vvbvGOSPODA GLEMBAJEVI: DRAMA U TRI ČINA IZ ŽIVOTA JEDNE

AGRAMERSKE PATRICIJSKE OBITELJI

MIROSLAV KRLEŽA (Zagreb, 1893. - Zagreb, 1981.)

UVOD:
● autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti 20.stoljeća
● pokretač mnogih kulturnih inicijativa
● 1919. s Augustom Cesarcem pokreće avangardistički časopis Plamen u
kojem raskrinkava “hrvatsku književnu laž”, odnosno na poetski se način
kritički osvrće na hrvatsku književnost do avangarde
● pisao je poeziju (Pan, Tri simfonije, Balade Petrice Kerempuha), drame,
romane (Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi,
Zastave), novelistički ciklus Hrvatski bog Mars, tekstove tematski
povezani kritikom društva (Dijalektički antibarbarus, Moj obračun s
njima)
● 1952. održao je važan govor na Kongresu književnika u Ljubljani u
kojem je iznio zahtjev za autonomijom umjetnosti neovisnu o bilo
kakvom režimu

SREDIŠNJI DIO:

PODJELA DRAMSKOG OPUSA

Krležin se opus dijeli prema njegovu shvaćanju vlastita opusa koje je iznio 1928.
u Osijeku razgovarajući s gimnazijalcima.

“Pozivajući se uglavnom na Krležin govor osječkim gimnazijalcima u travnju 1928,

pretežit dio povjesničara književnosti i književnih kritičara držao je njegov
prijelaz sa scenskih »vizija« na psihološku i socijalnu dramu, sa simbolizma i
ekspresionizma na »specifični realizam«, s mita i povijesti na suvremenu
društvenu i političku zbilju, s »kvantitativne« na »kvalitativnu« dramatiku - za
umjetnički uspon, za generičku, stilsku, tematsku, idejnu i dramaturšku
progresiju.”
No postoji 5 ciklusa njegova dramskog stvaralaštva, a kriteriji za njihovu podjelu
su prije svega stilska i generička obilježja teksta, a ne vrijeme u kojem je tekst
nastao.
● prvi je ciklus artističkih dramoleta (Legenda, Maskerata, U predvečerje,
Adam i Eva, Saloma)
● drugi ciklus ekspresionističkih scenskih »vizija« (Hrvatska rapsodija,
Kraljevo, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarroti)
● treći ciklus epskih (ratnih) drama (Galicija, Golgota, Vučjak),
● četvrti ciklus analitičko-realističkih konverzacijskih drama (U agoniji,
Gospoda Glembajevi, Leda)- utjecaj nordijske škole
● peti ciklus scenskih »fantazija« s analognim dramskim situacijama i
zbivanjima (Aretej, Put u raj).

CIKLUS O GLEMBAJEVIMA:
Gospoda Glembajevi (1928.)
U agoniji (1928.)
Leda (1932.)

GOSPODA GLEMBAJEVI

LIKOVI:
Leone Glembay - sin Ignjata Glembaya i barunice Danielli
Ignjat Glembay - Leoneov otac, šef firme Glembay LTD.
Sestra Angelika Glembay - dominikanka
Barunica Castelli - druga žena Ignjata Glembaya
Fabriczy - župan u miru
Puba Fabriczy - sin mu i advokat
Silberbrandt - informator, ispovjednik i ljubavnik barunice Castelli

TEMA:
Pokušaj glavnog lika Leonea Glembay da raskrinka što je zapravo ugledna i
uspješna građanska obitelj Glembay pri čemu paradoksalno osvještava da je
upravo to “glembajevsko”, od čega cijeli život bježi, duboko usađeno u njega

KOMPOZICIJA:

ČIN DRAMSKI SUKOB

I. LEONE - OBITELJ
LEONE - SILBERBRANDT

II. LEONE - IGNJAT

LEONE - UNUTARNJI SUKOB
(danielijevske i glembajevske krvi)

III. LEONE - BARUNICA CASTELLI

RADNJA: (vrijeme radnje: 1913.)

● komentiranje obiteljskih portreta - Leoneovi negativni komentari

● advokat želi poslati stav novinama o samoubojstvu Rupertove što izazove
oštru raspravu
● svađa sa Silberbrandtom - Leone ga raskrinkava kao baruničina
ljubavnika
● Ignjat je sve čuo što rezultira direktnim sukobom s Leoneom
● Ignjat umire od srca nakon što sazna da je Leone govorio istinu
● Leone shvaća da je ovim činom dokazao da je Glembay

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

LEONE GLEMBAY:
Predstavlja lik hipersenzibilnog, neurasteničnog umjetnika, slikara koji kao
takav “glembajevsko” vidi na sasvim drukčiji način, kao prokleto, ubilačko,
nasilno, maloumno, sebično, materijalističko.
Tome se suprotstavlja svojim duhovnim težnjama i svojim moralom.
Iz dijaloga saznajemo da je živio u Parizu, ali i da nije talentiran slikar, stoga se
njegovi verbalni sukobi s drugim članovima obitelji mogu tumačiti kao očajnički
čin osvete zbog toga što ga nikada nisu u potpunosti prihvatili kao Glembaya.
Naime iz razgovora s ocem Ignjatom nemalo se puta spominje da u Leoneu teče
danijelijevska paranoična i histerična krv, da je od svoje majke naslijedio sve
ono živčano i iracionalno, da je “kapriciozan neuropat” kako ga otac naziva.
Povijest danielijevske krvi puna je psihoza i samoubojstava, a povijest
glembajevske krvi puna ubojstava i novca.
Leone dolazi kući kao osoba višeg morala kako bi pokazala tim glembajevskim
malograđanima da su ubojice i nitkovi, no smrću oca shvaća da i on itekako
pripada Glembajevima.
Zanimljivo je razmisliti i o tome koliko motivacije za Leoneove postupke proizlazi
iz njegova odnosa s barunicom Castelli.
Leone jest iz imućne porodice, no koliko se saznaje, živi skromno. Iz njegovih
razgovora s ostalim članovima obitelji upoznajemo se s cijelom društvenom
strukturom koja je prikazana na realističan način.

RAZINA IZRAZA (stilska analiza):

drama u užem smislu, psihološka drama, komorna drama, kvalitativna drama, tri
čina, Aristotelovo trojno jedinstvo
● simbolistički elementi: simbolika ženskih likova
● naturalistički elementi: biološka motiviranost (Barboczy legenda)
● realistički elementi: financijska propas, slučaj Rupert-Canjeg
● govorna karakterizacija likova - agramerski obojen njemački za koji
Krleža kaže da je literarna fikcija

KLJUČNE RIJEČI (morate ih imati u eseju):

Miroslav Krleža, govor 1928., drama, psihološka drama, komorna drama,

kvalitativna drama, ibsenovska drama, analitičko-realistička konverzacijska
drama, dramska napetost, didaskalije, dramski sukob, replika, dijalog, Ciklus o
Glembajevima, tri čina, umjetnik, slikar, psihološka karakterizacija, socijalna
karakterizacija, etička karakterizacija (?), psihološka motivacija lika,
Aristotelovo jedinstvo mjesta i vremena radnje

POTENCIJALNA PITANJA ZA ESEJ:

Zbog čega ovu dramu nazivamo psihološkom dramom?

Kako obiteljski odnosi utječu na razvoj glavnog lika?
Čime se stvara dramska napetost u Krležinoj drami?
Kako Krležina drama prikazuje društvo tog vremena?
Objasni funkciju lika umjetnika u drami?
Kakav odnos prema umjetniku ima građansko društvo?
Objasni kako obiteljsko nasljeđe utječe na razvoj glavnog lika?
IZRAZI KOJE MOŽETE UPOTRIJEBITI U ESEJU

- u prvom je činu vidljivo Leoneovo verbalno suprotstavljanje drugim likovima pri

čemu se očituju razlike u njihovim životnim vrijednostima (Leone vs. Fabriczy,
Silberbrandt)

- drugi čin intenzivira sukobe iz prvog čina (Leone -Ignjat): Ignjat ga proziva
uberspantom, neurastenikom, predbacuje mu fantastičnu (koja fantazira)
daniellijevsku grčko-venecijansku krv

- u trećem činu otkriva se da tvrtka nije likvidna te Leone demaskira baruničino

koristoljublje; optužuje ju za njezino manipuliranje erotičnom inteligencijom
(fatalna žena)
___________________________________________________
- drama suprotstavlja koncepte biološkog i duhovnog; Leone se pokušava
suprotstaviti tradicionalnoj glembajevskoj ideologiji

- drama oslikava društvenu krizu - propast jednog društva koja proizlazi iz

neodgovornosti i nepravde, također tematizira degeneraciju jedne obitelji

PRAVOPISNI KUTAK:

Glembay→ Glembajevi → glembajevski

Danielli —> daniellijevska

barunica Castelli

*pridjevi na -ski, -čki, -ški pišu se malim slovom u svim rodovima, pa čak kada
dolazi od osobnog imena - krležijanska rečenica