Tai Chi Chuan Boks Sjenke

Tai Chi Chuan-Boks sjenke
Namik Dizdarevi Tai Chi Chuan-Boks sjenke Izdava: Karate Klub Delta,Rijeka Za izdavaa: Namik Dizdarevi Urednik i recezent: dr.sc Jadran Zalokar Fotografije: Josip ekada Tisak: Express digitalni tisak d.o.o. Rijeka ISBN 953-97636-0-6
Katalogizacija u publikaciji-CIP Sveuilina knjinica Rijeka UDK 796.855 (035) DIZDAREVI, Namik Tai Chi Chuan-Boks sjenke: Metod uravnoteenja psihike i fizike energije tijela / Namik Dizdarevi. -Rijeka : Karate klub Delta, 1999. -123 str.: ilustr. ; 21 cm Str. 4-10: Predgovor /Jadran Zalokar. -Biljeka o piscu. Bibliografija: str. 122-123. ISBN 953-97636-0-6 990719043
-2-
SADRAJ:
1. OPA PRAVILA 1.1. Mjesto vjebanja 1.2. Vrijeme vjebanja 1.3. Higijena 1.4. Koncentracija 2. TO JE TAI CHI CHUAN? 2.1. Utjecaj na zdravlje 3. ZATO TAI CHI CHUAN? 4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET 4.1. lanak o Tai Chiu objavljen u Novom Listu 4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet 5. PORJEKLO TAI CHIA 5.1. Borilaki Tai Chi Chuan ili Boks sjenke 5.2. Vjeba guranja dlanova 5.3. Chen Fake 6. SAVJETI ZA VJEBANJE TAI CHIA 7. STAVOVI 8. KORAANJE 9. KOMPLETNA FORMA 10.KRONOLOGIJA 11.O AUTORU 14 14 15 16 16 18 22 24 28 28 35 43 49 51 55 59 62 66 70 118 121
-3-
PREDGOVOR
Multikompleksni procesi duhovne univerzalizacije i planetarizacije signum su, pokazatelj in statu nascendi, raanja duhovnog novog doba (new age je samo jedan konkrement, jedan modus toga), spiritualnog teramorfiranja Zemlje po zakonomjernosti kozmike duhovnosti i duhovne evolucije ovjeka i ovjeanstva. O tome smo dosta pisali i od 1990. kada smo u Rijeci inaugurirali miljenje planetarnog poliloga, odrali desetak ciklusa predavanja. U kontekstu artikuliranja bogate fenomenologije duhovnosti i onog to iz nje izrasta ili se temelji u duhovnoj dimenziji polilokog, sa zadovoljstvom smo prihvatili recenzirati novu knjigu gospodina Dizdarevia, izuzetnog promicatelja i praktiara borilakih vjetina koje potjeu iz kineske
-4-
duhovne tradicije. U prvoj knjizi udesna Energija Chi Kung autor je vrlo koncizno dao osnove taoistike koncepcije energetskog razumijevanja kosmosa i ljudskog bivstvovanja (onog korporalnog) s neposrednim aplikacijama u tehnici disanja, vjebama itd. U novoj knjizi, jo vie in concreto, daje praktine osnove primjene Tai Chi Chuana (boksa sjene). Sve to ivi jest sveto (Wiliam Blake) U duhovnom ivotu treba proi kroz i preko iskustva (John Dunne) Duhovno bivstvovanje in nuce je put sakralizacije ivota kao najdublje iskustvo ljubavi i tovanja svakog bia i njegove due. Planetarna polilogizacija, u kojoj se kranska duhovna tradicija susree i zbratimljuje s neevropskim duhovnim tradicijama, most je koji vodi u duhovno novo doba s osvitom supramentalizacije Zemlje i ovjeka. Na tom Putu k Bogu, kao znak najvie Milosti, Bog dolazi k nama. Spiritualna evolucija jest i involucija. Put divinizacije jest Put Ljubavi. To se manifestira na svim razinama, u svim dimenzijama i modusima ljudskog bivstvovanja, jer to implicira i spiritualizaciju materije i naeg materijalnog (korporalnog) egzistiranja. Nita to postoji ne ostaje nedodirnuto. Svaka metamorfoza ima svoj krajnji telos metanoi, u ozbiljavanju temeljnih pretpostavki boanskog ivota na Zemlji. U kontekstu toga treba misliti i na aspekte onog to predstavlja planetarizaciju borilakih
-5-
vjetina s Istoka na Zapadu i to nadilazi modus portske alternative. Istoni i zapadni duh dopunjuju jedan drugog. Ljudska kultura moe da se dovede do savrenstva samo komplementiranjem ove dvije dimenzije (H. Dumoulin). Kultura je samo jedna dimenzija a port samo jedan segment kulture. U new ageovskom konstituiranju nove paradigme, u prvi plan dolazi koncepcija holizma i energetizma svekolikog bivstvovanja dakle i ovjeka, to korespondira s temeljnim duhovnim uvidima u indijskim i kineskim duhovnim tradicijama iz ijih matrixa duhovnosti dolazi movens univerzalizacije i planetarizacije duhovnih vrednota i iskustava. Ponavljamo, nijedan vid ljudskog bivstvovanja ne ostaje izvan tih suptilnih spiritualnih utjecaja, tako i razumijevanja naeg tijela i vjetina povezanih s tim novim razumijevanjima. Nae su kulture na prekretnici...U njima se trai novo znaenje najstarijih tradicija... (Claudio Naranjo) Ljudska se svijest kree k novim stupnjevima svjesnosti. (F. C.Happold) Religija postaje preobraavajui ljudskog postojanja. (R. R. Ruether) horizont
-6-
Taoistika duhovna tradicija kao i budistike tradicije onaj su ocean duhovnosti iz kojeg ex origine vodi podrijetlo svih modusa onog to danas nazivamo istonjakim borilakim vjetinama kao to su i indijske duhovne tradicije izvor svih osuvremenjenih oblika yoge (u kontekstu bliskosti s naom temom mislimo na popularizaciju drevne hatha yoge). Suvremeno zapadnjako bivstvovanje na najrazliitije je naine ukljueno u proimanje s tim duhovnim utjecajima koji pripremaju auroru consuegens duhovnog novog doba. Ali, s obzirom na mentalitet ovjeka Zapada koji gotovo narcisoidno skrbi o svom tijelu i kroz sve intencije primarizira skrb o zdravlju, utjecaj je najoitiji u novom poimanju korporalnosti, u novim iskustvima prirukovanja s tijelom (u to ulaze i borilake vjetine), kao i primjena drevnih medicinskih i drugih znanj (ayurvedska itd.), to fragmentarizirano u postojeoj svijesti, izgleda kao neto epifenomenalno ali ima, ve toliko puta spominjano, dublje znaenje. Kroz sva ta iskustva koja dolaze iz razliitih modusa ivljenja, zbiva se unutarnji rast svijesti i pripremanje mentalne spremnosti za via duhovna iskustva. Tijelo je hram due, organon boanskog duha i sredstvo spiritualnog rasta. Eksplicitno je to iskazano u matriksu indijske a implicitno kineske i japanske duhovne tradicije. Tijelo je energetski integrirano u energetski kozmiki red i kao takvog ga treba razumijevati i instrumentalizirati, koristiti i spiritualizirati. Pranika i Chi ili Ki koncepcija univerzuma eksplicitno je
-7-
detaljizirana u corpusu ljudske korporalnosti na emu poiva svekolika praksa vjebanja i disanja i ostalog to ulazi u kontekst raspolaganja s tijelom u njegovim grubljim i finijim manifestacijama. Zaista, bozi su od istog daha s ljudima-kae se ve u Rg-vedi. ovjek se raa u svijetu kojeg je sam stvoriomisao je koja potjee iz budizma. ovjekov dah je dah kozmosa. Mi diemo s njim i svim biima. Nai energetski kanali vezuju se u kozmika energetska strujanja a time i nae tijelo komunicira energetski s kozmosom u cjelini. Suptilizirajui nau korporalnost i kroz sve ono to vjebamo ili jogiki spiritualiziramo, mi se vie vezujemo, bliimo kozmikim zakonomjernostima. Postajemo istiji za cirkuliranje pranikih snaga u svom zemaljskom habitusu. Mi stvaramo svijet koji je jo nevidljiv ulima na ovom stupnju rasta, ali koji pridonosi geikoj cjelini i viim razinama bivstvovanja. Mi smo na Putu Ljubavi i smanjujemo patnju u svijetu jer, nemojmo zaboraviti, istinsko vjebanje mijenja cjelinu naeg bia i na odnos prema ivotu i drugim biima. Ne postajemo samo tjelesno vjetiji i zdraviji, ve do promjena dolazi na suptilnijim razinama, od nae mentalnosti na vie. I Chi koncept i akriki i mnogi drugi koje tek treba aktualizirati na zapadu, vrata su kroz koja ulazimo u mogunosti spiritualizacije naeg tijela, uma, cjeline bivstvovanja, put k Bogu in ultima linea, a ne samo dodavanje superlativa naoj ljudskoj
-8-
predodbi o Bogu to smatramo ve i spoznajom Boga. Moramo biti atmiki a ne ahamkariki orjentirani u svakom dijelu svoga bia, dok diemo, dok guramo dlanovima, dok inimo mudru ili asanu pozdrava Suryi itd. Vanjska promjena ukazuje i na postepenu unutarnju promjenu. Vjebe Tai Chi Chuana obnavljaju ivotnu energiju ali i vie od toga. Nazvati ju meditacijom kroz pokret implicira taj dublji kontekst postepene preobrazbe na fizikoj ravni. Slijediti Tao znai vie od rekreacije ili vjetine borilatva (prisjetimo se Lao-tzuovog principa mirovanja i mekoe ili zen-budistikog hajijinstva), ili samo terapeutike kojom jednostrano apsolutiziramo nau korporalnost. Meutim, zbog ustrojstva zapadnjakog mentaliteta efikasno je koncentrirati pozornost na te momente koji indirektno potiu mentalnu promjenu, ali ne dovode do blokade za nagle i dublje prodore duhovnih utjecaja. Smatramo izuzetno vrijednim to u ovoj, kao i u predhodnoj knjizi, upute dolaze iz osobnog iskustva, aspekta neposredne prakse i provjere preneenog znanja i vjetina, stoga posebno vani za prve korake u unutarnji svijet. Naalost, netko e se zadovoljiti i samo prvim korakom. Sreom, vjerujem da ima vie onih koji e dalje kretati duhovnim Putem shvaajui sve bolje Misao Praznine i sve idejne putokaze ukorijenjavanja osobnog ivota u kozmiku zakonomjernost kroz rast svijesti, predanost atmikoj pripadnosti Boanskom
-9-
ivotu kao skrbi o svom duhovnom biu i spiritualizaciji bivstvovanja. Stoga ovo nije samo prirunik jednoj borilakoj vjetini od mnogih koje su u modi. Posebno preporuujemo mladima da na ove naine uine prve korake k jednom boljem i viem ivotu, ivotu u ljubavi, nenasilju i toleranciji. Mnoge zamke i prijetnje iz nieg, materijalistikog, ahamkarikog ivota time e biti neutralizirane, pa i izvori potencijalnog zla i barbarizacije iskorijenjeni ve u doba mladosti. To je jo jedna pohvala ovakvoj knjizi kojom su odkrinuta vrata u duhovni svijet bez optereenja mentalnim ili kvazireligioznim predrasudama-mali most k velikoj svrsi. dr. sc. Jadran Zalokar U Rijeci,03. listopada 1998. za vrijeme boravka Johannesa Paulusa II. u Hrvatskoj.
- 10 -
Knjigu Tai Chi Chuan-Boks sjenke posveujem svima onima koji su pokazali razumijevanje tijekom svih ovih godina.
- 11 -
NA POETKU
Vrijeme u kojem ivimo esto puta je u ivotnoj utrci ispred nas. Provodimo ivot u potrazi za raznim stvarima koje bi nas trebale usreiti ili osigurati ivotnu egzistenciju a u toj igri uglavnom smo mi ti koji gubimo. Mladenaki dani prolaze nam bezbrino ne brinui se za probleme. Oni kao da su namijenjeni za nekoga drugoga. U srednjoj ivotnoj dobi izloeni smo visokim naporima oko obitelji, poslovnih zadataka, drutvenih obveza itd. Vremenom osjeamo porast napetosti i sve ee prisustvo neurotinih stanja. Poinjemo pribjegavati lijekovima, no i oni vremenom vie ne djeluju, i onda se bacamo u oaj. Traimo spas, ali kucamo na krivu adresu vjerujui da e drugi popraviti nae stanje. Zato se ne okrenemo sebi i pokuamo analizirati stvari koje su nas dovele do ovakvog stanja? Pokuajmo shvatiti da harmonija duha i tijela ovisi o tome koliku emo si
- 12 -

panju posvetiti. U utrci za novcem zaboravljamo na sebe. Siguran sam da mnogi imaju vie nego to im treba. Vie sam puta u ivotu uo od ljudi koji su oboljeli da bi sve dali samo da ozdrave. Zar im sada bogatstvo za koje su se tako puno muili vie nije vano, ili su postali svjesni da srea ne dolazi u materijalnom nego u duhovnom stanju? Energija se u tijelu troi ali i stvara. Ako smo previe potroili energije moramo je obnoviti. Hranom obnavljamo energiju za odravanje vegetativnih funkcija, dok vjebom Tai Chia obnavljamo ivotnu energiju koja nas odrava u dobroj tjelesnoj i duhovnoj kondiciji. Tai Chi Chuan je dakle kineska vjeba za odravanje snanog tijela i duha. Princip vjebanja je da polagani pokreti koje izvodimo u svim pravcima dopuste mislima da se smire i opuste tijelo. Vremenom e ovakav vid vjebanja dovesti do poboljanja cirkulacije i uravnoteenja energije. Autor
- 13 -
1. OPA PRAVILA
1.1. MJESTO VJEBANJA

Da bi vjebanje izvodili neometano izaberite pogodno mjesto na kojem ete se osjeati oputeno. Ono vas niim ne bi smjelo uznemiravati. Neka to mjesto bude dalje od radoznalih ljudskih pogleda koji vam mogu remetiti koncentraciju. Jednako je bitno da za vrijeme dok vjebate niste izloeni propuhu, kao ni pretjeranoj vruini ili hladnoi. Ako niste na svom uobiajenom mjestu tj. ako se zateknete bilo gdje drugdje a imate elju za vjebanjem, opet odaberite mjesto koje e odgovarati svim gore navedenim uvjetima. Vidjet ete, esto puta kada se zateknete na mjestu koje vas impresionira svojom ljepotom, da ete poeljeti vjebati Tai Chi. To ete i uraditi, a da niste toga niti svjesni. Ako ste kojim sluajem ogranieni prostorom npr., na radnom mjestu ili u sobi tako da niste u mogunosti izvesti cijelu formu, moj je savjet da vjebate u mjestu svaki pokret odvojeno, ponavljajui ga nekoliko puta, a onda preite uvjebavanju drugog itd., sve dok ne proete sve elemente iz forme.
- 14 -
1.2. VRIJEME VJEBANJA

Uglavnom, svako je vrijeme koje provedete u vje`banju pogodno. Ovdje svakako vrijedi pravilo {to ~e{}e to bolje. Ali, ~esto puta niste u prilici posvetiti se vje`banju u bilo koje doba dana. U tom slu~aju odredite si to~no vrijeme za vje`banje. Prema nekim iskustvima da bi odràli dobru kondiciju i zdravlje najbolje je ako moète vje`bati tri puta na dan i to u jutro jedan sat nakon bu|enja, u poslijepodnevnim satima minimalno dva sata nakon ru~ka i nave~er jedan sat prije spavanja. Jutarnje vje`banje }e vam dobro do}i kao gimnastika jer }ete se rije{iti uko~enosti nastale tijekom spavanja. Popodnevna vje`ba }e odstraniti zamorne misli nakupljene tijekom dana, dok }e ve~ernja vje`ba biti ugodna priprema za odlazak na spavanje. Kako samo izvo|enje Tai Chia ne traje duè od 6 minuta to vam ne}e uzeti puno od vremena, nego ~ak {to vi{e, osjetit }ete veliku promjenu na bolje u vama samima. U drugom slu~aju ako Tai Chi izu~avate kao energetsku vje`bu i kao sistem borenja onda morate posvetiti vi{e vremena vje`banju. Prvo, to~no morate odrediti vrijeme glavnog treninga. Taj trening uklju~uje zagrijavanje, kompletnu formu, vje`bu guranja ruku i dodatne Chi Kung vje`be. Druga dva treninga su vremenski kra}a jer je primarno izvo|enje kompletne forme dok ostali dio treninga izvodite prema èlji.
- 15 -
1.3. HIGIJENA
Prije vje`banja Tai Chia dobro je umiti se jer umivanje pospje{uje koncentraciju koja je neophodna. Ako ste prije vje`banja naporno radili poèljno je oprati cijelo tijelo. Kada je koà znojna i zama{}ena, energetski otvori na va{em tijelu su za~epljeni i te{ko se uspijeva razmijeniti energija s okolinom ~ime vje`ba gubi na u~inkovitosti, pa i sam neugodan miris ometa koncentraciju i stvara osjeaj nelagode. S druge strane pomo}i }e otklanjanju stranih misli i o~istiti energetsku auru. Simboli~no, umivanje odklanja sve negativne energije i razgrani~ava aktivno od neaktivnog djelovanja. Nije slu~ajno da se u mnogih naroda pranje vodom uobi~ava prilikom raznih vjerskih obreda. Voda simbolizira ~isto}u, a pranje vodom prihvaanje ~isto}e i spremnost da se prihvati i na~in ìvota koji odràva tijelo ~istim izvana i duh iznutra.
1.4. KONCENTRACIJA
Ukoliko èlite posti}i ve}e rezultate vje`baju}i Tai Chi tijekom rada duh mora biti smiren, a tijelo opu{teno. Zato izvo|enju Tai Chia predhode vje`be disanja iz Nei Dan Chi Kunga koje pospje{uju ve}u koncentraciju, a kako je Tai Chi kreu}i Nei Dan, njegov nastavak na predhodne vje`be slijedi prirodni tok studiranja Chi Kunga.
- 16 -

Pravilna koncentracija se postiè usmjeravanjem misli na procese koji se odvijaju unutar tijela. Budno se prati i umom, kontrolira kretanje energije energetskim kanalima. Pokrenuti ciklus vje`bi disanja pra}en usmjerenom koncentracijom pokrenut }e energiju iznutra prema van i obrnuto i time omogu}iti da energija Chi pote~e svim energetskim kanalima, dopu{taju}i tako da ~itavo tijelo di{e energijom. Dalje, morate upamtiti da bez dovoljno nazo~ne koncentracije uzaludno je poku{avati da se pokrene Chi energija, a obja{njenje je dato u predhodnom tekstu. Ako se desi, da vam misli lutaju dok vje`bate Tai Chi preispitajte koji je razlog tome. Poku{ajte ga otkloniti pa nastavite s vje`banjem. Naj~e{}e nedostatak koncentracije moè biti uvjetovan brigama, bole{}u, lutaju}im mislima, fizi~kim umorom, umorom nastalim od prekomjernog umnog rada, vje`banja na prometnom i bu~nom mjestu ili od mu~nine u trbuhu od uzimanja hrane neposredno prije vje`banja. Princip vra}anja koncentracije doista je jednostavan. Kada primijetite da vam je koncentracija opala, odmorite se nekoliko minuta, a onda ponovo vratite pa`nju na unutarnja zbivanja i procese koji se odnose na vje`bu i po~nite ispo~etka. Ako i pored toga ne uspijete posti}i èljenu koncentraciju, prestanite s vje`banjem za taj dan.
- 17 -
2. [TO JE TAI CHI CHUAN ?

Tai Chi doslovno preveden zna~i vrhovno znanje, dok dodatak Chuan ozna~uje {aku i time dokazuje da se radi o borila~koj vje{tini. Dakle, moèmo re}i da je Tai Chi Chuan Vrhunska vje{tina borenja. Ina~e, majstori ~esto me|u sobom svoju vje{tinu nazivaju i Boks sjena. Tai Chi Chuan je vje{tina koja poprima sve ve}e razmjere popularnosti {irom svijeta prvenstveno glede dobre fizi~ke kondicije, zdravlja i dugovje~nosti. U svojim poemama majstor borila~kih vje{tina Yang Jizhi (1886-1965) pi{e: ...Tko je ~uo za Boks sjena u pro{losti? On je postao popularan tek nakon izlije~enja gospodina Tanga od njegove lak{e bolesti. Tai Chi je svakako vje`ba prikladna ljudima svih uzrasta. Te{ke fizi~ke aktivnosti nepogodne su za ve}inu ljudi, a za one starije, ~esto su i opasne. S druge strane mnogi ljudi ne nalaze smirenost meditacijom u stanju potpunog mirovanja i radije prilaze vje`banju poput Tai Chia. Laiku je Tai Chi najlak{e objasniti kao svojevrsnu meditaciju u pokretu upravo zato {to se dubokom koncentracijom kroz pokret obavlja meditacija. Takav na~in vje`banja ~ini ovu vje{tinu ljudima bliskom. Drugi razlog popularnosti Tai Chia je taj {to se moè izvoditi u svako doba i na bilo kojem mjestu. Svatko moè vje`bati Tai Chi kao {to sam ve} napisao, bez obzira na godine i fizi~ke sposobnosti. Poznato je, da veliki broj kineza redovito vje`ba Tai Chi u parkovima i na ulicama.
- 18 -

Tai Chi je naro~itu popularnost postigao u zadnjih 50 godina, to~nije od 1949. godine do danas. Po~etkom 60-tih pojavile su se knjige o raznim stilovima Tai Chia koje su kori{tene u medicinskim i psihofizi~kim tretmanima. Novine i magazini pisali su o ovoj dotad nepoznatoj vje{tini. Veliki broj profesionalnih i amaterskih u~itelja pripremao se prihvatiti nove u~enike. Oni su podu~avali svoju vje{tinu u bolnicama, {kolama, poduze}ima, parkovima, ljudima na selu i u gradu. Godine 1956. od strane kineske dràvne komisije za sport i psihofizi~ku kulturu izdana je knjiga Pojednostavljeni Tai Chi Chuan o kojem je rije~ u ovoj knjizi. Pojednostavljeni ili Nau~ni Tai Chi kao i Kratka forma samo su nazivi koji su dati novoj skraenoj verziji Yang {kole Tai Chi Chuana. Ova pojednostavljena forma uzela je 24 pokreta od ukupno 81 koliko ima Duga forma Yang stila izostavljaju}i te{ke elemente. Dok je za Dugu formu potrebno 20 minuta izvo|enja, za Kratku formu je dovoljno svega 5 minuta. Danas je Kratka forma najpopularniji oblik Tai Chia jer je relativno jednostavan za u~enje, a u isto vrijeme jednako djelotvoran kao i ostali stilovi Tai Chia. U kineskoj kulturi Tai Chi je zauzeo bitno mjesto postaju}i vremenom najpopularniji metod masovne rekreacije, vje`be koju svi rado prihva}aju od najmla|ih do najstarijih. Danas ljudi i na Zapadu druk~ije gledaju na stare nauke koje potje~u iz Kine, pa kineski u~itelji odlaze {irom svijeta podu~avati ovu vje{tinu. Tai Chi ljudi vole jer otkriva onu lijepu stranu ìvota. Uz opu{ten pokret i duboko disanje vraamo se prirodnim principima ìvljenja. Vje`baju}i osje}amo
- 19 -

energiju. Svaki udisaj stvara osje}aj lagode kao kad prinesemo cvijet elei ga pomirisati. To je iskonsko opho|enje s prirodom gdje se ne odvajamo, ve} naprotiv postajemo dio nje. Pulsiramo istom frekvencijom i stapamo se jedno u drugo. To je uistinu slije|enje Tao puta. Vje`baju}i Tai Chi upoznajete sebe {to proizlazi iz svakog pokreta koji izvodite. Mnogi }e od vas na po~etku biti neugodno iznena|eni glede prekomjerne tjelesne uko~enosti i nemogu}nosti izvr{enja zadanih radnji. To se vidi kroz svaki pokret ve} na samom po~etku vje`banja. Po~etnik vje`bu izvodi nekoordinirano i isprekidano s pretjeranom uko~eno{}u. Ravnoteà je ugroèna, udisaj i izdisaj ne prate kretnje tijela {to dovodi do preuranjenog zamora dok nazo~no odsustvo koncentracije prilikom izvo|enja uveliko smanjuje efekat same vje`be. To su samo neke od ustaljenih gre{aka koje radi svaki po~etnik. Upravo zato je i osmi{ljen Tai Chi da vrati naru{enu harmoniju. Naredba koju {alje um putem ìv~anog sustava dolazi u onaj dio tijela koji }e zadanu zapovijed prenijeti u pokret. Uz to sam izgled u~injene vje`be bit }e bolji ako neposredno prije samog izvo|enja vizualizirate pokret. To zna~i da prvo stvorite sliku u glavi kako bi {to ispravnije prenijeli zapovijed u bilo koji dio tijela. Kada nau~ite pravilno izvoditi sve pokrete, moète po~eti sa izvo|enjem forme uz kontrolu dubokog disanja {to }e daljnim radom dovesti do poja~anog toka energije i akumulacije u podru~ju Dan Tiena. Kasnije }ete tu akumuliranu energiju svjesno voditi energetskim kanalima {to }e uspostaviti pravilan odnos Yina i Yanga u tijelu. Isto tako jednako dobro }ete uspjeti izmjenjivati
- 20 -

pozitivnu energiju Yang koju uzimate udisajem i negativnu ili istro{enu energiju Yin koju izbacujete izdisajem. Koli~ina unesenog Yanga ovisi o duìni udisaja. S druge strane da bi se odrào pravilan odnos Yina i Yanga u tijelu izdisaj mora imati istu duìnu kao i udisaj. Sljede}a bitna karakteristika Tai Chia je ovladavanje vje{tinom borenja. Svaki pokret u Tai Chiu sadrì neku od tehnika obrane ili napada pa dok izvodite formu moète zami{ljati da se borite, vode}i ra~una o obrani ili napadu. Cilj vje`banja Tai Chia kao borila~kog sistema je bu|enje i kontrola unutarnje energije da se osjeti njeno kretanje od Dan Tiena do dlanova. Tai Chi se moè vje`bati i u paru primijenjuju}i neku od tehnika iz forme u cilju uvje`bavanja borenja. Tai Chi je zaista sveobuhvatan. On je Vrhunsko znanje i mo} koja dopire do neslu}enih granica. Smi{ljen tako, da u~i mnogim znanjima, postao je popularan. Pored sticanja pravilne koordinacije pokreta, ravnoteè i umije}a dubokog disanja, Tai Chi nas u~i da mudrost izvire iz smirenosti. Iako su pokreti meki i spori, a tijelo opu{teno oni bude u vje`ba~u veliku ìvotnu energiju. Tek kada se tjelesno smirimo, moèmo ~uti unutarnje vibracije na{eg tijela i tada kaèmo da se duhovno budimo.
- 21 -
2.1. UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Tek je pred nama vrijeme u kojem }e Tai Chi pod lupom nauke otkriti sva svoja korisna djelovanja na ljudski organizam. Ipak, kroz stolje}a uo~ena je sposobnost unutarnjih {kola kineskog boksa da djeluju kao preventivne mjere za pobolj{anje zdravlja kao i spoznaja da je najbolji na~in za unapre|enje zdravlja uspje{na regulacija nervnog sistema {to upravo nalazimo u vje`bama Tai Chi Chuana. Stanje uma u kojem se nalazi praktikant dok izvodi vje`bu pomo}i }e izlije~enju mnogih bolesti. Jedinstvena metoda treninga glavni je faktor koji je doveo do popularizacije Tai Chia kao sredstva za izlje~enje bolesti i odràvanja dobre fizi~ke kondicije. Mirno srce i koncentrirana misao princip je vje`banja koji nervnom centru dozvoljava odmaranje pobolj{avaju}i u isto vrijeme sposobnost koordinacije funkcija razli~itih organa. Relaksacija cijelog tijela, prirodno i duboko disanje, gipki pokreti savijanja u obliku luka sa centrom oko struka, te vje`be koje dovode unutarnju snagu u same vrhove udova pomo}u umne kontrole, dovodi do harmonije kompletnog tijela. Drugim rije~ima znatno se pobolj{avaju funkcije rada svih organa. Psihi~ka napetost posljedica je ìvljenja ubrzanim i modernim ìvotom. Upravo ta napetost dovodi vremenom do smanjenja ili prekida protoka energije u energetskim kanalima, a bolest koja slijedi iza toga samo je produkt nastale situacije koja se odraàva
- 22 -

direktno na organu s najmanjim energetskim potencijalom. Mirnim i mekanim pokretima Tai Chia dozvoljavamo da se misli smire, a tijelo opusti. Svaki pokret motiviran je umom a ne samo fizi~kim naporom. Um i tijelo moraju povezano djelovati posredstvom koncentracije koja }e rukovoditi svim radnjama kao {to su pravilan ritam disanja, uskla|enost pokreta ruku i nogu, gornjeg i donjeg dijela tijela, struka, ki~me i o~iju. Na taj }e na~in doprinijeti smirivanju ~itavog nervnog sistema i ja~anju funkcija mozga. Na kraju, ipak moram naglasiti da je Tai Chi u prvom redu preventivna mjera za o~uvanje zdravlja {to zna~i da oni koji ga redovito vje`baju duè vrijeme postaju otporniji na bolesti, bolje su tjelesne kondicije, a ìvotni vijek se produùje. U Tai Chiu se ne de{avaju ~uda. Potrebna je samo upornost i svakim narednim danom }ete osjetiti pobolj{anja. To }e se prvo odraziti kroz dobro raspoloènje, zatim poja~anom dnevnom aktivno{}u, ve}om izdr`ljivo{}u, prestankom lak{ih tjelesnih smetnji kao {to su npr., mu~nina, vrtoglavica, nepotpun dah, preuranjeni zamor, nesanica, nervoza itd. Glede svih gore navedenih razloga Tai Chi je u Kini prerastao u oblik masovne rekreacije koja se u sklopu tradicionalne kineske medicine primijenjuje u terapeutske svrhe, a takav na~in vje`banja danas se ra{irio po cijelom svijetu.
- 23 -
3. ZATO TAI CHI CHUAN ?

Cilj vjebanja Tai Chi Chuana je dvostran. Jedna strana Tai Chia nam otkriva njegovu primjenjivost u terapeutske svrhe. Radi ovakvog tumaenja vjeba ga veina ljudi. Druga strana vjebanja nam otkriva njegovu borilaku primjenjivost. Osnova za dobro usvajanje ove vjetine je ispravno poduavanje, prirodna nadarenost i istrajnost. Ni jedna od ova tri naela ne uzdie se iznad drugih nego se meusobno nadopunjavaju. To znai da bez obzira na ispravno poduavanje i prirodnu nadarenost vjeba nee napredovati ukoliko nije dovoljno ustrajan, i obrnuto. Vano je znati da uporno vjebanje Tai Chia odrava dobro zdravlje i lijei bolesti, a prekomjerno uzimanje hrane i nekretanje dovode do oboljenja. I dok proputanje obroka ne predstavlja nikakav gubitak, proputanje dnevne vjebe krajnje je nepoeljno. Ovo shvaanje pomoi e razvijanju upornosti. Svi ljudi nisu jednako moguni usvojiti Tai Chi. Kako sam naveo bitan faktor za savladavanje vjetine je prirodna nadarenost. Meutim, ako netko nema prirodnu nadarenost za vjebanje Tai Chia, to ga ne bi trebalo odvesti od daljnjeg vjebanja. Ako drugi ljudi usvajaju odreeni pokret sa deset ponavljanja, takav vjeba treba uraditi sto. Ako nastavi sa ovakvim nainom vjebanja i ne odustane, sigurno e nauiti Tai Chi. Iako je moda bio manje prirodno nadaren za ovakvu vrstu vjebanja, postae majstor vjetine.
- 24 -

Uvrijeeno je miljenje da su borilake vjetine povezane sa snagom. U Tai Chiu su spojena znanja kineske narodne medicine i Tao filozofije pa se zahtjev za razvoj miine mase zamjenio potrebom za mekim pokretom. Svima je jasno da jaki pobjeuju slabe, ali je teko prihvatiti ideju da meko i popustljivo moe savladati vrsto i nepopustljivo. Najbolji primjer za objanjenje ovoga je stablo koje se savija pod naletom vjetra. Vjetar je sainjen iz zraka. Zrak je mekan i popustljiv. Meutim, kada se njegova masa sjedini u pokret, rui sve pred sobom. Glavnu rije kada govorimo o snazi Tai Chi Chuana ima Chi. Da bi se shvatilo i usvojilo znanje o pokretanju i cirkulaciji chia, neophodan je umni napor. To znai da se umnom kontrolom chi u tijelu stvara, skladiti i vodi. Chi se nakuplja u predjelu trbuha, ali se na najviem nivou stvaranja chia postie i velika oputenost i mekoa. Chi pokree tijelo i taloi se u kostima. Snaga koja se stie na ovaj nain je ogromna jer posjeduje sjedinjenje mase. Mada veliku snagu moete postii vjebanjem Tai Chia, morate shvatiti da je najvanije od svega tjelesno zdravlje i smirenost. Meutim, ukoliko vjebate Tai Chi kao borilako umjee, morate se voditi uzreicom da silu od tisuu kilograma svladamo snagom od nekoliko grama. Ova izreka prije naglaava djelovanje svijesti nego tjelesnu snagu. Kako sam naveo snaga i miina masa u Tai Chiu moraju biti potpuno odbaene. Tijelo u svom djelovanju mora biti to vie oputeno i pokretljivo. Pored toga morate se kretati za protivnikom. Kada vas on napadne,
- 25 -

izmiete se u stranu i koristite silu napada za tehniku odbijanja ili privlaenja koja ne nailazi na otpor da oborite napadaa. Upravo na taj nain sila od nekoliko grama moe savladati silu od tisuu kilograma. Kada se nekoritenje snage miia i oputenim tijelom postie sloboda pokreta, to oduzima napadau mogunost da zada odluujui udarac jer u stvari za to ne postoji trenutak jer ne postoji teite na osnovu kojeg bi udarac bio izveden. Vjetina Tai Chia ukorijenjena je u stopalima, raste u odreenom smjeru prema kukovima, grana se i djeluje preko dlanova i prstiju. Ovo ukorjenjenje u stopalima znai da buja iz tabana, iza jastuia, prolazi penjui se nogama, preko kukova koji usmjeravaju snagu u gornji dio tijela do dlanova. S druge strane snaga proizlazi iz kostiju dok iz miia proizlazi ilavost. Jak udarac uz upotrebu snage zahtijeva ukljuivanje svih kostiju i napinjanje svih miia tako da udarac padne kao eki. Poetnicima je esto puta teko razlikovati ilavost od snage. Zato bi trebalo vjebati vjebu guranja ruku. U ovoj vjebi ruke se neprestano blago dodiruju dok par izvodi razliite pokrete. Svatko se iskljuivo rukovodi ulom dodira da preduhitri slijedei pokret drugog prije nego se uope dogodi. Vjebu je potrebno ponavljati sve dok se ne stekne potpuna kontrola svakog pokreta partnera. Kada se ovlada vjebom guranja ruku, kae se da ste uli na velika vrata za vjebanje Tai Chia. Na najviem nivou vjebe guranja ruku ulo dodira se pootrava. Tko dosegne takvu usavrenost, postii e da mu miii, tetive i koa postanu tako osjetljivi pa e biti
- 26 -

spreman izbjei udarac refleksno, ak i ako je napadnut s lea bez upozorenja. Uz ispravno poduavanje i redovito vjebanje ovo e svatko moi iskusiti.
Shaolin redovnik u karakteristinoj Tai Chi pozi
- 27 -
4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET

4.1. lanak o Tai Chi Chuanu objavljen u Novom Listu, 12. travnja 1997. godine.
Kineski car Yua naredio je svojim podanicima vjebanje velikih plesova kako bi sprijeili bolesti. Bilo je to 2205. godine prije nove ere. Radilo se o Tai Chi Chuanu. Koliko je car Yua bio u pravu, vidi se i po tome to je 4 000 godina poslije Tai Chi osvojio Zapad potvrujui da praktiki nema bolesti na koju ne djeluje povoljno. Polazei od tih postavki, od kojih polaze akupunktura i cjelokupna kineska medicina, a to je da tijelom kroz dvanaest merdijana cirkuliraju dvije vrste energije, pozitivna i negativna, jang i jin, Tai Chi zapravo pridonosi njihovom uravnoteivanju. Kada su te dvije energije u ravnotei, tijelo ostaje zdravo, um bistar, a ovjek je sretan i tada je nemogue razboljeti se. Poznat je sluaj uitelja Cheng Mana koji je poetkom stoljea donio Tai Chi na Zapad. Teko bolesnom od tuberkoloze lijenici su mu davali najvie nekoliko mjeseci ivota. Nemajui to izgubiti poeo je redovito vjebati i bolest je za godinu dana potpuno nestala. Shvativi da mu se bolest javila kao ansa da se razvija, a ne kao nesrea na kraju je zakljuio: Istina je da sam u ivotu bio lijenina. Bilo je to u vrijeme kada su ljudi masovno umirali od tuberkoloze jer lijeka nije bilo. No, za onoga
- 28 -

tko je znao, lijek je bio Tai Chi Chuan. Sustav laganih vjebi nalik na usporeni balet to pokretima asocira na istonjake borilake vjetine. Ja bih ga opisao ka splet vjebi i pokreta koji se rade usporeno bez ikakvih zahtjeva za brzinom i snagom. Tijelo se ne zamara, a uz taj pokret su vrlo bitni pravilno disanje i pravilna koncentracija. Za one koji nikada nisu uli za Tai Chi Chuan imam obiaj rei da je to neto izmeu yoge i aerobica, izmeu statinog i dinaminog, kae Namik Dizdarevi prvi koji je u Rijeci poeo s javnim prezentacijama te drevne kineske discipline. Rijeani su se s Tai Chiem upoznali 1988. u Drutvu Zdrav ivot u koji je samo jedan plakat, izvjeen na Korzu tada doveo vie od 200 ljudi. Rijeka je bila zrela za Tai Chi Chuan. Istina, u naim parkovima jo nije kao u Kini gdje grupe ljudi na svjeem zraku vjebaju Tai Chi u svrhu rekreacije i u terapeutske svrhe, ali budui da je Namikove poduke pohaalo ve vie od 400 vjebaa koji su vjebali najmanje godinu dana, a on nije jedini koji pouava Tai Chi Chuanu i u rijekim parkovima uskoro moemo oekivati idiline slike.
Svatko je tvorac svoje bioenergije

Tai Chi se u Kini poeo masovnije vjebati tek poetkom ovog stoljea. Prije toga ga je vjebala samo obitelj Chen i to stoljeima, a vjebe su krili kao veliku tajnu jer su spoznali njihovu mo. Korijeni Tai Chia su duboki, ali se ne zna tko ga je izmislio. Tvrdi se ak da ga je Chang San Feng nauio u snu. Naziv u prijevodu znai neto vrhunsko i nedostino poput vrhunske vjetine
- 29 -

ouvanja zdravlja, a dodatak Chuan znai da se nekada vjebao kao borilaka vjetina. Oni koji su ga due godina vjebali uvidjeli su da njime puno vie dobivaju, i poboljavao im se kompletan zdravstveni status. Tako je danas to vie pokret za rekreaciju i zdravlje kao to je i kod nas u Rijeci, kae Namik Dizdarevi koji sada vodi skupinu od pedesetak vjebaa u Tai Chi Klubi Rijeka na Mlaki. Tai Chi Chuan nije samo sustav vjebi. On je i filozofija ivota, utemeljena na taoizmu. U Kini je danas pojednostavljen do maksimuma. Pokreti jednostavni i laki za pamenje, a moe ih raditi svatko bez obzira na godine i zdravstveno stanje. Podijeljeni su u 24 pozicije koje izvoeni vrlo polako ostavljaju dojam poezije kroz pokret. ak su i imena pojedinih stavova slikovita i poetina: Gurni planinu, Zlatni pijetao stoji na jednoj nozi, Ruke kao oblaci, Uhvati pticu na dlanu... Postoji puno formi Tai Chia. Svi su nastali iz jedne osnovne forme koju je vjebala obitelj Chen. Danas su etiri najjae kole u svijetu: Yang, Wu, Sun i Chen. Ovo to mi radimo je Kratka Yang verzija ili popularnije reeno znanstveni Tai Chi. Zato znanstveni? Zato to se 1956. godine u Kini oformila jedna struna komisija koja je na temelju postojeih vjebi Tai Chia napravila najbolju kombinaciju koju e moi napraviti svi ljudi. Originalni Tai Chi je imao nekih sloenih pokreta, skokova, udaraca u zemlju, treenja tijelom, a koji su kasnije izbaeni jer su sluili vie za borbu, a razvijani su oni zdravstveni aspekti i to na taj nain da ih moe to vie ljudi raditi. Duga forma traje dvadesetak minuta i izostala su samo ponavljanja pokreta.
- 30 -
Totalno zdravlje
Tai Chi Chuan zapravo djeluje na tri razine: fizioloku, energetsku i meditativnu. Prema tome u sebi sadrava sva tri stupnja razvoja ovjeka i mogunost da praktikantima ostvari totalno zdravlje. Strunjaci preporuuju da se Tai Chi vjeba tri put dnevno. Najbolje je odvojiti po 15 minuta ujutro, u podne i naveer. To je sasvim dovoljno da bi se ovjek stvarno osjeao dobro. No, kineska poslovica kae da e ve i onaj tko dva put vjeba Tai Chi postati savitljiv poput drvosjee i miran poput mudraca. Kako se i zato to dogaa objanjava Namik. Kinezi smatraju da je svaki ovjek bioenergetiar, ali takav koji razvija tu svoju bioenergiju prvenstveno za sebe, a ne da bi nekog lijeio. Oni ne razmiljaju o mogunosti da neki ovjek treba pomagati drugom ovjeku bioenergijom, nego ga treba privui da i sam vjeba i na takav nain to osjeti na samom sebi. Drugim rjeima, ne treba mu darovati ribu, nego ga treba nauiti da je sam ulovi. U ovom sluaju da vjeba Tai Chi.
Energija ima oblik kugle

Kinezi govore o energiji koju posjeduje svako ljudsko bie, Grci su je nazvali pneuma, Stari Egipani sekhem, Indijci prana, Kinezi chi, a Japanci ki dok bi je mi nazvali bioenergija. No sve je to jedno isto-ivotna energija. ovjek udisajem ne unosi samo kisik nego i
- 31 -

energiju iz svemira koja mu isto tako kao i kisik odrava ivot. On to u dobrom zdravlju zna usklaivati s tijelom, ali kad se ravnotea poremeti, dolazi do bolesti. Ubodom igala ili akupresurom stimulira se protok blokirane energije, a mi u Tai Chiu pokretom postiemo to isto. Vjeba je na prekida. Ukoliko napravimo vjebu dobro taj prekida je ukljuen i energija kola kako treba. Meni su neki uenici znali rei da im je nakon kratkog vremena vjebanja Tai Chia gore nego prije, ali to je samo zato jer je poelo njegovo iscjeljujue djelovanje. Kad se stopite sa svojim loim navikama, vi i ne primjeujete da vam one stvaraju va lo ivotni status. No kad upadnete u probleme ili krize onda se trgnete i ponete neto mijenjati u ivotu, ponete vjebati, mijenjati ishranu i to je ta vaa ansa da se izljeite. Svi moji uenici poinju sa Tai Chiem da bi neto uinili za sebe. Ljudi koji vjebaju Tai Chi zaklinju se da tono osjeaju energiju kao neto ivo i jo navode da ona ima oblik kugle. Trebalo je proi jedno pet godina od prvog kontakta sa Tai Chiem da bih poeo osjeati prave efekte. Mogao bih to opisati kao neko podrhtavanje, vibracije u zoni trbuha, trnce koji dolaze do ruku, a to je zapravo ta bioenergija koja dolazi do krajnjih ekstremiteta. Tako sam na kraju mogao vjebati po velikoj hladnoi, a da su mi i ruke i noge bile tople. To dolazi samo od sebe. Pri vjebanju ne smijete razmiljati nasilno voditi vae misli k uspjehu. Trebate biti voeni samo idejom da vam se ono to radite svia i traiti zadovoljstvo u tome. Jednoga dana stvarno ponete
- 32 -

osjeati tu bioenergiju ak u obliku kugle. To nije preuveliavanje. Namik objanjava kako Tai Chi Chuan djeluje kroz kontrolu udahnutog zraka, ime se uz dobru koncentrciju pobuuje nervne centre, stimulira cirkulacija krvi i vitalna bioenergija tijela. Zato svim poetnicima kae da se kad ponu vjebati Tai Chi trebaju potpuno opustiti kako bi chi nesmetano putovao tijelom. Kad se to postigne, grudni ko se i dalje oputa, a chi je umnom kontrolom primoran spustiti se do Dan Tiena zone trbuha. Poslije izvjesnog vremena osjea se kako se chi skuplja u masovnu integraciju nekoliko centimetara ispod pupka odakle poinje kruiti cijelim tijelom. Nakon dueg vjebanja tom energijom se moe upravljati trenutano posredovanjem uma i do bilo kojeg dijela tijela.
Pozitivan utjecaj na krvotok

Tu se koristimo i vizualizacijom to pomae da se poput akumulatora punimo zdravom i svjeom energijom, a izbacujemo istroenu. Na kraju vjebanja vi zapravo osjeate kako vam cijelo tijelo die. Vi ste kao cvijet koji sve svoje latice iri. Korist vjebanja Tai Chi Chuana za zdravlje je velika. Poznato je da do mnogih kroninih oboljenja dolazi zbog poremeaja ivanog sustava. Ako postoji metoda za reguliranje nervnog sustava, to bi bio najbolji nain da se unaprijedi zdravlje. Efekt se moe nai kroz vjebanje Tai Chi Chuana navode zagovornici. Pritom ritam disanja sinhroniziran s laganim pokretima, harmonija kretanja nogu, ruku, gornjeg i donjeg dijela
- 33 -

tijela, struka, kime i oiju pridonosi smirivanju itavog nervnog sustava i jaanja funkcija mozga. Tai Chi dobro utjee i na krvotok. Pospjeuje cirkulaciju krvi jaajui srani mii i djelujui kao preventiva protiv bolesti srca i arterioskleroze. Vjebanjem ovjek poinje uoavati promjene unutar svog tijela i esto moe sam sebi pomoi prije no to se novonastala neravnotea u tjelesnom sustavu razvije u bolest koju je poslije teko izljeiti. Imao sam sluajeva da su mi ljudi dolazili zbog problema s kraljenicom, aritmijom srca i drugim problemima i svima je pomoglo. U vjebama nekad sudjeluju po dvoje partnera. Takva je primjerice vjeba gurajuih dlanova. U njoj moemo osjetiti snagu ovjeka s kojim vjebamo. S malim pokretom moete odgurnuti partnera po tri metra od sebe. Energija se moe koncentrirati u jednoj toki tijela, primjerice na dlanu, i odbaciti protivnika. Moete misliti koliko je ta energija djelotvorna kada se upotrijebi za vlastito izlijeenje, kae majstor ove drevne kineske vjetine Namik Dizdarevi. Jelena Sedlak
- 34 -
4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet

(Referat sa predavanja u Tai Chi Klubu Rijeka 1999.godina)
Suvremeni razvoj tehnologije i urbanizacije uvjetovao je unapreenje standarda odnosno poboljanje ivota ovjeka dananjice. Mnoge naprave koje smo izmislili uinile su nam ivot ugodnijim. Vie ne moramo danima putovati da bi doli na odreeno mjesto. Hrana koju pripremamo ve je polupripremljena i treba nam nekoliko minuta da bude servirana na stolu. Mnoge tehnike naprave zamijenile su nas u radu. Meutim, iako nam je ivot laki nego naim djedovima i bakama osjeamo neto to je duboko u nama i to nas podsjea na nau iskonsku potrebu, a to je zatita i unapreenje zdravlja. Vano je znati, u svemu to inimo, ili zadovoljavamo ili ne zadovoljavamo svoje potrebe. Primjeivali mi to ili ne, u svakom trenu odluujemo o svom ivotu. Nauiti odluivati tako da izbor uspjeno zadovoljava nae potrebe klju je u potrazi za sreom. Drugim rijeima i kad nismo odluili, odluili smo. U naem se ivotu nita nee promijeniti ako ne uinimo neto drukije od onoga to smo dosad radili. Kadkad ne donosimo odluke i nita ne poduzimamo zato jer nismo sigurni u sebe. Nismo sigurni to bismo trebali uiniti ili emu valja teiti. Nismo ak sigurni ni u to kako u svoj ivot poeti unositi ravnoteu i raznolikost.
- 35 -

A imamo vlastiti sustav opstanka. Tvore ga brojni razliiti tipovi unutarnjih alarma. Razumijevanje tih signala moe nam ivot uiniti sretnijim. Ti su unutarnji alarmi izravno povezani s naim osnovnim potrebama. Signali koji ine na sistem opstanka mogu biti pozitivni ili negativni. Oni nam istog asa i posve pouzdano kazuju dobivamo li ono to trebamo i to elimo. Signali su unutarnji znakovi blisko povezani s naim osnovnim potrebama i predobama. Oni nas upozoravaju o naruenom stanju zdravlja i sve ono to trebamo uiniti je to da ih znamo protumaiti i djelovati na pravi nain. Time dolazimo do saznanja doc. dr. Stjepana Hajmera da tjelesna aktivnost odreenog intenziteta i obima ima nezamjenjivo djelovanje kako u fazi rasta tako i u spreavanju, odnosno odlaganju biolokog naruavanja funkcionalnog i zdravstvenog stanja. Ljudski organizam se tijekom evolucije ljudske vrste nesumnjivo prilagoavao svim svojim podsistemima za pokretaku funkciju te je ve odavno zamijeeno da se kod tjelesno neaktivnih ljudi razvijaju razliite poremetnje zdravlja, od smanjenja funkcionalnih sposobnosti pa do pravih patolokih stanja. Meu prvim pisanim materijalima o povezanosti tjelesne aktivnosti i zdravlja su zapisi iz drevne Kine iz vremena utog Cara o posebnoj vrsti gimnastike za disanje koja je bila zapisana pred skoro 5000 godina. Grki lijenik Hipokrat (460-370-te godine pr.n.e.), utemeljitelj znanstvene medicine, navodi: Dosada i ljenarenje vuku za sobom poroke i bolesti, dok aktivnost donosi sa sobom bodrinu, koja je uvijek
- 36 -

usmjerena ka jaanju ivota. Arapski lijenik Avicena (XI st.) pie u svom poznatom djelu Kanon medicinske znanosti slijedee: Utvrdio sam, medicina je nauka o poznavanju stanja ljudskog tijela, ukoliko je zdravo ili izgubilo zdravlje, da mu se zdravlje ouva ili vrati. Poznavanje svake stvari koja moe biti uzrok zdravlja ili bolesti takoer je predmet prouavanja medicine. Uzroci mogu biti oigledni ili skriveni pa je neophodno u medicini prouavati i pojave pri zdravlju i u bolesti.. U daljnjem tekstu Avicena takoer daje do znanja da je tjelesna aktivnost uzrok zdravlju, a neaktivnost uzrok bolestima. Njemaki lijenik Schmit objavljuje dvije knjige (1893. i 1905.) u kojima tretira tjelesno vjebanje prema vrijednosti utjecaja na tijelo. U naim krajevima Radovan Markovi u svojoj knjizi Nauka o zdravlju , izdanoj 1909. godine u Zagrebu, izlae i za dananje pojmove vrlo moderne stavove povezujui izmeu ostalog aktivnost, sposobnost i zdravlje slijedeim rijeima: Kretati se tijelom isto je tako od prijeke potrebe, kao to je jesti i piti. Svaki organizam ne radei gine, radei razvija se i jaa. Radom i vjebom bivaju miice snane i ustrajne, kretanje sigurnije, bre, slobodnije i spretnije, a itavo tijelo ilo i krepko. Dok se kree, radi gotovo itav organizam, zato je ivlja opa tvarna izmjena i snanija djelatnost plua i srca, a po tome se podraava zdravlje, jaa ivotna snaga i otpornost. Ipak velika fizika naprezanja primjerena su vie mlaim osobama. Utvreno je da umjerena fizika aktivnost najbolje fizioloki djeluje na organizam. Upravo u tu svrhu osmiljen je Tai Chi Chuan drevna kineska vjetina za zdravlje i psihofiziku ravnoteu. Tko
- 37 -

god je posjetio Kinu morao je zapaziti udnovatu, polaganu i dostojanstvenu vjebu to je u parkovima, na ulicama ili u dvoritima tvornica ili ustanova izvode milijuni ljudi. Vjeba slina polaganom plesu oduvijek je izazivala zanimanje stranaca. Nazivali su je kineska gimnastika ili boksanje sa sjenom . esto uz pominjanje Tai Chia stoji rije Chi. to je zapravo Chi? Za Kineze je pojam Chi vrlo irok. On oznaava opu osnovu svega to postoji. Rije Chi koja nije istovjetna onoj u Tai Chi-u znai dah ili duh. Chi postoji u svakom ivom biu, a postoji Chi svakog sastojka, svake smjese, svakog stanja, svake grupe ljudi. Ono na to se se ukazuje ovim izrazom je ivotni inilac koji pokree sve pojave. Kada se govori o Tai Chi Chuanu, naglaava se Chi tijela koji potkrepljuje njegove ivotne funkcije. Chi u tijelo uvlaimo sa zrakom koji diemo, a bolest se smatra pokazateljem prekida slobodnog toka chija kroz tijelo. Dakle cilj vjebanja Tai Chi Chuana je da uspostavi prirodni tok Chi-a oslobaanjem od napetosti koja inae ometa ovaj tok. U daljnjem tekstu iznijeti u vienje Freda Lehrmana o vanostima Tai Chi Chuana kao i njegovo shvaanje u modernom svijetu. Znam ljude koje zanima Tai Chi Chuan iz razliitih razloga. Spolja gledano lii na neku vrstu vjetine kretanja. Postoje legende o Tai Chi Chuanu. Pria se da su redovnici, poznavatelji ove vjetine mogli da se obrane od napadaa ne prekidajui meditaciju. Mada ovo uvjerenje sadri apstraktne detalje, ono jo uvijek otkriva pravu prirodu Tai Chia kao umijea samoobrane. To je manje vjetina, a vie stanje tjelesne budnosti. Tijelo ui da odgovara bez predumiljaja ili
- 38 -

plana, mada vrlo tono i svrsishodno-slino pogleduSiguran sam da emo u bliskoj budunosti imati nauni uvid u pojave koje su povezane sa Tai Chiem. Meutim mislim da je vrlo vano zapamtiti da je sredstvo koje najvie odgovara ovome nae tijelo. Mikroskop je u stvari svojevrstan produetak oka. Ako postanete osjetljivi na sopstvene energetske promjene tada moete upotrijebiti svoje tijelo da prouavate Chi neposredno. Ovim je saznanjima Fred Lehrmannas na vrlo slikovit nain uputio ka shvaanju Tai Chia kao i na njegovo znaenje za ovjeka. Ukazuje na meusobne direktne utjecaje i odnose kao i mogunosti koje se otvaraju svakom vjebau. U svojoj knjizi Tai Chi Chuan-Jednostavni put uitelj Cheng Man Ching potvruje vanost gore navedene izjave: Uzmite moj sluaj za primjer. U mladosti mi je neizljeivo nedostajala upornost. Kad god bi mi zdravlje popustilo vjebao sam Tai Chi. I samo to bih osjetio poboljanje prestajao bih sa vjebanjem. Tako se ponavljalo. Mogu se zahvaliti samo Nebu to mi je slalo bolest za boleu da bi me nagnalo da istrajem usprkos sklonosti ka odustajanjuu mladosti, dok sam pohaao Yu wen univerzitet i Fakultet likovnih umjetnosti u Pekingu zdravlje mi je bilo izuzetno slabo. Prisiljavao sam se da tamo ostanem pet godina. U ljeto 1925. godine vratio sam se u angaj i nerado prihvatio uiteljsko namjetenje na angajskom Fakultetu likovnih umjetnosti. U to vrijeme bolovao sam od tuberkoloze koja se toliko pogorala da sam skoro podlegao. Roaci i prijatelji nisu nalazili nain da mi pomognu. Meutim, ubrzo me je gospodin Pu odveo kod
- 39 -

uitelja Yanga da izuavam Tai Chi Chuan. Kroz nekoliko mjeseci unutarnje krvarenje je prestalo, a moja se temperatura vratila na normalnu. Za manje od godinu dana kaalj je nestao. Za est ili sedam godina drugi simptomi kao to su glavobolja, ispadanje zuba, zamagljeni vid i gubljenje panje, nestali su. ovjekov ivot je ogranien, ali zahtjevi nisu. Ako ovjek ne pronae nain da postane snaan, malo nade ima da e moi u punoj mjeri da anje dobrobit zdravlja. Tako je uitelj Cheng Man Ching dao svoj primjer glede vanosti vjebanja Tai Chia. Vjerojatno je mnogim kasnijim vjebaima upravo ovaj primjer posluio da ponu vjebati Tai Chi Chuan. Moje objanjenja Tai Chia vezano je uz moja vlastita iskustva i mnoga iskustva dosadanjih vjebaa. Moram rei da kod nas na alost jo uvijek ne postoje institucije kao drugdje u svijetu koje se bave prouavanjem veze izmeu moderne medicine, zdravstvene rekreacije i Tai Chi Chuana pa su sva saznanja vezana uglavnom kroz moja osobna iskustva ili iskustva vjebaa koji su dolazili vjebati kod nas u klubu. Mislim da bi znanstveno miljenje dalo konani odgovor na mnoga otvorena pitanja vezana za ljudsko zdravlje i nain ouvanja zdravlja kao i mogunosti ozdravljenja. Dovoljan je sluaj vezan za akupunkturu koja je jo prije trideset godina smatrana neim to granii sa znanou da bi je danas prihvatili mnogi zdravstveni centri kao jedan od ustaljenih zdravstvenih metoda za izljeenje pacijenata. Kako se Tai Chi bazira uglavnom na relaciji um-tijelo i kao regulacijski medij koristi Chi, moemo zamisliti kako je teko dananjoj nauci dati konano miljenje bez opipljivih dokaza.
- 40 -

Meutim, samo e pravi vjeba Tai Chia razumjeti ova objanjenja jer je i sam imao priliku osjetiti korisnost vjebanja. Vidim priliku u tome to e isti ti vjebai biti dokaz uspjenosti vjebanja Tai Chia i na taj nain privui panju moderne znanosti da se pozabavi pitanjem Tai Chia. Moram priznati da je dananjoj znanosti vrlo teko doi do saznanja, jer kako izmjeriti Chi energiju? Kako uloviti njeno kretanje tijelom da bi se tono znalo to se deava sa vjebaem prilikom vjebanja Tai Chia. Kineski naunici ustanovili su da je tijelo vjebaa prilikom izvoenja Tai Chia u nekoj vrsti meditacije i da se panja uma usredotouje uglavnom na zbivanja unutar tijela. Instrumenti su pokazali pojaano elektromagnetsko polje oko praktikanta. Dalji su dokazi mogunost koncentracije enormne snage u samo jednoj toki tijela a prikazi ovakvih sposobnosti uglavnom su od najboljih majstora Chi Kunga i Tai Chi Chuana. Da bi se Tai Chi Chuan u potpunosti svladao uz samu formu mora se poznavati medicina, odnosno anatomija ljudskog tijela, akupunktura, meditacija, masaa, ljekoviti biljni preparati, zdrava prehrana i Taoizam kao nauka na kojoj se bazira cjelokupan sistem vjebanja Nei Chi Kunga. Zato je moja definicija Tai Chi Chuana sljedea; Tai Chi Chuan je kineska taoistika vjetina kojoj je za cilj poveanje duhovne i fizike energije tijela u cilju odravanja snage i vitalnosti, a na taj nain da se oputenim pokretom i kontroliranim disanjem balansiraju energije Yin i Yang. Ljudsko tijelo je medij kroz koji prolaze razne vibracije sa zemlje i svemira. Ponekad te vibracije mogu naruiti zdravlje ako se ne znamo obraniti na taj nain to emo prepoznati kada
- 41 -

doe do neuravnoteenog stanja. Vjebanje Tai Chi Chuana e nam pomoi da ponovo uspostavimo ravnoteu organizma jer slijedimo li principe svemira zakljuujemo da u njemu vlada harmonija uravnoteenog stanja. Treba imati na umu i misao koja kae: Svemir je vjean jer je spokojan.
Cheng Man Chin
- 42 -
5. PORIJEKLO TAI CHI CHUANA

Tai Chi Chuan ili Boks Sjenke danas je jedna od najpopularnijih kineskih borilakih vje{tina u svijetu. Prvo pojavljivanje ove vje{tine u javnosti datira u vrijeme dinastije Qing. No, ne zna se to~no kada je nastao, ali je njegova ogromna popularnost porasla nakon 1911. godine. Ilustrirani priru~nik Jang {kola Boksa Sjenke, izdan 1921. godine daje nekoliko mogu}ih pretpostavki o njegovom postanku od kojih prva ovu zaslugu pripisuje Zhang Shanfengu putuju}em taoisti~kom sve}eniku sa Wudang planine u 15-om stolje}u. Druga teorija kazuje da je to bio Zhang Shanfeng alkemi~ar sa Wudang planine u 12-om stolje}u i tre}a da je tvorac Tai Chia Xu Xuanping car tajanstvene mo}i kako su ga zvali, a ìvio je u vrijeme dinastije Tang sredinom 8-og stolje}a. Mnoge knjige napisane na ovu temu smatrale su bez podrobnijeg ispitivanja taoisti~kog sve}enika Zhang Shanfenga koji je ìvio u 15-om stolje}u kao za~etnika Tai Chi Chuana. Me|utim, u novije vrijeme je majstor borila~kih vje{tina Tang Hao (1897-1959), zajedno s jo{ nekim drugim majstorima nakon duèg istraìvanja kona~no 1930. godine zaklju~io da je Tai Chi Chuan ili me|u bokserima zvan Boks Sjenke potekao od majstora Chen Wangtinga iz Wen pokrajine i oblasti Henan polovinom 17-og stolje}a u vrijeme kad je dinastija Qing trebala smijeniti dinastiju Ming.
- 43 -

U knjizi Rodoslovlje porodice Chen dato je obja{njenje koje kaè da je Wangting ili Zhouting bio vitez pri kraju dinastije Ming i u~enik borila~kih vje{tina prvih godina dinastije Qing poznat u provinciji Shandong kao majstor borila~kih vje{tina poraziv{i vi{e od 1000 protivnika. Bio je za~etnik borbi golim rukama i borenja s oru`jem u Chen {koli kineskog boksa. Kao ratnik u borbama je koristio ma~. U svojoj knjizi Pjesma Kanonskog Boksa ~iji je naslov inspiriran naslovom knjige Qi Jiguanga Kanonski Boks, Chen Wangting je ustvrdio: ...Promjene pokreta kao {to su pruànje i savijanje neo~ekivane su kao i nepredvidive. Zato se ja oslanjam na sve oblike nje`nog i lukavog pokreta tijela kao {to su plesanje (okretanje) i vrtnja. Ova re~enica karakteristi~no opisuje tehniku guranja ruku, u Tai Chi Chuanu, koja nije bila prisutna u knjigama o ratnim vje{tinama kod drugih autora iz ranijeg perioda. Porodica Chen iz Chenjiagou sela u~ila je Chen Wangtingove tehnike borenja i guranja ruku iz generacije u generaciju. Nakon pet generacija, Tai Chi Chuan je iz Chen {kole prenesen na Chen Changxinga (1771-1853) koji je opet svoje znanje prenio na Yang Luchana (1799-1872), starosjedioca iz pokrajine Hebei. Kasnije je Yang Luchan iz Chen stila razvio svoju {kolu koja je dobila ime Yang {kola Tai Chi Chuana. Wu Yuxiang (1812-1880) iz pokrajine Yonging nau~io je izvorni Chenov stil od Yang Luchana i Zhaobao stil iz {kole Chen od Chen Qingpinga i spajaju}i ove dvije forme stvorio je Wu {kolu iz koje je kasnije nastala {kola pod imenom Sun.
- 44 -

Ovo su ujedno i pet najpoznatijih tradicionalnih {kola Tai Chia ~iji su odnosi i razvoj vrlo jasni. Ono {to je ostalo zapisano u knizi Qi Jiguanga nakon njegove smrti ne otkriva postanak Tai Chia ali daje njegov nagovje{taj. U knjizi Kanoni Boksa Qi Jiguang opisuje neke tehnike i principe po kojima je Tai Chi najvjerojatnije kasnije nastao i bio inspiriran, ali tada je to jo{ uvijek bila samo jedna od postoje}ih {kola kineskog boksa koje su se u to vrijeme trenirale. 32 postoje}e forme koje su sadràne u Qi-ovoj knjizi bile su baza po kojima je Chen Wangting kasnije kreirao novi stil. Mada je bilo puno polemika i razdvojenih mi{ljenja oko nastanka Tai Chia ~iji su po~eci obavijeni velom tajni zaklju~ak donesen 1930-tih godina bio je da je Tai Chi Chuan nastao u vrijeme zamjene dinastije Qing, a njegov tvorac je Chen Wangting iz pokrajine Wen, (provincija Henan), koji je za vrijeme dinastije Ming bio ratnik. [ezdesetih godina ovog stolje}a prate}i otkri}a vi{e povijesnih podataka o Tai Chiu, to~no vrijeme i porjeklo Boksa Sjenke odre|eno je kao 1660 godina, tj. oko 20 godina nakon prestanka vladavine dinastije Ming. Prema zapisanim ~injenicama u Analima Huaiging Prefekture, Analima Pokrajine Wen i Analima Pokrajine Anping, Chen Wangting bio je vo|a civilnih trupa koje su branile pokrajinu Wen tri godine prije pada dinastije Ming (1644). On je slijede}i Wu Chenghua pokrajinskog suca, vodio svoje trupe protiv neprijatelja. Nakon pada dinastije Ming Chen Wangting, vo|en Taoizmom, povukao se iz dru{tvenog ìvota i ìvio
- 45 -

osamljeno. Ovo se moè uo~iti iz poeme koju je napisao neposredno prije smrti: ...Pozivaju}i se na minule godine, kako sam se hrabro borio da porazim neprijateljske trupe i kroz kakav sam rizik pro{ao. Sve blagonaklonosti koje su mi darivane sada su ni{tavne! Sada star i malaksao druìm se samo sa knjigom Huang Ting...@ivot se sastoji od kreiranih akcija boksa kada osjetimo depresiju, odre|uju}i polje djelovanja prema sezoni, i tro{e}i dokono vrijeme u~e}i u~enike i djecu tako da mogu biti vrijedni ~lanovi dru{tva. Uvo|enjem vatrenog oru`ja sve je vi{e opadala uloga boksa kao ratni~ke vje{tine navode}i one koji su bili nosioci ove metode da razmotre daljni cilj i pravac razvoja borila~kih vje{tina. Slo`ni u istom htijenju vje`ba~i Tai Chia lansirali su slogan: [to je krajnji cilj Tai Chia? To je odràti formu i produìti ìvotni vijek. Ovo je o~igledno bio po~etak procesa u kome se Boks Sjenke postepeno pretvarao iz ratni~ke vje{tine u vje{tinu o~uvanja zdravlja. Tako je kasnije i samo prvobitno ime Boks Sjenke koje je nosilo borila~ki karakter zamijenjeno novim nazivom Tai Chi Chuan pod kojim se imenom ova vje{tina popularizirala u svijetu. Kako je borila~ki sadràj zamijenjen vje`bom unapre|enja vitalne energije, tako je i samo ime Tai Chi Chuan postalo prikladnije jer je smisao uzet iz Tao filozofije. Usprkos {to je borila~ka primjena zamijenjena zdravstvenom oblik forme je ostao nepromijenjen pa i danas ima ljudi u svijetu koji vje`baju ovu vje{tinu kao samoobranu. Tai Chi je kroz svoju dugu povijest prelazio s u~itelja na u~enika kroz generacije transformiraju}i se s vremenom u vi{e oblika. Najstariji od svih stilova je
- 46 -

Chen stil Tai Chia i od njega su potekli svi drugi kasnije nastali stilovi. Tai Chi Chuan koji se vje`bao u Chen porodici razvio se u dva pravca. Tako su razdvojeni na stari i novi stil, a zatim je iz novog stila nastao Zhaobao stil. Yang Luchan, koji je u~io Tai Chi Chuan od Chen Changxinga postepeno je mijenjao stari stil kojeg je nau~io od svog u~itelja nakon dolaska u Peking. Yangova verzija Tai Chia ponovno je doìvjela promjene od njegovog tre}eg sina Yang Jianhoua (1839-1917). Kona~ni oblik kakav danas ima Yang {kola dao je Yang Chengfu (1883-1936), sin Yang Jianhoua. Ovaj veliki stil pro{iren i graciozan, postao je najpopularnija {kola Tai Chia u Kini i svijetu. Yang Luchan i njegov drugi sin Yang Banhou (1837-1892), nau~ili su Quan Youa prvobitnu kra}u verziju Yang stila, a njegov sin Wu Jianquan {irio je ovo znanje i glede toga je ovaj stil dobio ime Wu Tai Chi Chuan. Wu stil je sli~an Yangovom po meko}i i brzini, ali je li{en preskakanja i skokova kojih ima u duga~koj Yang formi. Ovaj stil je ogranak Yang {kole i jako je popularan. Wu Yuxiang (1812-1880) formirao je svoju Wu {kolu i to na osnovi starog stila iz Chen familije kojeg je nau~io od Yang Luchana oko 1851. godine i novog stila iz Chen familije kojeg je nau~io od Chen Qingpinga 1852. godine. Ova Wu {kola Tai Chia cjelovita je i kompaktna sa naglaskom na radu tijela i primjeni unutarnje snage. Wu stil je prenijet na Sun Lutanga (1861-1932) preko Li Yiyua (1832-1892) i Hao Weizhenga (18491920). Sun je bio majstor u Xingyi boksu i Ba Kua Chang (Osam dijagrama).
- 47 -

Zapo~inju}i sa vje`banjem u 51 godini ìvota, Sun je kreirao novi oblik kombinacijom najja~ih to~aka iz sve tri {kole. Karakteristika Sun {kole je da po obliku sli~i na Yangovu {kolu, a po teoriji Xinyi boksu. Stari stil Boksa Sjenke iz Chen familije donijet je u Peking iz Chenjiagou sela u listopadu 1928. godine, od Chen Changxingovog unuka Chen Fakea (1887-1957), i bio prihva}en od starijih ljudi koji su imali prija{nje prakse u vje{tinama borenja kao i mladih osoba. Ovaj stari stil ra{irio se po svim velikim gradovima {irom Kine. Razli~ite {kole Tai Chia usprkos razli~itim karakteristikama, imaju iste principe vje`banja kao {to su izvo|enje pokreta, relaksacija za postitanja meko}e koja kad se akumulira dovede do ~vrsto}e nadomje{taju}i se tako jedan na drugi. Op}e priznavanje novih {kola Tai Chia rezultat je mnogih verzija, studija i dugotrajnog rada mnogih predhodnika. Radi toga Tai Chi je lako prilagoditi raznim ciljevima kao {to je odràvanje kondicije, borbenih vje{tina i dobrog zdravlja. Moè se re}i da su prilikom stvaranja Tai Chia na{i predhodnici uzeli u obzir popularizaciju i podizanje standarda vje`banja {to se o~ituje u sadràju i metodi u~enja vje{tine. Jedna izvanredna osobina Tai Chia je velika prilagodljivost. Novi stil Chen familije, Zhaobao stil, Yang stil, Wu stil i Sun stil su nastali doradom prvog kompleta starog stila Tai Chia iz Chen familije. Iako razli~iti po na~inu izvo|enja isti su po strukturi i zakonima koji daju definiciju Tai Chia pokazuju}i time zna~ajke razvojnog procesa. Energi~ni i
- 48 -

sna`ni pokreti po kojim se razaznaje stari stil zamijenjeni su ili pretvoreni u nove oblike. Me|utim, drugi komplet Chen stila koji jo{ uvijek sadrì energi~ne i brze pokrete kao npr. poskakivanje, presavijanje i skakanje u stranu bitno je razli~it u odnosu na druge stilove Tai Chia. Me|u oru`jem koja su se koristila u raznim oblicima Tai Chia ma~ i koplje zadràli su se do dana{njih dana. Na~in borenja ovim oru`jima uzet je iz drugih borila~kih vje{tina koje su gajile polagane i opu{tene pokrete. Jedinstveno dostignu}e Tai Chia u borila~kim vje{tinama je borenje kopljem dvojice vje`ba~a i guranje ruku.
5.1. BORILAKI TAI CHI CHUAN

Mnogo je dokaza koji nam govore da je Tai Chi Chuan ili Boks Sjenke nastao na osnovama 32 forme sadràne u knjizi Kanoni Boksa . Za~etnik novog stila Chen Wangting preuzeo je mnoge jake to~ke borenja iz ostalih borila~kih stilova koji su postojali u to vrijeme, mada se danas ne moè sa sigurno{}u re}i koje su to to~ke. Ono {to je poznato je to da je on prvi koji je napravio spoj borila~kih vje{tina sa tehnikama Daoyin (razvoj unutarnje snage) i Tuna (vje`be dubokog disanja). Tehnikom Daoyin se aktiviraju tijelo i udovi kroz svjesno upravljanje unutarnje energije spojene istovremeno sa pokretima tijela.
- 49 -

Tehnike Tuna su vje`be dubokog disanja koje su se kombinirale sa pokretima opona{anja razli~itih ìvotinja. Ove dvije tehnike su se kasnije razvile u Qigong (vje`be dubokog disanja) i Neigong (vje`be razvijanja unutarnje snage). Chen Wangting kombinirao je koordinirane akcije ruku, tijela, o~iju i nogu iz borila~kih vje{tina sa tehnikama Daoyin i Tuna doprinose}i tako da Boks Sjenke postane kompletan sistem vje`bi okarakteriziran jedinstvom unutarnje i vanjske snage prakticiraju}i udisaj prema unutra, a mi{i}e, kosti i koù prema van. Glede toga u Boksu Sjenke svjest borca, disanje i pokreti su tijesno povezani. Spiralno uvrtanje tijela i pokreti u obliku luka koji su me|usobno povezani mekano i graciozno u mnogo ~emu se podudaraju sa teorijom o energetskim kanalima. To zna~i ako vitalna energija nesmetano cirkulira tijelom putem energetskih kanala i ako ista energija odràva balans u razli~itim kanalima osoba je zdrava pa }e uìvati u dugom ìvotu ili obratno. Spajaju}i teoriju o energetskim kanalima sa borila~kim vje{tinama kao sredstvom ja~anja vanjske snage i tehnikama Daoyin i Tuna za ja~anje unutarnje snage, Boks Sjenke ima ogroman utjecaj na ~uvanje zdravlja. Bokser se mora rukovoditi i oslanjati na Chi (unutarnja vitalna energija) pomo}u umne kontrole i time dozvoliti Chiu koji mora biti sakupljen u Dan Tienu da bi se dalje {irio po cijelom tijelu postepeno ga uvr~u}i sa strukom kao osovinom. Uvijanjem struka i ki~me dva bubrega se naizmjeni~no steù i opu{taju omoguuju}i tako da Chi prolazi kroz Ren kanal, Du kanal, Dai kanal i Chong
- 50 -

kanal. Chi se potiskuje na gore prema vrhovima prstiju okretanjem ruku i zglobova i nadole prema no`nim prstima savijanjem koljena i gle`njeva. Kad je dohvatio ekstreme, Chi se vra}a u Dan Tien. Takva praksa rezultira ja~anjem ofenzivne i defanzivne snage tijela i udova kao i pove~anjem eksplozivnosti. Ovom prakti~nom primjenom Chen Wangting je ne samo potvrdio ve} i unaprijedio teoriju o energetskim kanalima.
5.2. VJEBA GURANJA DLANOVA

Od davnih vremena postojale su odvojene vje`be udaranja nogom, napada, padova, ru{enja i zahvata. Metoda vje`banja padova izvodila se odvojeno od vje`bi napada i time se razvila na neovisan na~in. Ostale ~etiri metode, mada prakticirane kombinirano, imale su svaka posebne karakteristike. Udaranje nogom, napadi, ru{enja i zahvati dovodili su do ozbiljnih povreda kada su se izvodili stvarno pa je njihovo kasnije izvo|enje bilo imaginarno i simboli~no diù}i tako ma{tu, ali i besciljnost metode borbe. Glede toga, borila~ke vje{tine, pomno razvijene od majstora starijih generacija nisu mogle biti podignute na vi{i nivo. To je bio razlog {to je izvijestan broj izvornih grana vje{tina borenja u drevnoj Kini nakon prolaska kroz nekoliko generacija izgubilo svoju originalnu vitalnost i zadràlo samo ime, ali bez pravog u~itelja. Zato se me|u u~iteljima ~vrstih {kola kineskog boksa uvrijeìlo mi{ljenje da su unutarnje {kole (Nei Chi) kineskog boksa neefikasne i bez prave realne primjene.
- 51 -

Chen Wangting unaprijedio je sistem ovih {kola uvo|enjem vje`bi guranja ruku koja uklju~uje dva boksera. Vje`ba se izvodi sa spojenim rukama prakticiraju}i pokrete usukivanja i zabijanja da bi se izo{trili osjeaji dodira koè i osje~aj unutar tijela. Guranje ruku sadrì u sebi vje`be hvatanja, ru{enja, guranja tj. izbacivanja protivnika iz ravnoteè, a osnovni princip je osjetiti protivnikov momenat napada i preusmjeriti ga u pravom momentu u njegovom pravcu izbacivanjem iz ravnoteè i odgurivanjem. O veli~ini ove vje{tine imamo brojne pisane dokaze iz ìvota velikih majstora Boksa Sjenke. Postoji zabiljeèn opis majstora Yang Cheng-fua, : ... U vje`bi guranja ruku kada dodirnete protivnika, va{e ruke su meke i lake, kada napadate, one su kao metak, prodiru bez ulaganja snage brzo i sna`no. Kada je napada~ gurnut, on osjea mali pokret, ali ne i snagu guranja. Ako poku{a da vas pomo}u snage kontrolira ili gurne, to }e biti kao da je poku{ao da uhvati vjetar ili sjenku. Vje`banje metode guranja ruku oslobo|eno je zahtijeva za posebnim prostorom, za{titnom opremom i specijalnom odje}om. Ove odlike su uinile Chengovu metodu borbe u vrstu sporta koji se moè izvoditi sa dvije osobe na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Na taj na~in, uobi~ajene metode u tradicionalnim borila~kim vje{tinama Kine kao {to su udaranje nogom, napadi, padovi, ru{enja i zahvati, dobile su novi sadràj-guranje. Trenutno vje`ba guranja ruku u Boksu Sjenke ima tendenciju da postane dio borbenih sportova. Sva Chen Wangtingova filozofija borenja sadràna u njegovom djelu Pjesma
- 52 -
Tai Chi Chuan-Boks sjenke Kanonskog Boksa, ve} u prva dva reda najbolje ilustrira ovu vje{tinu slijede}im rje~ima : ...Pokreti variraju i izvr{avaju se na takav na~in da su potpuno nepredvidivi za protivnika, pa se ja zato oslanjam na pokrete uvijanja kao i na mno{tvo pokreta rukama. Pokreti rukama odnose se na uzajamno guranje dvojice vje`ba~a u cilju otkrivanja sposobnosti brzine reakcije i primjene tehnike. Mene nitko ne poznaje, dok ja poznam svakoga. Jo{ jedan bitan doprinos Chen Wangtinga vje{tini borenja je pove}anje realizacije fizi~ke snage boksera na taj na~in {to se temelj borenja zasniva na teoriji da prava snaga dolazi iznutra, tj. da unutarnja energija postaje vanjska snaga. Po~etak ove prakse kasnije }e imati veliko zna~enje za Pozicija guranja s dvije razvoj borila~kih vje{tina ruke Kine i ~initi osnove za budu}e majstore.
- 53 -
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
Tehnika guranja dlanova (Tui So) s jednom rukom

- 54 -
5.3. CHEN FAKE
Chen Fake (18871957) veliki majstor Tai Chi Chuana ro|en je u selu Chenjiagou u provinciji Henan. Bio je 17-ta generacija nasljednika Tai Chi Chuana iz Chen familije. Njegov djed bio je glasoviti Chen Changxing. Fake je bio vatreni pobornik Tai Chi Chuana. Njeguju}i porodi~nu tradiciju bio je poznat po upornom vje`banju koje se sastojalo iz izvo|enja forme ujutro, podne i nave~er svaki dan po deset puta. Nagla{avaju}i vje`banje ljeti po suncu tako {to je pratio svoju sjenu i time kontrolirao ispravnost pokreta. Ponekad je uradio vi{e od 100 ponavljanja dnevno. Pored toga vje`bao je sa drvenom motkom dugom 4 m i debelom 15 centimetara. Dizanje te{kih predmeta i do 300 puta dnevno omoguilo mu je da oja~a ru~ne zglobove do enormnih granica. Njegov dobar glas pro~uo se ve} u njegovoj 17-toj godini ìvota. U to vrijeme u istom kraju ìvio je jedan izrazito jak ~ovjek ~iji je nadimak bio Bik i doslovce je karakterizirao ovog ~ovjeka. Jednog dana do{lo je do nesuglasice izme|u njega i Fakea. Bik je ~vrsto stegao Fakeove ru~ne zglobove.
- 55 -

Poznavaju}i tehniku drmanja ruku iz Tai Chi Chuana Fake ne samo da se oslobodio ve} je i bacio Bika na zemlju. Kada je ovaj ponovo poku{ao napasti Chen je pratio protivnikove pokrete sa Tai Chi pokretom poznatim kao crni zmaj izranja iz vode i poslao svog protivnika vi{e od tri metra natrag na le|a. Kada je Chenu bilo oko 20 godina, u gradskom okrugu bilo je organizirano takmi~enje u tradicionalnom kineskom boksu (Wushu). Chen je sudjelovao na takmi~enju na kojem mu nije bilo ravnoga. Time je njegova slava jo{ vi{e porasla u okrugu. Kada je za sposobnosti Chena Fakea ~uo Han Fuju, pozvao je Chena i ponudio mu poloàj {efa trenera kineskog boksa. Chen je odbio ovu ponudu {to je razbjesnilo Han Fujua te je naredio da ga ubiju. Jedan bokser ga je napao kopljem s ciljem prema vratu. Chen je stajao mirno dok se koplje nije pribliìlo, a onda je brzo sagnuo tijelo i sa snagom okretljivosti Tai Chia, opisan kao krug rukama u zraku, zgrabio tijelo koplja, okrenuo ga i bacio nazad {to je odbacilo protivnika ~etiri metra. Tijekom 1928 godine, Chen Fake je oti{ao u Peking na poziv svog ne}eka Chen Zhaopia podu~avati Tai Chi Chuan. U to vrijeme ìvjela su tri brata Li koji su bili poznati treneri kineskog boksa u Pekingu. Bra}a Li su bila vrlo arogantna i nisu smatrala Tai Chi iz Chen familije za ozbiljnu vje{tinu. Me|utim, ~uv{i o njegovu dolasku pozvali su Chena da u~estvuje na takmi~enju. Chen ih je potraìo kod ku}e. Tijekom vo|enog razgovora najstariji brat visok i skladno gra|en bio je ne samo ohol, ve} je i vrije|ao u pona{anju i razgovoru, nakon ~ega je ~ak i fizi~ki napao Chena. Uz povik Ha,
- 56 -

Chen je napravio samo lagani pokret i zavitlao najstarijeg Lia prema vratima. Druga dva brata vidjev{i ovo nisu u~inili niti jedan pokret. Nakon ovog doga|aja, Chen Fake je stekao slavu u drevnom glavnom gradu. Mnogi ljudi su htjeli u~iti Tai Chi Chuan od Fakea. Me|u njima je bilo poznatih ljudi kao {to su Xu Yushen, tada {ef Kineskog Wushu Centra kao i poznati majstori Li Jianhua i Shen Jiazhen. Oni su bili povu~eni Chenovom slavom ~iji se dobar glas brzo {irio. Poznati peking{ki operni glumac Yang Xiaolou koji je bio poznat po majstorijama Kung fua koje je izvodio u ulogama heroja na pozornici, tako|er je postao Chenov u~enik. Svi njegovi u~enici bili su istog mi{ljenja u ocjeni njegove majstorske ~isto}e. Kao izraz po{tovanja zajedno su mu poklonili pehar sa posvetom Najve}em u Tai Chiu. Nakon tih doga|aja Chen Fake je osnovao Centar za trening Wushua u Pekingu. Na taj se na~in Chenova {kola kineskog boksa postepeno {irila. Jednom je Xu Yusheng organizirao takmi~enje Wushua u Pekingu i Chen je pozvan za savjetnika. Prilikom razgovora o pravilima takmi~enja netko je predloìo da borbe traju petnaest minuta. Chen Fake je rekao da brojanje od jedan do tri moè biti dovoljno da odlu~i pobjednika. Bio je tu nazo~an i Li Jianhua koji je sa sumnjom gledao na Chenov prijedlog. Chen se nasmijao i rekao, ; Ako ne vjeruje{ moèmo probati. Li je bio visok oko dva metra i teàk 100 kg. Ranije je bio trener Wushua na sveu~ili{tu u sjevernoj Kini, a vje`bao je stil Ba Kua Chang. Krenuo je da napadne udarcem ruke. Chen je samo malo okrenuo tijelo i brzim
- 57 -

odbijanjem udarca Li je bio podignut nekih tridesetak centimetara od zemlje i udario u zid. Stakleni pano koji je visio na zidu razbio se u komadi}e. Li od tog udarca nije bio povre|en ali je njegov kaput bio zamazan pra{inom sa zida koja se uvukla duboko u odje}u. Na tom takmi~enju u Wushua bio je nazo~an i Shen San poznati dràvni hrva~. Nakon razmjene uobi~ajenih ljubaznih primjedbi Shen je zapitao Chena: to bi majstor Tai Chia u~inio u duelu sa hrva~em? Chen je na to odgovorio smje{e}i se: Kako moète birati sebi neprijatelja? Tako su se dogovorili da se odrì susret izme|u hrva~a i Tai Chi majstora. Chen je podigao obje ruke i rekao Shenu da ga uhvati. Kada je Shen uhvatio Chenove ruke i kad su gledatelji o~ekivali da vide uzbudljiv duel, sve je trajalo ne vi{e od tri sekunde. Takmi~enje je zavr{eno. Dva dana kasnije, dok je Chen radio sa svojim u~enicima u trening centru, Shen je do{ao u posjetu i donio Chenu vrijedan poklon. Vidjev{i Chenove u~enike zbunjene Shen San je objasnio: Majstor Chen nije dobar samo u Wushu-u, mnogo je bolji u moralu. Te ve~eri majstor Chen mi je dozvolio da drìm njegove ruke. Namjeravao sam iskoristiti moment sile majstora Chena ali nisam mogao. Kad sam poku{ao podii noge, nisam mogao. Trenutno sam bio upla{en ~injenicom da je majstor Chen mnogo bolji od mene. Ali majstor Chen niti me je sru{io s nogu, niti je to rekao bilo kome. To je veli~anstveno! Danas sam do{ao da mu izrazim moju zahvalnost. To je jedna od mnogih osobina koja pokazuje Chenov uzvi{eni karakter. Chen Fake je posvetio cijeli svoj ìvot popularizaciji i {irenju Tai Chia. Umro je u Pekingu u 70-toj godini ìvota.
- 58 -
6. SAVJETI ZA VJEBANJE TAI CHIA

1.Princip izvo|enja Tai Chia je taj da je cijelo tijelo relaksirano sa nagla{enom koncentracijom na disanje (Chi), umjesto na mi{i}e. 2.Svi pokreti se izvode polako i kru`no. Izme|u dva pokreta ne smije postojati stanka, ve} se jedan nadopunjuje na drugi bez prekida. 3.Od po~etka pa do kraja vje`be ritam izvo|enja pokreta mora biti ujedna~en. To zna~i da nema brìh niti sporijih kretnji. Cijela vje`ba ima samo jedan ritam. 4.Stanje opu{tenosti u kojem se nalazite dok izvodite Tai Chi, dozvoliti }e energiji da neometano cirkulira tijelom. 5.Udisaj po~inje iz Dan Tiena od kuda kru`nom putanjom nastavlja po cijelom tijelu. 6.Svaki pokret u Tai Chiu bazira se na teoriji Jina i Janga. Pokreti rukama koji opisuju kru`nicu kao i preno{enje teì{ta tijela s jedne noge na drugu potkrepljuje tu ~injenicu. 7.Dok radite pokrete rukama, uvijek gledajte u dlan ruke koja po~inje akciju. 8.Svako podizanje i privla~enje ruku popra~eno je udisajem dok je spu{tanje i ispruànje popra}eno izdisajem. 9.Prilikom iskoraka prema naprijed noga se prvo oslanja na petu, a zatim na ~itavo stopalo, dok kod iskoraka unazad tlo prvo dodiruju prsti. 10.Skoro u nijednom trenutku teìna tijela nije raspore|ena podjednako na obje noge {to zna~i da noga
- 59 -

na koju se oslanjate trpi oko 80% teìne tijela. To smijenjivanje optere}enja daje glavni ritam izvo|enja Tai Chia. 11.Struk je osovina tijela i svi pokreti vo|eni su iz tog podru~ja dok ostali djelovi samo prate kretanje struka. 12.Dok u~ite formu, ne trebate se zamarati obra~aju}i pa`nju na disanje jer time moète remetiti potrebnu koncentraciju. 13.Pokreti, koji se u~e, trebaju se {to vjernije opona{ati i ne treba se ùriti u u~enju nego pustiti da spontano ulaze u podsvijest. 14.Svaki od ovih pokreta ima svoju realnu primjenu u samoobrani ~ije }e razumijevanje zna~enja pomo}i realnijem izvo|enju pokreta. 15.Va`no je naglasiti da se kroz svaki pokret ili princip Tai Chi Chuana proìma koncept Jina i Janga, pa tako poznavaju}i sr` ove teorije, uveliko pomaè njenom brèm ovladavanju. Tai Chi kao sastavni dio tradicionalnog Chi Kunga slijedi sve njegove principe koje sam ve} ranije naveo. Po na~inu na koji se izvodi spada u red Chi Kung vje`bi u pokretu. Od velike je va`nosti znati to~no na koji se na~in izvodi jer u protivnom ne bi bio korisniji od uobi~ajene {etnje parkom. Tai Chi Chuan dakle kao {to znamo, osim borila~kog karaktera, ima karakteristike energetske vje`be, pa se upornim vje`banjem pobolj{ava protok Chia kao i svjesno upravljanje njime. Vje`banjem Tai Chia sti~e se otpornost na razne bolesti, pa se u velikom broju slu~ajeva pripisuje kao terapija za ozdravljenje. Praksa je pokazala da s najve}im uspjehom djeluje na psiho-somatska oboljenja.
- 60 -

Onaj tko vje`bom postigne sposobnost projiciranja energije izvan tijela u stanju je da lije~i druge oboljele osobe. Iz svih datih razloga kao vi{egodi{nji poznavatelj ove prakse predloìo bi svim bolnicama koje obavljaju terapijske vje`be s pacijentima da u program uvedu Tai Chi {to bi svakako smanjilo broj neizlje~enih osoba. Tai Chi vo|en jedinstvenim principima omogu}uje oboljelom da sam do|e do zdravlja. Kako je zasnovan na prirodnim kretnjama tijela i laganom pokretu koji osloba|a zgr~enosti, njegov je cilj povratiti ravnote`no stanje unutar tijela, a time i povratak zdravlja. Danas je ovakav vid vje`banja Tai chia stekao veliku popularnost u svijetu.
- 61 -
7. STAVOVI
Poinjui sa uenjem Tai Chia prvo s im se susreemo su stavovi. Tek kada njih dobro nauimo moemo poeti sa uenjem kretanja i poloaja. Postoji nekoliko glavnih stavova koje koristimo vjebajui Tai Chi. Svi ostali stavovi su njihove varijacije. Prvi u nizu glavnih stavova je uspravni stav iz kojeg poinjemo i zavravamo vjebu. Drugi i najee uporaban je stav prema naprijed a moe biti lijevi ili desni. Trei je stav jahaa jer podsjea na ovjeka koji jae konja. Ovaj stav se esto spominje i kao jahai stav. etvrti i posljednji je tkzv.maji stav . Zauzeti pravilan stav u Tai Chiu je preduvjet za pravilno izvoenje vjebe. Ako ste zauzeli uzak stav ravnotea cijelog tijela biti e poremeena. S druge strane ako ste stali u previe irok stav biti e oteano kretanje pa e vjeba izgledati nespretno. 1. Uspravni stav Uspravni stav zauzimamo tako da stanemo u poloaj stopala razmaknutih za irinu ramena i ruku priljubljenih uz noge. Koljena su neznatno savijena a kima ravna. Cijelo je tijelo oputeno s osjeajem kao da smo naslonjeni na zid. Slika 1.
- 62 -

2. Stav prema naprijed Ovaj stav treba dobro nauiti jer se veina poloaja bazira na ovom stavu. Kako i samo ime kae okrenuti smo prema naprijed iskoraivi lijevom ili desnom nogom sa stopalom koje je zakrenuto blago prema unutra. Koljeno prednje noge je u ravnini sa stopalom. Zadnja noga je blago savijena. Stopalo zadnje noge gleda prema van. Ako povuemo crtu izmeu stopala vidjeti emo da su prsti prednje noge i peta zadnje noge u ravnini. Oba stopala su oslonjena na tlo cijelom povrinom. Stav je irine kukova. 70% teine tijela je na prednjoj nozi (slika 2.).
Slika 2. Slika 3. Stav prema naprijed gledano sprijeda s pozicijom koljena u odnosu na none prste.
- 63 -

3. Stav jahaa Stav jahaa zauzimamo tako da bono iskoraimo nogom za dvije irine ramena. Stopala su paralelna a koljena su savijena u ravnini nonih prstiju. Teina tijela je ravnomjerno rasporeena na obje noge (slika 4.).
4. Maji stav Maji stav je dobio naziv po tome to je visok i lagan s veinom oslonca na zadnjoj nozi. Zauzmemo stav tako da 90% teine tijela oslonimo na zadnu nogu ije je stopalo cijelom duinom oslonjeno na tlo. Prsti stopala gledaju prema van dok je koljeno savijeno u ravnini prstiju. Prednja noga moe biti oslonjena na prste ili petu tik ispred zadnje noge. Ako smo zauzeli maji stav s prednjom nogom oslonjenom na prstima u tom je sluaju koljeno iste noge blago savijeno. Prsti prednje noge su u ravnini sa petom zadnje noge (slika 5. i 6.). U poziciji majeg stava kada prednju nogu oslonimo na petu koljeno iste noge je potpuno isprueno a peta je u ravnini sa petom zadnje noge (slika 7. i 8.) .
- 64 -
Slika 4.

Slika 5. Maji stav na prstima gledan sprijeda Slika 6. Maji stav na prstima gledan sa strane Slika 7. Maji stav na peti gledan sprijeda Slika 8. Maji stav na peti gledan sa strane
Slika 6. Slika 5.
Slika 8.
Slika 7.
- 65 -
8. KORAANJE
Koraanja u Tai Chiu su specifina i moraju se pomno uiti. Kada se kreemo izvodei formu Tai Chia moglo bi se usporediti sa usporenim filmom. Duina koraka mora biti uvijek ista, a ritam izvoenja ujednaen. Postoje tri vrste koraanja u Tai Chiu i to koraanje prema naprijed, unatrag i bono koraanje.
1. Korak naprijed
Stanemo u stav prema naprijed. Polako prebacujemo teinu na zadnju nogu dok stopalo prednje noge okrenemo prema van. Nakon ega poinjemo prebacivati teinu na prednju nogu a zadnjom polukruno zakoraimo u korak prolazei tik uz prednju nogu oslanjajui se prvo na petu a zatim na cijelo stopalo.
- 66 -

Slika 1.-4. koraanje naprijed
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3 2. Korak unatrag

- 67 -
Slika 4.

Ovaj korak poinjemo iz majeg stava. Prednjom nogom zakoraimo unatrag podiui stopalo do visine koljena i nastavljajui unatrag. Zatim poinjemo sa sputanjem stopala oslanjajui se prvo na prste a zatim na cijelo stopalo. Dok zavravamo korak stopalo prednje noge ispravljamo da bi zatim ponovo zakoraili. Slika 5.-7. Koraanje unatrag
Slika 5.
Slika 6. Slika 7.
- 68 -
3. Korak bono
Stanemo u jahai stav. Ako se kreemo u lijevu stranu prebacimo teinu na lijevu nogu. Podignemo desnu nogu i privlaimo je lijevoj na udaljenost od dvije ake a zatim je sputamo prebacujui svu teinu na nju da bi ponovo mogli zakoraiti lijevom nogom u jahai stav. Slika 8.-9. Bono koraanje
Slika 8.
Slika 9.
- 69 -
9. KOMPLETNA FORMA
Poloaj 1. PRIPREMA
Vje`bu po~nite licem okrenutim prema sjeveru, pa je zapad s lijeve strane, istok s desne, a jug iza le|a. Prije po~etka vje`be ostanite u po~etnom stavu, od jedne do tri minute. Za to vrijeme poku{ajte iz svijesti odstraniti sve uznemiravaju}e misli. Kad ste to postigli, zapo~nite prve pokrete. Polako kao na usporenom filmu podiìte ispruène ruke do visine ramena. ake su prirodno opu{tene, a laktovi neznatno savijeni, slika 1. Pri podizanju ruku u prstima morate posti}i osje}aj kao da ste ih upravo izvukli iz ulja pa vam ono curi niz prste dok vam u ramenima raste osje}aj teìne. U najvi{oj to~ki {ake malo podignite, tako da su dlanovi paralelni s tlom i po~nite spu{tati ruke i tijelo, savijajui koljena do to~ke kad im vrhovi do|u iznad no`nih palaca. Uz to zamislite da le|ima klizite uza zid. To pomaè da ostanete uspravni.
- 70 -
Slika 9.1. PRIPREMA
- 71 -
Poloaj 2. DRANJE LOPTE NA KUKU

Kad dlanovi do|u na visinu Dan Tiena, zakrenite desno stopalo oko pete za 45 stupnjeva udesno, sjeveroistok, i na njega prebacite svu teìnu. Istovremeno saviv{i lakat podiìte desnu ruku do visine ramena, a lijevu kru`nim pokretom postavite ispod desne. Sada se ~ini kao da na desnom kuku drìte pove}u loptu.
- 72 -
Slika 9.2. DRANJE LOPTE NA KUKU
- 73 -
Poloaj 3. HVATANJE VRAPCA ZA REP

Lijevo stopalo, oslobo|eno teìne, privucite desnoj nozi, zatim spustiv{i se jo{ malo zakora~ite lijevom nogom u pravcu zapada paze}i da peta prva dodirne tlo. Polako prebacujte teìnu na ~itavo lijevo stopalo izvode}i istovremeno klize}i pokret s obje ruke i neprekidno gledaju}i u lijevi dlan. Iz zavr{nog stava ponovo prebacite teìnu na desno stopalo, a ruku postavite kao da na lijevom kuku drìte loptu. Desno stopalo privucite lijevom i zakora~ite desnom nogom prema zapadu. Teìnu najprije prebacite naprijed na desnu petu pa na ~itavo stopalo. Kliznite rukama neprekidno gledaju}i u desni dlan. Sad teìnu ponovno prebacite na lijevu nogu., lijevu ruku dovedite kod desnog kuka, a desnu iznad lijeve u poziciju dranja lopte. Istovremeno teìnu prebacite na desnu nogu, privucite joj lijevu i zakora~ite njome u pun korak najprije se oslanjaju}i na petu. Dok radite ovaj pokret, kliznite rukama neprekidno gledaju}i u lijevi dlan .
- 74 -
Slika 9.3. HVATANJE VRAPCA ZA REP
- 75 -
Poloaj 4. DRAL IRI KRILA

Privucite desnu nogu lijevoj i na nju prebacite svu teìnu. Lijevom se oslanjate samo na prstima u takozvani maji stav. Ruke dovedite u poziciju dranja lopte na lijevom kuku. Kliznite rukama dijagonalno ispred tijela tako da desnom rukom nastavljate do iznad glave, prstiju uperenih prema nebu i dlana okrenutog prema licu tako da moete gledati u njega. Istovremeno lijevu ruku sputate dovodei je do lijevog kuka dlana okrenutog prema tlu. Dok izvodite ovu radnju rukama, podignite lagano lijevu nogu i opet je oslonite samo na prste.
- 76 -
Slika 9.4. DRAL IRI KRILA
- 77 -
Poloaj 5. BRISANJE KOLJENA

Slijede}i pokret u~inite iz struka. Zakrenite tijelo ulijevo za 45 stupnjeva sputajui desnu ruku dijagonalno prema lijevom kuku. Lijevu ruku nadnesite nad desnu. Sada su obje ruke kod lijevog kuka u poziciji kao da drìte loptu. Zakrenite tijelo i ruke udesno za 90 stupnjeva, sjeverozapad, dok dlanovima prenesite imaginarnu loptu udesno. Dok radite ovaj okret, privucite lijevu nogu desnoj. Desni dlan okrenite prema tlu, podignuv{i ga u visinu glave blizu sljepoonice i prirodno ga opustiv{i u zglavku. Zakoraite lijevom nogom prema zapadu i prebacite na nju teinu, dok desnim dlanom u isto vrijeme i u istoj visini gurajte naprijed. Lijevi dlan okrenut, prema tlu pokrenite kruno do koljena lijeve noge zami{ljaju}i kao da njime izvodite ienje. Polako teìnu prebacite na desnu nogu. Lijeva je oslonjena samo na peti. Zapo~nite okret tijelom ulijevo za 90 stupnjeva, jug, dovode}i ruke kru`nom kretnjom u poziciju kao da drite ipku Prebacite teìnu na lijevu nogu, a desnu privucite u polukorak, iza ~ega istom nogom iskora~ite prema zapadu. Podignite lijevu ruku i namjestite za guranje kao u pretposljednoj tehnici. Prebacite teìnu na lijevu nogu. Lijevu ruku gurajte od sebe u visini glave, a desnom izvedite niski blok u desnu stranu do koljena desne noge. Slijede}i pokret ste ve} radili, pa }emo ga opisati skra}eno. Prebacite teìnu na lijevu nogu, ruke povucite malo unazad, zaokrenite
- 78 -

desno stopalo udesno za 45 stupnjeva i prebacite na njega teìnu. Privucite lijevu nogu u polukorak. Zaokrenite struk udesno za 90 stupnjeva prema sjeveru i kliznite dlanovima namje{taju}i ih za guranje. Koraknite lijevom nogom korak ispred desne, prebacite teìnu na lijevu nogu izvodei po trei put tehniku brisanja sa udarcem dlanom.
Slika 9.5. BRISANJE KOLJENA
- 79 -
Poloaj 6. SVIRA LUTNJE

Privucite desnu nogu lijevoj na pola koraka, na nju prebacite teìnu, dok se lijevo stopalo oslanja samo na peti. Ruke krunom kretnjom dovedite na poloàj "Svira~a lutnje", tako da je lijeva ruka ispruena ispred i u simetrali tijela lakta malo savijenog. Desni dlan je poloèn tako da se vrh lijevog lakta nalazi ispod "potkovice" {to je ~ini desni palac i kaìprst. Tijelo okrenite u pravcu sjeverozapada, a desnu ruku dovedite kru`nom kretnjom do desnog kuka i nastavite u pravcu istoka. Lijeva je ispruèna u pravcu zapada.
- 80 -
Slika 9.6. SVIRA LUTNJE
- 81 -
Poloaj 7. UZMAKNI I ODBIJ NAPAD

Lijevom nogom zakora~ite korak unazad prema istoku i prebacite na nju teìnu. U istom trenutku izvedite guranje desnom rukom do lijeve ruke, zatim kru`nom kretnjom prema dolje dovedite lijevi dlan do lijevog kuka i ne prekidaju}i pokret nastavite ispruàti lijevu ruku u pravcu istoka dok vam je desna ispruèna u pravcu zapada. Kad dovedete ruku u krajnju poziciju, kru`nom kretnjom u~inite okret dlanovima. Tijelo vam je sad okrenuto u pravcu jugozapada. Premjestite desnu nogu korak iza lijeve u pravcu istoka istovremeno izvode}i guranje lijeve ruke do desne, zatim kru`nom kretnjom prema dolje dovode}i desni dlan do desnog kuka. Nastavite kretnju desnom rukom u pravcu istoka do krajnje pozicije. Okrenite dlanovima obje ruke i ponovite vje`bu jo{ jednom u oba stava. Dakle, iskora~uju}i korak unazad lijevom nogom, dok desnom rukom izvodite guranje do lijeve. Lijevom rukom sada nastavite kretanje do lijevog kuka i ne prekidaju}i pokret nastavljate kretati istom rukom do krajnjeg poloàja u pravcu istoka. Okrenite dlanovima. Sada dlan desne ruke kao i u prethodno opisanim vje`bama gleda prema gore, a lijevu ruku namjestite za guranje ~iji je dlan opu{ten i okrenut prema tlu. Koraknite unazad desnom nogom prema istoku korak iza lijeve i na nju prebacite svu teìnu. Izvedite guranje lijevom rukom do desne i privucite lijevu nogu desnoj na polukorak.
- 82 -
Slika 9.7. UZMAKNI I ODBIJ NAPAD

- 83 -
Poloaj 8. ZAGRLI LOPTU

Slijede}i pokret po~injete iz struka. Istovremeno okreite tijelo i lijevu ruku udesno sve do sjevera privla~e}i lijevu nogu desnoj. Sada ste u poziciji dranja lopte na desnom kuku. Zapo~injete iskorak lijevom nogom prvo je oslanjaju}i na petu, a zatim prebacite svu teìnu na nju. Istovremeno prenesite imaginarnu loptu rukama u pravcu zapada. Kliznite rukama tako da desnu ruku spu{tate kao da potapate loptu pod vodu dok lijevom nadlakticom grlite loptu. Dlan lijeve ruke okrenut je prema vama. Na~inite kru`nu kretnju rukama u lijevu stranu i u krajnjoj poziciji okrenite dlanove za 180 stupnjeva tako da desni dlan gleda prema nebu, a lijevi prema tlu. Stav koji tada zauzimate je dranje ipke .
- 84 -
Slika 9.8. ZAGRLI LOPTU

- 85 -
Poloaj 9. POVUCI NAZAD

Istovremeno povla~ite lijevu i desnu ruku prema desnom kuku, a tijelo zaokrenite do sjeveroistoka. U momentu kad po~nete povla~iti lijevu ruku, ponovno okrenite dlan prema tlu. Nastavite kretnju sve dok lijeva ruka ne do|e iznad desnog kuka, a desna u krajnju poziciju pripravna za poetak guranja. Dlan lijeve ruke jo{ uvijek gleda prema tlu, a dlan desne je okrenut prema gore. U trenutku kad ste ruku po~eli privla~iti prema sebi teìnu prebacite na desnu nogu. Lijeva noga je punim stopalom priljubljena uz tlo premda je rastere}ena teìne.
- 86 -
Slika 9.9. POVUCI NAZAD

- 87 -
Poloaj 10. PRITISNI NAPRIJED

Naslonite desni dlan na zglob lijevog i ponite s guranjem. Prsti desne ruke lagano doti~u kosti palca u blizini zglavka lijeve ruke. Laktovi su blago savijeni. Zapoinjui pritisak naprijed istovremeno prebacujete teìnu na lijevo stopalo.
- 88 -
Slika 9.10. PRITISNI NAPRIJED
- 89 -
Poloaj 11. GURNI PLANINU

U momentu kad ste ispruìli ruke, desnim dlanom uradite kru`nu kretnju du` i tik uz lijevu nadlakticu i nastavite dalje, kao da gladite veliku kuglu dijagonalno prema kukovima tako, da na kraju dlanovi gledaju prema naprijed. Prebacuju}i teìnu na lijevu nogu, ruke kru`nom kretnjom koso na gore dovedite do visine ramena u poziciju gurni planinu. Polako prebacujte teìnu na desnu nogu i po~nite zaokretati rukama i tijelom udesno sve do sjevera dlanova okrenutih od tijela. Vratite teìnu na lijevu nogu, privucite k njoj desnu. Ruke postavite kod lijevog kuka kao da drìte imaginarnu loptu. Sada se ista radnja ponavlja samo u pravcu istoka i u suprotnom stavu. Dok radite ovaj pokret, okre}ite tijelo sve do pravca istoka. Izbacite desnu nogu u istom pravcu oslanjaju}i se prvo na petu pa na ~itavo stopalo polako prebacuju}i teìnu na nju. Istovremeno zauzmite poloaj zagrli loptu prebacujui je u pravcu istoka. Nakon toga dovedite ruke u poziciju odbijanja zglavkom, a onda gurni planinu.
- 90 -
Slika 9.11. GURNI PLANINU
- 91 -
Poloaj 12. JEDNOSTRUKA UDICA

Laktove malo spustite, podlaktice postavite paralelno i po~nite okret ulijevo sve do zapada tako, da su dlanovi obje ruke okrenuti od vas kao da gladite zami{ljenu staklenu povr{inu. Kad ste doveli ruke do pravca zapada, spustite lijevu ruku kod lijevog kuka, a desnu privucite do lijevog ramena dlana okrenutog prema licu. Pokret udesno po~nite iz struka. Ruke se pokre}u zajedno s tijelom, a nikako samostalno. Sve do pravca sjeveroistoka gledajte u dlan. Privucite lijevu nogu desnoj, zatim podignite lijevu ruku dlanom okrenutim prema licu u blizini desnog ramena. Desnim dlanom napravite okret i hvat tako da se prsti dodiruju okrenuti prema tlu. Lijevom nogom koraknite prema zapadu u pun korak i na nju prebacite svu teìnu. Rukama izvedite pokret zvan jednostruka udica gledaju}i neprestano u lijevi dlan. U krajnjem poloàju lijeva ruka je u pravcu zapada , a desna u pravcu sjevera.
- 92 -
Slika 9.12. JEDNOSTRUKA UDICA
- 93 -
Poloaj 13. RUKE KAO OBLACI

Tijelo okrenite prema sjeveroistoku, a stopala postavite prema sjeveru. Lijevu ruku malo spustite i kru`nom kretnjom dovedite je do desnog ramena dlana okrenutog prema licu. Desnu ruku spustite kod desnog kuka. Slijede}i pokret u lijevo po~inje iz struka. Ruke se pokre}u zajedno s tijelom. Sve do pravca zapada gledajte u dlan, nakon ~ega promjenite poloàj ruku po visini. Desnu nogu privucite tik do lijeve. Rukama i gornjim dijelom tijela zakre}ite udesno gledaju}i u desni dlan koji je sada u visini grudi. U pravcu istoka promijenite poloàj ruku, koraknite lijevom nogom ulijevo prema zapadu u jaha}i stav i po~nite pokretati rukama u stranu gledaju}i sad u lijevi dlan. Sve to ponovite jo{ jednom u desno i lijevo. Dakle, kod posljednjeg stava desna noga privu~ena je lijevoj i ruke su u pravcu sjeveroistoka. Ova radnja rukama zove se ruke kao oblaci.
- 94 -
Slika 9.13. RUKE KAO OBLACI
- 95 -
Poloaj 14. PODII LOPTU UKRTANJEM RUKU

Podignite lijevu ruku dlana okrenutog prema licu i kod desnog ramena. Desnim dlanom u~inite okret i hvat prstima. Lijevom nogom zakora~ite prema zapadu u pun korak, prvo se oslanjaju}i na petu pa na puno stopalo i na nju prebacite svu teìnu. Lijeva ruka kre}e prema zapadu, a desna prema sjeveru, dovodei se u poziciju jednostruka udica. Polako desnu nogu privucite lijevoj na pola koraka i opteretite je teìnom. Uradite okret dlanom desne ruke prema gore i nastavite klizati dlanovima u poziciju odbij napad. Lijevi dlan je kod lijevog kuka, a desnom rukom kao da ne{to gurate od sebe. Teìna je na desnoj nozi. Lijeva je oslonjena samo na prstima u tzv. ma~ji stav. Desnu ruku malo spustite i nad nju nadnesite dlan lijeve ruke. Dlanove suprotno okrenuti jedan od drugog. Lijevu nogu malo privucite desnoj i njom zakora~ite u pun korak prema zapadu oslanjaju}i se prvo na petu, a stopalo zaokrenite ulijevo za 45 stupnjeva. Istodobno dok radite iskorak okrenite lijevi dlan prema dolje tako, da su oba dlana u toj poziciji. Lijevi dlan je nad desnim. Nastavite kruìti rukama kao da gladite veliku loptu. Izvedite ovaj kru`ni pokret sve do Dan Tiena, gdje ruke prekriìte u zglobovima.
- 96 -
Slika 9.14. PODII LOPTU UKRTANJEM RUKU
- 97 -
Poloaj 15. UDARAC NOGOM

Tako prekriène ruke podignite do ramena. Istovremeno podignite i desnu nogu. S njom izvedite udarac prema sjevero-zapadu, desnu ruku ispruìte prema desnom stopalu, a lijevu prema jugoistoku, imajui osjeaj da iznad glave pridravate veliku loptu.
- 98 -
Slika 9.15. UDARAC NOGOM
- 99 -
Poloaj 16. DVOSTRUKA KUKA

Privucite potkoljenicu, a ruke postavite u blizinu Dan Tiena. Desnom nogom zakora~ite naprijed u pun korak prema zapadu, dok rukama izvodite {iroku petlju na dolje, k sebi i prema gore stisnutih {aka. Jedna od druge udaljene za dvije {irine {ake. Krajnja pozicija se zove dvostruka kuka. Teìna je na desnoj nozi. Po~nite zaokretati tijelom i desnim stopalom sve do jugoistoka prebacuju}i teìnu na lijevu nogu. Sada, kada ste okrenuti prema jugoistoku, ponovo vratite teìnu na desnu nogu, prekriìte ruke i dovedite ih do ramena. Istovremeno podignite lijevu nogu i izvedite njom udarac u pravcu jugo-istoka, ispruàju}i lijevu ruku u pravcu lijevog stopala, a desnu u pravcu sjevero-zapada.
- 100 -
Slika 9.16. DVOSTRUKA KUKA
- 101 -
Poloaj 17. JEDNOSTRUKA UDICA U UNJU

Nakon izvedenog udarca vratite lijevu nogu do desne. Desnom rukom napravite hvat prstima prema dolje dok je lijeva kod desnog ramena dlana okrenutog prema tijelu. Desna ruka je ispruèna u pravcu jugozapada. Spustite se na desnoj nozi te istovremeno ispruìte lijevu nogu u pravcu istoka u poziciju jednostruka udica u unju. Sada su oba stopala paralelna tj. gledaju u pravcu juga. Desna ruka ostaje u istom poloàju, dok lijevom radite kretnje. Prvo spustiv{i je do desnog stopala i dalje nastaviv{i tik uz tijelo bridom dlana do lijeve noge.
- 102 -
Slika 9.17. JEDNOSTRUKA UDICA U UNJU
- 103 -
Poloaj 18. ZLATNI PIJETAO STOJI NA JEDNOJ NOZI

Kad rukom do|ete do lijevog stopala iz predhodnog stava okrenite ga u pravcu istoka. Podignite lijevu ruku iznad lijevog koljena, a desnu ruku dovedite iza le|a prstiju skupljenih jo{ uvijek u hvat, ali sada okrenutih vertikalno prema gore. Ova pozicija se naziva zlatni pijetao stoji na dvije noge. Podignite se, prebacuju}i teìnu na lijevu nogu. Kada ste je potpuno opteretili, koljeno desne noge dignite iznad visine pojasa. Dok radite ovaj pokret, kliznite rukama. Lijevu ruku dovedite do lijevog kuka otvorenog dlana i okrenutog prema tlu. Desna je iznad desnog koljena savijena u laktu dok prsti gledaju prema gore. Tijelom ste okrenuti prema istoku i u poziciji ste zlatnog pijetla na jednoj nozi. Spustite desnu nogu na tlo pored lijeve i uradite okret tijelom prema sjeveru. Lijevu ruku ispruìte u pravcu sjeverozapada izvode}i hvat prstima. Desni dlan je kod lijevog ramena okrenut prema tijelu. Spustite se na lijevoj nozi i istovremeno izbacite desnu nogu u pravcu istoka. Lijeva ruka ostaje u istom poloàju dok desnom nastavljate tik uz tlo do desnog stopala do krajnje pozicije jednostruka udica u unju. Kada ste desnu ruku doveli do desnog stopala zaokrenite desno stopalo iz pravca sjevera do istoka. Nastavite kretati rukom prema istoku podiù}i je i prebacuju}i teìnu na desnu nogu. Zauzmite prvo poloaj zlatnog pijetla na dvije noge, a odmah zatim poziciju zlatnog pijetla na jednoj nozi. Desnu ruku
- 104 -

dovedite do desnog kuka dlana okrenutog prema tlu. Lijeva ruka je iznad lijevog koljena.
Slika 9.18. ZLATNI PIJETAO STOJI NA JEDNOJ NOZI
- 105 -
Poloaj 19. VILA TKA NA RAZBOJU

Spustite lijevu nogu. Zakrenite lijevo stopalo ulijevo za 45 stupnjeva, sjeveroistok i na njega prebacite teìnu. Privucite desnu nogu na polukorak lijevoj tako, da gleda prema sjeveroistoku. Ruke kru`nom kretnjom namjestite u poloàj drànja lopte pored lijevog kuka. Tijelo zaokrenite u desno za 90 stupnjeva, zakora~ite desnim stopalom prema jugoistoku i prenesite na njega teìnu. Prebacuju}i teìnu na desno stopalo u~inite kretnju rukama tako da desnu ruku kru`nom kretnjom dovedete malo iznad i ispred glave kao da blokirate zami{ljeni udarac. Dlan je u krajnjem poloàju okrenut od vas. Dok radite ovaj pokret desnom rukom, u isto vrijeme izvedite udarac lijevim dlanom u visini grudi. U krajnjoj poziciji zauzeli ste stav vila tka na razboju. Vratite teìnu na lijevo stopalo dok se na desnoj oslanjate samo petom. Ruke istovremeno prebacite na desni kuk u poloàj drànja lopte i ponovno prebacite teìnu na desno stopalo. Lijevu nogu privucite desnoj i odmah je produìte prema sjeveroistoku u pun korak. Istovremeno s okretom i iskorakom rukama izvedite tehnike kao u pro{loj tehnici, samo sada lijevom rukom radite blok, dok desnom izvedite udarac otvorenim dlanom.
- 106 -
Slika 9.19. VILA TKA NA RAZBOJU
- 107 -
Poloaj 20. IGLA NA DNU MORA

Privucite desnu nogu lijevoj na polukorak. Prebacite teìnu na nju i zakrenite tijelo do pravca istoka. Dok radite ovaj okret tijelom, lijevu ruku spustite ispred tijela do Dan Tiena dlana okrenuta prema tlu. Desnom rukom kruìte obrnuto od kretanja kazaljki na satu u pravcu istok-zapad. Kad desni dlan do|e u visinu glave, podignite lijevu nogu savijenu u koljenu i oslonite je na tlo u ma~iji stav. Ne zaustavljaju}i pokret desnom rukom nastavite kao da udarate vrhovima prstiju prema tlu spu{taju}i se u ~u~anj izvodei tehniku igla na dnu mora. Lijevi dlan dovedite do lijevog kuka. Lijeva ruka je u tom stavu ispruèna pored tijela, a dlan je okrenut prema tlu.
- 108 -
Slika 9.20. IGLA NA DNU MORA
- 109 -
Poloaj 21. ODBITI TIGRA

Podignite se iz ~u~nja i privucite lijevu nogu desnoj. Ruke podignite i prekriìte ih ispred tijela u visinu grudi. Ispruìte zatim lijevu nogu u pun korak i povezano s tim podignite desnu ruku iznad ~ela, a lijevu u pripravni poloàj za izvo|enje udarca dlanom. Polako prebacujte teìnu na lijevu nogu i izvedite udarac dlanom lijeve ruke negdje u visini grudi tehnikom zvanom odbiti tigra.
- 110 -
Slika 9.21. ODBITI TIGRA
- 111 -
Poloaj 22. UDARAC OKRENUTOM AKOM

Tijelom ste okrenuti prema istoku. Prebacite teìnu na desnu nogu i zaokrenite lijevim stopalom u lijevo za 135 stupnjeva. Zatim ponovno vratite teìnu na lijevu nogu i nastavite okret tijelom udesno do pravca zapada. Kod ovog okreta ruke su u poloàju iznad glave otvorenih dlanova. Nakon zavr{enog okreta privucite desnu nogu lijevoj oslanjaju}i je samo na prstima u ma~ji stav. Desnu ruku blagom kru`nom kretnjom stegnuv{i lagano {aku, dovedite ispod pazuha lijeve ruke i pripremite je za udarac. Desna noga je u tom trenutku sasvim blizu lijeve. Koraknuv{i desnom nogom ravno prema zapadu u pun korak i prebacuju}i teìnu na nju, izvedite kru`ni udarac desnom rukom zami{ljaju}i da je udarena povr{ina ve}i dio nadlaktice.
- 112 -
Slika 9.22. UDARAC OKRENUTOM AKOM
- 113 -
Poloaj 23. KORAK, UDARAC

Proslijedite desnom rukom prema desnom kuku, a lijevu nogu privucite desnoj, a zatim istom nogom zakora~ite prema zapadu u pun korak. Dok radite ovaj iskorak lijevom nogom, uradite lijevom rukom kru`nu kretnju u desno zaustaviv{i je u simetrali tijela u visini grudi zami{ljaju}i kao da radite blok u stranu. Dakle, iskorak lijevom nogom, blok lijevom rukom i vra}anje desne ruke na desni kuk idu povezano... Prebacuju}i teìnu na lijevu nogu, izvedite desnom rukom udarac. Lijeva ruka je malo savijena u laktu dok se dlan nalazi u blizini lakta desne ruke.
- 114 -
Slika 9.23. KORAK, UDARAC
- 115 -
Poloaj 24. ZAMAH RUKOM

Po~nite vraati teìnu na desnu nogu. Istovremeno krenite lijevim dlanom prema desnom glade}i donji dio podlaktice od lakta prema gore. Glade}i podlakticu desnu ruku privucite k sebi. Kad se dlanovi preklope, ra{irite ih do {irine ramena i okrenite od sebe. Ruke dijagonalnom kretnjom spustite do Dan Tiena pa dalje do kukova. Prebacuju}i teìnu na lijevu nogu u~inite kru`nu kretnju rukama kao da gurate loptu kruè}i koso na gore do visine ramena. Iz krajnjeg poloàja prebacite teìnu na desnu nogu. Zakrenite lijevu nogu u desno za 135 stupnjeva, sjeveroistok. Desnom rukom uradite veliki luk iznad glave u pravcu istoka prate}i pogledom dlan desne ruke i zakreu}i tijelo u tom pravcu. Iz ove pozicije ponovno prebacite teìnu na lijevu nogu. Ruke malo spustite i zakrenite u lijevo desnim stopalom do sjevera. Nastavite pokret dalje. Desnu ruku privucite lijevoj i prekriìte ruke. Ovako prekriène ruke podiìte do visine ramena. Dlanove koji su bili okrenuti licu okrenite za 180 stupnjeva tako, da su sada okrenuti prema tlu. Pre|ite lijevim dlanom preko desnog pa nastavite dalje {ire}i ruke do {irine ramena a nakon toga ih po~nite spu{tati. Kad dlanove pri spu{tanju dovedete pored kukova, privucite lijevu nogu desnoj. Time je kompletna forma TAI CHI CHUANA zavr{ena.
- 116 -
Slika 9.24. ZAMAH RUKOM
- 117 -
10. KRONOLOGIJA
S vjebama Dalekog Istoka prvi put sam se susreo 1978 godine kada sam poeo vjebati Budokai karate u Rijeci. U to vrijeme karate je bio vrlo popularan kao sport, a malo poznat kao vjetina koja potjee iz Kine. Kako je Budokai bio vie natjecateljski karate, a to nije bilo ono to sam traio, napustio sam ovaj stil karatea nakon godinu dana vjebanja i odluio vjebati sam. Tako sam kupovao literaturu o raznim vjetinama Dalekog Istoka ne bi li me neto zainteresiralo. Sada mogu rei da tada zapravo i nisam sa sigurnou znao to je to to traim. Pored mase knjiga, koje sam proitao, niti jedna nije zaokupila moju panju jer su bile pisane povrno i malo to se dalo nauiti iz njih. Dok jednoga dana nisam uzeo knjigu Chuan Fa (Kineski Boks) i poeo je itati u vrijeme kad sam leao kod kue radi neke lake bolesti. Knjiga me je odmah zainteresirala svojim sadrajem jer je govorila o izvornoj borilakoj vjetini koja se u Kini zvala Panganan, to oznaava karakteristiku sistema u kojem se isprepliu meke i vrste tehnike. Izmeu ostalih redaka stajalo je objanjenje koje je posebno privuklo moju panju;...Tijelo mora izvana odraavati vrstou, a iznutra mekou. Tek nakon nekoliko godina vjebanja shvatio sam pravo znaenje ovih rijei. Od tada je moj glavni cilj bio pronai klub u kojem se vjeba ova borilaka vjetina to mi je nedugo zatim i uspjelo. Stil koji je upranjavao takav sistem vjebanja zvao se Uechi Ryu po okinawljanskom uitelju Kambun Uechi-u koji je ovu vjetinu nakon 12 godina vjebanja u Kini prenio na
- 118 -

Okinawu. Sada mogu rei da sam stvarno imao sreu susresti se s izvrsnim nainom vjebanja to mi je kasnije postala osnova za sva moja daljna uenja. Tada se vrlo malo znalo o Chi-u, pa sam u klubu prvi put uo od uitelja o tajanstvenoj energiji koja ispunjava svaki ivi organizam i djeluje kao pokretaka snaga svih ivotnih funkcija. Dalje je bilo govora o tome da je cilj svakog uenika da vjebanjem pojaa cirkulaciju ove energije to e dovesti do enormne snage vjebaa. Ta reenica mi je bila u daljnim godinama vjebanja zvijezda vodilja. Tako je dola 1985. godina u kojoj sam sa grupom vjebaa otiao na put po Dalekom istoku u nadi da produbim svoje znanje o Chi-u. Tijekom putovanja obiao sam sve vee gradove Japana da bi se kasnije zaustavio na toliko eljenoj Okinawi. Tamo sam susreo mnoge velike majstore borenja o kojima sam do tada uo samo putem knjiga i prepriavanja. Vrhunac moga posjeta je bio kada sam doao u centralni klub na Okinawi za vjebanje Uechi Ryu Karatea i tamo trenirao pod nadzorom Kanei Uechia sina osnivaa stila, majstora Kambun Uechia. Kanei je nakon oeve smrti 1945. godine postao predsjednik Uechi Ryu Asocijacije sve do svoje smrti 1990. godine. Tijekom moga daljneg putovanja posjetio sam Filipine, Tajland i Hong Kong. U Hong Kongu sam promatrao ljude kako vjebaju Tai Chi Chuan. Ova me je vjetina jako zainteresirala pogotovo nakon saznanja da se dobro uklapa sa borilakim vetinama. Moje intenzivno vjebanje Tai Chia poelo je 1988. godine kada sam nakon isprobavanja nekoliko razliitih stilova Tai Chia prihvatio Kratku formu kao najpogodniju za vjebanje. Kako je ovo skraena verzija Duge forme Yang
- 119 -

Stila, uzete su najefikasnije tehnike bez ponavljanja elemenata pa je sa 20 minuta koliko traje Duga forma skraena na 6 minuta. Moje miljenje je da mnogi vjebai nisu u stanju drati koncentraciju 20 minuta pa bi takvo vjebanje preporuio samo upornima. Danas je Kratka forma najpopularniji oblik vjebanja Tai Chia. Iako kraa s izbaenim elementima kao to je sputanje i podizanje na jednoj nozi ipak ne zaostaje niti za jednom drugom formom po kvaliteti i glede toga nalazi podrku irokog kruga vjebaa. Od 1990. godine Kratka forma Yang Tai Chi stila vjeba se u Rijeci gdje se kroz razne seminare i treninge obuavaju mnogi ljudi. Ovaj nain vjebanja pokazao je da lagana fizika aktivnost uz kontrolu pravilnog disanja i usmjerene koncentracije ljude suoava prvi put s tim principima i daje im novi ivotni sadraj.
- 120 -
11. O AUTORU
Namik Dizdarevi roen je 07. studenog 1961. godine u Rijeci. Borilake vjetine neprekidno prouava od 1980. godine. Nosilac je majstorskog pojasa u karateu 4. DAN, a uz to uitelj je Kobudo-a (borenje s orujem) i Tai Chi Chuana. 1999. godine diplomirao je na Vioj koli pri Fakultetu za Fiziku Kulturu u Zagrebu kao Vii sportski trener. Prvo djelo koje je napisao na temu Tai Chi Chuana bilo je TAI CHI-VRHUNAC SAVRENSTVA u kojem se osvrnuo samo na objanjenju kompletne forme Tai Chia. Druga knjiga UDESNA ENERGIJA CHI KUNG autorovo je opirno djelo koje ima za cilj da koristi kao prirunik svima koji vjebaju Tai Chi Chuan dajui iscrpne upute kako pravilno vjebati. Knjiga daje detaljne prikaze vjebi disanja, vjebi za razvoj snage i izdrljivosti, masae kao i kako vjebati i pokrenuti Chi energiju. Knjiga TAI CHI CHUAN-BOKS SJENKE njegovo je dakle tree djelo vezano za tu temu i nastavak je predhodne knjige tako da zaokruuje cjelinu vjebanja Chi kunga a u sklopu toga i Tai Chi Chuana. Cilj pisanja knjige bio je u prvom redu upoznati potencialnog vjebaa sa svim onim prednostima koje prua vjebanje Tai Chi Chuana. Drugi razlog je da postojei vjebai imaju udbenik kojim e olakati uenje i dati odgovore na mnoga pitanja.
- 121 -

Tai Chi Chuan Boks Sjenke

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tai Chi Chuan Boks Sjenke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tai Chi Chuan-Boks sjenke