Gospoda Glembayevi

Miroslav Krleža

JU SREDNJA GRAĐEVINSKO – GEODETSKA ŠKOLA U SARAJEVU

PREZENTACIJU URADILI: Berbić Emina
Pašić Ajdin
Mizdrak Eldar
BILJEŠKA O PISCU

▪ Miroslav Krleža (Zagreb, 7. Juli 1893. – Zagreb, 29. Decembar 1981.), bio je hrvatski
književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
▪ Miroslav Krleža rođen je u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga
statusa.
▪ Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu i završio ju 1909. godine. Pohađa vojnu
kadetsku školu u Pečuhu
▪ Neposredno uoči Prvoga svjetskog rata, u doba Balkanskih ratova bježi u Srbiju.
▪ Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju.
▪ Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i
toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i
novinske tekstove.
Krleža i šešir
Književna djela

"Pjesme" I i II, (1918.)

"Pjesme" III, (1919.)
"hrvatski bog Mars "(1922-1933)
"Novele" (1924.)
"Pjesme u mraku" (1937.)
"Tisuću i jedna smrt" (1932.)
"Povratak Filipa Latinovića" (1932.)
"Balade Petrice Kerempuha" (1936.)
Na rubu pameti (1938.)
"Banket u Blitvi" (1938.), (1939.), (1962.)
Zastave (1969.)
Drame

▪ "Kraljevo" (1915.)
▪ " Kristofor Kolumbo " (1917.)
▪ " Michelangelo Buonarroti " (1918.)
▪ "U logoru" (1920.)
▪ " Vuk " (1924.)
▪ "Gospoda Glembajev" (1929.)
▪ " U agoniji " (1928.)
▪ "Leda" (1930., prikazana u Beogradu 1937.)
▪ " Aretej " (1959.)
OPIS DRAME

- Gospoda Glembajevi, drama Miroslava Krleže iz 1929. godine, najbolje

je opisana njegovim vlastitim riječima:
• “Glembajevi su neka vrsta dekorativnog panoa naslikanog po motivu
jedne građanske civilizacije na odlasku u agoniju, i imaju karakter
poetskog lirskog poniranja u sve elemente takozvane psihološke
drame.”
OPIS DRAME
• Književni rod:
drama

• Književna vrsta:
psihološko-socijalni roman, drama u tri čina

• Vrijeme radnje:
1913. godina

• Mjesto radnje:
rezidencija bankara Ignjata Jacquesa Glembaja

• Tema:
psihološka drama koja prikazuje propast ugledne obitelj Glembay

• Ideja:
kroz kronike obitelji Glembay, Krleža ponire u čovjekovu intimu, najskrivenije dijelove bića uz prikaze znet bistum religije, znanosti i
društveno-političkog života
TEMATIKA

▪ barboczyeveska legenda – svi Glembajevi su varelice i ubojice

▪ njihovi su potomci opterećeni naslijeđem animalne i grabežljive
naravi
▪ uspon i pad: od međimurskih seljaka do vrha društvene ljestvice,
postali zagrebačka gospod zločinima, prijevarama, ženidbra
▪ slom u glembajevskom salonu je i slom Austro – Ugarske Monarhije
 I ČIN

 Dramska radnja se odvija na psihološkoj razini

 Leon se vraća nakon 11 godina, komentariše obiteljske portrete, naglašava svoj
negativan odnos prema Glembayevima i svemu sto je glembayevsko.
 Na sociološkoj razini, Leone komentariše slučaj Rupert-Canjeg.
 Dr. Puba dolazi u svrhu istraživanja ubistva.
 Silberbrandt, sveštenik porodice Glembajev krivi Leonea za ubistvo
 II ČIN

 Odnos oca Ignjata i sina Leona te sukobe unutar Leona

 Gradijaciju dramskog sukoba prati zbivanje u prirodi ( grmljavina,
munja, vjetar, kiša ).
 III ČIN

 Financijski slom Glembajevih razrješavanje unutarnje Leonove drame

 Leone spoznaje tragičnu istinu; svojom je naravi pravi Glembay iako
se za života bori protiv toga ; ubija barunicu Castelly.
LEONE GLEMBAY

• Dr. Leone Glembay, sin Ignjata i prve mu supruge rođene Basilides –

Danielli ( trideset osam godina )
• Glavi lik drame veoma je elokventan i sarkastičan
• Intelektualac, doktor filozofije i poznavalac umjetnosti.
• Fizički opis: nosi frak i uvijek u ustima drži lulu, srednjih godina sjede
kose sa bijelom bradom, njegova destiklacija nemirna govori da je
relativno neurotičnosti i anksioznost
CITATI:

▪ „ Neka stvari mogu biti u glavi ako nisu u ruci!” (122. str.)

▪ „ Ako nije istina, onda je sve izmišljeno, onda nema ni odgovora!” (117. str.)

▪ „Meni je lično drago da nisam Glembay!” (118. str.)

IGNJAT GLEMBAY

▪ Leoneov otac koji nije volio njega ni njegovu majku

▪ omiljeno dijete mu je Ivan
▪ Leone mu u 2. činu predbacuje Alisinu smrt
▪ Bankar, direktor poduzeca Glembay ( 69 god)
▪ Ignjat je naizgled grub, čvrst i samouvjeren, ali ubrzo u djelu doznajemo da je
▪ pred bankrotom i u velikim dugovima. Hladan prema svim članovima svoje
▪ porodice, posebno prema Leonu.

CITAT:
▪ “Istina je: bio sam prilično sam ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo”
BARONICA KASTELI

▪ Žena sumnjive prošlosti koja se udala za bankara, poturivši mu lažnu

titulu baronice.
▪ Imala je ljubavne susrete sa skoro svakim muškim likom iz drame.
▪ Ponaša se otmeno,raskošno i raskalašno,– zbog čega su mnogi stradali.
▪ Na samom kraju drame pokazuje koliko je ona zaista negativna ličnost
▪ kada govori ružno o pokojniku pošto je saznala da su bankrotirali.
▪ Optužuje Leona za preljubu sa Angelikom, što dovodi do tragičog kraja.
▪ U drami ima ulogu stvaranja i razvijanja konflikta.