu odvojeno sustava za sustava grijanje grijanje

od spremnik za toplu vodu

za

toplinska izolacija spremnika

toplinska temperatura izolacija cijevi vode

5.14.

Nain pripreme tople vode

Ne koristi se u objektu

pojedinani bojleri

protoni bojler

kotlovnica

toplana

sun. topl. sustav

5.15.

Izvor energije za pripremu tople vode

*propan butan ** naznaiti ako se koristi gradski plin

loivo ulje mazut

ekstralako loivo ulje elektrina energija

ukapljeni naftni plin* prirodni plin**

drvo i sl. suneva energija

ugljen

5.16.

Priprema PTV elektrinom broj bojlera snaga energijom Broj prikljunih mjesta s toplom vodom Broj slavina na izljevnim mjestima jednoruna dvoruna Broj vodokotlia Senzorski/runi Broj pisoara tu / kada umivaonik

kom kW sudoper ostalo

5.17.

5.18.

obina

keramika

5.19.

20 litara senzorski

13 litara

9 litara runi

5 litara

zapremina kom kom

55

6. 6.1.

MJESTA SPECIFINE POTRONJE Izvor energije u kuhinji namjena

*propan butan ** naznaiti ako se koristi gradski plin
a - penica, b - ploa, c - plamenik, d - kotao, e - perilica sua, f-ostalo

ukapljeni naftni plin*

drvo

ugljen

elektrina

prirodni plin**

para

Tip,snaga i profil rada ureaja i aparata za 6.2. pripremu obroka Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije* Tip,snaga i profil rada ureaja i aparata za pripremu obroka Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije* 6.3. Tip,snaga i profil rada ureaja i aparata u praonici rublja Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije 7. 7.1. Rasvjeta prostorija Broj Pojedinana snaga Ukupna snaga Tip regulacije

Hladnjak, zamrziva

Rashladna komora

Perilica posua

tednjak, penica

Kotao

* ukapljeni naftni plin, drvo, ugljen, elektrina energija, prirodni plin, para

Ostalo Friteza Napa, ventilacija

Ostalo

Broj pripremanih obroka dnevno

Perilica rublja 1

Perilica rublja 2

Suilica rublja 1

Suilica rublja 2

Glaalo 1

Glaalo 2

KARAKTERISTIKE SUSTAVA RASVJETE I KORITENIH UREAJA standardna arulja s arnom niti fluorescentna fluokompaktna cijev arulja _________ (Ostalo) kom W/kom kW *runo, automatski, fotoosjetnikom,viestupnjevano VTNa 150W, VTHg 125W Zajedniko/ odvojeno brojilo kom W/kom kW *runo, automatski, fotoosjetnikom,viestupnjevano

Vanjska rasvjeta 7.2. Broj Pojedinana snaga Ukupna snaga Tip regulacije

Ostalo

7.3.

Ukupni broj elektronikih ureaja

raunalo

TV

video

glazb. linija

ostali ureaji (kratak opis)

56

8.

TROKOVI ZA ENERGIJU Ukupna godinja potronja energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_
*propan butan ** naznaiti ako se koristi gradski plin

8.1.

Toplana MWh/god

Prirodni plin** m3/god

Loivo ulje (mazut) l/god

Ekstra lako lo ulje l/god

Ukapljeni naftni plin* kg/god

Drvo m3/god

Ukupna godinja potronja energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godinji trokovi za potronju energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godinji trokovi za potronju energije prema raunima godina 200_ godina 200_ godina 200_ 9. 9.1. POTENCIJALI UTEDA

Ugljen t/god

Elektrina energija kWh/god

Voda m3/god

Ostalo

Toplana

8.2.

Prirodni Plin**

Loivo ulje (mazut)

Ekstra lako lo ulje

Ukapljeni naftni plin*

Drvo

*propan butan

** naznaiti ako se koristi gradski plin

Ugljen

Elektrina energija

Voda

Ostalo

Da li postoji plan odravanja

Zgradu odrava

DA

NE

zgrada se ne odrava uope

Odgovorna osoba za odravanje zgrade 9.2. Da li je planirano investiranje u objekt (popravak fasade, elektro i vodovodnih Investicija Razdoblje (god) Potreba za poboljanjem i/ili rekonstrukcijom NE DA, za 1g. DA, za 2-3g. DA, za 3-4g. DA, za 5+ g.

9.3.

9.4.

Razlozi, problemi ..(i sl.) za mogue obnavljanje i rekonstrukciju

9.5.

Nain financiranja trokova za energiju

plaanje po stvarnoj potronji

paualno plaanje po m2 prostora

9.6.

Koritenje obnovljivih izvora energije

*biomasa = drvni otpad, peleti,sjeka, bioplin

ogrjevno drvo

biomasa*

geotermalna

vjetar

sunce

57

4. PRILOZI
Svi navedeni prilozi dani su informativno.

4.1. VRSTE ENERGETSKIH PREGLEDA

Energetski pregledi dijele se prema: opsegu i detaljnosti provedenog istraivanja, starosti zgrade, sloenosti tehnikih sustava zgrade, namjeni zgrade i karakteristikama potronje energije.

4.1.1. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA OPSEGU I DETALJNOSTI PROVEDENOG ISTRAIVANJA

Prema opsegu i detaljnosti provedenog istraivanja razlikujemo: 1. preliminarni energetski pregled 2. detaljni energetski pregled

4.1.1.1.

PRELIMINARNI ENERGETSKI PREGLED

Preliminarni energetski pregled zgrade ukljuuje kratki uvid u stanje energetskih svojstava zgrade, s ciljem utvrivanja potencijala za poveanje energetske uinkovitosti, odnosno potrebe za provoenjem detaljnog energetskog pregleda. Vizualnim pregledom energetskog stanja vanjske ovojnice i svih tehnikih sustava te kratkom analizom prikupljenih podataka utvruju se kljuni problemi i sastavljaju preporuke za poveanje energetske uinkovitosti uz ocjenu potrebe za detaljnim energetskim pregledom. Faze preliminarnog energetskog pregleda: pripremna faza prikupljanje podataka o karakteristikama graevnih dijelova vanjske ovojnice, bitnim energetskim sustavima i trokovima za energiju, obilazak zgrade vizualno utvrivanje energetskog stanja vanjske ovojnice i svih tehnikih sustava, prepoznavanje osnovnih karakteristika potronje energije i mjesta velikih gubitaka energije,

58

analiza prikupljenih podataka i zavrni izvjetaj pregled osnovnih problema u potronji energije s kratkim preporukama za poveanje energetske uinkovitosti i utvrivanje potrebe za provoenjem detaljnog energetskog pregleda. Preliminarni energetski pregled ne ukljuuje izraune niti mjerenja i modeliranja potronje energije. Osnovni je cilj preliminarnog energetskog pregleda utvrivanje potencijala za racionalizaciju potronje energije i donoenje odluke o potrebi provoenja detaljnog energetskog pregleda. Za potrebe energetskog certificiranja zgrada potrebno je provesti detaljni energetski pregled. Iz tog razloga ovdje se prikazuje metodologija detaljnog energetskog pregleda, dok se za provedbu preliminarnog energetskog pregleda preporua primijeniti skraenu pojednostavnjenu metodologiju.

4.1.1.2.

DETALJNI ENERGETSKI PREGLED

Detaljni energetski pregled ukljuuje detaljnu energetsku analizu svih graevinskih i tehnikih sustava u zgradi, u skladu s lankom 28 Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. Ovisno o tome da li se analizira postojea ili nova zgrada, prema prikupljenim podacima ustanovljavaju se energetska svojstva zgrade. Za postojee zgrade, ovisno o namjeni, mogu se, uz potreban izraun toplinskih potreba zgrade, analizirati i trokovi za energiju kroz optimalno 36 mjeseci kako bi se modelirala potronja energije i ustanovile sve energetske potrebe u zgradi. Analiza se moe upotpuniti potrebnim mjerenjima potronje elektrine energije, toplinskih gubitaka, zrakopropusnosti zgrade i dr. to je vano za utvrivanje gubitaka energije u pojedinim sustavima. Predloene mjere za poveanje energetske uinkovitosti potrebno je klasificirati u kategorije prema energetskom, ekonomskom i ekolokom doprinosu, uz izraun jednostavnog perioda povrata ulaganja prema lanku 29. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08). Jednostavni period povrata je omjer procjene potrebnih ulaganja i godinjih energetskih uteda u kunama, uz cijenu energije u trenutku analize. Faze detaljnog energetskog pregleda: sastanak i razgovor sa kljunim osobama u zgradi upraviteljem i korisnicima/vlasnicima, pregled postojee dokumentacije zgrade, obilazak i detaljni pregled zgrade uz provoenje potrebnih mjerenja potronje, nakon utvrivanja kljunih nedostataka. Mjerenja vriti prema potrebi i profilu mjerenja, pregled i analiza rauna s podacima o potronji toplinske i elektrine energije, te opcionalno potronji vode za optimalno 36 mjeseci Analiza i obrada prikupljenih podataka, izraun energetskih svojstava potrebnih za unoenje u energetski certifikat,

59

identifikacija mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade i poveanja energetske uinkovitosti, energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera, priprema izvjetaja sa zakljucima i preporukama.

4.1.2.

ENERGETSKI PREGLEDI PREMA STAROSTI ZGRADE

Prema starosti zgrade razlikujemo: 1. energetske preglede novih zgrada 2. energetske preglede postojeih zgrada Za potrebe energetskog certificiranja zgrada provodi se detaljni energetski pregled novih i postojeih zgrada. Detaljni energetski pregled novih zgrada za potrebe energetskog certificiranja znaajno je jednostavniji, koristi podatke iz projektne dokumentacije i ne ukljuuje mjere poboljanja energetskih svojstava zgrade, ve samo ustanovljava podatke potrebne za izradu energetskog certifikata.

4.1.2.1.

ENERGETSKI PREGLEDI NOVIH ZGRADA

Energetski pregled nove zgrade provodi se uvidom u projektnu dokumentaciju, koritenjem podataka iz prorauna u projektu, te utvrivanja stanja na lokaciji. Analizira se glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite, proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke, proraun godinje potrebne toplinske energije za hlaenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaenje za stvarne klimatske podatke, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrti, te Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske energije za hlaenje. Podaci iz projekta usporeuju se sa stvarno izvedenim stanjem u smislu energetskih svojstava zgrade, te se analiziraju detalji potencijalnih toplinskih mostova. U energetskom pregledu novih zgrada nema analize trokova za energiju, ali se mogu provesti odreena ispitivanja i mjerenja, po potrebi, kao npr. kontrola kvalitete izvedbe toplinske zatite i detalja toplinskih mostova infracrvenom termografijom, prema HRN EN 13187. Energetski pregled novih zgrada ukljuuje samo analizu postojeeg, odnosno projektiranog stanja, bez analize mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrada, te kao takav slui kao podloga za izradu energetskog certifikata nove zgrade.

60

4.1.2.2.

ENERGETSKI PREGLEDI POSTOJEIH ZGRADA

Energetski pregled postojeih zgrada vri se u skladu s ovom Metodologijom u svrhu izrade energetskog certifikata zgrade. Kod energetskog pregleda postojee zgrade vanu ulogu ima razdoblje izgradnje i karakteristike gradnje za taj period, vezano na propise o obaveznoj toplinskoj zatiti zgrada. Energetska svojstva zgrade u smislu potreba za toplinskom energijom potrebno je proraunati, pri emu se mogu koristiti i tabelarno prikazani koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove, ovisno o periodu gradnje, dani u prilogu (u tablici 4.10. ove Metodologije). Kod postojeih zgrada, nakon ustanovljavanja energetskih svojstava, potrebno je analizirati: smanjenje potreba za energijom u zgradi poboljanjem toplinskih karakteristika vanjske ovojnice i karakteristinih sustava potronje ostalih oblika energije, poveanje energetske uinkovitosti predloenih energetskih sustava koji koriste fosilna goriva, mogunost koritenja alternativnih izvora energije (obnovljivi izvori energije, daljinsko grijanje i hlaenje, kogeneracija, dizalice topline) prema uvjetima lokacije. Energetski pregled postojeih zgrada provodi se prema danoj metodologiji, uz pomo upitnika za prikupljanje podataka, temeljem obilaska lokacije, prikupljanja svih relevantnih ulaznih podataka, te analizom i obradom prikupljenih podataka. Analiza trokova za energiju nije obvezna ali se moe provesti za zgrade javne namjene, a preporua se i kod svih ostalih pregleda, gdje je mogu jednostavan uvid u raune o potronji energije. Temeljem prikupljenih podataka provodi se izraun potrebne toplinske energije za grijanje i potronu toplu vodu, a dobiveni podaci koriste se pri izradi energetskog certifikata.

4.1.3.

ENERGETSKI PREGLEDI PREMA SLOENOSTI TEHNIKIH SUSTAVA

Prema sloenosti tehnikih sustava, u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, razlikujemo: 1. energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom 2. energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom Ova metodologija daje razradu procedure za energetske preglede zgrada sa sloenim tehnikim sustavima, dok se za zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom primjenjuje ista metodologija, samo pojednostavnjena prema situaciji. Primjeri upitnika za prikupljanje podataka (u prilogu) razraeni su za karakteristinu etalonsku stambenu i nestambenu zgradu, te se mogu po potrebi dopunjavati kod karakteristinih energetskih tehnikih sustava.

61

4.1.4. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA NAMJENI ZGRADE I KARAKTERISTIKAMA POTRONJE ENERGIJE

Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. Podjela zgrada prema namjeni i nainu potronje energije dana je stavom 2. lankom 5. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08). Kod energetskog pregleda zgrada treba obratiti pozornost na prikupljanje svih relevantnih ulaznih podataka o karakteristikama potronje energije zgrade odreene namjene Osnovna karakteristika energetskog pregleda zgrade je analiza i obrada prikupljenih podataka o zgradi i izraun godinjih energetskih potreba za grijanje i potronu toplu vodu, te se temeljem prikupljenih podataka provodi izraun godinjih energetskih potreba za grijanje i potronu toplu vodu, prema HRN EN 13790:2008. Prema potrebi, mogue je provesti i odreena mjerenja radi ustanovljavanja kvalitete izvedbe, kod novih zgrada, odnosno identifikacije problema i tonijeg utvrivanja energetskih svojstava kod postojeih zgrada. Nije obvezno, ali za zgrade javne namjene mogu se analizirati i podaci o trokovima za energiju, kroz optimalno 36 mjeseci.

62

4.2. OGRJEVNE VRIJEDNOSTI

63

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2007, godinji energetski pregled

4.3. PRETVORBENI FAKTORI

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2007, godinji energetski pregled

64

4.4. SHEMA TOKA ENERGIJE

65

4.5. FAKTORI PRETVORBE PRIMARNE ENERGIJE

INFORMATIVNI FAKTORI IZ NORME HRN EN 15603
Faktor pretvorbe primarne energije fp Neobnovljivo Loivo ulje Prirodni plin Antracit Lignit Ugljen Blanjevina Cjepanice Bukovo drvo Crnogorino drvo Elektrina energija iz hidroelektrana Elektrina energija iz nuklearnih elektrana Elektrina energija iz termoelektrana na ugljen Elektrina energija (kombinacija svih izvora UCPTE) 1,35 1,36 1,19 1,4 1,53 0,06 0,09 0,07 0,1 0,5 2,8 4,05 3,14 Ukupno 1,35 1,36 1,19 1,4 1,53 1,06 1,09 1,07 1,1 1,5 2,8 4,05 3,31 CO2 koeficijent emisije K [kg/MWh] 330 277 394 433 467 4 14 13 20 7 16 1340 617

Napomena: Ovi faktori ukljuuju energiju za izgradnju sustava za transformaciju i prijenos energije potrebne za transformaciju primarne energije i njenu isporuku (Izvor: HR EN 15603/Oekoinvetare fur Energiesysteme ETH Zurich[1996])

FAKTORI PRIMARNE ENERGIJE IZ PRAVILNIKA O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA

Izvor energije Lako loivo ulje Prirodni plin Gorivo Ukapljeni plin Kameni ugljen Mrki ugljen PRIMARNA ENERGIJA Eprim [kWh/a] Lokalna/daljinska toplina iz TO-TE Lokalna/daljinska toplina iz kotlovnice/toplane Elektrina energija Drvo Fosilno gorivo Obnovljivo gorivo Fosilno gorivo Obnovljivo gorivo Faktor primarne energije 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 0,2 0,7 0 1,3 0,1 3,0 (2,0 pri koritenju akumulacijskih sustava grijanja)

Do donoenja nacionalnih faktora pretvorbe preporua se koristiti tablica iz Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada.

66

4.6. FAKTORI EMISIJE CO2

Tablica 1: Faktori emisije CO2 za razliita fosilna gorina prema IPCC metodologiji EFC Hd OC EFC OC 44/12 Izvor energije [kgC/GJ] [MJ/kg(m3)] [-] [kgCO2/GJ] Ekstra lako loivo 20,2 42,71 0,99 73,33 ulje* 21,1 40,19 0,99 76,59 Loivo ulje* 17,2 46,89 0,99 62,44 Ukapljeni plin 25,8 24,90 0,98 92,71 Kameni ugljen 26,2 19,03 0,98 94,15 Mrki ugljen 27,6 11,72 0,98 99,18 Lignit Prirodni plin 15,3 34,00 0,995 55,82 * - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje Tablica 2: Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline Faktor emisije CO2 po naturalnoj po energetskoj po jedinici Izvor energije jedinici goriva jedinici goriva korisne topline [kgCO2/kWh] [kgCO2/kg (ili m3)] [kgCO2/kWh] Ekstra lako loivo ulje* Loivo ulje* Ukapljeni plin Kameni ugljen Mrki ugljen Lignit Prirodni plin 3,13 3,08 2,93 2,31 1,79 1,16 1,90 0,264 0,276 0,225 0,334 0,339 0,357 0,201 0,318 0,332 0,264 0,439 0,446 0,470 0,236

* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje

Tablica 3: Specifini faktori emisije CO2 za elektrinu energiju Faktor emisije CO2 po jedinici po jedinici Izvor energije elektrine energije korisne topline [kgCO2/kWh] [kgCO2/kWh] 0,376 0,383 Elektrina energija
* - prosjek za razdoblje od 2005. do 2007. godine prema podacima HEP-a (Godinje izvjee HEP-a)

Tablica 4:Specifini faktori emisije CO2 za toplinu Faktor emisije CO2 po jedinici finalne energije Izvor energije (ili korisne topline) [kgCO2/kWh] Javne toplane - Zagreb* Javna toplana - Osijek* Javna kotlovnica - ekstra lako loivo ulje Javna kotlovnica - loivo ulje Javna kotlovnica - prirodni plin Javne kotlovnice - prosjek za Hrvatsku*

0,257 0,265 0,343 0,359 0,261 0,300

- prosjek za razdoblje od 2005. do 2007. godine prema podacima iz energetskih bilanci (Energija u Hrvatskoj)

67

4.7. NAJVEE DOPUTENE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U

Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], graevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada (AK < 50 m) i nakon zahvata na postojeim zgradama U [W/(mK)] Redni i 18 C 12C < i < 18 C Graevni dio broj e,mj, e,mj, e,mj, e,mj, min > 3 C min 3 C min > 3 C min 3 C 1. 2. 3. 4. 5. Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi proelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garae Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubitu temperature vie od 0 C Zidovi prema tlu, podovi na tlu Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubitu, s neprozirnim vratnim krilom Stjenka kutije za rolete Stropovi izmeu stanova, stropovi izmeu grijanih radnih prostorija razliitih korisnika 0,60 1,80 0,40 0,40 0,65 0,45 1,80 0,30 0,30 0,50 0,75 3,00 0,50 0,50 2,00 0,75 3,00 0,40 0,40 2,00

6. 7.

0,501 2,90

0,501 2,90

0,801 2,90

0,651) 2,90

8. 9.

0,80 1,40

0,80 1,40

0,80 1,40

0,80 1,40

Izvor:Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08)

68

4.8. PROJEKTNE VRIJEDNOSTI TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI ZA NEKE TOPLINSKO IZOLACIJSKE MATERIJALE, USPOREDBA RELATIVNIH TROKOVA
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, [W/(mK)], , pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, te usporedba relativnih trokova za ugradnju POTREBNA TOPLINSKA DEBLJINA GUSTOA PROVODLJIVOST 3 [cm] ZA U [kg/m ] [W/mK] = 0,35 2 W/m K 10 do 200 0,035 do 0,050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE 1 REL. TROAK ZA U = 0,35 2 W/m K

TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL

mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 elijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168, debljina ploa 15 mmd25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170

15 do 30

0,035 do 0,040

9-10

60

0,80

25

0,030 do 0,040

8-10

150

2,5

30

0,020 do 0,040

7-9

60

5-8

30 100 do 150 360 do 460

0,030 do 0,045 0,045 do 0,060 0,065 do 0,090

8-10 10-15 16-20

50

3/5 4-6

550

0,15

4/8
10-16 11-14 10-18 10-11 20-35 5 5/10 5/10 1-2 1,5-2,0 2,0-3,0

140 do 240 80 do 500

0,040 do 0,065 0,045 do 0,055 0,035-0,070 0,040 0,090 do 0,130 0,037

drvena vlakanca (WF) prema 110 do 450 HRN EN 13171 ovja vuna slama lan 15 do 60 -

SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i sl.) koja omoguava prijem suneve TRANSPARENTNA energije i prijenos u zgradu, a istovremeno spreava kao i obina toplinska TOPLINSKA IZOLACIJA izolacija gubitke topline iz zgrade. Posebno je korisna za izoliranje junog

69

VAKUUMSKA TOPLINSKA IZOLACIJA

AEROGEL NANOGEL

fasadnog zida. Presjek materijala transparentne izolacije sadri sitne kapilarne cijevi koje idu popreno s jedne na drugu stranu ploe. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mrea kanala koji omoguuju prodor sunevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Na ovaj nain akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora, pri emu se uinak moe dodatno pojaati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zrani sloj ispred transparentne izolacije. Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postiu uz pomo zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Ako odstranimo zrak iz materijala, izolacijska svojstva se poveavaju zbog vakuuma. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna, polistirenska pjena i sl. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Ova je izolacija jo uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najvie kod sanacija objekata gdje nije mogue ugraditi vee debljine izolacije zbog npr spomenike vrijednosti objekta. Aerogel je izuzetan materijal, jo uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu, nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske izolacije, najnizu gustocu, najnizu provodljivost zvuka, najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala. Izuzetno lagana kruta pjena, nastaje iz gela (silicij, aluminij, krom kositar ili ugljik) u kojem se tekua komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). Krute reetkaste strukture molekula, ali lomljiv na pritisak. Mogue su razliiti stupnjevi transparentnosti, a najee je polutransparentan. Vatrootporan. Higroskopan. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti spreava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne moe strujati kroz strukturu materijala (konvekcija), kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija), a ako sadri ugljik koji apsorbira IC zraenje ne prenosi toplinu (zraenje). Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata, ostakljenih stijena i svjetlarnika. 1 1,9 mg/cm3 0,004 0,03

U tablici je dan pregled najeih toplinsko izolacijskih materijala, njihove toplinske karakteristike, potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zatite, te relativni troak za takav nivo toplinske zatite po m2 izolacije. Analizirani usporedni trokovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida.

70

4.9. VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA

VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA DEBLJINE STAKLA PO SLOJEVIMA [mm] 6 dvostruko izo staklo dvostruko izo staklo s metalnom folijom 4/12/4 4/14/4 8,00 12,0 3,00 1,60 PRIBLINA POVRINSKA TEMP. [C] - 2,00 KOEF. PROLASKA TOPLINE U [W/m2K] 5,80

OSTAKLJENJE JEDNOSTRUKO OSTAKLJENJE DVOSTRUKO IZO STAKLO DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO LE = 0,16 DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Ar, LE = 0,1 TROSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Kr, LE = 0,1 0,05 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, Ar, LE = 0,1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, Ar, LE = 0,1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, LE = 0,1 DVOSTRUKO STAKLO SA ZATITOM OD SUNCA Ar, LE = 0,1

TEHNIKI OPIS jednostruko staklo

dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom trostruko izo staklo s ispunom od kriptona i dvije met. folije

4/16/4

14,00

1,20-1,50

4/8/4/8/4 4/10/4/10/4

17,00 18,00

0,70-0,80 0,50-0,60

dvostruko izo staklo s ispunom plinovima za poveanje topl. i zv. izolacije i s met. folijom dvostruko izo staklo s laminiranim staklom izvana i ispunom plinovima za poveanje toplinske i zvune izolacije te s met. folijom dvostruko izo staklo s lam. staklom izvana i iznutra i ispunom plinovima za pov. zvune izolacije te s met. folijom dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom

6/16/4

14,00 13,00

1,30-1,50 1,50-2,00

LAM 9/16/6

13,00

1,60-1,80

LAM12/20/LAM1 0

11,00

2,00-2,20

6/12/6

14,00

1,50-1,60

i = 20C

e = -5C

71

4.10. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA KARAKTERISTINE GRAEVNE DIJELOVE

VANJSKI ZID, PREMA GARAI ILI TAVANU, Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g. KONTINENTALNA HRVATSKA 30 Puna opeka 45 (obostrano obukana) 60 80 KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g. PRIMORSKA HRVATSKA 2,51 1,85 1,54 1,32 2,53 1,86 Kamen (iznutra obukan) 1,53 1,33 KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.g Puna opeka 30 1,89 (obostrano obukana) Kamen (obostrano obukan) Armirani beton (iznutra obukan 1,5 cm) Betonski bloketi (obostrano bukani) 16/20/25 30/40/50 25 4,05/3,82/3,56 3,33/2,95/2,65 1,61 30 50 65 80 30 50 65 80 U [W/m2K] POBOLJANJE
1,89

VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRNOM BUKOM (ETICS SUSTAV, kamena vuna) d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U, [W/m2K] d=16 cm d=18 cm d=20 cm

1,40 1,16 0,87

0,41 0,38 0,36 0,33

0,35 0,32 0,31 0,28

0,30 0,28 0,27 0,25

0,26 0,25 0,24 0,22

0,23 0,22 0,21 0,20

0,21 0,20 0,19 0,18

0,19 0,18 0,18 0,17

POBOLJANJE 0,44 0,41 0,39 0,38 0,44 0,41 0,39 0,38 0,41 0,46 0,45 0,40 0,36 0,34 0,33 0,32 0,36 0,34 0,33 0,32 0,35 0,38 0,37 0,34 0,31 0,30 0,29 0,28 0,31 0,30 0,29 0,28 0,30 0,32 0,32 0,29 0,27 0,26 0,25 0,25 0,27 0,26 0,25 0,25 0,26 0,28 0,27 0,25 0,24 0,23 0,23 0,22 0,24 0,23 0,23 0,22 0,23 0,25 0,24 0,23 0,21 0,21 0,20 0,20 0,21 0,21 0,20 0,20 0,21 0,22 0,21 0,20 0,19 0,19 0,18 0,18 0,19 0,19 0,18 0,18 0,19 0,20 0,19 0,19

POBOLJANJE

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1970.g.

POBOLJANJE

72

uplja opeka (obostrano obukana)

25 35

1,62 1,21

0,40 0,37

0,34 0,31

0,29 0,27

0,25 0,24

0,23 0,22

0,20 0,20

0,19 0,18

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. DO 2006.g. uplja opeka 29 cm s termoizolacijskom bukom 4 cm uplja opeka 29 cm s tankoslojnom fasadom (4-6)+0,8 cm - DEMIT Sendvi zid (fasadna opeka 12 cm, t.i. 3 cm , ab 15 cm) Sendvi zid (uplja opeka 19 cm, t.i. 5 cm, fasadna opeka 12 cm) Sendvi zid (uplja opeka 29 cm, t.i. 5 cm, fasadna opeka 12 cm) Sendvi zid s ventiliranom upljinom (uplja opeka 19 cm, t.i.. 3 cm, ventilirana upljina 3 cm,fasadna opeka 12 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine Sendvi zid s ventiliranom upljinom (uplja opeka 29 cm, t.i.. 3 cm, ventilirana upljina 3 cm,fasadna opeka 12 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine Sendvi zid s ventiliranom upljinom (ab 15 cm, t.i. 3 cm, ventilirana upljina 3 cm, ab 5 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine Zidovi od laganog betona (porobeton) obostrano bukan 35 36 30 40 0,86 0,55 1,13 0,47

POBOLJANJE 0,32 0,36 0,36 0,25 0,27 0,30 0,31 0,22 0,24 0,26 0,27 0,20 0,22 0,23 0,24 0,18 0,20 0,21 0,21 0,17 0,18 0,19 0,19 0,16 0,17 0,17 0,18 0,15

48

0,44

0,33

0,28

0,25

0,22

0,20

0,18

0,17

40

0,84

0,29

0,25

0,22

0,19

0,18

0,16

0,15

47

0,65

0,34

0,29

0,25

0,22

0,20

0,18

0,17

23

1,52

0,35

0,30

0,26

0,23

0,21

0,19

0,17

20 25

1,22 0,99

0,37 0,34

0,31 0,30

0,27 0,26

0,24 0,23

0,22 0,21

0,20 0,19

0,18 0,17

73

POD NA TLU Materijal d [cm] U [W/m2K]

POD NA TLU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,42 0,35 0,30 0,26 0,23 0,20 0,19 d=16 cm d=18 cm d=20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. Pod na tlu 17 2,67

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. DO 2006.g. Pod na tlu + t.i. 3 cm 20 0,89

0,42

0,35

0,30

0,26

0,23

0,20

0,19

ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU Materijal d [cm] U [W/m2K]

TOPLINSKI IZOLIRAN ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,40 0,40 0,46 0,45 0,33 0,34 0,38 0,37 0,29 0,29 0,32 0,32 0,25 0,25 0,28 0,27 0,23 0,23 0,25 0,24 0,20 0,20 0,22 0,21 0,19 0,19 0,20 0,19 d=16 cm d=18 cm d=20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. Puna opeka (obostrano obukana) uplja opeka (obostrano obukana) Armirani beton (obostrano obukan 1,5 cm) 30 25 16/20/25 30/40/50
1,64 1,42 2,97/2,84/2,70 2,56/2,33/2,14

74

VANJSKI ZID PREMA TERENU Materijal d [cm] U [W/m2K]

VANJSKI ZID PREMA TERENU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a 0,35 0,34 0,28 0,26 0,28 0,28 0,24 0,22 0,24 0,23 0,21 0,20 0,21 0,20 0,18 0,17 0,18 0,18 0,16 0,16 0,16 0,16 0,15 0,14 0,15 0,14 0,12 0,13 d=16 cm d=18 cm d=20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. Armirani beton Puna opeka 16/20/25 30/40/50 60 80
5,21/4,83/4,42 4,08/3,52/3,11 1,15 0,89

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1987.g. DO 2006.g.

POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a 0,22 0,19 0,17 0,15 0,14 0,13 0,12

Beton s toplinskom izolacijom 5 cm i obzidom od opeke 6 cm

37

0,50

STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU ILI PODRUMU Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g Drveni strop 40 cm s ispunom od pijeska ili ute, obloga od punih openih elemenata 6 cm Strop od punih openih elemenata 25 cm 50 35
1,16 1,46

STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,33 0,38 0,28 0,32 0,25 0,28 0,22 0,24 0,20 0,22 0,18 0,20 0,16 0,18 d=16 cm d=18 cm d=20 cm

U [W/m2K]

75

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1970.g Sitnorebriasti strop d ploe=6 cm, huk=40 cm 40 4,20

POBOLJANJE
0,44 0,36 0,30 0,26 0,23 0,21 0,19

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1987.g

POBOLJANJE 0,38 0,43 0,32 0,35 0,27 0,30 0,24 0,26 0,21 0,23 0,19 0,20 0,17 0,18

Openi elementi 14 cm + betonska ploa 6 cm Beton 16 cm, iznutra obukan

22 cm 18

1,66 3,55

STROP IZNAD VANJSKOG PROSTORA Materijal d [cm] U [W/m2K]

STROP PREMA OTVORENOM PROSTORU TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,38 0,42 0,32 0,35 0,28 0,30 0,25 0,26 0,22 0,23 0,20 0,21 0,18 0,19 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1940.g. DO 1987.g. Openi elementi 14 cm + 29 cm 1,41 betonska ploa 6 cm Armirani beton 16 cm 25 2,19
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1987.g. DO 2008.g.

POBOLJANJE 0,30 0,26 0,23 0,21 0,19 0,17 0,16

Openi elementi 14 cm + betonska ploa 6 cm + t.i. 3 cm

32

0,68

76

STROP IZMEU STANOVA Materijal d [cm] KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA Openi elementi 14 cm + betonska ploa 6 cm + EPS 2 cm Armirani beton 16 cm + EPS 2 cm 29 cm 25
1,30 1,94

STROP IZMEU STANOVA TOPLINSKI IZOLIRAN U [W/m2K] POBOLJANJE 0,72 0,88 0,52 0,61 0,41 0,46 0,34 0,37 0,29 0,31 0,25 0,27 0,22 0,24 d = 2cm d= 4 cm d= 6 cm d= 8 cm U, [W/m2K] d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] U [W/m2K]

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm d=10 cm d= 12 cm d= 14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,27 0,24 0,21 0,19 0,18 0,16 0,15 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. Drvene grede ispunjene t.i. 5 cm 7,5 0,63

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. Openi elementi + betonska ploa Beton iznutra obukan d= 20 cm (14+6) 16
1,92 4,05

POBOLJANJE 0,40 0,44 0,33 0,36 0,28 0,30 0,25 0,26 0,22 0,23 0,20 0,20 0,18 0,18

77

RAVNI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1940.g. Montana ploa 20 cm, t.i. 3 cm, cementni estrih i h.i. Betonska ploa 16 cm, t.i. 3 cm, cementni estrih i h.i. 32 28
0,76 0,96

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN U d = 8 cm d =10 cm d= 12 cm d= 14 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,30 0,32 0,26 0,28 0,23 0,24 0,20 0,22 0,18 0,19 0,17 0,18 0,16 0,16 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm

[W/m2K]

PROZORI

OKVIR do 1970.g. 1-struko ostakljenje (4 mm) bez brtvljenja d [cm] 5 7 11 U [W/m2K]

2,9 2,4 0,5

OSTAKLJENJE do 1987.g. 2-struko obino ostakljenje (4/6-8/4 mm) bez brtvljenja 3-struko obino ostakljenje bez brtvljenja (4/6-8/4/6-8/4 mm) 2,3 2,6 do 2006.g. 2-struko izolacijsko staklo (4/10-16/4 mm) i 2-strukim brtvljenjem 2,4 2,1 2,2 2,0 od 2006.g. 2-struko izolacijsko staklo (4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem, lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 1,1 1,4 1,0 1,3 3-struko izolacijsko staklo (4/16/4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem, lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 0,7 - 0,5 1,1 0,9

Materijal

2 x 1-struko ostakljenje (4 mm) 2 doprozornika d=30 cm bez brtvljenja 5,7 3,6 -

5,7 5,2 -

3,4 2,9 -

Drveni okvir Drvo aluminij

78

s poliuretanom 4 cm Metalni okvir bez prekinutog toplinskog mosta Metalni okvir s prekinutim toplinskim mostom Pvc okvir

5,9

5,9

3,1

4,0

3,2

5 5-8 10

3,4 2,2-2,0 1,4

5,9 -

2,7 --

3,2 3,2 -

2,6 2,4 -

2,5 2,2 2,0

1,7 1,4

1,4 1,0 - 0,8

Napomena: crveno su oznaeni svi graevni dijelovi vanjske ovojnice iji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama NN 110/08 Koeficijenti prolaska topline se odreuju prema EN ISO 6946:2007, Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, prilog A.1 (NN110/08)

79

4.11. UINKOVITOST KOTLOVA PREMA GORNJOJ OGRJEVNOJ VRIJEDNOSTI GORIVA

Vrsta kotla Standardni (starije izvedbe) Standardni (kombinirano gorivo) Standardni (biomasa, kruto gorivo) Standardni (plin, loivo ulje) Niskotemperaturni Kondenzacijski U tablici su prikazane informativne vrijednosti izvora (Hg) 55-62% 6065% 6881% 7680% 8084% 9097%

4.12. UINKOVITOST ELEKTROMOTORNIH POGONA

Raspon snage

Prosjena efikasnost standardnog motora

Prosjena efikasnost motora uinkovite izvedbe

0,75 7,5 kW 7,5 37 kW 37 75 kW >75 kW

0,80 0,86 0,90 0,95

0,86 0,90 0,93 0,96

80

4.13. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA PLINSKE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM
Godina proizvodnje do 1978. Vrsta kotla Rezervni grija vode Cirkulacijski grija vode Kapacitet [kW] < 20 < 37 < 50 Specijalni kotao s atmosferskim plamenikom <50120 <129350 >3501200 < 50 Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim loitem >50120 >129350 >3501200 < 50 >50120 <0,06 0,36 (2,78) 0,50 (2,00) 0,33 (3,03) 0,39 (2,56) 0,52 (1,92) 0,59 (1,69) 0,34 (2,94) 0,40 (2,50) 0,53 (1,89) 0,29 (3,45) 0,40 (2,50) 0,06..0,2 0,63 (1,59) 0,71 (1,41) 0,60 (1,67) 0,65 (1,54) 0,74 (1,35) 0,86 (1,28) 0,63 (1,61) 0,67 (1,49) 0,76 (1,32) 0,78 (1,28) 0,56 (1,79) 0,65 (1,54) Godina proizvodnje od 1978. 0,2..0,5 0,79 (1,27 0,84 (1,19) 0,82 (1,22) 0,85 (1,18) 0,87 (1,15) 0,87 (1,15) 0,83 (1,20) 0,86 (1,16) 0,88 (1,14) 0,88 (1,14) 0,80 (1,25) 0,83 (1,20) 0,5..1,0 0,83 (1,20) 0,86 (1,16) 0,85 (1,18) 0,87 (1,15) 0,89 (1,12) 0,89 (1,12) 0,86 (1,16) 0,88 (1,14) 0,90 (1,11) 0,90 (1,11) 0,84 (1,19) 0,85 (1,18) Stupanj rastereenja 0,2..0,5 0,5..1,0 <0,006 0,06..0,2 0,77 0,82 0,39 0,65 (1,30) (1,22) (2,56) (1,54) 0,79 0,81 0,65 0,80 (1,27) (1,23) (1,54) (1,25) 0,81 0,48 0,72 0,76 (1,23) (2,08) (1,39) (1,32) 0,79 (1,27) 0,83 (1,20) 0,87 (1,16) 0,78 (1,28) 0,81 (1,23) 0,85 (1,18) 0,86 (1,16) 0,73 (1,37) 0,77 (1,30) 0,83 (1,20) 0,85 (1,18) 0,88 (1,14) 0,83 (1,20) 0,85 (1,18) 0,87 (1,15) 0,88 (1,14) 0,80 (1,25) 0,81 (1,23) 0,53 (1,89) 0,67 (1,49) 0,67 (1,49) 0,48 (2,08) 0,54 (1,85) 0,68 (1,47) 0,40 (2,50) 0,52 (1,92) 0,76 (1,32) 0,82 (1,22) 0,82 (1,22) 0,72 (1,39) 0,77 (1,30) 0,83 (1,20) 0,83 (1,20) 0,66 (1,52) 0,74 (1,35)

81

4.14. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA ULJNE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM
Godina proizvodnje do 1978. Vrsta kotla Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom Kapacitet [kW] < 50 >50120 >129350 >3501200 Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim loitem < 50 >50120 <0,06 0,34 (2,94) 0,40 (2,50) 0,52 (1,92) 0,29 (3,45) 0,39 (2,56) 0,06..0,2 0,60 (1,67) 0,66) (1,52) 0,74 (1,35) 0,76 (1,32) 0,55 (1,82) 0,64 (1,56) Godina proizvodnje od 1978. 0,2..0,5 0,81 (1,23) 0,84 (1,15) 0,87 (1,15) 0,87 (1,15) 0,78 (1,28) 0,81 (1,23) 0,5..1,0 0,85 (1,18) 0,87 (1,15) 0,88 (1,14) 0,88 (1,14) 0,82 (1,22) 0,84 (1,19)

Stupanj rastereenja 0,2..0,5 0,5..1,0 <0,006 0,06..0,2 0,47 0,71 0,81 0,76 (2,13) (1,41) (1,23) (1,32) 0,79 (1,27) 0,83 (1,20) 0,84 (1,19) 0,72 (1,39) 0,76 (1,32) 0,83 (1,20) 0,86 (1,16) 0,87 (1,15) 0,78 (1,28) 0,79 (1,27) 0,53 (1,89) 0,67 (1,49) 0,39 (2,56) 0,51 (1,96) 0,75 (1,30) 0,82 (1,22) 0,82 (1,22) 0,65 (1,54) 0,73 (1,37)

4.15. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA KOTLOVE NA KRUTO GORIVO S KONSTANTNOM TEMPERATUROM
Godina proizvodnje do 1978. Vrsta kotla Kapacitet [kW] < 50 Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom >50120 >129350 >3501200 Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim loitem < 50 >50120 <0,06 0,31 (3,23) 0,36 (2,78) 0,48 (2,08 0,27 (3,70) 0,37 (2,70) 0,06..0,2 0,55 (1,82) 0,60 (1,67) 0,68 (1,47) 0,72 (1,39) 0,51 (1,96) 0,60 (1,67) Godina proizvodnje od 1978. 0,2..0,5 0,76 (1,32) 0,79 (1,27) 0,82 (1,22) 0,82 (1,22) 0,72 (1,39) 0,77 (1,30) 0,5..1,0 0,79 (1,27) 0,82 (122) 0,83 (1,20) 0,83 (1,20) 0,76 (1,32) 0,79 (1,27)

Stupanj rastereenja 0,2..0,5 0,5..1,0 <0,006 0,06..0,2 0,66 0,44 0,75 0,70 (1,52) (2,27) (1,33) (1,43) 0,73 (1,37) 0,77 (1,30) 0,80 (1,25) 0,67 (1,49) 0,71 (1,41) 0,77 (1,30) 0,79 (1,27) 0,82 (1,22) 0,72 (1,39) 0,75 (1,33 0,50 (2,00) 0,63 (1,59) 0,36 (2,78) 0,48 (2,08) 0,71 (1,41) 0,77 (1,30) 0,77 (1,30) 0,60 (1,67) 0,68 (1,47)

82

4.16. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA NISKOTEMPERATURNE I KONDENZACIJSKE KOTLOVE
Kapacitet [kW] do 50 > 50 120 > 120 350 > 3501200 do 50 > 50 120 > 120 350 > 3501200 do 50 > 50 120 > 120 350 > 3501200

Vrsta kotla Niskotemperaturni kotao s atomsferskim plamenikom

Kotao na plin 0,91 (1,10) 0,91 (1,10) 0,92 (1,09) 0,92 (1,09) 0,92 (1,09) 0,92 (1,09) 0,92 (1,09) 0,92 (1,09) 0,97 (1,03) 0,98 (1,02) 0,99 (1,01) 0,99 (1,01)

Kotao na ulje 0,90 (1,11) 0,90 (1,11) 0,90 (1,11) 0,90 (1,11) 0,91 (1,10) 0,92 (1,09) 0,93 (1,08) 0,93 (1,08)

Niskotemperaturni kotao s ventilatorskim plamenikom

Kondenzacijski kotao

4.17. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA TOPLINSKE PODSTANICE

Sobno grijanje Kompakne podstanice u kuitu Individualni sustav sa jednocijevnom mreom dobro izoliran srednje izoliran 0,98 (1,02) 0,95 (1,05) 0,90 (1,11) Priprema tople vode Sezona grijanja Ljeto 1,00 (1,00) 0,90 (1,11) 1,00 (1,00) 0,85 (1,18) 1,00 (1,00) 0,80 (1,25)

4.18. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA MOTORNA TERMOENERGETSKA POSTROJENJA

Gorivo Prirodni plin Propan Butan

Dizel

Elektrini kapacitet [kW] do 15 > 15 100 35 100 100 500 > 500 do 15 15 35 35 100 100 500 > 500

a (eg)
[-] 0,65 (1,54) 0,62 (1,61) 0,59 (1,69) 0,58 (1,72) 0,52 (1,92) 0,64 (1,56) 0,61 (1,64) 0,52 (1,92) 0,48 (2,08) 0,45 (2,22)

83

4.19. GODINJI STUPANJ KORISNOSTI a (KOEFICIJENT POTRONJE eg) ZA DECENTRALIZIRANE UREAJE ZA PRIPREMU TOPLE VODE
Potrebna toplina po ureaju [kWh/god.] Ureaji za Elektrini kljualu ureaji vodu Protoni grijai Plinski ureaji Protoni grijai Protoni grijai sa elektronski m paljenjem

250 0,96 (1,04) 0,99 (1,01) 0,16 (6,25) 0,84 (1,19)

500 0,96 (1,04) 1,99 (1,01) 0,27 (3,70) 1,84 (1,19)

750 0,96 (1,04) 2,99 (1,01) 0,35 (2,86) 2,84 (1,19)

1000 0,96 (1,04) 3,99 (1,01) 0,41 (2,43) 3,84 (1,19)

1500 0,96 (1,04) 4,99 (1,01) 0,49 (2,04) 4,84 (1,19)

2000

3000

5000

8000

5,99 (1,01) 0,55 (1,82) 5,84 (1,19)

6,99 (1,01) 0,62 (1,61) 6,84 (1,19)

7,99 (1,01) 0,69 (1,45) 7,84 (1,19)

8,99 (1,01) 0,74 (1,35) 8,84 (1,19)

4.20. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA

Odnos propusnosti kanala i poveanja snage motora prema ASHRAE STANDARDU 111-1988

Propusnost 0% 1% 5% 10% 15% 20%

Poveanje bruto snage motora 1,00 1,03 1,16 1,33 1,52 1,73

84

4.21. HIGIJENSKI PREPORULJIVA IZMJENA ZRAKA U SATU I EMPIRIJSKE VRIJEDNOSTI ZA RAZLIITE NAMJENE PROSTORIJA

Prostorije za dnevni boravak i spavae sobe 0,5 do 1 Tip prostorije Sanitarni prostori Kupaonice Knjinice Prostorije sa tuevima Uredski prostori Lakirnice Garae Garderobe Ugostiteljski prostori Sluaonice Kantine Robne kue Kina i kazalita Bolnice Kuhinje Laboratoriski prostori Operacijske sale Prostori za glaanje kole Zatvoreni bazeni Dvorane za sastanke Spremita Trezori Svlaionice u zatvorenim bazenima Prodajni prostori Konferencijske dvorane Praonice rublja Radionice

Unutranje sanitarne prostorije 4 do 6

Kuhinje 0,5 do 25

Okvirni broj izmjena zraka na sat 4...6 4...6 3...5 20...30 3...6 15...50 4...5 3...6 5...10 8...10 6...8 4...6 4...6 prema posebnim zahtjevima prema posebnim zahtjevima 8...15 15...20 8...10 prema posebnim zahtjevima 3...4 6...8 6...8 3...6 6...8 4...8 5...10 10...15 3...6

85

4.22. POTRONJA I POTREBNA TOPLINA NA POJEDINIM MJESTIMA POTRONJE TOPLE VODE

Potroako mjesto Kada za kupanje 1600 Male kade Velike kade Kabina s tuem, normalna Kabina s tuem, velika Umivaonik Bide Sudoper Potronja [l] 140 120 200 40 100 17 20 33 Potrebna toplina [kWh] 5,82 4,89 8,72 1,63 4,07 0,70 0,81 1,16

4.23. POTREBNA KOLIINA I TEMPERATURA VODE ZA ZGRADE RAZLIITIH NAMJENA

Zgrada Bolnice Kasarne Ustanove Medicinske kupke Robne kue kole (za 250 dana/g) bez tueva sa tuevima Sportski tereni sa tuevima Pekare za proizvodnju Frizeri (uklj. muerije) Pivovare (uklj. proizvodnju) Praonice Mljekare Mesnice- bez proizvodnje - sa proizvodnjom Potrebno 100 300 l/dan, krevet 30 50 l/dan, osoba 10 40 l/dan, osoba 200 400 l/dan, pacijenata 10 40 l/dan, osoba 5 15 l/dan, uenika 30 50 l/dan, uenika 50 70 l/dan, sportska 105 150 l/dan, radnika 10 15 l/dan za ienje 40 50 l/100 kg brana 150 200 l/dan, osoba 250 300 l/100 l piva 250 300 l/100 kg rublja 1 1,5 l/l mlijeka Ili 4000 5000 l/dan 150 200 l/dan, osoba 400 500 l/dan Temperatura 600C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 700C 450C 600C 750C 750C 450C

86

4.24. POTREBNA KOLIINA I TEMPERATURA VODE U STANOVIMA

Potrono mjesto Ispuni ventili ND 10, poluotvoren potpuno otvoren ND 15, poluotvoren potpuno otvoren ND 20, poluotvoren potpuno otvoren Sudoperi jednodijelni dvodijelni Umivaonici samo za pranje ruku umivaonik umivaonik, jednodijelni umivaonik, dvodijelni Kada za kupanje male (veliine 100) srednje (veliine 160) velike (veliine 180) Tuiranje Kada za sjedenje Bide Ukupna potronja (60 0C) manji zahtjevi vei zahtjevi najvei zahtjevi Koliina pri jednom uzimanju l 5 10 10 18 25 45 30 50 5 10 15 25 100 150 250 50 50 25 Temperatura [0C] 40 40 40 40 40 40 55 55 35 35 40 40 40 40 40 40 40 40 1020 l/dan, osobi 2040 l/dan, osobi 4080 l/dan, osobi Trajanje u minutama 1 1 1 1 1 1 5 5 1,5 2 3 3 15 15 20 6 4 8

4.25. POTRONJA TOPLE VODE U RESTORANIMA I HOTELIMA

Potrono mjesto Restorani po meniju po gostu Hoteli sobe s kupaonicom sobe s tuem sobe s umivaonikom Odmaralita, pansioni

Litri vode po osobi 60C 45C 4...8 8...20 100...150 50...100 10...15 25...50 6...12 12...30 140...220 70...120 15...20 35...70

Efektivna toplina na dan po osobi [Wh] 250...500 500...1200 6000...9000 300...6000 600...900 1500...3000

87

4.26. PROCJENE UTEDA KOMBINACIJOM MJERA U TEHNIKIM SUSTAVIMA ZGRADE

Mogue energ. utede kod pojedine grupe

Vrsta objekta

Kombinirani zahvati

Elektrina energija

20-30%

Rasvjeta: tedljiva troila, grupiranje troila, senzorska automatika

Zgrade cjelodnevnog boravka

5-10%

Hlaenje i klimatizacija: Rekonstrukcije kod agregata i rashladnih tornjeva, upravljanje temperature kondenzacije i isparavanja itd. Elektromotorni pogoni (pumpe i ventilatori): uvoenje suvremenih uinkovitih motora, uvoenje regulacije broja okretaja Regulacija rasvjete Koritenje solarnih kolektora za PTV

10-15%

Objekti uslunog sektora

20%

Energenti za grijanje Analiza potronje Uvoenje i poboljanje regulacije Poboljanje izolacije cjevovoda Revitalizacija agregata za grijanje Koritenje sunevih kolektora

Vei objekti s kotlovnicama

25-40%

Voda Analiza gubitaka Redukcija tlaka po katovima tedne armature tedne armature

Viekatnice cjelodnevnog boravka

30%

Manji objekti

20%

Potencijali nekih kombiniranih mjera kod nestambenih zgrada informativne vrijednosti

88

4.27. ODREIVANJE RAZREDA ENERGETSKE UINKOVITOSTI RASVJETE

Prema Pravilniku o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja razredi uinkovitosti izvora svjetla klasificiraju se od A do G u ovisnosti o indeksu EI (relacija izmeu svjetlosnog toka i snage). U tablici su prikazani okvirne vrijednosti za odabrane izvore svjetla.
Snaga [W]
Klasina arulja (E 27) 100 60 40 Fluokompaktna arulja (E27) 7 15 23 (Stick) 13 18 26 32 42 57 Fluorescentna cijev (T12)) 20 40 65 Fluorescentna cijev (T8) 18 36 58 Fluorescentna cijev (T5) HE HE 21 28 35 35 39 54 Halogena rasvjeta 33 60 75 230 Metal-halid 37 136 ivina rasvjeta (HQL) Natrijeva rasvjeta (NTNa) (VTNa) 125 37 70 250 400 LED 2 1,6

Svjetlosni tok [lm]

1300 700 410 400 800 1500 900 1200 1800 2400 3200 4300 1200 3000 4800 1350 2700 4350 1900 3500 3300 4450 3300 4400 460 820 1450 5060 3500 14500 6300 4600 5600 33200 56500 117 80

Efikasnost [lm/W]
13 12 10 57 53 65 69 67 69 75 76 75 60 75 74 75 75 75 90 125 94 127 85 81 14 14 19 22 95 107 50 124 80 133 141 59 50

ivotni vijek [h]

1000 1000 1000 10-15.000 10-15.000 10-15.000 16-20.000 16-20.000 16-20.000 16-20.000 16-20.000 16-20.000 4-10.000 4-10.000 4-10.000 17-20.000 17-20.000 17-20.000 16-20.000 18-24.000 16-20.000 18-24.000 18-24.000 16-20.000 2-4.000 2-4.000 2-4.000 2-4.000 12.000 15.000 25.000 18.000 24-32.000 24-32.000 24-32.000 25-50.000 25-50.000

EE RAZRED
E E E A A A A A A A A A B B B A B B A A A A A B C D C C A A B A A A A A A

* vrijednosti ovise o tipu izvora i proizvoau te su orijentacijskog karaktera

89

4.28. PRORAUN POTREBNE KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE

Mreni napon i frekvencija su osnovni parametri za odreivanje potrebne kompenzacije jalove energije. Reaktivna snaga Q kompenzacije se rauna prema slijedeoj formuli: Q = U2 C ; gdje je = 2f, Q = reaktivna snaga, U = mreni napon, C kapacitet i f = mrena frekvencija Potreban Qc iznosi: Qc = Pa(tg tg I ) ; gdje je tg postojea tg I ciljana vrijednost, a Pa vrna radna snaga.
Reaktivna snaga kondenzatora u kVAr koju je potrebno instalirati po kW instalirane snage za postizanje eljenog cos ili tan
tg cos 0,75 0,8 0,584 0,549 0,515 0,483 0,45 0,419 0,388 0,358 0,329 0,299 0,27 0,242 0,213 0,186 0,159 0,132 0,105 0,079 0,053 0,026 0,59 0,86 0,733 0,699 0,665 0,633 0,601 0,569 0,538 0,508 0,478 0,449 0,42 0,392 0,364 0,336 0,309 0,282 0,255 0,229 0,202 0,176 0,15 0,124 0,098 0,072 0,046 0,02 0,48 0,9 0,849 0,815 0,781 0,749 0,716 0,685 0,654 0,624 0,595 0,565 0,536 0,508 0,479 0,452 0,425 0,398 0,371 0,345 0,319 0,292 0,266 0,24 0,214 0,188 0,162 0,136 0,109 0,083 0,054 0,028 0,46 0,91 0,878 0,843 0,809 0,777 0,744 0,713 0,682 0,652 0,623 0,593 0,564 0,536 0,507 0,48 0,453 0,426 0,399 0,373 0,347 0,32 0,294 0,268 0,242 0,216 0,19 0,164 0,14 0,114 0,085 0,059 0,031 0,43 0,92 0,905 0,87 0,836 0,804 0,771 0,74 0,709 0,679 0,65 0,62 0,591 0,563 0,534 0,507 0,48 0,453 0,426 0,4 0,374 0,347 0,321 0,295 0,269 0,243 0,217 0,191 0,167 0,141 0,112 0,086 0,058 0,4 0,93 0,939 0,904 0,87 0,838 0,805 0,774 0,743 0,713 0,684 0,654 0,625 0,597 0,568 0,541 0,514 0,487 0,46 0,434 0,408 0,381 0,355 0,329 0,303 0,277 0,251 0,225 0,198 0,172 0,143 0,117 0,089 0,36 0,94 0,971 0,936 0,902 0,87 0,837 0,806 0,775 0,745 0,716 0,686 0,657 0,629 0,6 0,573 0,546 0,519 0,492 0,466 0,44 0,413 0,387 0,361 0,335 0,309 0,283 0,257 0,23 0,204 0,175 0,149 0,121 0,33 0,95 1,005 0,97 0,936 0,904 0,871 0,84 0,809 0,779 0,75 0,72 0,691 0,663 0,634 0,607 0,58 0,553 0,526 0,5 0,474 0,447 0,421 0,395 0,369 0,343 0,317 0,291 0,264 0,238 0,209 0,183 0,155 0,29 0,96 1,043 1,008 0,974 0,942 0,909 0,878 0,847 0,817 0,788 0,758 0,729 0,701 0,672 0,645 0,618 0,591 0,564 0,538 0,512 0,485 0,459 0,433 0,407 0,381 0,355 0,329 0,301 0,275 0,246 0,23 0,192 0,25 0,97 1,083 1,048 1,014 0,982 0,949 0,918 0,887 0,857 0,828 0,798 0,769 0,741 0,712 0,685 0,658 0,631 0,604 0,578 0,552 0,525 0,499 0,473 0,447 0,421 0,395 0,369 0,343 0,317 0,288 0,262 0,234 0,2 0,98 1,131 1,096 1,062 1,03 0,997 0,966 0,935 0,905 0,876 0,84 0,811 0,783 0,754 0,727 0,7 0,673 0,652 0,62 0,594 0,567 0,541 0,515 0,489 0,463 0,437 0,417 0,39 0,364 0,335 0,309 0,281 0,14 0,99 1,192 1,157 1,123 1,091 1,058 1,007 0,996 0,966 0,937 0,907 0,878 0,85 0,821 0,794 0,767 0,74 0,713 0,687 0,661 0,634 0,608 0,582 0,556 0,53 0,504 0,478 0,45 0,424 0,395 0,369 0,341 0,08 1 1,334 1,299 1,265 1,233 1,2 1,169 1,138 1,108 1,079 1,049 1,02 0,992 0,963 0,936 0,909 0,882 0,855 0,829 0,803 0,776 0,75 0,724 0,698 0,672 0,645 0,62 0,593 0,567 0,538 0,512 0,484

Prije kompenziranja
tg 1,33 1,3 1,27 1,23 1,2 1,17 1,14 1,11 1,08 1,05 1,02 0,99 0,96 0,94 0,91 0,88 0,86 0,83 0,8 0,78 0,75 0,72 0,7 0,67 0,65 0,62 0,59 0,57 0,54 0,51 0,48 cos 0,6 0,61 0,62 0,63 0,64 0,65 0,66 0,67 0,68 0,69 0,7 0,71 0,72 0,73 0,74 0,75 0,76 0,77 0,78 0,79 0,8 0,81 0,82 0,83 0,84 0,85 0,86 0,87 0,88 0,89 0,9

90

4.29. RASPODJELA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE PO KARAKTERISTINIM UREAJIMA I BROJU STANARA

Broj soba Broj stanara Hladnjak Zamrziva Perilica sua Penica Perilica rublja Suilica rublja tednjak Potronja ostalih ureaja i aparata Ukupno [kWh] Povrina Specifina potronja [kWh/m2]
* sa zamrzivaem
+

1 1 250* 0 110 30 70 130 220 130 940 40 24

2 1,5 250* 0 150 40 100 200 240 150 1130 60 19

3 2 270* 0 210 80 130 260 260 180 1290 80 17

4 3 270* 0 260 80 200 390 300 220 1720 110 16

5 4 170+ 200 320 80 270 525 340 270 2175 140 16

6 5 170+ 200 330 80 330 660 380 290 2440 170 14

bez zamrzivaa

Napomena:tablica je orijentacijskog tipa. Odstupanja mogu biti 50% u ovisnosti o ponaanju stanara, a potronja ostalih ureaja i aparata moe biti i viestruka - u ovisnosti o standardu i ponaanju korisnika (rasvjeta, HI-FI, PC oprema i sl.) Godinja potronja elektrine energije u stambenim prostorima sa energetski uinkovitom opremom (Izvor: HR EN 15603)

4.30. GODINJA POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE ZA UREDSKU OPREMU PO RADNOM MJESTU I POVRINI PROSTORA

Po radnom mjestu [kWh] Specifina povrina po osobi - sa uinkovitom opremom - sa standardnom opremom 120 230

Po m2 klimatiziranog prostora [kWh/m2] 2 10 m 15 m2 20 m2 12 8 6 23 15 12

Napomena: U ovoj tablici uzimane su bruto vrijednosti prostora (vanjske dimenzije zgrade). Ukoliko postoje egzaktni podaci za pojedini profil poslovne zgrade, tada ih je potrebno koristiti Godinja potronja elektrine energije za uredsku opremu po radnom mjestu u kWh i po povrini klimatiziranog prostora u kWh/m2 (Izvor: HR EN 15603)

Klasa: 360-01/09-04/11 Urbroj: 531-18-2-09-2 Zagreb, 10. lipnja 2009.

91