-I- ARLI APLIN (Sir Charles Spencer ''Charlie'' Chaplin, 16. April 1889 25. dec. 1977.).

. - Kada je Sergej Ejzentajn stigao prvi put u Ameriku, rekao je : ''elim da vidim 3 najvea ovjeka svjetskog filma : Grifit, Fon trohajm i aplin.'' - Njegova prva uloga skitnice KEYSTONE FILM COMPANY - KID AUTO RACES AT VENICE (1914); kroz lik skitnice izbijala je uvijek stvarnost. - aplin je rano shvatio da mu anr komedije sa socijalnim usmjerenjem najvie odgovara. On kae : ''Pubblika je naroito zadovoljna onda kada bogataa snalaze razne neprijatnosti, a to je dokaz da je devet desetina ljudi siromano. Da sam, recimo, ispustio sladoled na vrat siromane ene /.../ ovo ne bi izazvalo smijeh ve simpatiju prema njoj. A kada sladoled padne na vrat bogataice, publika smatra da je ona to i zasluila.'' - ''ivot je za mene kao roman, a najbolji se prave od komada ivota''. Iako njegovim filmovima dominiraju komini efekti, aplin je po sopstvenim rijeima, veliki tragiar. - Neprestalno usavravajui svoj lik, aplin je u posljednjim filmovima sasvim napustio svoju tradicionalnu masku : '' Lik koji ja danas dajem izmijenio se. Postao je traginiji i tuniji. Liio se lakrdijatva. '' - aplinova satira i ironija kao otpor svim drutvenim anomalijama. GLEDALI : THE GOLD RUSH. -II- MAKS LINDER (1883-1925) snimao je jednoinke. Jednostavne I sa mnogo detalja; vodio je rauna o tome da se jednom upotrijebljeni efekat vie ne ponovi. - Izbjegava jurnjavu radi jurnjave, odbacuje grubu grimasu I prihvata umjerenu mimiku I kontrolisani pokret; igrao je lako koristei filmska izraajna sredstva. - Buroazija kao predmet ironije I Linderov lik kao karikatura toga vremena : mlad, rasipan, elegantan, uglaen I naivan. Figura : aket-tijesno skrojen,

cilindar koji se sija, lakovane cipele, bijele rukavice, za reverom ponekad bijeli karanfil. ARLI APLIN preuzima pojedine Linderove ideje I ugrauje ih u svoje filmove. Takoe je prihvatio I Linderov nain uvoenja lajtmotiva I predstavljanja istinitim ono to je nevjerovatno. Na slici koju je posvetio Linderu za vrijeme njegovog boravka u Americi, aplin je napisao : M. Linderu, koji me je nauio zanatu. Linder, I pored velikog broja inovacija I velike slinosti sa aplinom, nije mogao dugo da ostane popularan, niti da se sa njim izjednai. Film PRVI POKUAJ KLIZAA (1907) Linder je prvi put navukao klizaljke, pao je na led I pocijepao odijelo (tada je bio ugovor sa glumcima 15 se plaa ako pocijepa odijelo, ako padne sa stepenita isto itd. ...). snimao je vie od 100 filmova, a meu njima I : MAKS KAO BOKSER (1913) I LjUBAVNA IZNEMAENjA (1913). GLEDALI OBA!!! -III-

- arli nije nikada bio jednom i zauvijek definisan lik. Od djetinjastog iz perioda od 1915-1917, sazrijeva u osjetljivog junaka u film POTJERA ZA ZLATOM i SVJETLOSTI VELEGRADA, a potom u filmovima VELIKI DIKTATOR i GOSPODIN VERDU pokazuje jae nijansiran karakter. - Poetkom 1914. aplin je doao kod Mek Seneta kao nepoznat, a krajem te godine otiao je kao ''zvijezda''. - Nakon Kistona 1914., potpisuje ugovor sa producentskom kuom Esene(? DA PROVJERIM IME!!!) u kojoj ostaje 1915 i 1916., a potom sa producentskom kuom MJUUEL (MUTUAL) 1916 i 1917. i Ferst Nenel do 1922. aplin je 1919. zajedno sa Mari Pikford, Daglasom Ferbauksom i Grifitom osnovao JUNITED ARTIST. - Rani arli je sav u elji za samopotvrivanjem, za bezuslovnom slobodom. On je potpuni egoista. - 20-ih god. je aplin napustio formu kratkometranog filma i konano se posvetio dugometranom. arli, infantilni egoista ranih filmova pretvorio se

u kompleksnu, kontradiktornu linost : postaje posmatra i pripovjeda, psiholog i moralista. - U svojim dugometranim filmovima aplin je usavrio svoj stil kojem je ostao vjeran i kojem kasnije nije nita dodavao. Taj se stil bazira na ekstremnoj uzdranosti prema svim ostentativnim (jasan,oigledan,razmetljiv) kinematografskim mogunostima. FILMOVE KOJE SE GLEDALI : 1. M.Linder Ljubavna iznenaenja 2. M.Linder - Combat de boxe 3. Scena boxa iz aplinovog filma Svjetlosti velegrada Pogledati o APLINU na IMDb !!!!