3

UPNIKOVA BESIDA
U
krao" sam naslov iz Glasa Koncila od nedjelje 27.
studenog 2011., koji se na naslovnici. To je
rekao kardinal u propovijedi na spomen-misi
povodom Dana na rtvu Vukovara o 20. obljetnici
stradanja. Prema GK, rekao je: "Tek istinu,
kako god ona bila koji put gorka, ona prostor
povjerenja ljudima. Tko ne eli istinu, taj se
stavlja iza zla koje brani i tako podrava negativan naboj
ljudima. Taj nije graditelj mira nego iritelj zla."
Don Ivan pisac slubenog komentara GK pod
naslovom za istinu", nastavlja razmiljati o ovome to
je spomenuo kardinal i primjenjuje to na
situaciju u Hrvatskoj izbora. u njegovom
komentaru: "Nije li bijeg od istine u
Hrvatskoj ... ? Zar ne vlada smiljeno sljepilo prema
istini ... "
Moda nije fer na ovakav trgati dijelove iz
cjeline nekog konteksta, alija se ovdje ne namjeravam baviti
kontekstom komentara (politikom) pa
vjerujem da se ova "posudba" kao
zlonamjerno manipuliranje. Naprosto mi se kako je on
to oblikovao pa ga zato citiram. Namjeravamo ovo pitanje
prije ili poslije ponovno ozbiljno postaviti na stranicama
naega upnog lista i to u kontekstu u kojem je govorio i
kardinal u Vukovaru. se da i u naem gradu i na
naem otoku ima jo onih koji ne ele istinu o
iz i nakon II. svjetskog rata. Za pretpostaviti je
da nova vlast nastojati zatakati istinu, ali to nas
da na svjetlo sa i
dostupnom dokumentacijom.
Nova evangelizacija
No, ovaj put se elim pozabaviti drugim. Svjestan
sam koliko je opasno baratati pojmom "istina" kada kao
pojedinac neto tvrdim. Na takve "istine" se moe
primijeniti (Lenjinova?) definicija istine: "Istina je
subjektivni odraz objektivne stvarnosti". Ne da
mislite kako je ovo o piem a.esolutna istina. Ja sam
osobno potpuno uvjeren da nije. "Zupnikova besida" ne
pretendira izricati dogme, nego kako se 9bjektivna
stvarnost "lomi" u njegovom oku (srcu). Zupnik je
objektivno kratkovidan i mnogo toga to vidi svojim
i kad su potpomognute protezom
vj erojatno se ne poklapa u potpunosti sa
Tko zna kakve sve nosi svatko od nas kada stoji
pred svijetom i ivotom, a upnik u tome nije nikakva
iznimka. Jedne ti stavlja nazor na svijet, druge dob
(godine ivota), odgoj i iskustvo i tko zna to sve jo.
4
UPNIKOVA BESIDA
I kao da se sve te gotovo autonomno,
utimavaju dok ne dobije pogled na stvarnost koji ti izgleda
bistar, ali tko zna to je stvarno bistro? Za neto
takvo ne postoji adekvatna ordinacija. Moda je
javnost (nekad bila) najbolja ordinacija, ali
sumnjam u objektivnost njezine prosudbe u ovom
vremenu i u ovim okolnostima.
,,Boe mili kud sam zao", a nisam se mislio baviti
teorijom (filozofijom) istine.
Dok sam nedavno (uzalud) u ispovjedaonici da se
tkogod pojavi na ispovijedi, uzeh u ruke "Vjesnik
nadbiskupije i Srijemske biskupije -
za pastora1nu orijentaciju" da se malo pastoralno
orijentiram. Vjerojatno se pitati kako sam se izgubio da
mi je potrebna orijentacija? Tko zna, moda je i taj moj
"izgubljenosti" Usput se pitam: nije li moj doivljaj
pastorala kao vrlo burnog mora jo jedna subjektivna
zabluda? Jer, se da su, to se nae pastve stvari
savreno jasne. Pastoral slobodno moe slijediti recepturu
"Mrtve luke". Niste za "Mrtvu luku"? Evo
dva stiha:
Brodovi u njoj (u mrtvoj luci) snivaju/Kako se brodi,!
Al' njihova sidra mirno U plitkoj vodil I tako u
snovima A plovit se boje/Na jarbole arene
zastave - stoje.
Sve to dobar pastoral u naim okolnostima je: to
voda, to sidro i to vie arenih zastava. Umjesto da
se, kao dobri pastiri, osjetljivi za potrebe stada, prilagodimo
i eljama svoje pastve, nas nekoliko
koji smo negdje u da je Isus
jednom zgodom rekao Petru: "Duc in altum" - "Izvezi na
uhvatili se toga pa zapeli potezati brodove na
dubinu. Tko namje kriv to se iscrpljeno i
bezidejno, je li tako? Dobro, rekoh, ovo nisu dogme, ovo
moda nije objektivna istina. Ovo je samo subjektivan odraz
objektivne stvarnosti. I taj me subjektivni odraz natjerao da
traim orijentaciju.
Naletjeh, dakle, u "Vjesniku" na dva zanimljiva tekstuljka.
Jedan od njih je kratka informacija o tome kako je Papa
apostolskim pismom "Vrata vjere" najavio Godinu vjere,
koja biti proglaena/otvorena 11. listopada 2012., a trajat
do 24. studenog 2013. Drugi tekst je kratki izvjetaj o
tome to je mons. Nikola tajnik biskupske sinode,
govorio za HKR 17. listopada ove godine. Papa je u rekao da
se godine vjere podudarati sa otvaranjem
Biskupske sinode koja raspravljati o novoj evangelizaciji.
Kao tajnik Biskupske sinode o ciljevima "nove
evangelizacije" govori i mons. Nisam ba siguran
da ovog naeg lista razumije i to je
evangelizacija, a kamo li to bi trebala biti "nova
evangelizacija". Za utjehu, malo je kome jasno do kraja o
se radi jer postoji nekoliko termina koji se
sadrajno preklapaju. Evo nekoliko citata koji
mogu u snalaenju: ,,Pod evangelizacijom
razumijemo kako prvo navijetanje pred
tako i stalno ponavljanje poruke u
propovijedi, katehezi i liturgiji (sa krtenima). "
evangelizacijaje razglaivanje Radosne vijesti,
- a taje daje dolo spasenje na sav ljudski rod i na
svakog pojedinca u Isusu Kristu. I to raspetom, umrlom,
uskrsnulom i uzalom. Da su i i i
smrt. I da se nitko vie ne treba bojati! Da je s Njim
sila silna Boja ljubav na sve ljude koju svatko moe
primiti. Ta je ljubav besplatna, i prevana i zato je silno
vano daju se svakom ponudi. To je Crkve. " "Glavna
uloga Crkve je evangelizacija. Epohalni IL Vatikanski
Sabor je sazvan najvie radi evangelizacije."
Pavao kae: 'Jao meni, ako ne
"Crkva postoji da u svim vremenima navijeta
osobama, ma gdje se nalazile. Isusova je zapovijed toliko
jasna da ne doputa pogrjeno ni bilo kakvu
izliku. Tko vjeruje u njegovu pozvanje na svjetske
putove i navijetati da je spasenje postalo
stvarnost. "
Zato se govori o novoj evangelizaciji? Zato je s tim
pok. Ivan Pavao II, a nastavlja Benedikt XVI? neto
jako kripi. Evangelizacija u zemljama izvan
kulturnog kruga nije (tj.
je onoliko koliko je uvijek bila). Problem je
evangelizacija bivih (krtenih ateista) te
nekrtenih ateista izraslih u kontekstu zapadne
civilizacije. zapadna civilizacija rodila je
sekularizaciju (uvijek me frapira spoznaja da je
"oborualo" sve neprijateljske elemente, od
vremena humanizma i renesanse) koja je, uz brojne druge
procese, danas glavni evangelizacije. Radi
"gaenja poara" ovaj je Papa 12. listopada 2010. godine
ustanovio posebnu instituciju na visokoj razini tzv.
"Papinsko za novu evangelizaciju" i za
imenovao biskupa Rina Fisichellu. U jednom razgovoru taj
je prelat pokuao novotvorenicu /neologizam
"nova evangelizacija". Tako mons. Fisichella kae da ono
,,'nova' ne sadraj evangelizacije, nego njezine
uvjete i Drugim sadraj evangelizacije je
ono isto to su govorili apostoli, to je na poseban
razradio sv. Pavao u svojim poslanicama, to smo gore
naveli da j e predmet evangelizacij e: " ... da je dolo spasenje
na sav ljudski rod i na svakog pojedinca u Isusu Kristu".
Prema citiranom tekstu mons. Fsichella je rekao i ovo: ,,Kad
se zagubi traenje iskonskog smisla ivota, putovima
koji vode u dunglu prolaznih ponuda, ne se
skrivena opasnost, tad je ispravno govoriti o novoj
evangelizaciji. U tome smislu ona je istinski poticaj da se
ozbiljno promisli o ivotu, o njegovu punom i i
smislu koji se u Kristu jedino moe susresti ... Nova je dakle
evangelizacija jer je novi kontekst u kojem ivi na
suvremenik, koji je zaveden teorijama i deurnim
5
UPNIKOVA BESIDA
ideologijama. Ma koliko se paradoksalnim, radije se
miljenja nego usmjeravanja na traenje istine.
Nunost se novoga govora, shvatljivog dananjem
ne smije nikako zanemariti, poglavito ako je u pitanju vjerski
govor koji se zasniva na posebnosti koja moe biti i
neshvatljiva. Otvaranje krletke' radi i
plodnijeg navijetanja, neizbjeanje uvjet da evangelizacija
doista bude nova. "
,,Nova je dakle evangelizacija jer je novi kontekst u
kojem ivi na suvremenik" nije li to, bit stvari? Ako je ovo
definicija problema onda je najbitnije pitanje
pravilnog konteksta. Ne postavimo li pravu
dijagnozu stanja (bolesti), biti sposobni odrediti
adekvatni lijek. Mons. Fisichella ovako dijagnosticira
"bolest" tog konteksta: "Zagubilo se traenje iskonskog
smisla ivota; ide putovima koji vode u
dunglu prolaznih ponuda; ne se skrivena
opasnost; na suvremenik je zaveden teorijama i
deurnim ideologijama; ma koliko se paradoksalnim,
radije se miljenja nego usmjeravanja na traenje
istine ... "
to bi trebao biti lijek? su uvjereni da je to
Sve to se poduzima oko "lansiranja" tog lijeka
na "trite" svijeta zove se evangelizacija! Evangelizacija-
kao istinski poticaj da se ozbiljno promisli o ivotu, o
njegovu punom i smislu koji se u
moe susresti. Ovo sve djeluje razumljivo. Sto nije
razumljivo? Ovo oko "ambalae" lijeka! Marketing koji bi
trebao pratiti izlazak lijeka na trite!
Kako evangelizirati?
u suvremenom svijetu ovo postaje sr svih problema.
Moete imati najbolja rjeenja, moete imati
najbolje ideje, moete posjedovati lijekove - ako ih
ne upakirate na ako ih ne reklamirate na
"profesionalan" sve vamje uzalud. Morate UVJERITI
ljude da ste vi ti koji nudite spas i da je ba vaa ponuda
najbolja. Zamislite ovakvu situaciju. Recimo da je cjepivo
za gripu pravi lijek za pravi problem (neku pandemijsku
gripu koja visoku stopu smrtnosti). Zamislite
apsurda da vi, kao onaj tko je uvjeren u djelotvornost
cjepiva, morate uvjeravati ljude kako im je to cjepivo
neophodno??? Ne biste li ih u jednom trenutku, izmoreni
bezuspjenim nastojanjem da im pomognete, poslali
dovraga i rekli: "Tko vas ia, glupani? Crknite ako ste toliko
blesavi! Ja vam nudim zdravlje i ivot, a vi ba
umrijeti! E,pacrknite!"
J e li krivo razumij em mons. Fisichellu? N e znam, ali meni se
da on eli kako nova evangelizacija nije nita drugo
nego pitanje ambalae i marketinga. Kako shvatiti
ovo: ,,Nunost se novoga govora, shvatljivog dananjem
ne smije nikako zanemariti, poglavito ako je u
pitanju vjerski govor koji se zasniva na posebnosti
koja moe biti i neshvatljiva. Otvaranje krletke'
radi i plodnije g navijetanja, neizbjean je
uvjet da evangelizacija doista bude nova."
U redu, i sam daje crkveni govor sterilan.
mi se da sam i svojim pisanjem i svojim govorom
mnogo na razbijanju krletke"
katekizamskog tipa (za usporedbu analizirajte malo jezik
Katekizma Crkve). Ali sam potpuno svjestan kako
je pitanje ,jezika" navjetaja vrlo sklizak teren na kojem se
tako lako odskliznuti u potpuno subjektiviziranje
navjetaja (primjera je za to mnogo). Na drugi
vid problema me je upozorio don Pave: u traenju pravog
lako se kako "staro vino" nema smisla
lijevati "u nove mjeine" te se staro vino (za koje smo
uvjereni da je postalo kvasinalocat) prolijevati, a
pokuava se reciklirati stari drop (Objava) ne bi li se iz njega
istisnulo novo vino prikladno za "nove mjeine". Jasno je da
se tada i sadraj evangelizacije, za koji je prije da
je neupitan i nedodirljiv, mijenjati.
6
UPNIKOVA BESIDA
Analiziramo li to se na ovom dolazim do
jednog dosta povrnog uvida: mi se da postoje dvije
vrste "uspjenih" evangelizatora. Oni koji evangeliziraju
mase i pri tom se slue starogovorom u kombinaciji sa
"prodajom" te oni koji evangeliziraju malobrojne
"modeme i napredne i pri tom se slue
novogovorom, humanizam im je ispred teologije, spasenje
kao socioloka kategorija je ispred spasenja kao teoloke
kategorije. Ove se dvije skupine evangelizatora
kao da propovijedaju dva U
prvom trenutku se da sujedni i drugi uspjeni na svojim
djelovanja, ako je mjerilo uspjeha
evangelizacije popularnost kod ljudi. Samo se pitam to
biti od takve evangelizacije?
Mene ne zanima evangelizacija masa niti evangelizacija
specijalnih osim ukoliko su moje upske
zajednice. Kao upnika zanima me upa za koju sam
trenutno odgovoran. Temeljno pitanje mi je: kako
evangelizirati svoje upljane? Netko vjerojatno Ali,
se ti to zamara? Pa ima evangeliziranu upu! Ima
neto manje od 800 obitelji koje te primaju na blagoslov, a
tamo gdje te primaju na blagoslov barem je netko u
krten. tih je prola ili prolazi kroz vjeronauk. U
je, dakle, problem? I doista: U naoj upi postoje
uhodane metode evangelizacije. To su, u prvom redu, upni
susreti za sve uzraste. Jedna smo od rijetkih
upa na irem koja ima toliko ponuda, od do
zrele dobi. Tu su i liturgijska slavlja od kojih su mnoga, osim
njihove objektivne vrijednosti, lokalnom
tradicijom koja ih interesantni j ima. Nadalje, imamo
kolski vjeronauk za koji, bez lane skromnosti, smijem
ustvrditi da smo se, don Pave i ja, trudili odraditi ga to
kvalitetnije, a nadam se da su to i i drugi koji su u
nj Imamo odgovorno organizirane
pouke za mladence i barem jedan susret s
roditeljima prije krtenja djeteta. Tu i tamo imamo
roditeljske sastanke, povremene tribine, korizmene
propovijedi. Dakle, imamo mnogo mehanizama koji nam
,,stalno ponavljanje poruke u
propovijedi, katehezi i liturgiji" to se smatra
evangelizacijom.
Da, imamo sredstva/metode, ali ne i one koje treba
evangelizirati. Po grubom (4 /broj obitelji! x
750 Ipriblian broj obitelji koje imaju makar minimalni
kontakt sa upom kroz blagoslov obitelji) ispada da naa
upa ima ca 2.500 - 3.000 Nemam podatke,
ali u toj masi hvarskih je nekih 300 osnovaca i
srednjokolaca. Ovdje ubrajam one koji su upisani na oba
vida vjeronauka. Mislim da ih je ukupno neto vie u obje
kole.
Dezorij entiranost, ali ...
Zapaamo da manji dio tih naslovnika kateheze upni
vjeronauk izbjegava (po slobodnoj procjeni od 30-50). Sve
je da se u pojedinim grupama ne
moe do daje kakav-takav interes dobiti
jedino ako se puta kakav film. dio onih koji
kroz takav vjeronauk, makar su primili sakramente
inicijacije, nipoto se ne moe smatrati
evangeliziranima. Oni na ovakav usvojiti ni
najosnovnije informacije kojima bi se jednog dana mogli
pohvaliti da imaju iru kulturu, a o zauzimanju
osobnog promiljenog stava prema Isusu i njegovoj ponudi
ne moe biti ni govora. U upi imamo problem koji postoji
posvuda: mladi nakon krizme dre da je suvina bilo kakva
daljnja vjerska formacija, a i sa vjerskom praksom
prekida. dio odraslih dri da sve zna o vjeri,
iako u razgovorima na vjerske teme "mlate ko' Max
po diviziji", pa bilo kakav oblik evangelizacijske ponude
otklanjaju ili izbjegavaju. Na misamaje sve manje upljana.
U misi glavni dio evangelizacije otpada na propovijed za
koju oni upljani koji dolaze na misu prieljkuju ili da je
nema ili da to traje. Nije teko da tradicija ima
mnogo vanost nego sama liturgija i da sporedni
tradicionalni elementi gutaju bitni liturgijski sadraj.
mi se da se bitni plod evangelizacije ne mjeri ni
poznavanjem sadraja vjere ni brojem upljana koji slave
liturgiju nego ivotom po (to
i ono prvo). U prispodobi o Isus je
ivot usporedio sa "urodom".
,,zasijani na dobru zemlju - to je onaj koji
slua i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje:
jedan stostruko, jedan ezdesetostruko, a jedan
tridesetostruko. "
7
UPNIKOVA BESIDA
U hvarskoj situaciji lake prepoznajemo drugi dio parabole
,,svakomu koji slua o Kraljevstvu, a ne razumije,
dolazi Zli te otima to muje u srcu posijano. To je onaj uz put
zasijan. A zasijani na tlo kamenito - to je onaj koji
i odmah je s prima, ali nema u sebi korijena, nego
je nestalan: kad zbog nastane nevolja ili progonstvo,
odmah se pokoleba. Zasijani u trnje - to je onaj koji slua
ali briga vremenita i zavodljivost bogatstva ugue
te ona ostane bez ploda. "
Ako smo mi tlo, a Boja sjeme prvi korakje
sj emenu da padne na zemlju Drugi korak j e sve
da sjeme "urodi". Za ovo drugo Isus da je
razumijevanje. da evangelizacija u sebi mora imati
ova dva elementa: razglasiti poruku i j e razumljivom.
Temeljno je pitanje tko je odgovoran za (ne )razumijevanje:
nositelj porukeievangelizator ili primatelj
porukeievangelizirani? Osobno sam spreman svu
odgovornost baciti na naslovnike evangelizacije i to iz dva
razloga:
1. na je da poruku,
2. ako su j e trebali bi se potruditi da je i razumiju
Ako sam spreman ne aliti ni vrijeme ni snage na jedno i na
drugo, ne znam u bi jo bila moja odgovornost. Bio
sam koji nije htio to ne razumije. Matematiku
nikad nisam razumio. Trudio sam se, nije mi ilo i nikad je
nisam zavolio. Druge sam svoje profesore
beskrajnim pitanjima u elji da razumijem. Mnogo puta sam
plakao od bijesa jer neto nisam razumio. Stoga
ne razumijem kako ljudi mogu ivjeti sa toliko toga to ne
razumiju, a da se ne trude odgovore. I zato to to ne
razumijem mogao bih plakati od bijesa. Ovdje je
vjerojatno upitna moja objektivnost pri procjeni plodova,
uroda. Netko da bih trebao biti ponosan na Veliki
tjedan u Hvaru, na "Erubescant", na procesiju "Po Bojim
grebima", na dvije aktivne bratovtine, na
i slavlja, na postojanje benda
mladih, na to to smo dvije godine po redu osvojili dravno
natjecanje iz vjeronauka za srednje kole i to smo
organizirali natjecanje u Hvaru koje je postalo gotovo
mjerilom dobro organiziranog natjecanja, na vie-manje
redoviti rad pastoralnog na to to upljani spremno
razne dolaznike u nau upu. Nemojte misliti da ja
to ne vidim i da to ne cijenim i da na tome nisam zahvalan
Bogu i upljanima. A ipak nisam zadovoljan kao to (iz
raznih primjedbi mogu ni vi niste zadovoljni i
znam kao i vi, a vjerojatno to i dublje od vas, da
puno toga nije kako treba biti i da je uzrok tome bijeg od
evangelizacij e. Nije mi svejedno, nisam zbog toga sretan niti
se ponosim svojom upom.
Tu dolazim do zida. Tu moja dezorijentiranost i do
sada uglavnom traganje za orijentacijom.
Slutim da se uzalud da mi odgovor nipoto dati
nikakvo "Papinsko za novu evangelizaciju" pa ni
sinoda biskupa koja biti sazvana na tu temu. Onaj koji je
htio da Njegova dopre do krajeva zemlje je
svojim "Silu odozgor" i im je zabranio da
u akciju dok se ne napune tom silom. On je, prema
Djelima apostolskim, vodio prvu Crkvu u
evangelizacijskom pothvatu i On sa svojim Duhom ostaje
jedini odgovor na ova moja pitanja. Molim vas, molite za
mene, za don Pavu, za sve koji na bilo koji u
pastoralu ove upe da se, vie od bilo kakvog drugog truda,
trudimo oko molitvene otvorenosti Bojem i
tako, na svoje odgovornosti, ne ometamo Boje
planove s ovom upom.
I na kraju, sigurno lijepu, radosnu, razigranu
Ja za to nisam sposoban. Meni bi to bila i
la i formalnost. Naj inspirativni j e
po meni, dao je sv. Pavao u poslanici Titu. Tamo
,,Pojavila se doista milost Boja, spasiteljica svih
ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbonosti i svjetovnih
pouda te razumno, pravedno i pobono ivimo u sadanjem
svijetu, blaenu nadu i pojavak slave velikoga
Boga i Spasitelja naega Isusa Krista ... " i ,,Ali kad se
pojavila dobrostivost i Spasitelja naega,
Boga, on nas spasi ne po djelima to ih u pravednosti mi
nego po svojem
Potovani upljani! Otvorimo se (ovo se itekako i mene
smislu i svrsi Bojeg ulaska u nau povijest i s
i dobrostivom Bojom
joj danas udalji od bezbonosti i svjetovnih pouda te odgoji
za razuman, pravedan i poboan ivot u suvremenom
svijetu! Otvorimo se evangelizaciji koja upravo ovo eli

U tom duhu elim vam srce puno snaan ar koji
vas dugo grijati, pokretati i Kad nosimo u
srcu, ne treba posebno Novu godinu. Njegova su
vremena i vjekovi, s Njim i ,,nova vremena" ne mogu biti
nego blagoslovljena. Sretno! Vjerujem da se ovoj
pridruuje i don Pavao, a ako to i ne bi na ovaj (moj)
sigurno vam eli svako dobro.
upnik don Mili

E BOG UTJEL
JE 2000 GODINA?

utjelovljenja, bez sumnje, jedno je od otajstava vjere. da vjera po svojoj naravi trai
razumijevanje (fides quaerens intellectum ), jasno je i da utjelovljenja, kao sredinje otajstvo vjere, trai i na
promiljanje kako bi bio to bolje a time i dublje vjerovan. Teologija ovom pristupa izravno (sustavna
teologija, na poseban kristologija), ali i u kontekstu drugih teolokih tema. Utjelovljenje je, dakle, objekt teologije,
koji inspirira teoloku misao i na bezbroj pitanja. Jedno od njihje zato se Bog utjelovio ba prije neto vie od 2000 godina, a
ne u nekom drugom trenutku?
U ovih nekoliko redaka nije ulaziti u svu kompleksnost ove problematike. od najosnovnijih sadranih u
Vjerovanju koje molimo svake nedjelje. Utjelovljenje je u kojem Bog postaje Radi nas i radi naeg spasenja. Ne
samo da je utjelovljenje u kojem Bog postaje nego je - recimo to tako - "razlog" utjelovljenja. Isus Krist je
utjelovljena Boja Po Bojoj je stvoren svijet. Ako je Isus Krist, spasitelj i nj egovo spasenje,
a stvaranjem ono to nazivamo povijest spasenja, onda je jasno da je samim stvaranja priprema za
utjelovljenje. U tom kontekstu, u teologiji se o stvaranju govorilo kao o primordiis salutis humanae, o ljudskog spasenja.
Svetopisamska tradicija pokazuje da povijest spasenja ima svoj put, koji nije linearan, ali koji tei prema utjelovljenja i u
njemu nalazi puninu. da je povijest spasenja usmjerena prema utjelovljenja, punina vremena (to 1tATJPOJIl(l
tou x.povou) o kojoj govori sv. Pavao u Poslanici bi trenutak u kojem se vrijeme, koje ide svojoj punini,
ispunilo, ali ne zato jer je vrijeme samo po sebi doseglo puninu u/po kojoj postaje najprikladnije za utjelovljenje Bojega Sina, nego
jer Isus Krist svojim utjelovljenjem puninu vremena. Iz ove perspektive treba traiti odgovor na pitanje zato se Isus Krist
utjelovio ba onda kada se utjelovio, a ne u nekom drugom trenutku. Iako se radi o pitanju koje na koje ne moemo ponuditi
odgovor, temeljno to trebamo znati je da vrijeme bez Boga ne moe puninu, te da Bog ne ovisi o vremenu i nijedno vrijeme
samo po sebi ne moe odrediti kada se Bog treba utjeloviti. Bog siim priprema i bira trenutak svoga utjelovljena. Priprema ga
u(nutar) povijesti (spasenja) na da i samu povijest (spasenja) priprema za taj I vie, utjelovljenjem Bog nudi
da se konkretno, moje spasenje, moe ostvariti i u trenutku za koji se da nije ispunjen, ali ga je Bog izabrao i
pripremio da bi me spasio. Isus Krist ne ovisi o vremenu, ali utjelovljuje se u vremenu. Njegov dolazak u na ivot ne ovisi o naem
vremenu, ali je potrebno prepoznati koji je pripremio za nas. da bez Boga vrijeme ne moe puninu, jasno je da
samo u Njemu i po Njemu i nae vrijeme moe biti ispunjeno, postati trenutak milosnog susreta s Onim koji se utjelovio radi
nas i radi naega spasenja. Taj susret se po vjeri u kojoj naa povijest razumijemo kao povijest spasenja.
Koliko god mu se pribliili, utjelovljenje uvijek i u svim svojim dimenzijama nadilazi ljudske spoznajne No, upravo
ona, vjera, postaje prostor razumijevanja tog otajstva. Samo u vjeri i po vjeri moemo razumjeti i Boje djelovanje u naem ivotu.
don Edvard Punda,
duhovnik Bogoslovije u Splitu

I
v ivio jednom kralj po imenuArtaban. Kraljevstvo mu ne
Z
bijae veliko, ali imao je neprocjenjivo blago. U njegov
raskoni kraljevski dvor ulazilo se kroz zlatna vrata, a
svi prozori na dvorcima i kulama u glavnom gradu
Artabanova kraljevstva bijahu zlatom i srebrom.
Artaban je posjedovao sve to mu je srce moglo poeljeti,
samo jedno nije imao - za kojom je od mladosti
Kadgod je da negdje u njegovoj zemlji ivi neki
mudrac, slao je knjemu najodanije dvorjanike da ga pitaju za
savjet kako do Mnogo je savjeta primio, ali
nikako da pokuca na njegova vrata.
Jedne Artaban usnio san. U blizini malenoga
grada ugledao skromnu kolibu obasjanu
Odjednom nad kolibom otvorilo se nebo i
prekrasnu pj esmu. Uto mu se javi glas: "U skoro u ovoj kolibi
rodit se dijete koje ljudima donijeti Radosnu vijest. Oni
koji je prihvate otvorena srca Nato se nebo
zatvori, utihne pjesma i ugasi se svjetlost. Iz duboka
mraka ponovno se javi glas: "Artabane, svane, uzmi
blaga koliko moe ponijeti i kreni na put da se pokloni
djetetu i da mu prinese darove. Radosna
vijest koju od njega donijet ti Na putu te
voditi zvijezda koja sjati pred tobom danju i
Probudivi se u zoru Artaban nije mnogo razmiljao. Uzme
blaga koliko j e mogao nositi, uzjae najbolj ega konj a i krene
na put. Iziavi iz grada, osvrne se na sve strane svijeta,
pogleda prema nebu i ugleda zvijezdu. Osjeti u srcu daje to
ona zvijezda koju treba slijediti te krene dalje.
Jahao Artaban danima, malo je jeo i malo spavao te nakon
duga putovanja umoran stigne do velikoga grada. Pred
ulazom u grad u blizini puta raslo samotno drvo i Artaban za
nj privee konja te krene prema gradskim vratima. Tek to je
uao u grad, na skupinu siromaha, bolesnih i
koji su stajali postrance i prosili. Prvi put u ivotu Artaban
izbliza vidje bijedu i siromatvo, saali se na jadnike, a
najvie od svega dirnula ga tuga koju je ugledao u
prosjaka. Svakome od njih obilno udijeli blaga i produi
dalje prema sreditu grada. Stigavi na trg, ugleda drugu
skupina prosjaka. njima bilo ena i djece. Jedno
slijepo dijete pjevalo tunu pjesmu, a do njega sjedio starac
bez jedne noge s ispruenom rukom. se Artaban
kakav je ovo grad i kakva je to zemlja, jer u svome
kraljevstvu nikada neto nije vidio. Posegne u torbu i
svakome od prosjaka obilno podari blaga. Obuze ga tuga
zbog bijede koju je vidio te svima koji su u
nevolji. Vrati se do svoga konja i provede pod vedrim
nebom. Te vie je bdio nego spavao i mu se da
njegova zvijezda ne svijetli blistavo kao prije.
Pred Artaban uzjae konja i nastavi put. Toga dana
sretne sa enom i troje djece. Stane da ih upita
odakle dolaze te opazi da ena i djeca mu
da ihje gospodar otjerao sa svoga imanja te sada ne znaju to
ni kamo U gospodara su radili bez ali su barem
imali krov nad glavom. Artaban na tren pomisli kako
zapovjediti njihovom gospodaru da ove jadnike vrati na
posao, ali umah se sjeti da ovo nije njegovo kraljevstvo.
Stoga im udijeli blaga, pozdravi se s njima i krene dalje. Pred
stigne do samotne u blizini nekoga sela. Iz
se zapomaganje. Uavi u Artaban ugleda u
postelji starca koji mu se poali da su ga svi
napustili, a on se razbolio i ne moe iz kreveta. Ostao
Artaban kod starca, dvorio ga i tjeio sve do smrti.
Sahranivi ga kako dolikuje, nastavi put za svojom
zvijezdom.
1Ot t

Dugo je jo Artaban putovao, pomagao siromasmma i
svakoga dana da ugledati onoga za
koga mu glas u snu da svijetu donij eti Radosnu vijest.
Kad se jednoga dana probudio i htio ustati, osjeti da su ga
noge izdale te pomisli da muje doao kraj. Podigne se i osta
tako na leaju od suhe trave. Uto se pred njim
odnekud stvori nepoznati sav u dronjcima, jadan da
jadniji ne moe biti. posve blizu Artabanu i pruivi
ruku stade prositi:
"Vidim da nisi siromah. U torbi sigurno ima dosta blaga.
Molim te, udijeli bar malo da mogu preivjeti jo koji
dan."
Saali se Artabanu na nepoznatog jadnika, pretrai torbu i
samo jedan zlatnik. Bez razmiljanja prui ga neznancu

"Ovo je posljednji zlatnik koji mi preosta od silnoga blaga
koje sam ponio na put. Evo ga tebi, jer meni i tako vie ne
trebati. da mije doao kraj. Godinama sam
putovao, dijelio blago siromanima i
alije nisam naao. Najtee mi to umrijeti sam
daleko od svoga doma."
Dok je Artaban jo govorio, dogodi se S neznanca
padoe dronjci i na njemu zablistae nove haljine kao da su
od zlata. Oko glave zasja mu svjetlost. Artaban
htjede neto ali neznanac prvi progovori:
,,Artabane, nisi uzalud putovao niti si uzalud dijelio blago
siromanima i jer sve to si njima meni
si Jo danas bit u domu Oca mojega koji je na
nebesima."
Na te Artabana preplavi kakvu nikada u ivotu
nije osjetio. Htjede neznancu zahvaliti na koju je na
kraju ipak naao, ali u tom trenutku izdahnu na
rukama. Pastiri koji su te svoja stada u tom kraju
ugledae na nebu zvijezdu koju nikada do tada nisu vidjeli.
Bijae to Artabanova dua.
Tin
NAS POHODI
SVAKOGA DANA
Svakoga jutra
Isus pokuca na vrata tvoje due:
javi se pjevom tek ptica,
svjetlom prvih zraka,
mirisom tekprocvalog
uborom mladoga vrela,
dahom jutarnjeg lahora.
Da li mu otvori duu?
Svake
Isus pokuca na vrata tvojega srca:
javi se rumenilom sunca na zalazu,
toplim svjetlom zvijezde
blagim dodirom vjetra,
pjesmom ptica,
umorom granatih stabala.
Da li mu otvori srce?
Svake na nebu zablista zvijezda.
Vidi li njezinu svjetlost
koja ti kazuje put do talice
u kojoj te Djetece,
Spasitelj svijeta.
Tin
n
REPORTAA
Bratovtine sv. Nikole II Bari
PONOS, USHIT I POKOJA SUZA NA GROBU
NAEG ZATITNIKA
L
ani, o blagdanu sv. Nikole, za
bratimskom u restoranu "Dela"
pala je ideja da bi se ove, 2011., godine
moglo posjetiti grad Bari i svetite naeg
nebeskog zatitnika sv. Nikole povodom 150
obljetnice osnutka nae Bratovtine. Ideju su
pokrenuli a rado prihvatili stariji bratimi i
don Mili. U je zanos bio velik, pa se
da za jedan autobus biti
malo. No, s vremenom mnogi su odustali.
Ipak, krenusmo u petak, 21. listopada. organizira
Generalturist. Ide 47 od 15 bratima, a
ostalo su vjernici iz Hvara i Starog Grada. Iz Splita nas je u
Anconu prebacio brod "Dalmatia", 160m dug, 25m irok.
Prognoza najavljuje orkansku buru, tramuntanu, jugo, a
plovidba je bila ugodna. Hrana i kabine izvrsni. U 7.30h
dana, 22. listopada, nakon rutinskog prelaska
carine, uputismo se za Asiz. Vrijeme i toplo,
krajolik Jurica nam lijepo objanjava sve
o gradu Asizu i njegovoj povijesti, a don Mili potanko
povijest sv. Frane, franjevaca, sv. Klare ... Jasno i
Poslije dva sata vonje iskrcali smo se u Asizu i
pjeke se uputili prema bazilici sv. Frane. U gornjoj su crkvi
zanimljive freske jo uvijek nepoznatog autora. Srednja je
crkva najpoznatija po Giottovim freskama. U ovoj se
odrava tradicionalni koncert kojeg i Hrvati mogu
uivo pratiti preko HTV-a. U kripti bazilike nalazi se grob sv.
Frane. Sa svojim molitvama napravismo krug
oko groba. Tiina, mir u molitvi. imenjak, na Frane
Novak-Kronjac uspio je misu za svoju pokojnu i
ivu rodbinu. Odnio je kao prinosni dar na
oltar, bio je i radostan. Izvana, nad ulazom u
baziliku je poznata velika rozeta, a nad junim ulazom je jo
jedna. Premda od kamena, izgleda koncem pletena -
savren rad. Htjeli smo u knjinici kupiti no
nam kae: "Ostali smo bez jer vas Hrvata puno
dolazi, ma anche i Rusi!" Kasnije smo se spustili u donji grad
i posjetili veliku crkvu S. Maria degli Angeli. Crkva je
Gospi, a baroknog je stila. U njoj je mala crkva
Porcijunkula, originalna iz 12. st., u kojoj je sv. Frane
osnovao svoj red i gdje su se prvi franjevci okupljali i molili.
Freske i drvena vrata na njoj su iz Franinog vremena.
I ovdje se pomolismo, svaki sa svojom nakanom.
Bari
Na putu prema Bariju i gorskim dijelom talijanske
Svi breuljci i doline su maslinama,
lozom i - odmor za i duu, ali i sjeta zbog naih
i zaputenih polja. Ali zato je nae more bistro,
plavo, modro, dok je na talijanskoj obali Jadrana mutno i
ute boje. U moru su velike stijene koje brane od bure i
erozije, do mora pruga, pa autocesta, a iza nje
krasna zemlja bez kao naa Slavonija -
tako je sve do Barija. Autocesta se zove Strada del Sol -
namje bila pojam, ali danas su nae autoceste ljepe,
modernije i kvalitetnije, na to smo ponosni. Proli smo
preko Monte Gargana i natpis Lesina - to je
preko puta naeg otoka Hvara (koji je nosio isto
ime). Smatra se daje ime dobio po naem otoku, jer su ga
kroz srednji vijek naselili nai kojori.

REPORTAA
Bari odie
slavenskim jezikom
Nakon duge, ali ugodne vonje u 20.30 stigosmo u Bari.
Grad ima 350.000 stanovnika, duplo vie od Splita. Glavni
je grad regije Puglia. Po njoj su dobili ime Pujizi koji su pred
sedamdesetak i vie godina dolazili brodovima i u Hvar
prodavati svoje proizvode - slanutak, sikiricu, masline i
maslinovo ulje, penicu i razno Smjestili smo se u
hotelu Rondo. Svi zadovoljni. Nakon ili
na danje bio naporan.
U nedjelju, 23. listopada, neki su poranili i ili u etnju.
pa razgledanje starog Barija, smjetenog uz rivu.
Tamo smo vidjeli jednog - isti na bratim Joko
Zvali ga, ali se nije odazvao. Puno ribara
prebiralo je ribu, hobotnice, sipe, koljke ... Liganja malo,
nimalo. More vrlo plitko, alije bar bistro i modro kao nae. U
starom dijelu grada sve je kameno - crkve, zgrade,
Sve uredno, obnovljeno. Prvo crkvu sv. Ane. Brzo
misa pa pristie puno nona i mama s kolicima i malom
djecom. U crkvi Del Gesu srednjokolci
i mladi dirigent uvjebavaju se prije mise, ali vjernika je
malo. Posjetismo i crkvu sv. Marka iz 11. Po
ulicamaje mnogo ali jo vie "pitala novca"
(nazovimo ih prosjacima), ma za ne vjerovat koliko ihje. U
suvenirnicama smo se opskrbili sv. Nikole.
Iza stigosmo u 14.15 pred baziliku sv.
Nikole. stila, trobrodna s oslikanim stropom.
U kripti je grob sv. Nikole. Naravno, Nikola je bio pokopan u
gradu Miri u dananjoj Turskoj, gdje bio biskup, i tu su
njegovi posmrtni ostaci sve do godine 1087. kad su
ih mornari iz Barija ukrali i odnijeli u ovaj grad. Tim
se tovanje sv. Nikole - dotad na
Istok - proirilo i na Zapadu. Krcato vjernika-
doznajemo, radi se o Rusima (sv. Nikola zatitnikje Rusije),
vjernicima Moskovske patrijarije, a ima i Ukrajinaca. Sve
ene imaju vel na glavi. Njihov obred je u 14.30, a
mi smo se pomolili - ipak smo na grobu naeg nebeskog
zatitnika. Neka nas prati i u svim ivotnim potrebama.
Nas petnaestorica bratima obukli smo nae tonike i misa je
u 15h. Jure i Ivo Tudor-
Broje. Smjestili smo se u koru gdje sjede
Ponosni smo, ali imamo i malu tremu. Pa smo zaboravili i
neke kitice pri pjevanju. vjernici se ,,Koji su
ovo?" Jedinstven - mi bratim koji slavimo 150.
obljetnicu Bratovtine misi u crkvi. Kad
se to ponoviti? Ili, da je naim starima to bilo
ostvariti. U molitvi sjetismo se svih ivih bratima i njihovih
obitelji, svih i, naravno, pokojnih bratima. Na
kraju zapjevasmo "Rajska Djevo, Kraljice Hrvata"!
Pokoja suza. Stisnuto grlo. Ganuti. .. Prilazi nam
upnik crkve (dominikanac - ovaj red opsluuje crkvu) i grli
don Milija.

REPORTAA
U bazilici sv. Nikole u Bariju
Govori nam o svecu, bazilici, ekumenizmu, a don Mili
prevodi. Poklonismo mu od agave naih benediktinki,
prospekte, za ... Zahvalni upnik poklonio
je naoj Bratovtinijedinstvenu relikviju - naime, iz kostiju
sv. Nikole svake godine svibnja izlazi emulzija
(nije ni voda ni ulje) koja se pohranjuje u malim ampulama.
Isto se i sa relikvijama sv. Spiridiona i jo nekih
svetaca. Ganuti smo i ponosni - relikvija biti izloena u
naoj crkvi o blagdanu, 6. prosinca, svake godine.
I da se ne zaboravi - toga dana u bazilici sv. Nikole bila su
dva obreda, i na ruskom i hrvatskom
jeziku, a jedna vjera u istoga Boga - ekumenizam i
tolerancija u praksi. Netko bi rekao, grad Bari danas odie
slavenskim jezikom. Fotografirasmo se - bratimi,
parovi, - pa napustismo baziliku.
"Dove e mio Antonio?"
Nakon misnog slavlja otili smo na u jedan restoran na
rivi. Mlada, 36-ogodinja konobarica doslovno se zaljubila
u naeg Anteta i nije mu dala mira: "Mio Antonio, mio
Antonio". Zato je on dana otiao u drugi lokal, a
konobarica nas je zabrinuto pitala: "Dove e mio Antonio?"
Glavno da smo ga ukrcali za Hvar.
Posjetismo i katedralu sv. Sabina (a pie Uznesenja
Marijinog). Prekrasna, visoki zvonik, sve u kamenu, tri
romanika. Jo nekoliko zanimljivosti o Bariju - ni u starom
ni u novom dijelu grada zgrade nemaju krovove, samo
terase pune palmi i drugog raslinja, a tako i balkoni.
Na ?!! friki, kesteni (maruni) 3E, ria
1,60E, s korijenom, masline ... Prodaje se i Figa di
- opuncija, i to u PVC Kupuje se
itekako. Sto nas jo vee s Barijem? Kada su u vrijeme
Drugog svjetskog rata ljudi naputali svoja ognjita, ili u
zbjeg, brod je plovio s Visa u Bari, pa dalje za Sinaj.
Matera
I ponedjeljak, 24. listopada, bio je krasan dan. Misu smo
slavili u 8.30, pa u kupnju po butigama. Autobus je imao
mali kvar, pa smo lokalnim vlakom otili na izlet u grad
Materu. grad u kojem ljudi obitavaju neprekidno
9.000 godina. U starom dijelu ulice, crkve, krovovi - to
je svjetsko pa su zato i moderni svjetski salamuni
stavili taj dio grada 1993. g. pod zatitu UNESCO-a.
je kao iz bajke. Katedrala sv.
Mariji Bruni. U starom dijelu grada snimljeni su brojni
filmovi, najpoznatiji njima ,,Pasija". Izvan grada su
u kojima je obitavao u prapovijesti. Grad
Matera broji 60.000 stanovnika. Uz prugu na povratku za
Bari gledamo nasade badema, smokava i krcato maslina.
Barija i Matere je 70km.
U utorak, 25. listopada, krenusmo u 8.30h. Opet vidimo
nasade uz cestu - cikorija, opuncija
(indijska smokva koja raste na kaktusu), i ume maslina.
Navodnjavaju se kroz kronju. Regija Puglia proizvodi 40%
talijanskog ulja, a broji 60 milijuna stabala maslina. A tek
nasadi vinograda - glave se vrte lijevo i desno, svi se dive i
I tako stigosmo u grad Luceru na Monte Garganu blizu
w
REPORTAA
Foggie. Lijep grad, 34.000 stanovnika. Posjetismo katedralu
iz 14. st. u kojoj je grob bl. Augustina lijevo od
glavnog oltara. Bl. Augustin, rodom Trogiranin,
dominikanac iz prvih vremena reda, visoko obrazovan,
studirao na Sorboni, postaje biskup Zagreba, ali zbog
neodobrenog (od strane ugarskog kralja) posjeta papi u
Avignon, protjeran - postaje biskup Lucere. Zatitnik je
crkvenih glazbenika.
Oko l6h stigosmo u Anconu. Isplovismo u 20.30, krasna
vjetar levanat, malo valja. Vratismo se sretni.
Zahvalili Jurici, don Mi1iju i Bogu hvala! Sve je
prolo ugodno, a najljepe je bilo to su se mladi i stariji
slagali, pomagali i lipo kantali.
Miko
".;"".;".;.;".;"".;"".;".;"".;"".;" ci 15
REPORTAA
K1
akO II aoj upi djeluju sestre
Boje ljubavi, a u njihovoj je
ajedDici nedavno bila velika
povodom beatifikacije pet sestara
tzv. "Drinskih smo
organizirati posjet Sarajevu, Palama,
Goradu i pomoliti se na mjestima
obiljeenima uspomenom -ove u
petak i . studenog ove godine.
Na put dijelom
iz Hvara, nekoliko oba iz Staroga
Grada i Jelse. Iako putem ismo forsirali
pobonost, nastojali sm ne zaboraviti da
smo na i molitvom se pripremiti
na susret sa hrabrim svjedokinjama vjere.
Skok sa mosta i
sarajevske ulice
Prva namje usputna postaja bio Mostar. Nai su nas oferi
Antun i Zdravko doveli pred novu
crkvu i impozantni zvonik prkosa (samostan sv.
Petra i Pavla). Ljudi su dobili 20-tak minuta za kavu, ali
je radije izabrala brzu etnju u stari centar, na poznati
most. Bilo je prohladno, vjetar je "duvao sa Neretve". Bili
smo rijetki gosti na mostu. Jedan s mosta je
priliku i ponudio atraktivni skok sa mosta za nae za
400kn. Moli Onte iz Milne nas je plativi skok te
smo poznatoj Mostarskoj atrakciji. Jadni
u Neretvu, je temperatura ispod 10 C nije ba
kompliment. Isplivao je bre nego je dobio svoje
novce i aplauz, a mi smo bre-bolje pourili do autobusa da
bismo nastavili put prema Sarajevu. se kanjonom
Neretve bili smo fascinirani, dojamje istodobno
i
U Sarajevo smo stigli oko 11.30 i 20-tak minuta
ispred Zemaljskog muzeja vezu koju nam je poslao don
Mario na iz kolskog centra.
Isplatilo se, je jer je prilaz centru
autobusom takve pa bi bilo lutanja da nas netko nije
vodio. Tako smo stigli u Centar oko podne. da su
pitomci zavoda do petka u u svojim sobama,
Mostar
prtljagu smo odloiti na jednom mjestu, a onda nas je don
Mario u velikoj dvorani za priredbe pozdravio i saeto nas
upoznao sa njihovim centrom i mreom
kolskih centara po BiH. smo pojeli u blagovalitu
centra, vrlo ukusno i funkcionalno podrumskom
dijelu stare zgrade. Nakon nas je u etnju gradom
poveo profesor povijesti. U gradu zatekosmo posebni
timung utakmice. Prodaju se bosanske zastave i drugi
rekviziti, a grupe velike bijele
plahte sa bosanskim grbom i raznim natpisima.
Prvo smo se spustili do katedrale, koju smo temeljito
razgledali uz vrsno vodstvo naega i pomolili se na
grobu biskupa Stadlera. nas je odveo i do idovske
sinagoge, ali ne toliko radi sinagoge koliko da nam pokae
jedan zanimljivi efekt. U srcu smo velikog grada, na ulici
guva i gradska vreva. Par metara od ulice, u jednom
unutarnjem dvoritu, mir i tiina, kao da nismo u gradu.
Spustismo se do i kroz Bazar, a onda
kroz splet do dvorita Gazi Husrev-begove
damije. je 1530. kao zadubina vladara
bosanskog Sandaka. Tu smo par interesantnih
informacija, vidjeli adrvan - nadstrenicu s pipama za vodu
gdje muslimani obavljaju obredno pranje prije molitve u
damiji (sa natpisom ,,kamen Ivana
bacili pogled na sahat-kulu, zavirili kroz prozore dvaju
turbeta (mauzoleja), u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-
beg i njegov i kasnije prijatelj, Dalmatinac Murad-
beg pa se uputili put stare pravoslavne crkve koja je
posebni dragulj. Smatraju je jednim od
najstarijih (prvi put se spominje 1539.) godine i
16 t .; t t .; t t t .; ci .; t
REPORTAA
Pale
najvrjednijih kulturno-povijesnih spomenika Sarajeva.
Okruena je zidom, a u unutranjem dvoritu je muzej sa
vrijednom zbirkom ikona od 13 do 19. st. te brojni drugi
izloci. Na galeriji je jedan lijes s kosturom djeteta.
Tretiraju ga kao svete relikvije. Posebno ga ene
se ispod njega) koje ele roditi. Vratismo se
ponovno na Neki su htjeli popiti pravu bosansku
kahvu, a neki probati sarajevske (s
kajmakom). Produismo do Miljacke pa du rijeke do mosta
pred nekadanjom gradskom (sada u obnovi
zbog ratnih razaranja). S druge strane mosta bacismo pogled
i zanimljivu legendu o Ostadosmo na toj
strani i okrenusmo prema Bistriku - crkvi
svetog Ante. Odatle se spustimo do Miljacke, ponovno je
i zavrismo posjet gradu kod na mjestu
atentata na prestolonasljednika Franza Ferdinanda i suprugu
mu Sofiju. Tijekom obilaska grada smo puno
zanimljivih informacija, urbanih legendi koje nam je
profesor Leonard, Sarajlija, dijelio. Zahvalismo
mu, pa se rastadosmo pourivi prema Centru jer smo imali
dogovoreno za misu u impozantnoj crkvi Gospe od Ruarija
uklopljenoj u Centar. To je u svoje vrijeme bila samostanska
crkva sestara Boje ljubavi, u njihovoj
za Bosnu. Tu su sestre od starine imale ,,zavod svetog
Josipa" za kolovanje djevojaka. Sada su sestre ustupile
biskupiji dio svoje velebne zgrade (koja je
i modernizirana) da bude suvremeni zavod i
kolski centar sv. Josipa. Tu nas je sestra Neda
ukratko upoznala s njihovim samostanom i crkvom.
Otpjevasmo misu, a onda blagovalite s
brojnom grupom mladih iz Bosne koji su doli u centar na
tzv. upne animacije. Nakon dio je
odmah otiao na a dio se rasprio po gradu, u posjet
znancima, prijateljima ili naprosto u dir gradom. Igrala se
famozna utakmica Turska-Hrvatska (3:0) te Bosna-
Portugal. Vjerojatno su nai kasni mogli osjetiti
reakcije Sarajlija na neuspjeh svoje reprezentacije.
Mostar
N a stratitu Drinskih
v
mucenIca
U subotu ujutro, nakon ranog prema
Palama. Rekoe da se dosta voziti zaobilaznicom, jer
je cesta u rekonstrukciji. Penjemo se obroncima
Jahorine. Na prijevoju s kojeg sputanje prema
Palama inje pokrilo umu, kao usred zime. Pale se vide iz
daljega. Ne znam to smo (neko selo), ali Pale su
To je pravi s vie stanovnika. Vidi
se da su ga Srbi htjeli pretvoriti u svojevrsni administrativni
centar. Izbjegli smo sam centar i da nismo zalutali,
vjerojatno bi od Pala malo vidjeli.
drvenu crkvu sv . Josipa, mi se da rekoe,
jedinu takve vrste u BiH koja jo uvijek slui kultu. Smatraju
da je preivjela tri rata, nedavno je proslavila 100
godina od izgradnje (kamen temeljac poloen 4. srpnja
1911.) u tirolskom stilu. za Bosnu? Ne, ako se zna
da su je gradili, jo u doba Austro-Ugarske, Austrijanci,
Nijemci i Talijani, radnici koji su radili na pruzi ili u
tada razvijenoj drvnoj industriji u Bosni te se
naselili na Palama. Jo uvijek stoji u svojoj ljepoti
nedavnoj potpunoj obnovi.
Fabijana iz Sarajeva, bio je kratki
REPORTAA
spoj u dogovoru) lijepo smo se smrzavali u okoliu. je
prostor sa pastoralnim
objektima iza crkve. Vrlo brzo za nama u dvorite
policijsko vozilo da diskretno nadzire nae "dejstvovanje".
Jedva i onako promrzli
misu. Sa Pala, ali ne iz ove crkve, nego iz njihovog
samostana "Marijin dom" koji je neto dalje od samoga
odvedoe 11. prosinca 1941. u
pravcu Gorada, u smrt pet sestara: poglavaricu s. M.
Julu (Hrvaticu, 48 g.), s. M. Berchmanu Leidenix
(Austrijanku, 76 g.), s. M. KrizinuBojanc (Slovenku, 56 g.),
s. M. Antoniju Fabjan (Slovenku, 34 g.) i s. M. Bemadetu
Banja iz Hrvatske, 29 g.). Samostan nakon toga
i zapalie. Popivi u upskoj dobrodolu
rakiju odvezosmo se "preko Romanije" (ovaj put bez druga
Tita) prema Goradama. Sama vonja preko Romanije
bijae zanimljiva (planinska visoravan), a jo zanimljivija
kad u kanjon... geomorfoloke
tvorbe, tunel za tunelom, prekrasna jesenska priroda i
vatromet boja, u autobusu dobro raspoloenje ...
Gorade. U centru grada je stara austrijska kasarna, sada
osnovna kola "Huseina efendije Doze", netko bi ga nazvao
islamskim fundamentalistom. Sestra nas vodi pored kole na
obalu Drine, na mjesto gdje su, prema lokalnoj predaji (don
Ante sestre, s kata, Pred kolom
je sada spomen dok je od do rijeke okoli
zaputen. Pratimo sestru Nedu i nau tetu Anu
Kontz koje u Drinu bacaju rue. Rue lagano plutaju
uzvodno, pa uz betonsku istaku dok ih ne zahvati matica i
brzo ponese niz rijeku. Ali, jedna rua se ne Lagano se
leluj a i kao da je usidrena. Kae, to je stalna poj avao
Pridruuje nam se g. Sead Tafro. Onje neka vrst ekspoziture
naih sestara u Goradu: vodi ih u
kolu, proeta gradom, dogovara Tako i nas vodi u
kolu, u na jugozapadnom uglu zgrade. Nekad je to
bila velika prostorija na L. Ravnatelj kole nam izraava
dobrodolicu. nam da su sestre najvjerojatnije
ne kroz prozor koji je okrenut rijeci, kroz prozor koji
gleda na ulicu. Iz kole nas g. Sead vodi do mjesta gdje je
bila rodna don Ante Tu je sad
zaputena ledina dvije manje stambene zgrade.
Lagana etnja du Drine, mostom na drugu stranu rijeke. Na
toj se strani rijeke epiri modema damija, djelo
stranih investitora. Siavi s mosta, jednom lijepom
etnicom uz Drinu stigosmo do restorana u kojem za 10
dobismo pristojan Most preko kojega smo preli je
jedna od znamenitosti Gorada. se da su Gorade u
ratu bile stalno granatirane. Ljudi se dosjetie. Ispod mosta
napravie most" da mogu prelaziti rijeku
od neprijateljske vatre.
Mostar
Poelio sam nekad tom cestom u vlastitoj reiji da se
mogu zaustaviti i fotografirati te prizore. U povratku smo
imali manji peh pri ulasku u Sarajevo. Uvalili smo se u
kolonu bjegunaca iz gradske vreve, a izgleda de
j e bila i neka na toj traci pa smo doslovce milili kojih
sat vremena. Tu smo negdje iskrcali nau sestru Nedu i
krenuli put Drvenika. U veselom raspoloenju,
zahvalnom molitvom, stigosmo oko 21.30 u opustjeli
Drvenik.
Na putovanju namje nedostao rasni (poput ieta)
koji pozorno prati sve informacije i zapisuje detalje. Mene
uvijek vie angaira nastojanje da trenutak
pa sam sigurno mnoge korisne informacije propustio.
Nadam se da ovo ostati svima u lijepoj
uspomeni.
don Mili
Nismo spomenuli da do Gorada kao i iz Gorada (drugim
putem prema Sarajevu) vrlo prelazimo unutranje
granice BiH. Sad si u Republici Srpskoj, sadu Federaciji. Ne
znam je li ljepa prirod tiila ena do Gorada ili ona od
Gorada.
ffi
PITAM SE, PITAM ...
MOZAIK
Drogi moji ea tije te, ovin put malo
drugaeije nego da von ne bude
dosadno. Dvi-tri iz Svete zemje i jo nito.
Betlehem i Jeruzalem
Kao to moete u ovom broju, Bogoslovija u Splitu
je organizirala u Svetu zemlju. U Bazilici
Kristova, koju dre pravoslavci, sa jo dvojicom kolega sam
imao jedno ne ba ugodno iskustvo. Kad smo pokuali
izmoliti jutarnju, jedan pravoslavni (Rus) nas je
zamolio da se maknemo jer oni sada neto Mi smo
se maknuli i malo dalje od toga mjesta gdje nikome nismo
smetali smo nastavili moliti. Tada nam je priao taj isti
i rekao nam da mi tu ne smijemo moliti jer da smo
mi katolici, a to je pravoslavna crkva, a ako elimo moliti,
imamo crkvu odmah do. Mi smo se maknuli jo
dalje u jedan kantun crkve, jo ne od molitve. Taj
put nas nije doao upozoriti nego je poslao
policajca da nas on ueozori da se maknemo. Tada smo bili
prisiljeni maknuti se. Cini se da smo daleko od jedinstva kad
ne moemo ni moliti u istom prostoru. neto
sasvim suprotno smo doivjeli u Jeruzalemu na Maslinskoj
gori, u crkvi Marijina groba koju dre pravoslavci.
Na ulazu je bio jedan srpski monah koji nam je poklonio
i krieve. Tu mi se vratila vjera u
dij aloga i j edinstva katolika i pravoslavaca.
Kultura
Kroz ove dane kulturni ivot u Hvaru naglo
procvate. Toliko sadraja u tako malo vremena da postane
se to Pusti koncerti, predstave,
poneka izloba i jo tota. teta da tako nije cijelu zimu ili
barem ravnomjerno da se na sve stigne. Ali
bolje i ovako nego nikako. Od svega izaberite
ono to vas najvie nadahnuti i razveseliti.
I za kroj. Bud'te veseli, raspoloeni, nasmij oni i dopuste
molemu Bogu, Isusu, da intro u Vae sarce, u Vae fameje.
Somo non on more dat mir, jubov i sve drugo ca non je
potriba.
I NA DOBRO VON
I MLODO LITO DOJDE!!!!!!
Milan

OBLJETNICA
O
ve godine navrava se 550. godinjica otkako je
1461. g. papa Pio II., na molbu hvarskog biskupa
Tome Tomasinija, dozvolio da se u Hvaru osnuje
samostan. Biskup Tomasini, dominikanac, bio je
kao papinski legat u Bosni dobro upoznat s radom
misionara, je od 1446. g. bio pravni i
stvarni poglavar bosanskih franjevaca. Zato se smatra da je
hvarski samostan zamiljen kao baza i odmaralite za
misionare u Bosni. No, dvije godine po
osnutku, 1463., Bosnu su pokorili Turci, je samostan
izgubio prvotnu namjenu.
prvi franjevac koji je djelovao u Hvaru bio je
Konstantin Hvaranin, koji se spominje jo 1434. g., ali nam
nije poznata njegova uloga u osnutku samostana. Po predaji,
na mjestu samostana ranije se nalazila poljska
crkvica sv. Kria i uz nju su navodno franjevci podigli prvi
skromni samostan. Ta je crkvica dala ime dvjema uvalama
oko Sridnjeg rata na kojem je bila smjetena - U Kria i
Krina luka. Ponekad se, kao npr. kod Vicka i
kasnija crkva naziva sv. Kria.
Novi poticaj gradnji dananje samostanske crkve dala je
jedna oluja. Naime, u njoj se naao kapetan Kulfa
(zapovjednik ratne mornarice na Jadranu) Pietro
Soranzo sa svojim galijama. On se zavjetovao Bogorodici da
- ukoliko se spasi - crkvu Gospe od Milosti. Spasio
se u hvarskoj luci te crkvu uz
novoosnovani samostan. Dana 26.
1465. Soranzo i ostali zapovjednici galija predali su preko
Jakova novac za gradnju hvarskim
franjevcima - gvardijanu fra Rafaelu Hvaraninu i fra Luki.
Soranzo je, navodno, crkvi poklonio i sliku Gospe od
Milosti, koju Priboj u govoru ,,0 podrijetlu i zgodama
Slavena" iz 1525. g. spominje kao Potaknuti
Soranzovim primjerom, crkvi su pridonijeli i hvarski
- Katarin poklonio je znatnu svotu od 1000
dukata. Njegov je unuk, pjesnik Hanibal, pokopan u grobu
pred glavnim oltarom. najstarija grobnica u crkvi je
ona obitelji iz 1471. g. su svakako bili
samostana, a po predaji poklonili su mu
Santacroceove slike na glavnom oltaru i dva oltara u
pregradnom zidu. Crkva je, dakle, Gospi od
Milosti, no u izvorima se od 15. do 19. st. naziva
crkvom sv. Frane.
Do 1471. g. je crkva koja je glavni
brod i kapelu sv. Antonija, a kasnije su kapela sv.
Kria (do 1536.) i travej svetih Didaka i Frane Paulskog (do
1538.). Smatra se da je kapelu i travej gradio
majstor Petar dok su graditelji ostatka crkve
nepoznati. Neki projekt crkve pripisuju Nikoli Firentincu,
koji je izradio portal crkve s reljefom Gospe s Djetetom u
OBLJETNICA
luneti. Na reljefu je pod Gospinim likom prikazan
grb - naime, crkvaje i nakon Soranza ostala pod patronatom
mornarice, a nazivala se i "svetitem Republike".
U samostanu su se brodovi opskrbljivali vodom, a sluio je i
kao hospicij za bolesne mornare. Uz crkvu je kasnije bilo i
mornarsko groblje koje se prvi put spominje 1712. kao
groblje vojnika, i galij ota, a 1720. g. dao ga je
ograditi zidom kapetan Kulfa Marino Capello. Isti je dao
podignuti i kapelice Krinog puta, najstarijeg na otvorenom
u Hrvatskoj, od Burka do samostana.
Zvonik je na prijelazu 15. u 16. st. po projektu
Marka a 1507. g. dovrili su ga
Markov brat Bla te Frane i Nikola U zvoniku je
zvono iz 1505. g. s natpisom IRS AD MCCCCCV
V C s likovima Bogorodice s Djetetom i Ranjenog Krista te
svetaca Frane i Antonija (u vrij eme 1. svjetskog rata zvono je
s ostalim trebalo biti zaplijenjeno za ratne potrebe, no spasio
ga je konzervator don Frane Klaustar,
dvorite s polukrunim renesansnim arkadama i bunarom na
sredini,je 1489. sagradio majstor Rade iz ibenika
Godine 1495. u samostanu je djelovao fra Bernardin
Zato se smatra da je upravo tu nastao njegov
"Lekcionar", tiskan iste godine u Veneciji, prva knjiga
tiskana latinicom na hrvatskom jeziku. Priboj u govoru
spominje i bogatu samostansku knjinicu, koja je kasnije
stradala 1571. g., alije uspjeno obnovljena, pa danas broji
preko 10.000 knjiga. Od knjinog fonda, uz 73 inkunabule,
posebno se Ptolomejev atlas tiskan 1525. godine.
Najkasnije od 1536. g. u samostanu djeluje Bratovtina sv.
Kria koju spomenuta predaja povezuje sa starom crkvicom
istog imena. Bratirni su prvo djelovali uz oltar sv. Antonija, a
kasnije u kapeli sv. Kria za koju su 1598. nabavili za 100
dukata i sliku rad Leandra dal Ponte Bassana.
Bratovtina je imala sastanke u refektoriju samostana, ali je
paralelno djelovala i u crkvi Anuncijati gdje je trajno
preselila sjedite nakon obnove 1860-ih godina. U
crkvi jo je djelovala Bratovtina Bezgrene
najkasnije od 1582. godine. Gvardijan Lav je 18.
rujna 1954. g. traio i dobio od biskupa dozvolu za obnovu
ove bratovtine (vjerojatno ukinute za francuske uprave
19. st.), ali ona ipak nije realizirana. Uz ove
bratovtine u samostanu su dj elovali i
Samostan je teko stradao u turskom napadu na Hvar u
kolovozu 1571. godine. Turci su isprva zaobili samostan,
ali na povratku s pustoenja Hvara, fratri su na njih zapucali
sa zvonika crkve. Samostanje potom i spaljen, ali
fratri su se spasili u zvoniku sruivi stepenice koje su vodile
do prvog kata. Vjeruje se da je fratrima bio i mladi
Frane Antun kojije za obnove crkve dao
vrata u pregradnom zidu, o svj natpis.
je kasnije napustio red i postao malteki vitez
(ivanovac) te je posvetio svoj ivot pokuajima organizacije
pohoda koji bi protjerao Turke iz Europe. Crkva je 1574.
g. bila popravljena, ali je tek 9. 1670. g.
U 17. st. dva su hvarskog samostana bili i provincijali
provincije sv. Jerolima - Antun (1606.-
1609. i 1632.-1635.) i Danijel Zucca (1663-1668.), oba
rodom iz Jelse. je u samostanu osnovao kolu koju
su uz kandidate reda i biskupi j ski kler
te svjetovnjaci. Smatra se da je kole bio
namijenjen sat s kamenim u klaustru
samostana.
tttttt.t t.ttt.tttt.t tt
OBLJETNICA
Padre Pavo
Provincijal je bio i Bonegracija Stalio, i to u
dva navrata, a slovio je kao vrstan govornik i pisac. Umro je
u Hvaru 1784. godine. Njegov imenjak i sumjetanin
Bonegracija bio je provincijalom od 1850. do
1853. g., a istaknuo se zaslugama za kolu i privatnim
brojnih hvarskih intelektualaca te kao orgulja
i znanstvenik.
Godine 1803. pred samostanom su Austrijanci sagradili
bitnicu sv. Frane za obranu hvarske luke. No, upravo je ta
bitnica bila razlog to je samostan u ruskom napadu
na Hvar 1806. g. - tek je 1820. g. popravljen. Bitnica je
naputena najkasnije 1846. g., pa je prostor pred crkvom
franjevcima. Gromje otetio zvonik crkve 1848. g.-
popravljenje 1861. g.
U hvarskom je samostanu 1850. g. mladu misu rekao
Fulgencije Carev iz Katel Gomilice. Kasnije je bio
gvardijan u Kopru, Zadru i na Badiji, pa provincijal sv.
Jerolima te skopski nadbiskup od 1879. do 1888. g.
i hvarski biskup od 1888. do 1901. godine. Umro je na glasu
svetosti, a o 60. godinjici smrti i 500. samostana zemni
ostaci preneseni su mu u kapelu sv. Kria crkve.
Carevu je 1888. g. "protukandidat" za mjesto hvarskog
biskupa bio jo jedan franjevac hvarskog samostana -
Klement Candotti, rodom iz Venecije. On je 1875. u
samostanu ugostio cara Franu Josipa, a godine
obnovio samostan carevom donacijom od 8.000 kruna. Tom
je prilikom kustos Galerije lijepih umjetnosti zatraio
da mu se slika Posljednje poalje na restauraciju, no
Hvarani su to odbili. Ostalaje predaja daje car zapravo elio
zadrati original, a u Hvar vratiti kopiju. Samostan je
zabiljeio i posjete saskog kralja Friedricha Augusta II. u
1838., jugoslavenskog kralja Aleksandra
28. rujna 1925., marala Josipa Broza Tita 9.
oujka 1950., te prvog hrvatskog predsjednika Franje
24. travnja 1993. g., ali i brojnih drugih
znamenitih Slika "Posljednja i stoljetni
u vrtu, dvije najpoznatije znamenitosti samostana,
su zakona klauzure 1889. g., to je bio
dananjeg muzeja. To je dalo poticaj posjetima
samostanu - prva upisana posjetiteljica bila je princeza
Stephania, udovica austrijskog prestolonasljednika
Rudolfa, 12. travnja 1896. g.
Na prijelazu 19. u 20. st. u samostanu djeluje svestrani fra
Gaetan iz Velog Loinja, provincijal 1894.-1897 ., koji
je bio i katedralni orgulja, a spominje se kao jedan od prvih
hvarskih fotografa. Kako bi se olakao pristup
posjetiteljima, 1895. g. je gat za pristanak brodova
- "mulet u Kria". rasvjeta prvi je put 31. svibnja
1925. g. osvijetlila crkvu. Bolnica za redovnike provincije
tt t t t
OBLJETNICA
Pogled iz vrta prije 1928. (t. M.
sv. Jerolima utemeljena je u samostanu 1936. g., a za vrijeme
2. svjetskog rata tuje bila partizanska bolnica. Zvonik crkve
1944. g. u bombardiranju Hvara, a
popravljenje 1947. g.
Kroz 20. st. u samostanu su djelovali
Vladislav i Lav - prvi je napisao
samostan Majke Boje od Milosti u Hvaru"
(rukopis, djelom objavljen u "Hrvatskoj strai"
1931132.), a drugi rukopisnu kroniku samostana, koju je
nakon njega nastavio fra Ivo Od l. travnja 1926. do
17. 1949. g. fra Pavao je u samostanskom
vrtu odravao kontinuitet najstarije hrvatske stalne
meteoroloke postaje (utemeljio je 1858. g. Grgur na
Venerandi). Bruanin "padre Pavo" ostao je kao
dugogodinji gvardijan i vrijedni promicatelj batine
samostana. Svojom kulturnom Hvar je zaduio
fra Venko iz Blata na koji je u razdoblju svog
boravka u Hvaru, od 1957. do 1967. g., napisao nekoliko
znanstvenih radova. U suradnji s Viskom
popisao je Kaptolski i arhiv. Bio je
gvardij an samostana i duhovnik benediktinki.
Treba spomenuti i one koji su obiljeili noviju povijest
samostana - fra Karla Bonjaka iz Hrvaca koji je u
samostanu bio od 1976. do 2000. g., dr. Bernardina kuncu
iz Zadra, znanstvenika i knjievnika, koji je posebno Hvar
zaduio svojim djelom "tovanje Isusove muke na otoku
Hvaru" (Split, 1981.), te aktualnog gvardijana fra Joakima
Jakija Gregova sa Pamana, koji je brojne svoje skulpture
poklonio samostanu i gradu. Fra Augustin iz u
BIH u Hvaru je boravio od 2000. do 2006., neko je vrijeme
obavljao slubu upnog kapelana, a od njegova vremena
hvarski franjevci redovno su upnici oblinje Milne -
naslijedili su ga fra Tomislav iz Uskopija, pa fra J.
Gregov.
Brojni radovi obavljeni su na samostanu posljednjih godina-
2007. pred crkvom je postavljen kip sv. Frane; 2008.
obnovljene su kapelice Puta kria i u njih postavljeni novi
reljefi; 2009. napravljene su nove klupe za crkvu,
knjinica je preseljena u prostor u zapadnom
krilu samostana, blagoslovljeni su 8. prosinca novi kameni
oltar prema puku, kri i kale; 2010. je novi kameni
ambon i vitraj u prezbiteriju; 2011. obnovljeni su kor i krov,
tttttt.t t.ttt.tttt.t tt
OBLJETNICA
Proslava 500. obljetnice samostana, 8. 12. 1961.
postavljena Pieta u klaustru i bista Fulgencija
Careva V. i VI. postaje Puta kria (sve nabrojane
skulpture rad su J. Gregova), a obnovljena je i procesija s
kipom sv. Antonija, zabranjena nakon 2. svjetskog rata. Uz
to, samostan razne kulturne kao
npr. Hvarske ljetne priredbe.
Kao i u prolosti, samostan i danas
Hvar na vjerskom, kulturnom i znanstvenom planu.
Literatura: G. Novak, Hvar, 1924.; L. Kronika - samostan
u Hvaru, rukopis; (V. Petstogodinjica franjevac1cog samostana u
Hvaru 1461-1961. Kulturno-povijesne crtice, Hvar, 1961.; V. O
podrijetlu i zgodama Slavena, Split, 1991.; V. - J. Posjetitelji
hvarskog samostana od 1896. do 1968., PPOHXl, 2002.; D.
album, Split, 2008.; J. samostan i
crkva u Hvaru, Zagreb, 2009.
Joko
OBLJETNICA
IZ PROLOSTI

U CRKVI GOSPE OD MILOSTI

uvedena je u Hvarskoj katedrali

tek u 20. No u crkvi
Gospe od Milosti ona ima puno duu tradiciju.
Donosimo zapis o iz rukopisne Kronike
samostana u Hvaru kako je zabiljeio fra
Lav 1954. g.:
Oltar Gospe od Iza pregrade na lijevoj
strani nalazi se oltarni triptih naslikan u temperi na
dasci Bezgrjenoj. Gospa od ima
potpis slikara Franciscus sante crucis - ova slika veoma
slici Gospe, Zaharije i Jerolima u crkvi sv. Petra i
Venecije s Sredinja slika
prikazuje Bogorodicu koja dri i klanja mu se
na bogatom prijestolju, a ispred nje tri draesna
(tipovi hvarske ivahne djece) slave svoju
kraljicu uz gitaru. Lijeva slika prikazuje sv. Ivana
Krstitelja zaogrnuta debelom koom, a desna sv.
Jerolima koji dri na rukama Crkvu koju je u svom
ivotu branio. Iznad oltara konkavna slika na drvu
prikazuje jaslice sa plavetnim nebom pa se zato
na ovom oltaru celebrirala na
Saeti prikaz tradicijonaine jest Sv.
Franjo dozvolom sv. Oca Pape 1223. prvi je proslavio
u umi kod u Rijetskoj dolini. Za sv.
Utemeljiteljem poveli su se njegovi sljedbenici, koji su
slavili Tako su Franjevci u Hvaru od
osnutka samostana slavili a tu elio
je slikar sa prikazom iznad
oltara. Na Badnji dan su -
i - samostana u prostranoj blagovaonici
sa redovnicima uz slavenski badnjak. Kad bi
bi dolaziti starim putem preko
(burga) na gdje je muka mlade gorila badnjak,
a mukarci i ene skupljali su se u dvoritu pred crkvom.
donijeli bi u svilenoj marami darove za
samostan koje bi im pripravile (medeni
bajami, smokve i venecijanske flae vina), bi ih
u klaustru starjeina gdje bi
poloili na stol pokriven bijelim stolnjakom u blagovaoni
darove i napili se rakije. U 11 sati je na
hrvatskom jeziku pjevana jutarnja dok su u
crkvenom ruhu sjedjeli u koru. Misu u trojke celebrirao
je gvardijan, iza intonirane Glorie prenio je iz velikog
oltara na ovaj Isusa ujaslicama, poslije poslanice
pjevala se pjesma" U sej vrijeme godita" a iza
odrao je misnik propovijed. -
se ugasio krajem 19. - oko 1895. jer se jo ove
(1954.) godine neki starci a u elji da se obnovi
blagopokojni biskup Fulgencije Carev franjevac darovao
je crkvi Jaslice s kipovima. - Oko godine 1918. drao je
o. Silvestar (kasnije sekularizirani
se jo neki ljudi - tako n. pr. Vica
mije rekla 1955.) (str.57-58).
fra Ivo zabiljeio je obnovu
kod franjevaca 1974. g.:
24. prosinca 1974 .... Ove smo godine jaslice u crkvi
potpuno izmijenili i gledali ih to je urediti ... Iste
imali smo u pola
protiv volje biskupa. U jutro je iao o. Vjeko, a kasnije o. Ivo
on nije elio daje mi imamo (str. 169).
Nije jasno zato se biskup Celestin protivio
odravanju (vjerojatno je elio da je svi vjernici
zajedno slave u Katedrali), no godine je
zabiljeeno: Badnjak i proslavljen
Poslije imali smo
i nazdravicu u samostanu. Stim je ponovno
uvedena javna bez protesta biskupa (str. 199).
Zadnjih godina misa kod franjevaca u
21h.
IZ PROLOSTI
D
ana 25. listopada 2011. g. u crkvu
Anuncijatu su sa restauracije u
Atelieru Kostov u Zadru
dvije barokne drvene skulpture -
putta iz 18.
RestauratoricaAnna o njima pie:
Dva kvalitetno bucmasta od
punog drva prikazani su u raskoraku gdje na
oblak, uzvijorenih draperija omotanih preko
golotinje i ramena, sa manjim krilima. Vjerojatno su
bili postavljeni na visini obzirom na eljezne
kuke u oba kipa. su visoke
kvalitete, anatomija je prikazana, a
detalji na krilima, uvojcima kose i draperiji su fino
stilizirani.
(Prijedlog restauratorsko-konzervatorskog zahvata strokovnikom:
Dva primjerak u Arhivi Bratovtine sv. Kria).
Ne zna se gdje su se ranije nalazili, ali po spomenutim
kukama moemo pretpostaviti da su bili dio jednog od oltara
u Anuncijati - moda onog glavnog, prije nego je 1813. g.
drveni oltar zamijenjen dananjim mramornim. Posljednjih
godina koriteni su kao dio namjetaja Bojeg groba koji se
u Velikom tjednu postavlja pred glavni oltar. Postojala je
ideja da se postave na oltar sv. Kria, ali na
koncu je da se smjeste na glavni oltar Gospe od
Navjetenja uz stilski srodnu edikulu za izlagan j e Presvetog.
Prije obnove bili su u loem stanju - drveni zahvatila je
nedostajala su im krila, imali su
na prstima ruku i nogama, a potpuno su bili
preslikani bojom u imitaciji pozlate. Ispod novijeg premaza
ustanovljeno je da su krila, kosa, baze i draperija bili
izvedeni u sjajnoj, a tijelo u mat pozlati. Uz obnovu stare
pozlate, rekonstruirani su i elementi.
Restauracija je 5. svibnja 2011. g. na inicijativu
Bratovtine sv. Kria. dio sredstava osiguran je preko
Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za
2011. g. Ministarstva kulture, a ostatak je pokrila
Bratovtina donacijom koju je dobila od Grada Hvara.
Bratirni su i ove godine u program Ministarstva prijavili
restauraciju umjetnina u svom vlasnitvu - procesijskog
raspela s korpusom iz 16. st. i velika
ceriferaja iz 18. st. (izloena u Biskupskom muzeju), a
rezultati se u godine. Kroz
listopad i studeni dovrena je obnova reljefa Navjetenja u
luneti portala Anuncijate, rad kole Nikole Firentinca. love
radove inicirala je Bratovtine, a izveo ih je Restauratorski
odjel iz Splita radova obavila je restauratorica Iva
Paduan).
J.B.

IZ PROLOSTI
U HRVATSKOJ SE
DIGLA I ZAVIJORILA
PRVA EUROPSKA
ZASTAVA - U HVARU
Tonka pie: Te 1988. barba Vjeko partije u
Njemac i na nekome buvljaku, ugleda veliku
plavu bandiru za zlatnin zvizdicama. mu se likovno
interesantnon, platija je jeftino i donija u Hvar. Njih
on, Marinko pokojni ime i Pako Gilve
spremaju se dignit na veliki tandarac tu evropsku bandiru.
Dogodilo se to te godine na prvi maja. Na licu mista nala se
ijedna slovenskajedrilica posada bumo aplaudirala
Sve je to, priko puta iz Bobisa promatra
glavni od Milicije, koji se nije pomaka s mista, ta da
nije ima nita protiv ili da nije nita razumlja. Nikoga nije
zatvorilo, naprobivalo, kaznilo progonan ... Znan da ovo
izazvat negodovanje koji bi tili da su oni sve
izmislili i u tome bili prvi. Znan i da bidu nas ba oni na silu
tili vodit tamo di jo nismo bili, ali alin Imali su
kasno paljenje, ka i uvik. O ovome povjesnome
navodno i Mladen Stubljar tija napravit prilog zli. televizl!t,
a je li ga i radi ne zna se. Dok se ekfJNI"
kako bismo mogli u Evropu pod njiovin pokroviteljst'irJl4,
nas je ta evropska ideja debata tufala. (Evropske aatne
zvizde i bile zastave: Mava, ne maya, Slobodna Dalmacija,
28. ll. 2011., str. 21). Na ovaj zanimljivtekstnasjeupo7Jlrio
na suradnik Marinko te nam poslao i slike. uz ispm ak
-ovo se dogodilo 1987., ane 1988. godine.
PriJ!ldio: Joko
samostan 1916. - 2011.
Priredio: Zoran Tepa
POVIJEST
samo imenovati i svi
znaju o komu i setu govori. Tako je i samo
spominjanje biponskog biskupa Aurelija Augustina
dovoljno da u um prizove veliki lik filozofije i
teologije. To nije ni On se rado citira u
krugovima, a je vidljiv njegov utjecaj na filozofe i
ostale slobodne mislioce. Razlog za to moe biti rgegovo
veliko ivotno iskustvo, kao i njegova osobnost. Zivotno
iskustvo se i odnosilo na njegovo ivljenje u doba kada j e jaz
i poganstva bivao sve manji, kada su
njegovu rodnu Afriku potresali nemiri, te ono doba u kojem
postaje sve masovnija stvar koja se iri i ulazi u
kulturu do tada poznata svijeta.
Njegova osobnost je uistinu Bio je sposoban
obuhvatiti i sjediniti Tako je on bio i grenik i
svetac, i filozof i teolog, i biskup koji je polemizirao i
a istodobno ni na tetu jednog ili drugog; njeni
pastir dua koji je ljude privodio spasenju. je u
Targasti, gradu blizu Kartage 354. godine. Umro je u
430. g., kada su Vandali opsjedali Hipon.
U ovom razdoblju onje proao svoju formaciju,
traenja tenje i strahove, a kasnije i radosti, polete i prve
pastoralne uspjehe. Augustin je bio dobar
Darovitosti i je imao u obilju, ali je, po svojim
vlastitim bio lijen. Prevladavala je,
naime, strast za igrom i kazalitem. Sam Augustin priznaje
da ne bi da ga stariji nisu tjerali na Ipak, njegov
talent je bio neupitan, je u prozi ono to je Vergilije
rekao u stihovima, govorio je Junone.
Takoder je poznavao i rimsku mitologiju. Augustin je
daljnje kolovanje nastavio u Kartagi, gdje je
govornitvo i postaje jedan od najboljih studenata.
Po programu studija pada mu u ruke Ciceronova Hortezija,
djelo koje je, naalost, danas izgubljeno. Ovo djelo je
za formiranje njega kao osobe, ono gaje potaklo na
filozofiju i je za Zanimao se i za
Bibliju, ali ga ona nije oduevila, nije ju mogao pomiriti sa
Ciceronovim dostojanstvom. Tada jo nije bio u stanju
uvidjeti dubinu, irinu, i visinu Svetog Pisma. Augustin po
svretku studija postaje retor, govornitva, i to jedan
od najboljih. Od373. do 374. predajegovornitvou Targasti,
potom odlazi u Kartagu, gdje narednih devet
godina. Potom 384. g. odlazi predavati u Rim, a nakon toga u
Milano. U ovom razdoblju nastaje djelo O lijepom i
prikladnom koje se bavilo problemima estetike. Augustin
386. proivljava osobne krize. ivotopis sv Antuna
pustinjaka i pribliava se
dogodilo se kada je povike zaigrane djece Tolle lege
(uzmi i i tada je Pavlovu Poslanicu
Rimljanima 13, 13-14. Ovo njegovo definitivno
Slubu retora naputa iz zdravstvenih razloga.
Imao je pa je teko disao i govorio. Odlazi iz
Milana, se i razdjeljuje imanje siromasima.
Zadrao je koju je pretvorio u filozofski samostan.
Zaredio se i ubrzo dolazi na glas kao vrstan propovjednik.
Zaredio se za 391.g., a postao je biskup koadjutor
POVIJEST
395. godine. Do svoje smrti radio je neumorno na
vjere, pisao djela i trudio se privoditi druge k Bogu.
U dvije stranice ne moe stati jedan ivot, pogotovo jednog
velikana. Ovo su samo osnovne crte koje mogu
razumijevanju Augustina. Donosimo samo
pregled njegove bogate misli. Nije bio teolog,
niti filozof. Pisao je o onim pitanjima koje je trebalo
razjasniti i nije teio za nego za trenutnim
problemom koji ga je Poznato je njegovo djelo u tri
knjige, O slobodi volje, gdje dokazuje slobodu volje, ali i
opstojnost Boju. Poznata je i njegova teologija povijesti O
Dravi Bojoj, u kojem raspravlja sa poganima. No njegovo
najpoznatije djelo je zasigurno Ispovijesti, u kojima na
dirljiv iznosi jednu povijest grijehom i
traenjima istine, ali i stvarnu i sveprisutnu milost Boju.
Djelo obiluje biblijskim citatima koji svoju primjenu nalaze
u konkretnom ivotu ili situaciji. Djelo nije napisao da
pokae kakav je bio kao grenik, nego kakav je sada kao novi
koji stvarnost promatra pod prizmom ljubavi
Boje. Prvih deset knjiga je opis ivota. Analizira svoj ivot
u grijehu i udaljenosti od Boga, i samo to ivljenje je
predmet pisanja. Neki u ovoj knjizi vide snanu
misao, dok se mnogi psiholozi slau da
djelo obiluje introspekcijom. Ostale tri knjige su njegovo
promiljanje stvaranja i problema vremena. Ovo djelo toplo
za ako ne radi u
ivotu, onda zbog kulture.
to nam moe j edan Augustin kojije dijete svoga doba?
Kao crkveni mnogo, kao vie. Jer ono o
je Augustin pisao, traenje istine i smisla, borba protiv
navike grijeha i pogreaka su i naa pitanja. I moderni
kao i starine imaju iste strahove, tenje i
nadanja. Tu se krije njegova suvremenost, i u tome nam je
blizak. Na neki svi smo mi Augustin, svi smo primjer
polaganog koje svom Bogu govori promijenit
se, samo ne danas, sutra, sutra. Augustinovo sutra je dolo, i
iz tog sutra proizala su silna djela. Dao Bog da Gospodin i
nae slabosti, i nae sutra, kao i Augustinove pretvori u
djela spasenja i za nas i za sve kojima nas Bog alje.
Mate bogoslov
+.+++++.+.++.
RAZGOVOR S POVODOM
Gost naeg lista - dr. sc. Domagoj
HRVATSKA JE MNOGO
ZEMLJA NEGO TO MISLIMO
P
ovodom nedavnih parlamentarnih izbora u
naoj zemlji, smo se pozabaviti
temama u naem listu.
Pronali smo kompetentnog sugovornika -
mjetanina Domagoja Premda je
mnogima poznatiji kao brat hvarskog
Pjerina, na sugovornik je
daleko vie od toga. Domagoj
1973.g. Oenjen je Forkom, Perinom
i otac je dva sina. Predaje na
Fakultetu znanosti u Zagrebu i njegov
interes usko je vezan uz novih
medija. daje ovaj broj izaao nakon
izbora i poznato je kako su glasovali i
koliko je izalo na izbore, eljeli
smo naem sugovorniku postaviti nekoliko
pitanja vezanih uz ono to je prethodilo
izborima, a posebno smo se osvrnuli na
djelovanje medija.
Kruvenica: Kako procjenjujete djelovanje medija u
Hrvatskoj? Znamo da su mediji dijelom u rukama
stranog kapitala. Pretpostavljamo da strani kapital nije
neutralan, tj. da iza politike takvih
novina i stoji i nekakva bjelosvjetska politika koja
ima svoju viziju Hrvatske i njene Novinari se
stalno bune protiv svojih gazda
ih najgorim imenima i da nemaju
slobodu pisanja. to novinari slobodu
"baljezganja " ili slobodu da izlau i brane hrvatske
nacionalne i druge interese?
D. Pitali ste me kako procjenjujem djelovanje
medija u Hrvatskoj i moj odgovor na to pitanje je da se na
hrvatskoj medijskoj sceni isto to i na
europskoj ili kojoj drugoj sceni. Mediji su ovisni o
vlasnicima, o i politici. Sigurno nije lako
svakodnevno plivati u takvim vodama, gdje vas bilo tko bilo
kada moe ugristi. u obzir ovisnost medija o
kapitalu, mislim da naa scena ne odudara puno od bilo koje
druge. Komercijalne televizije su svjesne da im vip,
Agrokor, t-com ili bilo koja druga velika firma automatski
ukinuti pozamane honorare od reklamiranja, ako u svojim
vijestima budu previe "protiv njih". Ono to je po
meni na naoj sceni jest zakazivanje javne
televizije, kojoj su osnovne funkcije da objektivno educira,
informira i zabavlja koji visoke pretplate. I
dok, primjerice, jedan BBC u Britaniji svojim
prua objektivne i cjelovite informacije, naa javna
televizija nama otkriva samo dj istine.
Kruvenica: Pretpostavljamo da je
novinarskih kadrova, se imena u naim pisanim
medijima ili lica na TV-u obrazovana na vaem fakultetu.
li ih vi samo pravila struke ili im oblikujete i
svjetonazor? Malo je teko vjerovati da se na Fakultet
znanosti upisuju uglavnom i ateisti. A
po onome to gledamo ili u medijima se
dojam da su uglavnom skloniji lijevim opcijama
i svojevrsnom liberalizmu te da su u najmanju
ruku indiferentni spram nacionalnog ili su zadrti
Kako to objasniti?
D. Pravilo je da mi studente samo
pravilima struke i vjerujem da se i dri tog
pravila. Dojam koji novinari ostavljaju u ovom trenu - da su
svi lijevo orijentirani je, ja mislim, posljedica klime u
RAZGOVOR S POVODOM
zemlji, a ta je da jednostavno nije popularno da ste
naklonjeni strankama na desnom spektru, jer se to u ovom
trenutku kao da podupirete bive dunosnike koji su
optueni za korupciju i jednu cijelu stranku koja je pod
istragom. S druge strane, ipak moramo priznati da novinari
korektno izvjetavaju kad se govori o uspjesima
vlade Jadranke Kosor, pod vodstvom je Hrvatska
zavrila pregovore s Europskom Unijom, pod
vodstvom je borba protiv korupcije i sl.
Kruvenica: nam se da su za nekulturu
hrvatskog najdirektnije odgovorni
mediji. Vlastito nam iskustvo govori da je ono to gledamo
ili sve samo ne objektivno izvjetavanje. Koliko
god ljudi znali da mediji nisu objektivni, jo uvijek veliki
dio populacije vjeruje medijima i na temelju medijskih
vijesti i komentara oblikuje svoje stavove. Govorite li na
fakultetu o medija, odnosno, ukazujete li studentima
na odgovornost koju oni sutra, kad raditi u
medijima, imati za ono to piu ili govore?
D. Vjerujem da su studenti svjesni odgovornosti
koja ih jednom kad raditi u struci. A odgovorno
mogu tvrditi i da su mnogi moji kolege koji rade u
novinarstvu itekako svjesni snage pisane i izgovorene
Naalost, osim problema ovisnosti o kapitalu, o kojem je
bilo govora u prvom Vaem pitanju, ovdje bih se osvrnuo na
jo jedan problem koji se ignorira, a taj je da nai
novinari rade u vrlo loim uvjetima. Tek pojedinci imaju
velike i normalno radno vrijeme, dok je
radi prekovremeno na ugovore na itd.
Samo bih elio da budemo svjesni i ovog problema. Kao i
da mnogi zavre i na sudu zbog onog to su
napisali, a smo i kad su neki bili
itd. Nekad je novinarstvo bilo cijenjeno
zanimanje, a danas, naalost, na novinare gleda kao
na strvinare. Tko je krivac? J a bih rekao, svi mi pomalo.
Kruvenica: Je li ovo danas na djelu ponovno
politika Rimskog carstva sa onom poznatom krilaticom
"Kruha i igara! "? Ne govore li tome u prilog utilo tiska i
detergentska serijalnost TV-a? Paralelno s tim u medijima
prevladavaju crne, negativne vijesti preko kojih se
indirektno popularizira ju mane, dok se pozitivne
stvarnosti i ono to je vrijedno gura na dno stranice?
Poduzimate li na vaem fakultetu kakve akcije kako biste
zaustavili takve trendove, ili sugerirate studentima da je
pravo uklopiti se u trendove?
D. Ovdje se mogu nadovezati na odgovor iz
prethodnog pitanja - tko je kriv to su najprodavanije i
novine u Hrvatskoj 24 sata, dakle tabloid koji
svaki dan na naslovnici ima neku okantnu vijest i
fotografiju i koji prvenstveno izvjetavaju o popularnim
temama, crnoj kronici i show businessu? Mislim da ovdje ne
moemo okriviti samo novinare. Naprotiv, na naem
fakultetu se obrazuju studenti koji su u koje ih
zanima veliki primjerice, za kulturu, unutarnju ili
vanjsku politiku, itd. Naalost, kada u redakciju,
poalju ih da donesu o automobilskoj
jer mnogo vie ljudi htjeti tu vijest.
Svakako mislim da trebamo dati jo vremena sami sebi, jer
se ljudi sigurno zasititi crnih tema i poeljet
pozitivne i primjere, ili i o kulturi, a siguran sam da
kadrovi obrazovani na naem fakultetu u tom trenu biti i vie
nego spremni.
Kruvenica: vi osobno imate i marketinku agenciju. Pred
izbore se bavite i marketingom. Vodite li se u
svom poslu logikom profita pa radite za onoga
tko da vie, ili imate svoj svjetonazor pa
sukladno tome radite za one stranke koje se boriti za
realizaciju vaeg svjetonazora? Koliko vas u
agenciji" savjest, ako, vaim
marketinkim idejama, na izborima pobjedi opcija koja se
kasnije pokae destruktivnom u odnosu na dobro?
D. Moja agencija se vrlo malo bavi
marketingom. U nekoliko sam zgoda savjetima pomagao
prijateljima koji se bave politikom, a moram da
prijatelje ne traim po preferencijama, tako da ih
j e bilo sa svih strana.
Kruvenica: Prije izbora nasluali smo se za
koja smo se u prethodnim izborima uvjerili da se ne mogu
sprovesti. Tko je ovdje gluplji: koji uporno
ili narod koji se polakomi za praznim
(lanim)
D. Vjerujem da se u svakoj zemlji na svijetu pred
izbore ista stvar, ali isto tako vjerujem da se narod ne
moe tako lako polakomiti. su svjesni da
ne mogu ostvariti sve to kau i mislim da na kraju glasaju za
onoga za koga misle da najmanje lae (smijeh).
+ + +.+++.++
RAZGOVOR S POVODOM
Kruvenica: Kad ovaj broj iz tiska, nai
imati potpisane dokumente o prijemu u EU. Tada se,
prema proceduri, morati odrati referendum. prema
deklariranom nezadovoljstvu RH Hrvata
biti protiv ulaska u EU. uvjereni smo da
rezultati referenduma biti pozitivni, ne zato to to uistinu
eljeti Hrvata, nego zbog toga to bi negativni
rezultat referenduma automatski da treba pohapsiti i
suditi sve one koji su proteklih godina spiskali milijune
nacionalnog dohotka u propalu investiciju. Kako, u takvom
s novom Vladom i podravatije?
D. Po mojim saznanjima prema zadnjim anketama,
se pozitivno izraziti prema EU na referendumu.
Opet, mislim da je to velikim dijelom zato j.er da ?am
gore ne moe biti i da namje moda Europajedim Izlaz, lakO
niti tamo stanje nije bajno, ali u demokracijama ne treba
traiti savreno drutva jer ih nema. S obzirom da
obje stranke podravaju ulazak u EU,
mislim daje svejedno tko pobijediti na izborima, barem
to se pitanja EU.
Kruvenica: to mislite: li nas i talijanski
scenarij? Europska unija grca u problemima.
Trebaju li nam, uz vlastite, i europski problemi?
D. da nisam ekonomski teko mi
je to nas glede ali v
miljenje po tom pitanju je da nas ne ceka mt!
talijanski scenarij. To mislim prvenstveno zato, Jer Je
Hrvatska mnogo zemlja nego to mi to mislimo.
Iako je EU jedan jak savez, kao to sami iz ovog navedenog
primjera vidimo, svaka .unutar
individualno i puno toga 0V1S1 o samOj zemljI l njenoj
unutarnjoj politici, bi sve zemlje iz EU tonule kao
ili se uzdizale kao kao to
vidimo u ovom trenu, to nije tako. Puno ovisiti o nama
samima. Ja osobno vjerujem da hrvatski narod ima tu snagu i
da Hrvatska, iako manjim zemljama u EU, u
postati izuzetno snaan i vaan Bitno
samo da prestanemo kriviti druge, da rukave l
napravimo najbolje za sebe. U tome nam nitko stati na
putu. Mogu razumjeti maloduje, ali ga ne podravam.
Kruvenica: U svijetu se primjenjuje sustav
glasovanja (tzv. e-voting ili online-glasovanje) putem
Interneta. Koje su prednosti, a koji nedostaci takve
tehnologije glasovanja (uteda, manipulacija)? Ima li
smisla razmiljati o takvog
glasovanja? . . ...
D. Kao sa novIh medIja lffiao
sam priliku biti na mnogim konferencijama
kojima je glavna tema bila upravo e-voting. I moram priznati
da me nitko nije uspio uvjeriti daje to neto izuzetno dobro
ili loe. Mislim da je u ovom trenutku to pitanje za Hrvatsku
irelevantno. Apatiju u ovom trenutku, ja mislim,
tehnologija ne moe pobijediti. odaziv na izbore bi bio
jedino kad bi se uvela zakonska obaveza o.dn?sno
sankcije za neizlazak na izbore, kao to Je to pnmJence u
Argentini ili Brazilu. Mi imamo svoje vezane za
izbore, a oni defmitivno nisu vezani uz internet.
Kruvenica: Porijeklom ste iz Hvara i znamo da ste
snano vezani za na grad. to, po Vaem miljenju,
nedostaje naem gradu? to se u Hvaru moe promijeniti
i poboljati? .
D. S obzirom da ja ovaj tren na Hvar gledam IZ
perspektive maglovitog i hladnog u kojem v
treba cijeli dan da obavite jednu stvar, u kOjem su
ivota svakim danom sve i u kojem mnogo stvan ne
funkcionira Hvar mi se jo u mladosti takvim a
posebno mi se kao mjesto iz bajke. Neka
koji misli suprotno kandidira, pa postavlJemm
kriterijima lako izabrati pobjednika. Stvari uvijek mogu biti
bolje, ali bih volio da se iskoristi momentum i sh.vati da smo
rijetki dragulj u svijetu, upravo iz perspektIve dobrog
ivljenja i mi bude krivo
podrazumijevati i ne to. Zato J.a ovaj mtervJu ne
bih zavrio s o tome to ne valja u naem gradu,
nego bih rekao da imamo preveliku to smo i
ivimo u jednom od najljepih mjesta na svijetu, koje nam
prua dostojanstven ivot o kakvom mnogi mogu samo
sanjati i da trebamo na tome svaki dan zahvaljivati dragome
Bogu i blagoslivljati sve oko sebe.
Razgovaralo: Urednitvo
AKTUALNO
N eistine o Crkvi se namjerno ire
S
adraj naslova ovog teksta ima za cilj jedino i samo
ostati u duhu
"ekskluzivnih" i "istinitih" tekstova i naslovnica
hrvatskih sredstava drutvenog u
kojima se sustavno i ciljano omalovaava, i lae o
Crkvi i u kojima se isto tako dan poslije sustavno i
ciljano demanti, i slubene objave
crkve. Ako se neto malo ipak objavi, onda se
tiska na marginama i sitnim slovima ili se opet
za nove konstruirane neistine tiskane debelim i masnim
slovima - dakako, na naslovnici. li se onih stranih
naslova o Crkvi koja u koristi, zamislite,
dragocjeni oniks, a kad ono oniks,jedan
u nizu redovitih i materijala u graditeljstvu. Tog
dana svi su mediji zautjeli - i osobno smo se uvjerili na
jednoj konferenciji za novinare j upravo od strane
Crkve - a samo dan prije bili su tako glasni i u
i raskrinkavanju rastrone Crkve.
to se naslova ovog teksta, je o dva odvojena
koji su kruili na u hrvatskoj
medijskoj javnosti sredinom studenog ove godine. S
obzirom da ,,naega malega mista" manje
jedinu ozbiljniju hrvatsku tiskovinu, tjednik "Glas
Koncila", a vie jedinu dalmatinsku dnevnu tiskovinu,
prenosimo ono to su prvo spomenuti objavili kao demanti, a
drugospomenuti preutjeli - nakon to su sve zakuhali,
zajedno sa svojim istomiljenicima - a sve u
duhu slobode medijskog govora, naravski, na hrvatski
U prvom je o Splitsko-makarske
nadbiskupije o angamanu don Ivana
a u drugom o demantu Nadbiskupskog duhovnog stola u
Zagrebu daje nadbiskupija - i naglaavaju daje
to namjerna i ciljano ponavljana izmiljotina - dogovorila s
Republikom Hrvatskom naknadu za oduzetu imovinu u
obliku kompenzacije nekretninama i to ni manje ni vie nego
iz Kumrovca, rodnog mjesta diktatora koji je
dao ubiti 663 Podatak je to iz knjige don Ante
"Hrvatski martirologij xx. Ovaj
koji je u vremenu komunizma tri puta zavrio na
robiji - jednom jer je u vojsci rekao daje kardinal Stepinac
svetac - naglaava i ponavlja da je u, primjerice,
koja ima pet milijuna katolika, u gotovo pola
komunizma bilo svega 14 rtava. Hrvati su u Europi
prvi po broju crkvenih rtava pod reimom. I
zato ta medijska la boli najmanje 663 puta.
t.tt t t t t.
AKTUALNO
Protiv Crkvenih normi
No, to je to javnosti uputio splitsko-makarski nadbiskup Marin
a to su preutjeli gore spomenuti: ,,Ne ulaziti u
osobne namjere, naglaavam da ovakva aktivnost
naega don Ivana premda umirovljenog,
ali uvijek prezbiterija Splitsko-makarske nadbiskupije,
nije u skladu, je u suprotnosti s jasnim crkvenim normama. "
Toga 10. studenoga, nadbiskup je - se na poruku
hrvatskih biskupa za parlamentarne izbore 2011. - pojasnio da
Crkva ne preuzima na sebe borbu za vlast, ali se
zauzima za ljudske i vrijednosti. Zbog toga,
slubenici u pastoralnom djelovanju ostaju izvan
svrstavanja u stranke, j er bi u suprotnome ne samo bile
prekrene crkvene odredbe, nego bi to moglo dovesti do
ozbiljne opasnosti naruavanja crkvenoga zajednitva.
"Crkva se protivi aktivnom svojih
slubenika u politiku", napisao je nadbiskup i dodao
da je "crkvena obveza navijetati i
religiozna trajno se doprinijeti odgoju
sposobnih vjernika laika za uloge drutvene odgovornostt'.
uz ostalo, da je sluba nespojiva s
aktivnim djelovanjem u nekoj stranci, splitsko-makarski
nadbiskup upozorio je da bi takav klerikalizam bio izraz
nepovjerenja prema laicima, ali i omalovaavanje
reda, po kojem je svaki Boji slubenik pozvan biti brat svih
ljudi.
No, dan poslije, zbog reinterpretacija ove objave i novih
medijskih konstrukcija i poluistina, Nadbiskupski ordinarijat u
Splitu morao je pojasniti status don Ivana
Umirovljeni moe i treba slaviti svetu misu
svakodnevno, ako mu to doputa njegovo zdravstveno stanje.
To uglavnom svi smjeteni u domu u Splitu.
Oni koji se ivjeti u obiteljskoj o
slavljenju mise dogovaraju se s mjesnim upnikom. Sve je to
predloeno don Ivanu koji tih dana jo nije bio
posjetio upni ured, nego je pisanim putem od mjesnog upnika
zatraio da mu se posebni termin. upnik je izrazio
spremnost prihvatiti kolegu na misama koje su u upi
sa upnikom i ostalim narodom
Bojim. U se pojasnilo da umirovljenim
pripada mirovina iz nadbiskupijskog fonda u
iznosu od 3000 kuna, ako mirovinu ne prima od nekog drugog
naslova. Don Ivanje bio pozvan da se izjasni prima li mirovinu.
Ako ne, trebao je dostaviti broj svoga iro On je to
uporno odbijao primanje novca potom, to je za
Splitsko-makarsku nadbiskupiju neprihvatljivo, jer sve isplate
vre putem bankovnih U je pisalo:
,,Nadamo se da don Ivan doista eli svakodnevno
slaviti misu, ivot u zajednitvu sa
svojom Crkvom. Nadbiskupija bi eljela da njezini
iskreno ive u dostojanstvu svoga poziva i u skladu
s crkvenim normama. Nadamo se da tako i biti."
Izmiljen dogovor
Isti dan bio je "rezerviran" i za demanti iz
nadbiskupije, jer u njemu stoji kako "netko neistine namjerno
iri", a u ovom bilo je o tome da se izmilja dogovor
Crkve i drave o prijenosu vlasnitva Crkvi dravne
nekretnine u Kumrovcu. Postojanje dogovora
crkve i Republike Hrvatske o navodnim dogovorima
o nekretninama u Kumrovcu puka je medijska izmiljotina, no
koja se ponavlja, pisalo je u Prema tim
objavama dogovoreno je da drava - kao naknadu za jedan
dio imovine oduzete za vrijeme totalitarnoga
reima - crkvi prenijeti u vlasnitvo dravne
nekretnine u Kumrovcu. No, iz Nadbiskupije su upozorili: Ne
samo da nisu postignuti nikakvi dogovori, nego takvih
razgovora nije niti bilo i takva vrsta poslovanja za
nadbiskupiju ne dolazi u obzir.
No, neistine se i dalje namjerno ire, pa se upozorava vjernike i
hrvatsku javnost da se u ovom neprijatelji Crkve slue
laima, kako bi po tko zna koji put zbunili ljude, unijeli podjele,
pokuali netrpeljivost prema Crkvi i njenim
pastirima, ih kao neosjetljive za siromane i
za socijalna pitanja, gramzive i navezane na
materijalno. Jasno je da se pritom ne o grabei i
koju je izvrila vlast, kao ni o nepravdi
koja se ne ispravlja, temeljna ljudska
prava vjernika i drugih nae domovine.
Crkva je naviknuta na nasrtaje, posebno u vremenu
predizbornih gibanja u drutvu. Ipak, valja napomenuti da oni
koji se slue takvim sredstvima ne samo da istinu i
vjernike katolike, nego su daleko od profesionalne novinarske
etike i sluenja dobru, su iz
nadbiskupije. Za kraj ostavljamo vam dva pitanja: Koliko ste
navodnih istina o Crkvi doznali unazad godinu dana? Drugo
pitanje sami sebi postavite. Ima Netko tko sve tajne.
Nijedna mu misao ne moe, nijedna se ne moe
Njemu skriti. (Sir 42, 18-21).
Ante Novak

AKTUALNO
OBITELJ NA RASKRIJU

je mnogima vjerojatno najradosniji blagdan u

crkvenoj godini. Zato je tako? Neki moda najvie
uivaju u bljetavilu gradskih ukrasa, arenilu
crkvenih jaslica ili naih Za neke druge
"dobru spizu", pun trbuh, pjesmu i veselje. Ipak,
se da se jo uvijek najvie ljudi veseli jer je to
vrijeme kada mogu biti sa svojom obitelji u toplini doma.
i blagdani doista su prigoda kad se trudimo
svoje dragocjeno vrijeme posvetiti svojoj obitelji i
najbliima.
Oni koji su imali odrastati u dobroj i skladnoj obitelji
znaju kolika je to vrijednost, a oni koji su u tomu bili
koliko im ta komponenta u ivotu
nedostaje. Oba iskustva nas na potivanje obitelji i
zauzimanje za njezin opstanak. se zna ponavljati
definicija da je obitelj osnovna stanica ljudskoga drutva i
ukoliko nam obitelji biti zdrave, moemo i
zdravo drutvo. Moemo si to i slikom: ako je
korijen debla zdrav, iz njega izrasti i jako stablo
koje ukoliko se zalijeva "vodom ljubavi", donijeti i
obilne plodove.
Manipuliranje ivotom
i vrijednostima
se da nije pretjerano ustvrditi da obitelj danas
proivljava moda najteu krizu otkako postoji. Kao da su se
njezine grane suiti usljed svakojakih vremenskih
nepogoda. Takvoj slici, odnosno krizi obitelji zasigurno su
doprinijeli i mediji, koji nam serviraju samo loe vijesti o
u obiteljima, kao to su rastave brakova
bogatih i slavnih), pa i razne vrste nasilja, tako da
na prvi pogled izgleda kako doista u braku i obitelji nema
vie dobrog i vrijednog. Nadalje, tu su i raznorazni
(masonski, homoseksualni, liberalni,
protucrkveni, ... ) lobiji koji ele sruiti
tradicionalnu obitelj koju mu, ena i njihova djeca, i
svim silama bore se za ozakonjenje istospolnih veza, a to je
jo gore, zauzimaju se za posvajanje djece u
homoseksualnim zajednicama. Naravno, nitko od njih ne
postavlja pitanje: gdje su ljudska prava djece koja ne mogu
birati svoje posvojiteije, a kad bi mogla, bi li prihvatila da
budu posvojena od tih "parova"? I ovdje zapravo nastaje
moda apsurd: s jedne strane brak se smatra
zastarjelom institucijom, to je vidljivo kod sve
broja mladih ljudi (pa i koji ive zajedno, u
zajednicama, jer "nije im potreban papir" da
bi oni mogli slobodno konzumirati svoju ljubav, a s druge
strane, homoseksualci se iz petnih ila zalau za taj isti brak i
jako imje vano da ih drutvo u tom smislu prizna! Bog, na
Stvoritelj, zamislio je brak kao zajednicu mua i ene
("Muko i ensko stvori ih ... ") i to ne moe promijeniti
nikakvo ljudsko zakonodavstvo. Nitko ne mora prihvatiti
Biblije, svatko ima pravo ivjeti prema svom
uvjerenju i vjernik bi trebao potivati ljude koji imaju
stav, ali isto tako vjernici imaju pravo
ivjeti prema nauku i nitko im ne bi smio
nametati stavove koji se tomu protive.
Nedavno je jedan propovjednik upitao vjernike prisutne na
misi: "Znate li gdje se danas vodi rat?" Nakon
nekoliko minuta utnje, odgovorio je: "U enskoj
maternici." Ovaj rat vodi se Boga, darivatelja ivota
i oca lai i ubojice, koji eli pod svaku cijenu unititi
ljudski ivot. Pedeset milijuna izvri se godinje na
svijetu. To je ukupan broj rtava Drugog svjetskog rata.
U Hrvatskoj su jo uvijek na snazi izrazito liberalni zakoni iz
doba komunizma koji doputaju Kada se prije
podosta vremena u Austriji uvodio zakon o
"liberalizaciji kako su ga nazivali, i to pravdali
time to zakoni postoje i u drugim europskim
zemljama, predstojnik klinike u
Innsbrucku, prof. Berger napisao je; ,,Mislim da bolest
ostaje bolest i u kad ona postane epidemijom".
je stanje u naim zakonima koji su krojeni prema
europskima, a umjetnu oplodnju navodno
AKTUALNO
neplodnim parovima. Moe li itko u Boje ime kada
dati novi ivot jednom paru? Ovdje moe svatko
sebi odgovoriti i na pitanje: to za mene predstavlja ljudski
ivot? Neto to se moe kupiti ili puno, puno vie? No,
vratimo se hrvatskim zakonodavcima koji su se - s gore
spomenutim - stavili u poziciju vladara i igraju
se bogova. Ljudski ivot postao je predmetom raznoraznih
manipulacija u korist prvenstveno farmaceutske industrije.
Sve to se, naime, korisiti u i oko, uvjetno
proizvodnje i ugroze tog ljudskoga ivota proizvod je - i to
vrlo unosan - farmaceutske nemilosrdne i
mainerije.
Otvoriti se ivotu
i blinjima
Jo je jedna vrlo ozbiljna ugroza u dananjem vremenu, u
naem narodu, pa i vjernicima kada je u
pitanju otvaranje prema ivotu. Mnogo je onih koji ne ele u
brak. Oni pak koji su u braku, dugo se ne na djecu
ili ele samo jedno, maksimalno dvoje, jer djeci pod svaku
cijenu ele osigurati i dati sve. Pa se dogodi da im sve i
dadnu, osim onoga najvanijega. Potresno lijepojeto izrazio
- jedinac, kojega su roditelji pod drvcem
obasipati svim darovima. Kad su ga
upitali to bi najradije dobio za ovaj on im je
odgovorio: "Ja bih najvie volio dobiti bracu ili seku, da se
imam s kime igrati". Ili, kada je jedan par pitao
u jednoj velikoj trgovini to da kupe svome
djetetu za vrijeme kada nisu kod ona imje odgovorila:
"Naalost, roditelje ne prodajemo".
ne moe od ovih ozbiljnih misli ni u ovo
radosno i raspjevano vrijeme. Nakon blagdana
ivota, Isusa Krista, slavimo Svetu
Obitelj. Ona nije bila nimalo
imala ihje i mnogo vie od bilo koje nae obitelji.
Bog je htio k nama u jednoj skromnoj, ali vjernoj
obitelji. Marija i Josip spremno su odgovorili na Boji poziv
i stavili su mu se na raspolaganje. Nije li nam to dovoljno
jaka poruka? Ako se elimo zvati trebali bismo
se otvoriti ivotu. je povezanost nepotivanja
ivota i nepotivanja obitelji. Ljudi iz razorenih obitelji
su nezdravih nazora i prema ivotu. Oni su nerijetko
agresivni prema drugima, lako posegnu za svakakvim
orujem-pai onim koji ubija - u ,,Ijeavanju" nekih
pitanja ili, to je jednako podignu ruku na sebe, ne
vlastiti ivot. Zvono na uzbunu svakom misaonom
posebno vjerniku, mora biti sve pojava
ubojstava i samoubojstava i medu maloljetnicima, i
djecom. Strane su to vrednota.
Na to ne smijemo ostati bismo nali
rjeenje, trebamo se vratiti
poprorocima, apostolima i po Njegovu Sinu! A
Boja ne zastarijeva. Apostol Pavao vrlo znakovito
govori o potivanju koje treba vladati roditelja i
djece. Ne bi tu smjelo biti sile roditeljske
ne svoje djece da ne klonu duhom!" (Kol 3,21),
niti osornosti, a kamoli nasilja mua prema eni, niti
neposlunosti djece prema roditeljima (usp. Kol 3,19-20),
nego u svemu ljubav. Posluajmo i mudrog
Siraha koji nas da ne zaboravimo i ne zanemarimo
ostarjele roditelje, nego da ih s ljubavlju pohadamo i
pomaemo, i blagoslov Boji bit s nama.
Kad je Otac poslao Isusa k nama kako bi otkupio svijet, On
ga alje u jednu ljudsku obitelj koju time i
Obnova dananjeg svijeta, pa i naega hrvatskoga drutva
uspjet samo onda ako obitelj i nama opet postane neto
veliko i sveto. U tome nam Sveta obitelj moe biti dobar
primjer.
Zrinka Novak
Made by www.wallcoo.comINov 2006
t t
AKTUALNO
IMALI NADE ZA CRI{VU?
M
oda tko pomisliti da sam pretjerao tim
pitanjem. ivot
katolika se dojam da je
Crkva dama koja ivi od stare slave, pomalo daleka,
senilna, zaostala, odijeljena od suvremenih svjetskih
trendova, paje ljudi ne ne uzimaju ozbiljno, neki
od nje zaziru, a sve vie njih otvoreno je napada. Njeni
slubenici nastoje doprijeti do svojih upljana najbolje to
mogu. Osuvremenili su se, prihvatili nove
komunikacije, upotrebljavaju razne znanstvene metode iz
psihologije, sociologije, primjenjuju i metode "New
Ageologije" ne bi li bili probavljiviji dananjem
koji je odrastao. Da, suvremeni je odrastao,
razmilja svojom glavom, vjeruje u znanost,
napredak, medicinu. eli osigurati svojim
rukama i vie-manje uspjean je u tome. Ljudi dananjice
slobodni su od svih moralno-religijskih spona kojima su
bili zauzdani njihovi preci. Slobodni su to ih volja.
O grijehu vie nemaju jasnu sliku, tovie, opravdavaju ga,
ele ga ozakoniti. To je, uistinu, vrhunac slobode. No s
druge strane suvremeni u dubokoj je
egzistencijalnoj krizi, izranjen od prakticiranja slobode
koju smatra svojim a povrh svega
se osamljenim. Prokleto osamljenim. da ne
podnosi to prokletstvo, se novim duhovnostima
put koji mu olakati situaciju, ali koji ne
zahtijeva bitnu promjenu ivota.
Crkva je duboko svjesna stanja u kojem se nalazi dananji
i ima odgovor na njegove probleme. Crkva ima
Istinu, ali kao da ne nalazi kako tu Istinu donijeti
svijetu. Moda se boji ovog narataja, njegove odraslosti,
arogancije, oholosti ili pak nesigurnost zbog grijeha
u vlastitim redovima. Neki da se pomirila s ulogom
pruanja servisa onima koji jo uvijek dolaze na liturgiju.
Moe li se Crkva pomiriti s takvim stanjem? Apsolutno ne.
Zato? Zato jer je Crkva sazdana Duhom Svetim,
boanskom osobom, Ljubavlju koja proizlazi od Oca i
Sina, koja je u trajnoj dinamici, stvaranju, davanju. Crkva
ima u sebi tu Ljubav i eli je svijetu, a taj isti svijet
potrebanje kao nikada do sada navjetaja istinske ljubavi.
Ljubavi utjelovljene u Isusu Kristu koji je uao u ljudsku
povijest da bi umro i uskrsnuo za svakog Svojom
Isus Krist osudio je grijehe a
13iegova osuga bila je oprotenje i jo jedna "sitnica" -
ZIVOTVJECNI! Suvremeni udi upravo ovo-
da ga je netko ljubio toliko da je dao svoj ivot za njega. I
ne samo to, taj Netko nastavlja ga ljubiti, opratati mu i
nudi mu Crkva ima poslanje donijeti ovu
tako jednostavnu, a revolucionarnu vijest svakom
pojedincu.
Ali kako doprijeti do ljudi dananjeg vremena da bi oni
uistinu povjerovali Odgovor moemo u
Djelima apostolskim. Prvotne Crkve bile su sazdane
navjetajem kerigme (radosne vijesti), te osobnim
onih koji su iskusili ivoga Isusa Krista i
snagu Duha. Ima li takvih svjedoka
danas? Ima. Upoznao sam ih na Neokatekumenskom putu,
ljude koje isti problemi kao i njihovih
suvremenika. Razlikuju se po tome to su u jednom
+ +
AKTUALNO
365
Ch
Church
trenutku navjetaj kerigme i krenuli na put -
Neokatekumenski put - osuvremenjeni katekumenat koji
je Crkva oduvijek imala kao sredstvo u vjeru. No
tu se radi o pokrsnom katekumenatu, tj. ponovnom
otkrivanju inicijacije krtenih osoba, u
kojima je vjera ostala na razini malog djeteta i nije
sposobna odgovoriti na probleme koje ima odrastao
Crkvom ljudi uneokatekumenatu postupno
kuaju ivoga Isusa Krista sluanjem Boje
sudjelovanjem u liturgiji i rastom u zajednitvu. Polako
dobivaju novi, mentalitet tako da je mladima
prigrliti ivot u odgovoriti pozivu
duhovnog zvanja, u avanturu braka
da nisu sami, da je Krist s njima. parovi
dobivaju snage otvoriti se ivotu te mnoge obitelji imaju
osmero, devetero i vie djece. Rada se novi narataj koji
Crkvu u pozivu Nove evangelizacije.
u zajednici svaki pojedinac ima svoje mjesto.
se upoznaju u konkretnim ivotnim situacijama, pomau u
kria, a ponekad su i sami kri jedan drugome.
ZIvot u manjoj zajednici bitan je za rast u vjeri, jer Crkva
nije skup nepoznatih pojedinaca nego zajednitvo osoba. I
Neokatekumenski put je Duh Sveti preko
konkretnih Francisca (Kika) Argiiella i Carmen
Hemandez, Spanjolaca laika. Kika je nadahnula Blaena
Djevica Marija da po uzoru na Svetu Obitelj stvara male
zajednice koje ivjeti u poniznosti, jednostavnosti i
skrovitosti. Nakon to se prva zajednica, sastavljena od
ljudi s margine drutva, rodila u Madridu, navjetaj
kerigme je i u ostalim upama diljem panjolske, a potom i
svijeta rodio mnoge zajednice. i sestre u
neokatekumenatu postupno ulaze u misterij Isusa Krista te
ostvarivati poslanje koje je Crkvi ostavio njezin
da bude njegov vidljivi znak u svijetu dok se On
ponovno ne vrati u slavi. Tijekom povijesti
spasenja, Bog bdije nad svojim izabranim narodom, kako
idovskim u Starom zavjetu, tako i Crkvom u Novom,
ga da se vrati k njemu, da upozna svoje
dostojanstvo, dostojanstvo djeteta Bojeg. Uvjeren sam da
Duh Sveti podie danas u Crkvi Neokatekumenski put da
bi ovaj narataj koji stenje pod teretom vlastite slobode
upravio na Krista koji jedini ima osloboditi
od onoga to ga uistinu dri u ropstvu, a to je grijeh
i strah od smrti.
I da se na kraju vratim na pitanje iz naslova, ima li nade za
Crkvu? Ima. Jaje ivim sedamnaest godina, jedino me
alosti to moja Crkva, hvarska Crkva, jo nema
udjela u toj nadi.
Vislav

PRIJATELJI MISIJA
T
ijekom proteklih 10 mjeseci, otkako se naa upa
malo vie angairala za misije, poslali smo za gladne
i Papinska misijska djela 23 000 kn i 1400 E za
kolovanje Piu nai misionari da je vrlo vano
kolovati ljude i na taj im dati, kako se kae, kruh u
ruke, da mogu osnovati obitelj i brinuti za njih. Do sada j e 14
osoba preuzelo kumstvo za djecu. se dobrih i
plemenitih osoba. Dvije djevojke koje su nedavno zavrile
studij uzele su po dvoje djece za A jedna mlada
majka uzela je troje, to je za svaku pohvalu!
Evo jedne iz "Radosne vijesti": u
sirotitu svoje goste rairenih ruku, otvorena srca,
iroka osmijeha. igra djece i njihovih gostiju, koji su
djeci potpuni stranci. Smijeh, veselje do neba. To to su se
stranci igrali s njima bilo je dovoljno da toga
dana budu najsretnije na svijetu. Jedna od se sjeti da
ima napolitanke u ruksaku. Upita sestru koja se
brinula o smije li podijeliti napolitanke djeci.
odgovara: "Da, moete, j ako se razveseliti!"
prema no sestra je zaustavlja i
kae joj ozbiljnim glasom: "Pazite, svakoj moete
dati samo jednu napolitanku. Ovdje je to luksuz koji vi ne
moete zamisliti. Ne mogu danas pojesti sve. Uostalom,
ovdje u selu ima nekoliko koje se tu dolaze igrati,
a mora ostati i za njih. Date li im samo jednu napolitanku,
ostat i za sutra i preksutra, tako due biti sretni." Ubrzo
se pred nalo mnotvo malenih, ispruenih
pune veselja i dok im noice
nestrpljivo cupkaju po isuenoj zemlji. Sve su dobile po
jednu napolitanku. Koje li zbog samo jedne
napolitanke ! je to nezamislivo.
Dvije paljivo promatraju dolazi li sestra, i
kad vide da je nema, prilaze jasno
do znanja da ele jo jednu napolitanku. je
svjesna upozorenja, no u ispruene stavlja
napolitanku - svakoj po jednu, tako da sada imaju dvije, jer
prvu jo nisu pojele. Pita se to sa tim
napolitankama. li ih odmah pojesti ili Kako
ih sakriti pred ostalom djecom? odlazi sa strane i
oka promatra to Kada su
pojele prvu napolitanku, pljesnule su mravim
poviknuvi neto i sve su druge u tren k
njima. One dvije su razdvajati napolitanke
sloj po sloj i dijeliti ih drugima. je ostala iskreno
Pa, ne mogu biti eljne napolitanki, biti
gladne, a dijeliti to malo sa drugima?! I opet od
tih dviju napolitanki ostao je jo samo zadnji a dvije
jo nisu dobile svoj dio. u je ruci
ostao taj zadnji prepolovila ga j e i dala ga ostalima. Na
kraju su koje su dobile dodatne napolitanke ostale
praznih ruku, ali su se sa smijekom nastavile igrati, kao da
se nita nije dogodilo. je, zapanjena onim to je
vidjela, sve sestri. j e na to rekla:
,,Pa to je sasvim normalno ovdje. Mi smo dijeliti.
Kada smo gladni, gladni smo zajedno. Kad imamo hranu,
jedemo svi zajedno."
Pitam se kada smo mi podijelili neto u trenutku kada nam je
to neto bilo jedino to imamo, i k tomu neprocjenjivo? Te
napolitanke nisu bile samo napolitanke, one su
bile uzrok neizmjerne i veselja, zato jer su ih podijelile.
Takvo to doivjeti nalik je snu. U
siromatvu dogodilo se ba neto nalik snu ... dirljivo i
nevjerojatno.
Sveti Ivan Vianney je rekao: "Nikakva druga vrst
nije Bogu toliko ugodna kao oni koji imaju samilost prema
nesretnima. Blaen je onaj koji gleda na siromaha i zauzima
se za oskudnoga. " Ako elimo budimo
milosrdni, ne samo prema onima u dalekim krajevima, i
onima oko nas. Molimo Gospodina da nam da milosrdno
srce koje zna darivati! Nai su misionari i misionarke
darovali cijeli svoj ivot, pa moemo i mi barem darovati
sitnicu njima i njihovim siromasima.
elim svim "Kruvenice" sretan i blagoslovljen
a na osobit prijateljima misija!
s. Metiida koludrica
42+ + + .; +. + fi. ci + .;.;. + ci. +. ci +.
REPORTAA
S
kupina od 34 bogoslova Centralnoga bogoslovnog
sjemenita u Splitu (CBS) zajedno sa svojim
odgojiteljima su tjedan dana, od 12.-19.
10., u Svetu zemlju pod duhovnim vodstvom splitsko-
makarskoga nadbiskupa mons. Marina Pratili su ih
i donedavni rektor CBS-a, a sada biskup mons.
Mate te jo trinaestorica Splitske
metropolije. Njima su se pridruile dvije
sestre Sluavke maloga Isusa i j edna One se
uz jo dvije sestre, brinu oko u CBS-u.
bila je Nataa iz agencije
Ichtis, koja je ali i proetim
izlaganjima upoznala s vjerskom i kulturnom
batinom Isusove domovine. Duhovni je pak bio otac
nadbiskup, koji je uz svako sveto mjesto
svetopisamski tekst. Svetu je misu predslavio
jedan od biskupa, dok je homiliju odrao jedan
od je isplanirano da slijedi pojedine
postaje Kristova zemaljskog ivota: od utjelovljenja i
preko javnoga djelovanja, pa sve do muke, smrti,
i Stoga su po slijetanju u
zrakoplovnu luku Tel Aviv krenuli prema Nazaretu, gdje su
dva dana bili smjeteni. Na svetoj misi u
kapeli Sestara od Nazareta, nadbiskup zacrtao je
misao vodilju cijeloga se na o
Jakovljevim ljestvama, objasnio je da je upravo u Svetoj
zemlji Nebo dotaknulo zemlju, tovie, spustilo se na
zemlju. Pozvao je da tragom Kristovih
konkretnih povijesnih stopa, dopuste da ih Bog dotakne te
tako otajstva, koja su se zbila na ovom
zemlje, zaive u njihovim ivotima. Tako je prvi dan
bio otajstvu Utjelovljenja.
U sreditu Nazareta nalazi se suvremena bazilika
Navjetenja Gospodinova koja u svojoj jezgri ostatke
nazaretske sveto misno slavlje na tome
mjestu biskup Mate istaknuo je da je upravo tu Bog u
Bezgrenoj Djevici Mariji poljubio zemlju te je pozvao
da i oni u poniznosti srca izreknu svoj osobni
"Neka mi bude". Nakon obilaska Nazareta uspeli su se na
goru Tabor, na kojoj se Isus preobrazio. Na samome vrhu
brda nalazi se crkva koju je sagradio talijanski arhitekt
Antonio Barluzzi. i prve
dojmove zadrali su se na tome svetom mjestu.
Drugoga su dana posjetili mjesto oko Genezaretskogjezera
u kojima je Isus javno djelovao. Drevna predaja pridaje
osobitu vanost trima kamenima koje dovodi u svezu s
opisanim u Prvi je takav kamen u
Tabghi, a spomen na umnaanje kruhova. Nakon
teksta su
imali vremena za osobnu molitvu. Drugi se kamen nalazi
nedaleko od Tabghe, blizu obale Genezaretskoga
jezera. na iz posljednjega poglavlja
Ivanova kada je Isus Petru udijelio prvenstvo u
Crkvi. o toj vjerskoj istini, nadbiskup
REPORTAA
naglasio je da je Petrovo prvenstvo samo shvatljivo i
u duhu ljubavi i poniznosti, o i mala
crkvica koja svojim jednostavnim zdanjem prekriva to
mjesto. pak, kamen nalazi se neto povie obale, na
Brdu blaenstava gdje je Isus prema drevnoj predaji odrao
propovijed na gori. Tu se nalazi jo jedna crkva arhitekta
Barluzzija, u kojoj je izloeno Presveto na cjelodnevno
klanjanje, to je pruilo razmatranja Isusovih
koje je ovdje izrekao. Svetu su misu toga dana slavili u
Kafamaumu, u crkvi koja je iznad ostataka
kojuje arheologija identificirala kao Petrovu. Prisjetili su se
odbacivanja i koje je Isus doivio u oblinjoj
sinagogi, svjesni da takva sudbina svakoga istinskog
navjestitelja S tim su mislima krenuli na put kroz
Jordansku dolinu do Jeruzalema da je tim putem Isus
krenuo kako bi u Svetome gradu dovrio djelo spasenja.
za mraka, stigli su u Papinski zavod "Notre
Dame" koji slui kao gostinjac. Zanimljivo je
da se njihovo poklopilo sa idovskim blagdanom
Sjenica (Sukkot) o kojemu govore sedmo do deseto
poglavlje po Ivanu.
su dana krenuli prema Betlehemu. Na mjestu
Isusovoga koje je prekriveno velikom bazilikom iz
doba cara Konstantina, proveli su vrijeme u osobnoj molitvi
i utnji. U kripti susjedne crkve sv. Katarine Aleksandrijske
slavili su sv. misu tik uz pilju sv. Jeronima, suzatitnika
CBS-a. Biskup upozorio je na znakovitost ovoga
mjesta, od niskih i uskih ulaznih vrata bazilike pa
sve do malenosti Jeronimove pilje. Sve na to daje
bit poniznost i jednostavnost. Zatim su posjetili
Bogosloviju latinskoga patrijarhata u Beit Jali. Ovo je za
bogoslove bilo dragocjeno iskustvo jer su se susreli sa
svojim kolegama s kojima dijele isti cilj, a
razlikuju ih konkretni ivotni uvjeti. Dan je zavrio
pohodom rodnomu mjestu sv. Ivana Krstitelja, Ain Karirnu.
Nadbiskup je na koji Ivan postaje
uzorom za Naime, onje glas koji nije oblikovan
samim sobom, nego
REPORTAA
dan bio je nedjelja. Rano ujutro uputili su
se u baziliku Svetoga groba. Svetu su misnu rtvu prinijeli
upravo na Golgoti da muka smrt i
jedno Vazmeno otajstvo. Ostatak dana bio je za
odlazak u Judejsku pustinju gdje se moe na poseban
iskusiti sabranost i tiinu. Put ihje doveo i do mjesta Qaser
El Yahud gdje je sv. Ivan krtavao. Tamo su obnovili svoja
krsna su posjetili Mrtvo more i ostatke
na Masadi. po dolasku u hotel, bogoslovi
su imali priliku susresti se s jednim rabinom. Razvio se vrlo
iv razgovor, kojije potrajao vie od dva sata, a dotaknute su
raznovrsne teme: od biblijskih preko
dogmatskih pitanja i dijaloga, pa sve do
dananje situacije.
Petogaje dana Jeruzalem bio sasvim u sreditu pozornosti.
su se uputili kroz Armensku na brdo Sion
u dvoranu posljednje Nadbiskup je podsjetio
na Crkve jer je ovdje Duh Sveti siao nad apostole.
Otpjevavi himan Veni Creator Spiritus uputili su se u
kapelicu tik do dvorane gdje su slavili svetu misu preko koje
su biskupi i obnovili i
biskupska Zatim su krenuli kroz idovsku
do Zida pa dalje kroz Muslimansku do
vrata, ispred kojih je kamenovan sv. Stjepan
Prisjetivi se da je pralik svakoga sam Krist
molio se krini put kroz Via dolorosa do bazilike Svetoga
groba. su imali getsemansku uru u crkvi Kristove
agonije. Ovo je bio najintimniji trenutak jer su
crkva i oblinji Getsemanski vrt bili zatvoreni za druge
posjetitelje.
Sestoga dana ujutro, su posjetili latinskog
patrijarha Fuada Twala. Patrijarh je vrlo pozdravio
biskupe, i bogoslove. U svome je
istaknuo da je zahvalan za svakoga
koji dolazi u Svetu zemlju, jer su ovdje "Crkva
Golgote", ne samo zemljopisno i u zbilji.
na pitanja bogoslova, patrijarhje osobito istaknuo nastojanje
katolika oko ekumenskoga i dijaloga; i to
na vrlo konkretan crkva organizira Caritas,
ima 14 bolnica te vie od 100 kola, i druge ustanove koje su
otvoreni svima, bez obzira na vjersku pripadnost. Na kraju je
nadbiskup zahvalio patrijarhu, mu prigodne
darove te ga pozvao u Split. Popodne je nastavljen obilazak
Jeruzalema posjetom Maslinskoj gori. im se don
Nikola Mladineo, doktorand na Ecole Biblique u
Jeruzalemu., koji im je s gledita
teoloko svetih mjesta. Posjetili su crkvicu
crkvu na mjestu Konstantinove bazilike
Eleona, te crkvicu Dominus flevit (Gospodin je zaplakao).
tako pojedine postaje Isusova ivota i
novim iskustvima vratili su se nazad u svoju
svakodnevnicu, u svoju domovinu.
je da se ponovi za pet ili est godina,
tako da svaki narataj bogoslova dobije makar jednom
priliku posjetiti kolijevku vjere.
Jure bogoslov
Fotografije: don Pavao
+++ ++ + ++ ++
AKTUALNO
Projekt hvarskog
DIEMO
GLAS
ZA
ZEMLJE
SPAS!
U protekloj pedagokoj godini u
razvijao se projekt pod
nazivom Diemo glas za Zemlje spas,
koji se provodio u dvjema skupinama,
jednoj mjeovitoj (5-7 godina) i jednoj r
predkolskoj (6-7 godina), a bilo je
ukupno 47-ero djece. U skupinama ovog
se provode eksperimenti i mala
fizikalna istraivanja. Analiza stanja vode
led, para) dovela je do razgovora o
vode za ivot ljudi i ostalih ivih
na Zemlji. kako voda djeluje na
biljke, djeca su dola do saznanja da im
i voda teti, a isto tako da
biljka ne moe rasti i ivjeti ako nema vode ...
I tako je krenula to je potrebno za zdrav
ivot, to nam stvara probleme, tko ugroava na
planet, kako ga zatititi, to moemo
... neka su pitanja koja su se postavljala u
ovim skupinama.
Brojne aktivnosti
za zatitu okolia
Na samom projekta djeca su upoznata sa ivotom na
Zemlji i ivim Na primjerima iz najblie okoline
djeca su kako se moe unititi ili razvoj
ivota u te su, u skladu sa svojim interesima i
sudjelovala u okolia kako bi ga
promijenila nabolje. Tako su slali poruke starijima
da mijenjaju odnos prema prirodi i ono to nam je
Zemlja dala. Osim u u kojem su se organizirati
prave male ekoloke radionice, izali smo i u okoli. U
samom koji nam je vrlo zelen - okruen velikim
stablima kostela, smo u projekt dipl. in. Stanka
tambuka, agronoma, koji nam je pomagao oko sadnje
maslina i skrbi o njima. je djecu kako masline paziti,
-:i/e::;. alijevati, plijeviti, vriti rezidbu. Djeca suga
prozvala "doktorom za masline", pogotovo

to su pratila jednog od stabala.

Prole jeseni smo u oblinjoj uljari preradili
prve masline i dobili prvo vlastito maslinovo
ulje. Pored maslina sadili smo autohtono i
bilje, rumarin, lavandu i kadulju. U smo
razvrstavati otpad. Povratnu ambalau smo u
prodavaonice, a novcem kupovali smo sjemenke
perina, salata raznih, i sl., koje smo sijali u malim
posudicama, zalijevali i izlagali suncu kao bi osigurali sve
uvjete za rast biljaka. Kako u nemamo mjesta za
povrtnjak, djeca su sadnice darovala roditeljima, kako bi
mogli pratiti rast biljke u svom povrtnjaku.
vanjski balkon i na njemu smo to je sve
potrebno da moe rasti i cvjetati. Sve o
razvrstanom otpadu, povratnoj ambalai primijenili su u
praksi tako da su prikupljeni otpad boce, stari
papir, baterije, limenke, staklene boce, naplavine ... )
iskoritavali na najbolji u raznim
aktivnostima. Ono to se moglo iskoristiti upotrebljavalo se
za izradu raznih predmeta, a neupotrebljivo se odlagalo na
odredena mjesta kako bi se pravilno zbrinulo.
otpad je da i kopno i
more, te ihje potrebno to manje koristiti.
zamijenili smo platnenim, koje smo oslikavali i za Dan
planete Zemlje prodavali na tandu, na
gradskom trgu.
platnene i eko-poruke
osvj etavali smo nae kako na okoli. U
smo reciklirali papir, te na recikliranom papiru slikali i
crtali. Vanost procesa reciklae vrlo je jasan djeci, jer su
koliko stabala je spaeno svakom naom
novom reciklaom. Projekt se razvio do rasprave o
korisnosti za zdrav ivot, a i zatitu okolia, ako
ne koristimo automobile ili motocikle koji Od
sredstava prijevoza smo bicikle i romobile.
Raspravljalo se i o buci kao o te se, osim
osjeta tiine u skupnoj sobi dnevnih boravaka moglo vidjeti i
likovne izraze djece o tome kako doivljavaju buku,
gromoglasne visoke tonove, a kako lijepe, njene i umjerene
tonove.
46
AKTUALNO
Sva svoja znanja o prirode od
predstavila su naeg Grada na nekoliko razina:
povodom Dana planeta Zemlje djeca su na Pjaci prodavala
prigodno, rukom oslikane platnene te
sugerirala da ne koriste s porukama
koliko vremena treba jednoj da se u prirodi
razgradi. Razgovarali su s predstavnicima Komunalnog
d.o.o. Hvar, koji su pozitivno njihovim znanjima
predloili Free For radiju da Eko pozovu u svoju
emisiju. U 15-minutnoj emisiji na Free for radiju djeca su u
eter urednicima i sluateljima govorila o svojim ekolokim
razmiljanjima i saznanjima, svojim stavovima i radnjama
koje su u smislu zatite okolia. Na roditeljskim
sastancima u skupinama odgojiteljice su powerpoint
prezentacijom predstavile aktivnosti. Svoja
ekoloka znanja i poruke na podizanju plave zastave na
Veloj plai hotela ,,Amfora" pred velikim brojem prisutnih
gostiju i uzvanika pokazali su predkolci, a podizanja
plave zastave, zbog ekoloke izvrsnosti, pripala je
predkolske skupine Dinu Na zavrnoj
u ozelenjenom dvoritu,
dvjestotinjak roditelja, rodbine, te predstavnika
javnog ivota grada djeca su predstavila svoj glazbeno-
scenski eko program ga s ekolokim porukama,
na koje su prisutni reagirali odobravanjem (pljeskom).
Projekt je u svibnju mjesecu predstavljen na Smotri
projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko u Ministarstvu
znanosti i obrazovanja RH, a u organizaciji Agencije za
odgoj i obrazovanje.
'oi
Sto Hvarani mogu
za okoli?
Projekt smo valorizirali na nekoliko razina: u skupinama s
djecom, sa zaposlenicima i sa roditeljima djece
predkolskih skupina. Na razini djece i zaposlenika osvrti su
svakodnevni, te je za ovaj projekt vano naglasiti da je bio
podran od svih skupina, iako se provodio samo u dvije, da
se uloga tima, te da su svoje zadovoljstvo djeca
prenosila na roditelje i tako ih i poticala njihove
komentare. od pretpostavke da u dnevnim
komentarima uglavnom dobivamo komentare zadovoljnih
roditelja, smo provesti anonimnu anketu, u kojoj
roditelji mogu dati svoja pozitivna i negativna miljenja,
ideje, prijedloge, stavove ... Osvrnut se na stavove i
razmiljanja roditelja, koje su iskazali u anketi s
odmakom od 4 mjeseca (dakle, anketa je provedena 4
mjeseca nakon provedbe projekta). Anketiranju se odazvalo
34 od 39 roditelja kojima je Uglavnom su
odgovarali na sva postavljena pitanja, te se izjanjavaju vrlo
afirmativno o provedenom projektu.Na pitanje koliko su bili
zadovoljni provedbom navedenog projekta na crti od 1-10,
21 roditelj je dao maksimalnu ocjenu 10.
Na pitanje po roditelji misle da je projekt bio uspjean,
odgovori su bili 23 roditelja je reklo da sada
razvrstavaju otpad, 19 roditelja kae daje promijenilo stav
prema prirode u pozitivnom smjeru, 11 roditelja
vie 6 ih manje vozi auto, 5 ih pravi kompost od
AKTUALNO
ostataka hrane 2 ih vozi bicikl, a neki navode
da vie ne bacaju u prirodu, da su postali svjesniji
ugroenosti naeg planeta, paze na prirodu, ne biljke
bez razloga, vie su zainteresirani i ele vie znati o naoj
planeti.
Na pitanje to roditelji misle da je dijete dobilo
ostvarivanjem ovog projekta, broj roditelja
zaokruuje pozitivan stav prema okolini, ih smatra da
dij ete na druge oko sebe (roditelj e, sestre, bake,
djedove, susjede ... ) na promjenu stava prema okolini u
pozitivnom smislu, dok ostali smatraju da je ovo temelj
ekolokog odgoja, stvaranja ekoloke svijesti. Na
pitanje ako bismo pozvali roditelje da s nama sudjeluju u
planiranju i ostvarivanju ovakvog ili projekata, na
koji bi eljeli biti odgovorili su kako ele
donositi materijal za rad, i odazvati se na
razne Zamolili smo roditelje za prijedloge,
razmiljanja, poruke ... koje bismo koristili u daljnjem radu i
dobili smo 13 iskazanih razmiljanja. Navodimo ih
nekoliko:
- Smatramo da bi roditelji trebali biti jo vie upoznati
s radom u kako bismo i kod mogli raditi u
istom smjeru i poticati ih. Djeca vie puta ne prenesu
roditeljima to su sve radila i o su pa
"stvar" ostaje na radu u a ne iri se i ne raste
izvan njega;
- Potrebno je vie susreta djece s prirodom
(berba maslina, trave ... (naravno, u
kontroliranim uvjetima);
- Ekoloki osvijestiti to vie i spaavati
prirodu na svakom koraku;
- Projekt je u potpunosti pozitivan, jer da ljudi
iz ove sredine steknu pozitivniji stav prema okolini, da
se ponaati odgovornije i prenositi na
narataje. Projekt je u svima pobudio ekoloku
svijest, koja u svakom postoji, samo je treba
potaknuti;
- lokalnu zajednicu kroz sponzorstva (robna i
financijska), te na taj nivo akcije na jo
viu ozbiljniju razinu;
- Vie radnih akcija i o ponaanju u prirodi i
izvan odgojnih ustanova;
- Neka svatko prvo svoje dvorite, a ne bacati
na ulicu. Primjerom djeci pokazujemo kako se treba
ponaati.
1
+ + +.+++.++
AKTUALNO
govore
o okoliu
s djecom prava na zdrav okoli kroz
aktivnosti djeca su spoznala to je sve potrebno da bi se to i
ostvarilo. Uivala su dobro za sebe i druge, te postala
odgovornija i svjesnija potrebe o prirode, razvijala
stavove i vrijednosti da i oni mogu pridonijeti i
ljepem okoliu. o prirodi, u skladu sa
svojim i djeca su
postala svjesna koliko je potrebno zdrav okoli.
Ona ne samo da su dobro nego i ta svoja znanja
prenose na druge kako bi ih ekoloki osvijestili i tako jo vie
doprinijeli da i priroda ostane za
generacije. Odrasli koji su promatrali djecu su od njih i
se kako nam je mladi narataj ekoloki osvijeten,
kako i oni sami nisu svjesni koliko pogreaka
svoje prirodno okruenje. Na projekt ide
dalje u elji da nam planet Zemlja bude i zdravija. I
dalje saditi rumarin i lavandu, masline i
poticati na plaa i mora, praviti kompost, skupljati i
reciklirati stari papir, ... nove ideje za
okolia.
to su nam dj eca rekla o prirode:
Nina P.: "Moj tata nadimi me sa cigaretama. Ja imam
pravo na zrak!"
EnaM.:
"Je li potres zato to se Zemlja ljuti?"
Lovro.
"Kad Zemlja nastane tsunami".
EmaK.:
"Ne da se uguimo svi!"
Toni B.:
"Ako bude puno maslina, bit i puno zraka".
MarijaR.:
"Kad budemo veliki Zemlja nam bit sva i
zato je moramo sad!"
Katarina T.:
"Ne smije se napravit poar. I televizija Ioni
dezodoransi to imaju potisni plin, to ne valja, jer
probui rupu u ozonskom
Milan H.:
"Ne troit puno vodu! Meni tata pere zube, a ja mu
Zatvori vodu!"
Nevio K.:
"Aja sam mom tati to rekao, ali on me nita ne slua."
Vini Z.:
"Prirodu moramo jer nam ona daje kisik, a bez
kisika umrit."
ravnateljica: Sanja prof.
pedagoginja: Veronika prof.
odgojiteljice: Sendi i Ivana
STRATEKE ODREDNICE
u RAZVOJU HRVATSK TURIZMA
N
a svakog razgovora i
razmiljanja o razvoju turizma u
Hrvatskoj treba imati na umu da je
Hrvatska prostorno mala zemlja, te daje
nezamislivo na prostoru planiranje
megalomanskih projekata, a takvih planova ne
samo da ima, se naalost i ostvaruju. Ako je
Hrvatska kao zemlja prostorno mala, koliko li su
tek nai otoci prostorno s obzirom na
kontinentalnu Hrvatsku, da ne govorimo o naoj
zemlji i otocima u globalnim razmjerima. Kad
su u pitanju neki od naih otoka, primjerice
Hvar, radi se uistinu o mikrokozmosu, koji je
zemljopisno malen, ali se na tom malenom
prostoru nalazi obilje raskone ljepote, te bismo
mogli daje po koncentraciji, odnosno
zgusnutosti ljepote gotovo svaki na otok velik u
svojoj malenosti. Tko ne tu posebnost i
jedinstvenost minijaturnih krajolika, ne
bi smio svojim planovima i projektima
ulaziti u prostore. Pitanje svih pitanja je
kako ovaj fenomen jedinstvene ljepote
u mikrokozmosu naih otoka. Odgovor je
jednostavan, i to se ne odnosi samo na nae
otoke i priobalje, i na pojedina prekrasna
u kontinentalnoj Hrvatskoj, a odgovor
glasi:
Rjeenje i spas je u dokumentu koji bi trebao biti svojevrsni
"ustav" za sve djelatnike, a posebice za investitore
i projektante, a taj temeljni dokument je strateki program
razvoja hrvatskog turizma, u kojemu bi za nekoliko
unaprijed bilo gdje, to, kako i koliko se
moe i smije graditi. I dok i gospodarska elita
turizam kao iznimno granu hrvatskoga
gospodarstva, nitko se od njih jo nije potrudio da se za tu
iznimno granu privrede donese dokument
bez kojega su ugroeni hrvatski resursi, prirodni,
kulturni i arhitektonski, o kojima ovisi kvalitet ivljenja ne
samo sadanjeg narataja nego i generacija kroz
vie Strateki program razvoja hrvatskog turizma,
naravno kad bi ga pisali vizionari i ljudi s
posebnim za vrijednosti koje smo batinili od
Hrvatska zajednica
naih predaka i koje smo duni predati naim
potomcima, bi devastaciju i
prirodnih krajolika, arhitektonski vrijednih starih urbanih i
ruralnih prostora te olaku i neoprostivu prenamjenu
poljoprivrednih povrina u prostore.
prostor, koji jo nije apartmaniziran i
betoniran, kao i hrvatske vode, ume,
uvale, drage i draice na naim otocima te energija,
vrijednosti su o kojima ovisi hrvatski suverenitet. Na
nau jo nije sve izgubljeno i upropateno i stjecajem
povijesnih, i gospodarskih okolnosti Hrvatska, a u
njoj i na dragi otok Hvar, danas donekle stoji na ekolokom,
prirodnom i kulturnom pragu" i ima izvanrednu
prvi korak, koji je moe s toga
praga" odvesti u prosperitetnu U isto vrijeme
postoji i druga pogrenoga koraka, koji bi nas
mogao skrenuti na put to vodi u devastaciju i destrukciju
svega onoga to je jo kao potencijalni resurs, o
kojemu ovisi na napredak i razvitak. S tom spoznajom i sa
vrijednostima moemo, ako budemo mudri i
razboriti, dragocjeno blago kulturne batine,
prirode i kulture ivljenja iskoristiti tako da sve dobro i
lijepo to smo naslijedili od svojih predaka i dalje
na svakodnevni ivot te da u isto vrijeme bude i dio
j edinstvene i autohtone ponude.
Mudrost i razboritost pak nalau nam da svoje nacionalne
vrijednosti - ljudske, duhovne, kulturne i materijalne - ne
smatramo "robom" koja se prodaje radi
profita, kao vrijednosti koje svojim postojanjem i
predstavljanjem na pravi i modernim
odnosno turistima da se u susretu s njima
duhovno i ivotno obogate ili da, se, osjete
radost ivota na drugi Osobito elim istaknuti drugi,
do sada ne da ivimo u
vremenu globalizacije koja uz poneke pozitivne sastavnice
ima tendenciju unifikacije svega odnosno
brisanje razlika koje su izvor bogatstva i raskoi
ivota. Pogubno bi bilo misliti da brisanje razlika zbliava
ljude. Jednakost kao temelj ljudskosti nije "istost" u svemu i
ravnopravnost za sve
AKTUALNO
Moramo postati svjesni iznimne vrijednosti koju
Hrvatska posjeduje, a to je raskona raznolikost ne samo
prirodnih nego i kulturnih VIjednota. Naalost nismo u
potpunosti svjesni da naa, u europskim razmjerima
prostorno mala zemlja, s obzirom na ima na
UNESCO-voj listi svjetske prirodne i kulturne batine
upisano najvie prirodnih i kulturnih VIj ednota.
Kad govorimo o raskonoj raznolikosti, treba da
ima "duu", kojaje redovito u dosluhu s duhom ljudi
koji u tom krajoliku ive i koji su u prolosti tu obitavali.
Govor, pjesme, igre, arhitektura, plesovi, kuhinja -
neke su od vrijednosti koje, ako ih njegujemo i
prema njima se s ljubavlju odnosimo, s vremenom postaju
sve vrjednije i mogu imati i gospodarsku
vrijednost. Medutim, u suvremenoj komercijalizaciji svega i
potrebno je istaknuti da komercijalna vrijednost
mora biti posljedica, odnosno plod naega
razmiljanja, djelovanja i ivljenja, a nikako samo svrha i
cilj radi lake zarade. Naalost, jo uvijek treba dokazivati, i
to onima kojima bi prije svih trebalo biti znano da je veza
kulture i turizma vie nego potrebna i neizostavna. Samo u
zajednitvu s kulturom turizam ima u kojoj na
dobitku biti i turizam i kultura. Bez tog zajednitva, odnosno
bez proimanja kulturnih vrijednosti i ponude i
jedna i druga sfera ne samo da biti siromanija i manje
moe do devastacije i i to
samo materijalnih vrijednosti nego i u duhovnOj 1 kulturnOj
sferi, u kulturi ivota, to je kasnije mnogo tee, a i
sanirati i vratiti u prvotno, zdravo stanje.
Osim proimanja kulture i turizma trebalo bi ostvarivati i
"proimanje" poljoprivrede i turizma. Znamo da je
bolna hrvatskoga gospodarstva, a nismo svjesm da
nam hrvatsko trite prua izvanredne
da hrvatski poljoprivrednici svoje proizvode "izvoze",
odnosno prodaju na tritu. Doistaje
neshvatljivo da se za hrvatske hotele hrana u velikim
uvozi iz inozemstva.
Najgore to nam se do sada i to se, naalost, jo
uvijek u svezi s turizmomjest to su mnogi
(a i odgovorni) mislili daje turizam idealna prigoda za
laku zaradu, koju pod svaku cijenu treba iskoristiti. Niti je
turizam prigoda za laku zaradu, niti ga pod svaku cijenu
treba iskoristiti. Upravo suprotno, turizam je zahtjevna
gospodarska grana sa irokim spektrom
djelatnosti, a prodavanje svega pod svaku cijenu radi lake
zarade moglo bi nam se vratiti kao opasni bumerang i to s
visokom cijenom koju bi nai potomci morali U
tom smislu treba djecu i mlade obrazovati, ali i odgajati za
djelatnost, a "prve lekcije" u odgoju i obrazovanju
za ovu djelatnost trebale bi ne samo o
poslovima nego i o vrijednostima koje posjedujemo, i to
kulturnim, duhovnim, prirodnim i nacionalnim, a koje se "ne
prodaju ni za kakvo zlato". Upravo zbog nedostat:ka
odgoja i svijesti o i nacionalmm
vrijednostima mnogo smo tete pretrpjeli u proteklim
te smo naalost prodavali i "obiteljsko zlato i
srebro".
Prostor, osobito i jo uvijek je bio
velika vrijednost, ali nikada kao u naem vremenu nije
predstavljao neprocjenjivo bogatstvo. Mnogi, u
posljednje vrijeme govore o problemu prostora, l to s
razlogom, ali naalost mnogi i ne bit problema. Za
njih je prostor neto ,,apstraktno", o je danas ,,in"
AKTUALNO
govoriti, a ne egzistencijalno pitanje o kojemu ovisiti ne
samo kvalitet ivljenja nego i sam ivot na ovim naim
prostorima za narataje. Nedirnuti krajolici sve
suvie gospodarski i strateki Stoga svaka
intervencija u takve prostore zahtijeva promiljeni i
vizionarski pogled, i to ne samo za bliu
Razumni i gospodarstvenici ne dopustiti da ih
zavede iskoritavanja pojedinih
prirodnih to bi moglo donijeti profit,
nego nastojati sagledati posljedice koje se mogu pojaviti
nakon pedeset i vie godina. Svjedoci smo da je
zbog nekih nepromiljenih intervencija na
mnogim posebice na otocima i uz nau obalu,
golema teta ne samo naem narataju nego i onima
koji poslije nas. Upropatavanje i
prostora promaenim projektima i megalomanskim
zahvatima, primjerice planiranim golf-
terenima u Istri, i to na poljoprivrednom zemljitu koje se
radi toga prenamjenjuje u te na iznad
Dubrovnika, bio bi nepopravljivi "grijeh odgovornih
struktura", koji nam narataji, nai potomci, ne bi
mogli oprostiti.
Nigdje se vrijednost, sadraj i smisao, kao i
prostora ne toliko uvjerljivo kao na otocima, koji kao
,,mikro-zvijezde" lebde u beskraju mora. Ovdje se vrhunac
ljepote stvaratelj skog Stvoritelja ogleda u mjeri i
skladu. Stoga onaj tko u prostoru ne potuje mjeru i
sklad, neodgovoran je i ne potuje prirodne zakone i zbog
toga je ruitelj i onda kada gradi. Prostor na naim
otocima ima poseban i jedinstveni smisao i sadraj.
Odgovornost je ovdje uzeti kamen iz nekog
suhozida ili gomile i premjestiti ga na drugo mjesto. Sve to
je na otocima kroz minula temelji se na
svojevrsnoj "kulturi kamena": od suhozida, gomila
trijemova (kauna), kapelica, crkava i
katedrala do velebnih lj etnikovaca i dvoraca.
Na globalnom tritu naa zemlja moe
konkurirati autohtonim sadrajima kulture,
umjetnosti i tradicije, a posebice inedirnutih
krajolika, koji modeme mogu
ugodno iznenaditi i razveseliti. Naime, ono to je
negdje drugdje ni u kojem ne moe biti povod ni
niti radosti, odnosno prigodi za odmor due i
tijela. U mikrokozmosu otoka upravo su nedirnuti krajolici,
i jo uvale i draice, neprocjenjiva
vrijednost. O tome nas mogu navodno neuki i
primitivni Aboridini. Naime, jedan njihov poglavica je
mudro i vizionarski ustvrdio: "Sve znanje nalazi se u
krajoliku. Ne samo krajolik, svaka stvar posjeduje vlastiti
duh, a taj duh za mirom." Unititi krajolik
prekomjernom gradnjom unititi i njegov duh, a kako
bi se moglo odmoriti duh i tijelo u krajoliku bez due?
Vrijednost i nedirnute prirode imat istu vrijednost i
za godina, a megalomanske gradnje, primjerice
mnotvo apartmana s golf-igralitima na
prostoru su gospodarski "hir", i to ne
pojedinaca i to onih s dubljim depom, te se postavlja pitanje
nije li nemoralno rtvovati vrijednosti da bi se
zadovoljilo hirove bogatih, gramzivih i
pohlepnih pojedinaca.
Preduvj et da sve to je do sada bude ostvariti,
odnosno da sve i nacionalne vrijednosti ,,kulture
ivota" budu uistinu ivotne vrijednosti jest i ekoloka
svijest, Naalost je dovelo sebe u takav poloaj
da sve kulturne, civilizacijske i duhovne vrijednosti dolaze u
pitanje, ako ne spoznamo da je na odnos prema prirodi
presudan ne samo za kvalitet ivota, nego i za sam ivot. Mi
tzv. 'ljudi ne moemo izravno utjecati na odluke
"velikih i u je rukama svjetskoga
kapitala i prirodnih bogatstava i o kojima ovisi
naeg planeta, ali moemo utjecati na stanje u svojem
najbliem okoliu, u svojoj sredini, svome Naime,
nije imaginarno mnotvo, ga pojedina
ljudska koja bi trebala misliti svojom glavom. Jedini
put za spas naeg planeta upravo je to da svatko od nas
misliti svojom glavom o svojoj odgovornosti za sebe i za
druge, a osobito za one koji nakon nas. Ekoloka
svijest samo u jednom kao i svijest o svim drugim,
prirodnim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ne
dati globalne rezultate, ali ekoloka svijest svih "svjetskih
zacijelo Ne na druge i ne
se nemarom drugih te razmiljanjem da smo
sami neto mi moramo krenuti od sebe, od
svoga praga, od svog dvorita", te sve za
AKTUALNO
njegovu i zdravlje, da ivot u njemu bude uistinu
radost, koja ne samo nas danas nego i one nakon
nas, kao i one koji kao gosti - turisti budu dolazili k nama.
O radosti ivota, bez koje nema ni tjelesnog ni duhovnog
zdravlja, jo uvijek nas i nakon pet moe
hrvatski pjesnik i humanist s Hvara Petar
primjerom gradnje u skladu s okoliem (Tvrdalj) te
ivota i odnosom prema batini i krajoliku u kojemu je
obitavao i stvarao. Iz njegova "Ribanja i ribarskog
prigovaranja" za prirodne
vrijednosti, kao i za ivota i razmiljanja ljudi koji u
tom ive. njegovu misao da ne ivi
samo za sebe, niti samo za svoje vrijeme, da u
blagodatima ivota treba misliti i na one koji ivjeti nakon
nas:
,,A sve se na Boju je slavu,
na meni na zabavu,
na utihu mojih kOji za mnom bit,
jer je pravo svojih pomagat i ljubit."
Tin
RAZGOVOR S POVODOM
Ravnateljica Muzeja hvarske batine Nives o obnovi sv. Marka
"OBNOVASV.MARKA
STANDARD U
!ZULTURI HVARA"
Egon Lokoek:
Projekt obnove sv. Marka
I
ntenziviranje projekta obnove
nekadanje crkve sv. Marka bio je
povod razgovoru s ravnateljicom
Muzeja hvarske batine Nives
Osim tog projekta u razgovoru smo se
dotakli i obnove Ljetnikovca Hanibala
proslave 400 godina hvarskog
povijesnog kazalite, ali i drugih problema
kulture u Hvaru.
Kruvenica: U posljednje vrijeme intenzivirao se projekt
obnove sklopa nekadanje crkve sv. Marka. to nam
moete o tome?
Nives Radi se zapravo samo o obnovi crkve,
koja je ruevina, daje nekadanji sklop samostana
pokriven kasnijim gradnjama i a dio je
ruevan kao i crkva. je samo ono to je u
ovlastima ove ustanove. No se da se glede toga dijela
dulje vrijeme vodi imovinski spor kojemu se ne nazire
skoro rjeenje.
Devastacija samostana i crkve poslije samostana
1806. je doista neshvatljiva. Kasnije je malo to sanirano, to
nije prirodno. Najvie je na spaavanju
zvonika kojije bio stradao zbog udara groma, no to se zbilo
jo u 19. st.
Od 1962. crkva se koristi za smjetaj arheoloke zbirke i kao
lapidarij, dakle u muzejske svrhe. Ustanova se 1997. g.
opredijelila da spomenik treba obnoviti, a ne samo izvriti
sanaciju njezinih ostataka. Istrani radovi i izrada
dokumentacije provode se od 2000., kotaju puno a nisu
vidljivi, nuni su. Ove godine je
investicijski plan, projekt sanacije, dopuna
arheolokog istraivanja i idejno rjeenje rekonstrukcije
crkve. U tijeku je konzervatorskih smjernica za
obnovu sv Marka i izgradnju muzejske zgrade na sjevernoj
RAZGOVOR S POVODOM
Egon Lokoek:
Projekt obnove sv. Marka
strani spomenika, bi bili ispunjeni uvjeti za
projektiranje i izvedbu.
Cilj je obnova i zatita spomenika i njegovo bolje koritenje.
Nadalje, to rada ustanove i
javnog standarda u kulturi.
Kruvenica: Je li u prolosti bilo inicijativa. Mislite
li da ovaj put projekt biti doveden do kraja? Moete li
nam koliko vremena i financijskih sredstava trebati
za realizaciju projekta?
Nives Nije mi poznato da je bilo
inicij ativa ni da j e itko ita tako da ne znam o kojim
je inicijativama Postojao je jedan pokuaj danas
ugaenog Mediteranskog instituta da dobije od Grada sv.
Marak, no oni nisu imali namjeru obnavljati spomenik kao
takav, nego koncipirati prostor unutar perimetralnih zidova
kao svoju poslovnu zgradu na nekoliko etaa. Vremenski je
ta inicijativa neto kasnija od nae, i nije bila prihvatljiva.
Nemamo nikakve dokumentacije na kojoj smo mogli
zasnovati nae napore, sve smo Kada j e 50-
tih godina 20. st. uruen sjeverni zid crkve, je
betonski potporni zid, niti to nije dokumentirano. Dakle, na
obnovi crkve nikad nije nita poduzeto do sada. Obnova
crkve procij enj ena j e na 5 000 000 kn, a neto vie bi bilo kad
se tome pridoda izgradnja muzejske zgrade koja bi oivila
prostor tog dijela grada. ulaganje bi viestruko
vrijednost u svakom pogledu, i materijalnom i
funkcionalnom.
Kruvenica: Kakvu namjenu imati obnovljena crkva sv.
Marka? Postoji li da se u dijelu obnovljenog
sklopa napravi i kapelica na spomen negdanje sakralne
namjene objekta?
Nives Muzej kao sadanji vlasnik prostora
nekadanje crkve ima obvezu obnavljati spomenik i
RAZGOVOR S POVODOM
Projekt vrta ljetnikovca, izrada GEOdata
djelatnost, radi boljeg i prezentiranja
spomenika i muzejske i na tome radi. Prostor crkve
eljeli bismo zakroviti uz obnavljanje svodova
crkvenih brodova. Time bi nastala izlaganja
naih muzejskih zbirki, kulturolokih i
Vjerujemo da bi prostor bio pogodan i za glazbena
predavanja i drugo to ustanova organizira, s tim
da bi uvjeti za publiku i organizatora bili primjereni. to se
kapele, ta postoji i mislim da bi bilo doista
lijepo u tom prostoru urediti jednu kapelu
nekadanjem patronu. U fazi projektiranja moe se
predvidjeti ukoliko konzervatorske smjernice tu ideju
podre. prostor crkve nije izvorno imao izdvojene
kapele, te bi pregradnja ila nautrb izvorne prostome
matrice koju elimo vratiti. a kapelom bi se trebao
pozabaviti netko tko moe nositi vjersku slubu i preuzeti
odgovornost za nju. Jedno od rjeenja moglo bi biti obnova
nekadanje kapele Nikolini koja se nalazila na junoj strani
sv Marka. To prieljkujemo i stoga to bi se time obnova
proirila na juni dio nekadanjeg sklopa dominikanskog
samostana.
Kruvenica: Radi se i na ljetnikovca Hanibala
u kojem je sjedite vae ustanove. to nam moete
o tim radovima?
Nives Ljetnikovac manjim dijelom slui kao
ured, a glavnina prostora je okupirana arhivskom i knjinom
Poslije II. svjetskog rata bio je potpuno zaputen,
bez krova su bile obje zgrade. Prvo je pod krov stavljena
zgrada, a potom polovica zapadne zgrade,
1970-tih godina. Dio zapadne zgrade, prema vrtu, nije bio
definiran i ostao je mirina. Sada nastojimo tu izgraditi
arhivsko spremite. Osim to bi bila primjerenije
smjetena, stvorili bi se uvjeti za obnovu zgrade u
kojoj se arhiv sada nalazi. Na katu te lijepe renesansne
je 1999. $. otvorena spomen-soba, nazvana Salon Hanibala
Zeljeli bismo cijelu muzejski posvetiti naem
Hanibalu i renesansi u Hvaru.
Naravno, zaputeni perivoj, koji je koriten kao
uzgajalite i ivotinja,
namjeravamo urediti. Ove godine izvrenaje izmjena nekih
vrtnih stupova i kod zdenca, a postavljeno je
ukupno osam novih stupova. Ostvarena je dobra suradnja s
Hrvatsko-engleskim drutvom, koje prikuplja donacije
kojima financira izradu novih vrtnih stupova. j e bila
uspjena naa aplikacija Hedley Trustu u Velikoj Britaniji,
kojaje donacijom financirala izradu arhitektonskog snimka
i arheoloki pregled geo-radarom. Elaborati nastali tim
istraivanjem podloga su za izradu arhitektonske i
hortikultume obnove perivoja.
Kruvenica: Pred nama je velika obljetnica 400 godina
Hvarskog povijesnog kazalita. Kako vaa ustanova
sudjelovati u obiljeavanju te obljetnice?
Nives Muzej priprema izlobu
kazalitu i Arsenalu, planiramo je postaviti u galeriji na katu
RAZGOVOR S POVODOM
Arsenala. planiramo biti konferenciji
organizacije povijesnih kazalita Europe -
PERSPECTIV, u listopadu godine. Program
konferencij e zavisit od broj a sudionika i sredstava. Muzej
je zatraio i dobio pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH.
Nadamo se da biti osigurana potrebna sredstva.
Konferencija bi se mogla financirati i sredstvima EU
ukoliko bude projekt PERSPECTIV-a, gdje je
Muzej partner. Gradska uprava je nedavno imenovala
komisiju koja bi obljetnicu trebala koncipirati. Ustanova je
tu zastupljena s dvoje djelatnika. No zakanjenje je veliko, a
organiziranje u zadnji vjerojatno se odraziti na
kvalitetu programa te trokove organizacije i realizacije.
Kruvenica: Koliko vidimo, kulturni projekti u naem
gradu, naalost, ne nailaze na podrku. Zbog je
to tako? Kako to promijeniti, to vi kao ustanova moete
napraviti?
Nives Kulturni projekti u pravilu imaju
podrku, ponekad i financijsku, ali nedovoljnu. To
ili veoma uspori dobre inicijative. Nadleni
kulturne programe doivljavaju kao i
namijenjene uskom krugu ljudi, no to nije tako. Barem ne
kad je Hvar u pitanju. kultura je jedan od vanih
djelokruga oko kojeg je ljudi u ovom gradu spremna
dati podrku, i se, to
pozitivnim za zajednicu, Zajednica i zajednitvo slabe su
ovoga grada. zatvorene
drutvene grupe koje struka, ili
vjersko uvjerenje razvijaju odbojnost i
kritizerstvo nego zajednitvo, i unutar te iste
skupine koja ih drutveno
resursi se ne koriste dovoljno promiljeno.
Kad sredstava ima malo, presudno je
usmjeriti ih u ono to osigurati
oslonac nastojanju, pa
mislim da nema boljeg uloga od
onog u ljudski faktor, tako da
u programe zajednice treba
uloiti napore.
Kulturni projekti
ozloglaeni su kao oni
koji ne donose nego t
roe sredstva, a to je kao da
kaete da sol poskupljuje kuhanje.
Ustanova se sa fmanciranjem
razvojnih projekata koji bi stvorili bolje i
za sakupljanje i prezentiranje kulturne ali izajavno
djelovanje oko kulturne razine i svijesti.
Kruvenica: Kakve jo projekte (izlobe, inicijative,
obljetnice) planirate?
Nives Osim obljetnice povijesnog kazalita,
godine bismo trebali nastaviti s obiljeavanjem
obljetnice ustanka. U planu je tiskanje zbornika
referata odranih na znanstvenom skupu prole godine.
Ipak, najzahtjevnije je muzejsko kata Arsenala.
Arsenal je mjesto gdje i Hvarani i posjetitelji
vidjeti duh ovoga mjesta. To mora biti neto jednostavno i
snano, onako kako mislim da u sutini j est i ovog grada
i njegovih itelja, kadaje iskreno prema sebi i drugima.
Razgovaralo: UREDNITVO

USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA
___ INO DRUTVO
- SOCIETA DEL' TEATRO
H
varsko kazalite, utemeljeno 1612. g. u
dijelu prvog kata Arsenala za vrijeme Semitecolove
uprave Komunom, dokinuto je 1796. g. kada je
cijeli objekt Arsenala priveden vojnoj svrsi. Te je godine
zadnji venecijanski pomorski zapovjednik Isepo Barbaro
dao isprazniti prostor kazalita od svakog sadraja. To je
razlog zbog danas nemamo nikakvih materijalnih
ostataka komunalnog kazalita. Nakon pada Venecije 1797.
g., i dolaska Hvara pod Austriju, Arsenal je priveden vojnoj
svrsi, se unutranja dispozicija prostora na katu bitno
promijenila. dio prostora, odijeljen zidom,
nij e pregradivan.
Godine 1801. grupa naprednih zatraila je od
dodjelu prostora u kojem je prije bio teatar sa ciljem
njegove ponovne izgradnje i originalnoj svrsi.
Pokrenuli su inicijativu osnivanja Kazalinog drutva.
Drutvo je legalizirano od Vlade u Zadru 1803. g., te je
usvojen i pravilnik Drutva. Drutvo je 26
kojima su bili pravnici,
zemljoradnici, na s odvjetnikom Ivanom
Krstiteljem Machiedom. Svi su pristupanjem
Drutvu postali vlasnici loa.
Odlukom da se naputeni prostor biveg teatra ponovno
privede svrsi je da se ponovno izgradi
interijer kazalita. U tu je svrhu 1801. godine Drutvo
potpisalo ugovor s majstorom Petrom Crescinijem koji se
obvezao izgraditi 33 loe, gledalite, pozornicu, hodnike, pa
i scenografiju pozornice. Sve je ovo majstor trebao
izgraditi u skladu sa tadanjom modom. Dva niza loa
(prizemlje i kat) trebala su imati dekoraciju na
fasadi. Napomena "u skladu s tadanjom modom" bi
s stilom koji su slijedile tadanje
kazaline S tim se povezuje skica kazalita koja se
u arhivu Machiedo u Hvaru, upravo u
stilu. Iako ova skica nema nadnevka, niti
potvrde da j e posluila za izgradnju prvog kazalita iz 1803.
g., je u arhivu Machiedo, od koje je obitelji
potekao I. K. Machiedo koji je bio osnivanja
Kazalinog drutva, a time i obnove kazalita, moe se
pretpostaviti da je prvi interijer bio prema tom
predloku. Tijekom vremena, procesom odravanja
kazalita dolazilo je i do intervencija u interijeru, koje su
potrajale sve do 1900. g., i dovele do izmjene
stila kazalita u neobarokni koji danas
batinimo.
Pravilnik Drutva veoma je precizno odredio nacm
koritenja i upravljanja kazalitem. Obnovitelji kazalita,
svi potpisnici Pravilnika, postali su vlasnici loa koje su
medu sobom podijelili drijebom. Nakon toga loe broj 2, 5 i
12 u prizemlju ostale su vlasnitvo Drutva, te loa broj 17
na katu, koja je ujedno bila i glavna loa namijenjena
predsjedniku i njegovim gostima. Prihod od iznajmljivanja
drutvenih loa koristio se za odravanje predstava
diletanata.
Redoviti sastanci Drutva organizirali su se u kazalitu 1.
prosinca svake godine. Da bi sastanak bio valjan trebala je
biti prisutna barem polovica Odluke donesene na
sastanku bile su pravovaljane samo ako su izglasane
prisutnih. nepristojnog
izgleda i neispravnog ivota nije mogao
pristupiti sastanku. su birali predsjednika,
konzervatora, nadzornika i dva pomiritelja. Predsjednik se
birao na godinu dana. Nitko nije imao pravo odbiti
dunost. Glavna loa broj 17 sluila je za
okupljanje drutva i za dostoj nika koji
su se zanimali za kazalita i programe.
predsjednikova supruga i njegove obitelji nisu imali
pristup u tu lou, te su predsjednici bili vlasnici i
druge - privatne loe.
Sezona sa 36 priredbi
Uredenje, rasvjeta, odravanje kazalita, te odravanje reda
za vrijeme predstava precizno se pravilnikom.
Svaki vlasnik loe brinuo se o i ukraavanju svoje
loe na da se uskladi s ostalim loama teatra.
Vanjske strane loa i njihov dekor morali su uvijek biti iste
boje. Vlasnici loa svojim ponaanjem nisu smjeli
naruavati red i smetati drugima do ili ispod svoje loe.
Vlasnikje brinuo i o osvjetljenju vanjskog dijela svoje loe,
i onda kada nij e bio na predstavi ili u gradu. Unutranj ost
loe mogla se osvijetliti votanicom samo uz posebno
odobrenje i oprez od opasnosti od poara. Trokovi rasvjete
pozornice, orkestre i hodnika podmirivali su se iz prihoda
ostvarenih i sredstvima od iznajmljivanja
drutvenih loa.
Konzervator Drutva je imao voditi brigu o cijelom
kazalitu. je loa i kazalita. Bio je prisutan
na predstavama. Pazio je, zajedno s inspektorom, na mjere

USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA
j"
o$JlJ>..J6CT

I



vl
.. ..

--

6,
"""
,
1"/ ,.
.


/' . " ,;;::; :s
# .
. .
I, ... t:::-Z,4 .
" / . "..-
.
N acrt loa, 19. st. arhiv Machiedo
sigurnosti od poara, rasvjetu i zatvaranje kazalita nakon
predstave. Brinuo je o prihodima i rashodima Drutva, o
je vodio knjigu i na sastancima.
Konzervator je brinuo o stanju teatra i popravcima, te o
odravanju Inspektor je nadzirao distribuciju mjesta
u parteru i pazio na mir i red u kazalitu, kao i medu
glumcima. Pomiritelji su imali paziti na prevladavanje
nesuglasica kao i ugledne
goste.
Za sve odgovorne osobe postoje i kaznene odredbe u
ne izvravanju svojih dunosti, i to kao kazna i
smjenjivanje s dunosti. Loe su se mogle prodavati ili
darovati samo drugim drutva ili onima koji se u
drutvo primaju.
Drutvo je njegovalo i karitativni imid. Svake godine o
karnevalu davala se jedna priredba prihod iao u korist
gradske ubonice.
Kazalino drutvo, slubeno osnovano 1803. godine, jedno
je od najstarijih drutava svoje vrste u Europi. Ono je
direktno zasluno za izgradnju dananjeg interijera naeg
teatra. njihovom radu, kazalini ivot u 19. st.
je bio veoma produktivan. Glavna kazalina sezona vezala
se za zimske mjesece karnevala. Znalo se dogoditi da se u
jednoj sezoni odigra i do 36 priredbi. Bile su to razne
diletantske i profesionalne glazbene, scenske, marionetske,
plesne i priredbe, ali i opere, drame i komedije. Tako
se 1836. godine u hvarskom kazalitu pjevala opera
"Norma". U kazalitu su nastupale i kazaline druine iz
Splita, Zadra, ibenika, Dubrovnika, kao i iz Ancone i
Barija.
Kazalino drutvo radilo je gotovo cijelo po
pravilniku, koji je bio napisan na talijanskom
jeziku i sadravao je popis Drugi pravilnik Drutva
1906. godine na hrvatskom i talijanskom jeziku
sa novim popisom Kazalino drutvo prestalo je s
radom 1921. g., kada je kazalite dolo pod upravu
Tada su loe prestale biti privatna svojina.
Mirjana prof.
~
USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA
, \
Teatro di . \ ~ U \ t \ .
~ ~ ~ ~ ~ ~
Per q -u.esta sera
BENEPICIATA DEL PRIMO -ATTORB
CARLO fERRINTE
Si rappresenta un ilUovissimo dl'amma, tolto dalla
storia l'ccente, ed eintitolato : .
Due Zuavi
(Ii ritorno dalla Urimea
. Per intermezzo verra cantato un duetto buffo, ac-
compagnato a piena Orchestra, tollo ' (fall' Opem di
CarIolla eWerter jntitolato: '
Chiudera il trattenimento una nuova e ridicola
farsa, col titolo:
Un Medico in CaDliciaI '
Onori e protegga l' umile Artista.
Si principia .alle ore g e mezza.
Znra, Til'_ l)elllorcJ,i-lIougier.
~
USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA

USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA
Obnovom zgrade Arsenala (koja je bila derutna i doivjela
poslije turskog napada 1571. i eksplozije baruta u
1579. g.) i izgradnjom Fontika na mjestu neuglednih
prizemnica prislonjenih uz sjeverno Arsenala
prema Pjaci, stvoren je jedinstveni kulturno-gospodarski
sklop u povijesnoj jezgri grada, kao posljedica
zadovoljavanja potreba za javnim i kulturnim sadrajima i
nastavljanjem hvarske pomorske tradicije. U prizemlju
Arsenala je tada bila zadrana namjena smjetaja i
hvarske ratne galije, na katu je kazalite, dokje sa
sjeverne strane Fontik koji je funkcionalno
objedinio skladita robnih komune, koja su se prije
nalazila na raznim mjestima. Iznad Fontika, u razini etae
kata Arsenala je terasa (belvedere), koja je imala
funkciju predvorja kazalita, odnosno stvorenje jedinstveni
foaje na otvorenom. Ovaj zahvat neizbrisiv trag u
povijesti gradogradnje i arhitektonskog oblikovanja -slike
grada, kada su se na istom mjestu pod istim krovom susrele
pomorsko-vojna tradicija, dramska umjetnost i trine
potrebe mjesta, a time i metode aktivne zatite
spomenika kulture, jer je ovaj kulturni spomenik
obnovljen i revita1iziran na da je njegova izvorna
namjena izgradnjom novih sadraja - kazalita i
Fontika. Danas je Semitecolov Arsenal u onakvom
stanju kako ga je taj knez sagradio, ali je zgrada u
derutnom stanju, pa je Grad pristupio vrlo vanom i skupom
zahvatu na temeljitoj konstruktivnoj sanaciji , koja je
nedavno uspjeno dovrena, a trenutno je glavno pitanje
nova namjena koja bi zadovoljila dananje potreba grada.
na vrlo uspjenu intervenciju iz 17. st.,
paralelu sa dananjim oko obnove i
namjene zgrade Arsenala, koje karakteriziraju
nedostatak koncepcije i metodologije u pristupu
obnovi i suvremenoj namjeni.
Nedostatak koncepcije i metodologije uzrok je do sada
pogrenih poteza, nesporazuma,
polemika i rasprava koji dovode u sumnju
ispravnost do sada na obnovi i namjeni Arsenala
(vidi napise iz Slobodne Dalmacije: Branko Kirigin:Pobigla
Zvir iz Hvarskog arsenala, Nives Skandalozno
povijesnog zdanja, Slobodan Prosperov Novak
i sL).
Greke II koracima
Navest ukratko i kronoloki konkretne zamjerke
aktivnostima koje sudo sada
- poduzimanje vanih radova na projektiranju i izvedbi
konstruktivne sanacije prije nego se definirala namjena
prejudicira i oteava o optimalnoj -
najprihvat1jivijoj namjeni.
- izostavljanje Fontika iz projekta obnove i namjene
Arsenala pogreno je jer je to nedjeljivi dio ovog sklopa i
funkcionalnu i arhitektonsku cjelinu sa Arsenalom.
-izrada kataloga projekta obnove - Hvarski arsenal
povijesno suvremen (Hvar, prosinac 2009.) inicirao je
pitanje namjene Arsenala, ali se nametnulo jedno
rjeenje (autor Tomislav Krajina) koje je isprovociralo
nepotrebne polemike i to
je sve kulminiralo odravanjem tematske sjednice
Gradskog (12.02.2010.) na kojoj je ovakav
pristupa rjeavanju obnove Arsenala doivio kritike i bio

- umjesto raspisivanja
na kojem bi struka dala vie prijedloga
namjene Arsenala, Gradsko donijelo je da
se prijedlog Tomislava Krajine iz spomenutog kataloga i
tri samoinicijativno prispjela prijedloga (dipl. arh. Marijan
Katanec, Muzej hvarske batine i Grupa - opisni
prijedlog) stave na ,javnu raspravu". To je u potpunoj
koliziji sa raspravom i tematske sjednice
Gradskog Ova tzv. javna rasprava, ustvari je bilo
glasanje o izloenim prijedlozima, gdje je po svojoj obradi
i prezentaciji konkurirao (neravnopravno ) i dominirao
prijedlog iz kataloga, tako da je to jo jedan dokaz
nesuvislog pokuaja demokratizacije postupka
o namjeni Arsenala.
- okrugli stol Hvarski arsenal, povijest, sadanjost i
(Amfora, 18.-22. lipnja 2010.) donio je niz
kvalitetnih rasprava o povijesti Arsenala, ali nije, a to je
bila idealna prilika, pokuao ustanoviti ciljeve i
metodologiju rjeavanja njegove
- osnivanje povjerenstva za namjene zgrade
Arsenala (rjeenje Gradskog od 19. travnja 2010.,u
koji sam ija bio imenovan, ali sam nakon drugog sastanka
dao ostavku na povjerenstva, zbog neslaganja sa
rada) koji su predloile stranke u Gradskom
me na neka stara vremena, ,,kada ne zna
to kad nema ideja ni programa, osnuj komisiju".
- Gradskog o provedbi radnji na
zavretku obnove i unutranje zgrade Arsenala -
Hvarsko kazalite, od 7. prosinca 2010. g., po ne znam
koji put mijea i razinu i ne
doprinosi rjeenju.
+ + +.+++.++
USUSRET 400.-toj OBLJETNICI HVARSKOG KAZALITA
Integralni program
zadovoljavanja potreba
grada
Radi svega navedenog, smatram da je nuno odvojiti
od koje se ovdje stalno
sukobljava, to bi prvenstveno pristupiti donoenju
Integralnog programa zadovoljavanja potreba grada u
kontekstu raspoloivih kapaciteta gradskih nekretnina,
tako da se svakoj odredi odriva namjena i
izbjegnu svi konflikti koji su se do sada pokazali u
Arsenala. U tom kontekstu predlaem
1. Izraditi inventuru - popis svih nekretnina u vlasnitvu
grada (Arsenal sa Fontikom, Doimi-Radosio (Adis
Abeba), Veneranda sa gradskim parkom - umicom,
Fortica, Crkva sv. Marka, Konzum, Orlana, itd.),
koje bi mogle posluiti zadovoljenju potreba grada, sa
izradom detaljne analize stanja u kontekstu povijesnog,
graditeljskog, pravnog i posjedovnog aspekta.
2. Izraditi i donijeti Integralni program koritenja-
namjene pojedinih u skladu sa potrebama grada
za kulturnim, i poslovnim sadrajima,
o povijesnom i dignitetu pojedinih
lokacija. Na taj potrebe grada bi se distribuirale na
pojedine bi se Arsenal rasteretio velikog
pritiska da zadovolji narasle potrebe grada i prestao biti
talac nepostojanja takvog programa. Izrada prijedloga
Programa trebala bi se povjeriti kvalificiranoj
instituciji koja bez utjecaja politike, u suradnji sa
konzervatorima i ostalim subjektima ponuditi optimalno
rjeenje. Po potrebi za pojedine lokacije
namjenu utvrditi putem
3. Drutveno verificirati Program, na jedan od
zakonom propisanog (referendum)
4. Osnovati gradsku tvrtku kojoj djelatnost biti obnova,
koritenje i upravljanje obnovljenim nekretninama, kroz
se voditi i koordinirati jedinstvena politilG!, na
Sve naprijed navedeno bi prelazak na drugu fazu
koja se sastoji od poslova i to:
l. Izrade arhitektonskih sukladno Pravilniku o
s arhitekture i urbanizma za
pojedine objekte i sa konkretnim projektnim zadatkom,
koji bi idejni projekt i prijedlog za izdavanje
lokacijske dozvole.
2. Izrade glavnog projekta za dozvole za

3. Izrade izvedbene dokumentacije za potrebe
radova.
4. Izrade projekta modela financiranja.
5. Izrade konkretnog projekta upravljanja na osnovi
smjernica iz Integralnog programa.
Na kraju predlaem da proslava jubileja 400. godine od
izgradnje Hvarskog kazalita bude povod za odravanje
okruglog stola na kojem bi se pokualo promovirati jedan
pristup rjeavanju obnove i suvremene namjene
povijesnih po modelu aktivne zatite
spomenika i u kontekstu integralnog planiranja
zadovoljenja potreba grada , te tako pokazalo da
nastavljamo sa svijetlom tradicijom koja je
obnovom Arsenala, odnosno izgradnjom Hvarskog
kazalita i Fontika.
Darislav dipl. ing. arh.
POVIJEST
'v
POSTA U HVARU
- O DVOSTOLJETNICI
B
lie se
blagdani, kada se mnogi sjetiti
svojih bliskih u prigodnim
Stoga je prilika da se togod
rekne o povijesti pote u Hvaru, koja
ljeti 2012. proslaviti(?) 200. godinjicu
svog otvaranja, a brzojav 150. obljetnicu.
o povijesti pote ovdje samo obrisno (usp.
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 6/1962, Zagreb,
183-186): pota postoji jo od starog Egipta naovamo, alije
bila u pitanju uglavnom slubena pota, tj. ona dravnih i
vojnih tijela, a "iroke narodne mase" nisu u tome ni mogle
sudjelovati, j ernij e imao ni tko, ni kome - ogromnaje
bila nepismena. je bilo i pod
republikom u Dalmaciji, a tek je Austrija 1797. osnovala
"pravu" potu u Zadru, a zatim do kraja svoje prve uprave
naom pokrajinom jo 18 njih, s tim da bi ona u Hvaru bila
dvadeseta po redu, navodno osnovana 1806. (pod
Francuzima? - Brumby, 18-176). Potonji je podatak zacijelo
dodue, hvarski izaslanici Marin Gazzari i
Vicko Gelineo Bervaldi trae 14. IV. 1806. od francuskoga
guvernera Molitora u Zadru da se otvori una mettodica
Posta, koja bi povezala Hvar sa potom na
dalmatinskom kopnu (MF, 149), no nema potvrde da je ona
bila doista i otvorena prije rujna 1812., o slijedi. U
monumentalnom radu o povijesti hrvatskih PTT ustanova
(N. 311) i opet pogrean podatak: daje pota u Hvaru
bila otvorena - 1822. g.
Pote na otoku Hvaru
U Splitu je i danas potanski iz doba
francuske vlasti, od kamena, s natpisom na franc.:
BOITE AUX LETTRES = ,,kutija za pisma" (Iza loe kod
"Gaga" - usp. N. PI 62/1975, 12-13 te
priloeni foto Ive iz 1997.); od 1. VII. 1807. imamo
valjda najstariji potanski ig Splita, na pismu Marice
Machiedo iz Jelse bratu dr. Ivanu Krst. u Zadar (FMH, 4. 29.-
usp. ilustraciju). Generalni guverner "Ilirskih provincija"
Bertrand zabrani 26. VIII. 1811. svako privatno slanje
pisama, poiljaka i paketa, samo dravnom potom; s
na pjaci II kojoj je bila prva pota
tim je u vezi i otvaranje pote u Hvaru (Amministrazione
delle Poste), odnosno potanskog ureda (Ujficio), izvreno
1. rujna 1812. u Luxio (izvorno po hvarski:
zgro 193 posred dijela Pjace, danas vl.
i dr., gdje je sada restaurant "Mizarola"); u
istoj stanovao je i prvi hvarski "potar", Juraj
u Splitu oko 1769., glavnim zanimanjem porezni
Plakat o otvaranju nosi pogrean nadnevak: 31.
VII. (umjesto: VIIL), a i objavljen je tek 3. IX., kad i
spomenuti Bertrandov proglas, stariji od godine dana!
(FOH, XXX., 391/1812; isto, Anagrafi). Isti potanski
slubenik ivi i djeluje u istom prostoru i 1815.; se
godine da se pisma, poiljke i paketi i dalje alju
privatno, umjesto slubeno (FOH, XXXIX., 177/1815 i
498/1816). God. 1826. bilaj e hvarska pota jedna od ukupno
20 njih u Dalmaciji, jedina na otoku, a u biskupiji jo samo
one u Visu i Supetru; provizorni voditelj bio je i dalje isti
(Schematismo provinciale della Dalmazia, Zara 1826,
M
POVIJEST
65); iako 13. IX. potpisuje prvu tiskanu priznanicu za
pismo ove pote neki Bonacci (ZASG,
Crkovinarstvo, 4411826, v. ilustraciju), je voditelj i
godine (Schematismo k. g., 1827, 67). Stoga
izjava Joakima iz 1829.,
da je "Hvar otok, koji nema redovite pote"! (FOH,
LXXVII., 111829, 347): to se zacijelo odnosilo na ostatak
otoka, koji je potanske urede dobio mnogo kasnije (slijedi
prema uz dodatke potpisanoga):
STARI GRAD: 1849. (najstariji IV.: FOH,
339/1849, usp. SD, 18. VIII. 1999.,8), brzojav 1862.
don Mate tik do Sv. Ivana, sad BAH,
45411864; 1891.-1911. bio je upravitelj "potarsko-
brzojavnog ureda" narodnjak Juraj koji je uveo
red, za koji se prije njegova dolazka nije ovdje znalo - NL,
7111911), telefon 1933.
JELSA: 1863. (prvi voditelj: Josip Andreis), brzojav
1867. (prvi voditelj Pavo u tu svrhu zakupi
Jure p. Stipe kraj Rive, a 1873. je u Mate
krajem 1901. potansko-brzojavni
ured prelazi u Petra Palada na trg kraj
obale-Kronikakap.N i 71;FOJ: Mise. 8,k;
Mise. 2, 18; Mise. 5, r), tel. 1935.
Sibe Rosso
1869., brzojav 1871., tel. 1947. (o
97 i 146).
VRBOSKA: 1874., brzojav 1921.? (prema AVrbo, upna
kronika 1., f. lIv, otvorenje -1892.), tel. 1941.
BOGOMOLJA: pota i brzojav 1894., tel. 1947. (prvi je
"potarski do 1900. Petar NL 16/1900;
poslije je, po predaji, pota bila u Stipana u
Jerkovomdvoru)
BRUSJE: 1895., brzojav 1899., tel. stalno od 1945.
(podrobna povijest od Vicka Hraste u MF, 426)
VRBANJ: 1896. ?, brzojav 1904., tel. 1941.
GDINJ: 1901. (u upnoj a zasluni upnik don Andrija
bio je i prvi potar: J. 45), brzojav 1902., tel. ?
1912., brzojav?, tel. 1947.
VELO GRABLJE: 1912. (od otvaranja do smrti 1946.
voditelj Ivan Kuzmin iz Hvara: Novak, PI
1111968, 14), brzojav 1925., tel. 1947. - Potanski ured
premjeta se 1. VI. 1932. iz zgrade Seoske blagajne (FOH,
2054/1932) : navodno u Tudor-"Tudorovi" iz M.
Grablja (I. god. 1960. gradi se
dobrovoljnim radom seljana (,,faina") zgradica pote u
Maloj bandi (SD, 12. I. 1960., 3); pota se ukida 1989. i
zamjenjuje javnom telefonskom govornicom. - NL 2/1890
biljei zanimljivost: pismo za M. Grablje "impotano" u
Splitu obilo je cijelu Hrvatsku dok nije jedvice dolo do
Hvara!, pa da bi pot. morali
hrvatski, ili na slubu u - Italiju.
t tttt t t tt
POVIJEST
Vratimo se gradu Hvaru: 1830. bio je voditelj ove
1. R. Stazione Postale M(arko?) Casotti (pisac "Miljenka i
Dobrile"?!?), i on porezni a pota se primala
utorkom i subotom u l7h (FOH, LXXIII., 452/1830 i
LXXVIII., 108/1830). God. 1833. i dalje se pisma i poiljke
odailju mimo pote, preko "paruna" pojedinih brodova, pa
pokrajinski guverner trai raskuivanje, na starinski
(jumigazione - FMH, 7. 10.). - Od 1.
1849. zna se za prvi poznati premjetaj hvarske pote: od
toga dana djeluje u Machiedo u Burku zgro 271,
se konzolama ranijeg balkona - to je ili lokal sada vl.
Schwartz, ili onaj do njega, vl. a novi je Maestro
Postale tada postao pripadnik te Antun Machiedo
(BAH, 844/1848). Ovaj (1800.-1875.), sin dr. Ivana Krst.,
bio je hvarski (tad imenovani od vie vlasti)
1827.-1833. g., odakle se vidi da je potanska sluba bila
cijenjen, a zacijelo i dobro dravni posao; Antun je
ostao voditelj pote barem do 1867. (FMH, 1. 4. 2.).
Potanskije slubenik bio i njegov brat Julije (1812.-1833.),
kao i drugi ovog uglednog roda, o kome piem
posebno. - Iz navedene 1849. god., 13. i najstariji
potanski ig grada Hvara: FOH, 194/1849 (v.
ilustraciju; ima krivo: LESSINA umj. Lesina!). Tridesetak
godina poslije trai nepotpisani "rodoljub" da u pot. igu
bude ime grada i u hrvatskom naem jeziku ... u ime
ponarodjenja ove otudjene i nae -
FOH, 49111 877. Ali i dosta kasnije u hvarskoj je potijo sve
talijanski, kao da smo u Pulji - NL, 7111891.
Kako je telegraf
spasio Vis i Hvar
Prvi brzojav u Hvaru bio je tj. sastojao se od sklopa
greda koje su svojim poloajem
pojedina slova abecede, a onda bi se poruka,
dalekozorom, prenosila dalje istim telegrafima (o tome ima
lijepa u romanu A. Dumasa "GrofMonte Cristo"). Za
Hvar imamo dva jasna izvora u tom pogledu: popis
znakovlja toga telegrafa u KAR, te podatak da je dugo
godina pod Francuzima (koji su ga i ustanovili?) i jedno
vrijeme pod Austrijom - sve do ukidanja 12. IV. 1814. - bio
Telegrafista imun Dageta, uz od 50 franaka
a sluba je bila pod upravom Ratne mornarice
(Amministrazione della Marina - FOH, LXXXVIII.,
619/1835). Iako nespomenuto u izvorima, zasigurno je taj
telegrafbiona dananjem Napoljunu. Tekje24. Y.1844. bila
poslana prva poruka telegraf om iz Washingtona
u Baltimore - izumitelj Samuel Morse. Prvi je telegraf u
Hrvatskoj bio u Banskim dvorima, a prvi brzojav bio odatle
poslan banu u 28. IX. 1850. u 1O.45h, a on
odgovorio u 13h - oba telegrama hrvatski (SD, 24. V. 2002.,
60 i 28. IX. 2002., 70).
Radovi na polaganju podmorskog kabela za
brzojav na liniji Split - Hvar - Vis te uzdu otoka prema
Makarskom primorju i Peljecu su ovdje od rta
Pelegrina 17. lipnja, a 3. kolovoza 1862. radom
brzojavni ured u Hvaru (v. preslik objave) u Luje
p. Petra u Burku zgro 442); prvi se telegrafist
prezivao: Carlin (MF, 81 i 405; FOH, 573/1862).
To doskora postaje Ivan Brauener Brojner); pred Viki
boj 18. VII. 1866. talijansko ratno brodovlje u Hvar i

POVIJEST
zaprijeti bombardiranjem grada ako odmah ne kau gdje je
telegrafski kabel- za to odredi ribara Lovru Fia, koji
samo pokaza spoj s Visom (koji Talijani prekinue), ali im
vjeto zataji brzojavnu vezu s kopnom. vlasti
povukoe se na Brusje, a Brauener s telegraf om negdje iznad
Grablja. Bruki upnik Juraj osmatrao je viko
ratite dalekozorom, sastavljao brzojave za Brauenera i tako
izvijestio austrijsku ratnu mornaricu, koja pohita u
Visu i razbi Talijane u slavnom pomorskom boju 20. srpnja
te godine (P. 44, 46 i 284-285). Tako je
novoustanovljeni hvarski telegraf (naravno: uza sve
spomenute zaslunike) spasio i Vis, i Hvar, a valjda i svu
Dalmaciju od neprijatelj skog
Brzojavni ured, za koji je najamninu
1870 -ih u na Rivi zgro 231, u prizemlju
sada "Gromit"); najpoznatiji hvarski telegrafist
bio je svakako Grgur (1829.-1911.) prirodoslovac
europskoga glasa, koji kao voditelj ovog ureda boravi s
obitelji u 1889. (FaH, poseb. te
Gradnje i parnice U istom je nastalo i
spajanje pote s brzojavom l. XI. 1897. (naumljeno jo
mnogo ranije, ali je prosvjedovala, jer bi to
Sibe Rosso
usporenje pot. prometa, vanoga za Hvar kao
luku: FaH, 864/1880 i 1076/1897). Je li potanski ured u
uem smislu u i dalje bio u spomenutoj
Machiedo, ili pak odatle premjeten, izvori zasad taje. Iz
pota s brzojavom prelazi 1905. u onu junije
na Rivi, kasnije zgro 42911, poslije
hotel "Slavija", danas sjeverni dio "Rive" - J. 174).
Iz 1907. napokon ima ig hrv. (na prvom
mjestu) i tal. (FaH, 180311907 - V. ilustraciju, tek od 1912.
hrv.). God. 1910. ode po 15-godinjoj slubi u
ibenik Petar obljubljeni voditelj ovog ureda,
mjetanin (NL 16/1910). Odavde ured prelazi O. 1931. u
bat. Novak-"Bonaporte" na Fabrici zgro 562,
najzapadniji dio 2. kata u irini 3 prozora, sada stan
podatak: Zorko Odatle se seli
1939. na istoj Fabrici, u novopodignutu
zgro 18), gdje ostaje do potpunog prijelaza pote u
obnovljenu zgradu na Rivi 1972. (slijedi).

POVIJEST
Sibe sa 14 km
u nogama
Telefon je patentirao 8. III. 1876. Amerikanac Alexander
Graham Bell u kotskoj; i on, kao i otac mu i djed,
nimalo gluhih - SD, 12. III. 1976.,8).
Prvi telefonski razgovori na liniji Zadar - Split obavljeni
su 2. III. 1890. (KD, 1311890), dok je telefonski ured u
splitskoj poti bio otvoren 6. IV. 1895. (HK, 7/1895 i
SmoDal, 28/1895); Hvar morati jo dosta tek
se od ljeta 1932. uspostavlja telefonska veza
Hvar, a 5. II. 1933. otvorenjem splitske telefonske centrale
otoci i Hvar dobili su telefonski spoj (ND, 3. 1791
1932.,5 i 30/1933.,5). Odmah sutradan
jednoglasno hvarsko da postavi telefon i
pretplatu (FOH, Zapisnici sjednica
1932/33, 123), no tek je 1934. bilo 5 pretplatnika, a 1941.
14 (centrala: poluautomatska - N. 312). Istom se
1962.-1964. obnavlja zgrada na sredini Rive zgro 237;
naalost, dvorini je zid ostao neobnovljen), gdje se srpnja
1965. otvara automatska telefonska centrala; do konca
1974. bilo je u Hvaru 600 pretplatnika i trailo se jo, a
otok bio prvi u dravi s 1 telefonom na 12 stanovnika (SD:
29. X. 1962.,4; 6. V. 1964.,3; 15. VII. 1965.,4; ll. III.
1974.,3; 19. XII. 1974.,6).
Ne telefon, pota je definitivno s
Fabrike na Rivu, kako je na 1972., i tu ostala
do danas, osim za od IV. do sred. VII.
2001., kad se premjeta u - Zakatil, u prostor bive
pekare, to je izazvalo opravdane prosvjede (SD, 21. IV.
2001., 22). Danas je ona dosta tijesna, uz ostalo i zato, jer
postade nekakav market, gdje se prodaje "sve i svata".
Ovaj prikaz povijesti pote u Hvaru bio bi nepotpun bez
spomena dugogodinjega hvarskog listonoe, koji je 40-ak
godina (od 1930.) raznosio Hvaranima potu,
svaki dan 12-14 km te se i
"skalina": bio je to mjetanin Josip-"Sibe" Rosso p. Pavla
"Puho" (1906.-1989., usp. SD, 2. VIII. 1966.,3). Naravno,
danas imamo mobitele, E-mail, iPad, Skype, Facebook i
druga no mi se da je sve to da
ljudima bude bre i lake - ali ne i bolje.
Svakako, nema vie onih koja su dolazila iz
barba Sibetove zamatene torbe.
Joko
IZVORI I LITERATURA: /u Muzeju hvarske batine - Hvar:/ FaH = Fond
Hvar; FOJ = Fond Jelsa; MF = Mali fondovi. - BAH = Biskupski arhiv u
Hvaru' FMH = obit. arh. fond Machiedo (nasi jed. dr. Jerka) u Hvaru; KAH =
Kaptoiski arhiv u Hvaru; AVrbo = upni arhiv u Vrboskoj; ASG = upni arhiv u
Starom Gradu. - Periodika: RK = ,,Hrvatska Kruna", Zadar; KD =
Dalmacija", Zadar; ND = "Novo Doba", Split, NL= "Narodni List", Zadar; PI =
izvjetaj Centra za zatitu kulturne batine", Hvar; SD = "Slobodna
Dalmacija ", Split; Smo Dal = "Smotra Dalmatinska", Zadar. - Nikola: Na
punti Hvara -povijest 2000; Brumby, Martin: The Austro-
Hungarian Postmark Project. Volume l: Dalmatia. The Austrian Stamp Club, York;
1997 (zahvala Sinii Josip: Prvi gdinjski potar.
HPT (List Hrvatske pote i telekomunikacija), br. ION., Zagreb 1995; Kronika
kapetana Nike MH Jelsa 1998; Joko: Grad7ifa i pregrad7ifa
u Hvaru ... , i prilozi za povijest Da1macije 19, Split 2003;
Petar: Viki boj. Zagreb 1907. Nedjeljko: Pregled povijesti pote, brzojava i
telefona u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom, Zagreb 2007.

O
ve godine i proteklih mjeseci diljem Hrvatske
obiljeavalo se "okruglih" dvadeset godina od
pogibeljnih, ali i slavnih dana hrvatskog naroda. Bili
su to dani i godina( e) zajednitva i sloge hrvatskog, pa tako i
hvarskog puka kao nikada do tada. Agresora s istoka u
njegovom dugo pripremanom naumu, da se Hrvatskom zove
samo sjevernije od crte Virovitica-Karlovac-
Karlobag, ova sloga hrvatskoga puka j e prenerazila jer j e na
razdor Hrvatima i na tome gradio svoju
strategiju. Upravo na hrvatsko nejedinstvo i na
snagu svog oruja, tada sile po snazi oruja u Europi,
trebao j e agresor za dva mj eseca, a po i prije
sa svojom vojskom do crte, koliko je Europa
(samo preutno?) i dala vremena da taj posao "odrade".
Trebalo je to napraviti najkasnije do kraja listopada. Odradili
posao nisu. Zapeli su. Zaustavljeni su. Zube do tog
datuma osvojili su 30%, ali ne i planiranih 80% teritorija
Hrvatske, kakav im je bio naum. Ovakvi obrambeni
poduhvati poput hrvatskog, u povijesti postaju
mitovi, simboli rtve za obranu svoga doma, svoje
domovine, od Termopila, Ivane Orleanske do Staljingrada,
do ... Vukovara. Da, i Vukovar, i Dubrovnik, i kabrnja, i
ibenik ... sve su to simboli sloge i zajednitva hrvatskog
Euka i hrabrog srca branitelja.
Sto su upljani ove upe, to su ovoga grada, to su
ovog otoka u toj, za Hrvatsku sudbonosno j
1991. g.? Po medijskoj utnji reklo bi se skoro pa nita. Jo
gore govori nam to to ni djeci u kolama sudionici
Domovinskog rata nita ne govore o hrvatskom herojstvu.
Jesu li i pozivani da im govore? Pozivaju li se dragovoljci,
branitelji bar prilikom dana gradova i Aje li se i sami
branitelji drue, imaju li svoj dan, svoju imaju li
na Hvaru svoju udrugu? Prema svojoj prolosti i prema
onima koji su je stvarali gaje se zahvalnosti i ponosa.
Kako bi se to odravalo i prenosilo iz generacije u
generaciju, u svakom sebe svjesnom narodu postoje
+ +

ustanove, inicijative, godinjice koje se brinu da povijesni
i ljudi koji su bili sudionici uvijek
nanovo budu posvijeteni pripadnicima naroda, a posebice
njegovim pripadnicima, djeci. Tako bi trebalo
biti uinaHvaru.
Branitelji koja
Odmah nakon prvih demokratskih izbora 1990. g., sa
zebnjom smo pratili sve ratne predigre neprijatelja, koje su
vodile u pravi rat. Kako bi bili sigurni da nemamo nimalo
oruja, JNA nam je odmah nakon izbora iz Teritorijalne
obrane na Dolcu odnjela 700 komada oruja sa
streljivom. Tako su nas, kao i u cijeloj
Hrvatskoj, razoruali od oruja, ali ne i od srca. Upravo to
hrabro i toplo srce primilo je krajem srpnja 1991. u
svoje hotele, domove stotine ljudi iz Tovarnika, Iloka,
Baranje ... , a sredinom kolovoza stotine iz Vukovara. Ti
nesretni ljudi, prognanicima nazvani, su svoje
proivljene strahote. Asve zato to im krvna zrnca po zamisli
nisu ista kao njihova, pa su imali bijele trake na ruci
i silom su otjerani iz svojih zapaljenih su ,,krivi" to
su naseljavali zapadni Srijem, Slavoniju, Baranju ...
dakle, koja je morala osvojiti jer
stoji na putu prema njihovom cilju - crti Virovitica-
Karlovac-Karlobag. Od tih zlodjela ledila se krv u ilama, a
sluali smo i vijesti o frontalnom opsjedanju Vukovara, o
pokuaju da se JNA spusti u dolinu Neretve i da zauzmu
Splita. Rat nije bio pred vratima jer kao dio Hrvatske
grad i otok Hvar bili su u obrambenom ratu.
Jedina oruana snaga ljeta na Hvaru bila je
Policijska postaja Hvar sa djelatnim i sastavom
policije, odnosno MUP-a Republike Hrvatske. One su bile
naoruane samo lakim osobnim naoruanjem i osposobljeni
za policijske poslove, a ne za vojnih operacija. Tu su
bili i djelatnici Teritorijalne obrane koji su iskazivali
veliki entuzijazam i da se odupru agresoru, ali bez
oruja - kako? tab TO kao tijelo vlasti Skuptine
Hvar djelovao je u smjeru okupljanja za
njihovo angairanje u obrambenim pripremama. Postojali
su pri mjesnim zajednicama nenaoruani odredi narodne
zatite. Savjet za narodnu obranu Hvar, jer jo nisu
bili formirani krizni tabovi-stoeri, donio je odluku o
ustroju oruanih grupa-postrojbi na
nazvane sastav Zbora narodne garde Hvar.
Tako je formiran vod sastava ZNG na
letjelitu Stari Grad dana 16. srpnja sa 29 dragovoljaca.
Drugi vod ustrojem je 20. kolovoza u sa 25
dragovoljaca. vod oformljenje u Hvaru 1. i 7. rujna
zbog procjene sad osnovanog Kriznog taba, o posebnoj
ugroenosti zapadno od grada Hvara - Pelegrina
kao i objekta i instalacija HTV "Mala
Zapovjednik voda sastava ZNG Hvar bio je Mate
Kuzme - Trupe (1948.), a zamjenik
zapovjednika voda bio je Joko Rosso
(1948.). Zapovjednici desetina bili su Dino Novak (1970.),
Ante-Touko Novak - Glavina i Brauko Vicka
(1961.). Strijelci su bili Andrija - Aco Mate (1953.),
Marin Lacman Ferdinanda (1964.), Ante Frane
(1960.), Nika Ivice-Maliko (1963.), Hrvoj
Jakova (1965.), Ante Luke (1965.),
Frane Novak Josipa - Kronjac (1962.) Dinko Tudor Ivana-
iz Mi1ne (1969.), Nika Danka (1970.),
Dirk Ivana (1970.), Ivica Tudor Ante (1966.), Nika
Ivana - Koka (1969.), Frano Ivana (1970.),
Leuka (1970.), Mladen Ivana (1966.),
Borislav Matije (1970.), Nikole -
Sokol (1966.), Stjepan Zorka (1969.), ime
Ante - Bi/ac (1965.) i Pjerino
Dionizija (1962.) te Nikola
(1949.).

Po odluci predsjednika Kriznog taba (K) sjeverne i june
Dalmacije Drage Krpine 10. kolovoza ustrojen je Krizni tab
Hvar koji je bio odgovoran za
obrambenih priprema na
Do 15.rujna 1991., kada je otvorena agresija i na
otok Hvar imali smo tri voda sastava ZNG
ukupne brojnosti od 80 ljudi, pod zapovjednitvom Kriznog
taba Zapovjednik postrojbi je Nikola
Ivana-"Zie" (1944.) iz Staroga Grada, koji navodi:
"Tijekom rujna 1991. g. od dragovoljaca pristupili
smo postupnom formiranju vodova koje smo zajedno
nazvali Hrvatske obrambene snage. Vodovi su bili
formirani u Hvaru, Starom Gradu, Jelsi i
Od oruja raspolagali smo samo starim i trofejnim
cijevima, i to sa 17 kalanjikova, 13 automata
"THOMPSON" koje se nalo u PP Hvar, 17 starih
puaka sa dugim cijevima i 8 ruskih karabina iz II
svjetskog rata te nekoliko karabina. Ukupno
60 komada oruja. Nedostatak i tako slabog
naoruanja maskirali smo na S onim
to smo imali nae ophodnje su krstarile otokom.
Kad bi se jedna ophodnja vratila u bazu, druga bi sa
istim orujem ponovno bila na terenu. Tako smo
postigli dvostruki Naim dizalo se
moral i samopouzdanje da se imamo braniti.
Drugo, djelovali smo i na neprijateljsko uporite na
Visu koji je rezerviste iz Srbije i Crne Gore
kao jer su nae ophodnje stalno bile
prisutne u eteru to su ovi ne samo na Visu i pratili.
Da je to tako, uvjerili smo se par mjeseci kasnije i to
prilikom posjete predstavnika Europske unije
vlastima naeg otoka. Sa Visa su doli na Hvar i
iznijeli su nam stajalite zapovjednika uporita Vis
pukovnika - kako Hrvatska vojska dri na
otoku Hvaru velike efektive, to je direktna prijetnja
njima na Visu! U onim uvjetima za
obranu otoka Hvara cilj je postignut- JNAje bila
prisiljena sa Hrvatskom vojskom na otoku
Hvaru."
Upis dragovoljaca i
uspostava satnija
u nedjelju,15. rujna je agresija JNA na na otok.
Neto iza 15 sati dva zrakoplova tipa JASTREB u dva
navrata raketirali su i mitraljirali portski aerodrom kod
Staroga Grada. Od tri aviona poljoprivredne avijacije dva su
potpuno izgorjela, a nekoliko motornih vozila je
Pripadnici ZNG koji su tada bili na osiguranju aerodroma na
vrijeme su izali iz montanih objekata jer su neprijateljski
avioni najprije avione na pisti, pa tek onda objekte u
kojima su bili pripadnici ZNG. Ovaj dodatno je
pokrenuo bunt protiv agresora. Stanovnici srednjeg
dijela otoka, ali i iz Hvara su sa pukama
prema aerodromu i trebalo je ljude zaustavljati i jer
bi, da su ponovno naili avioni, bili meta na cesti
mitraljescima u avionima. Sutradan, 16. rujna,
predsjednitvo Skuptine Hvar sa predsjednikom
Krunom Peronjom imenovalo je Zapovjednitvo obrane
otoka. U cilju efikasnog organiziranja, i
zapovijedanja oruanim postrojbama na otoku - policije,
ZNG i odreda narodne zatite pri mjesnim zajednicama.
Ovaj dan uzima se kao Dan Mjeovitog Odreda
pjeatva u Hvaru (MOmp), kasnije nazvanom "ZVIR".
Dana 17. rujna Zapovjednitvo je stupilo u funkciju te

izdavati zapovijedi i odluke. Na Zapovjednitva
bio je dotadanji zapovjednik vodova Nikola
zamjenik je bio Tomo Nikole (zapovjednik pp
Hvar), je bio Panajoti - Toti Gilve, zapovjednik
dotadanjeg taba TO Hvar, dok je za
postrojbe ZNG u Zapovjednitvu postao Stjepan Peronja
Vicka iz Jelse.
Od 15. rujna je i pomorska blokada otoka, kojaje
uz nekoliko prekida trajala do sredine mjeseca
studenog, kada su pomorske snage neprijatelja poraene u
splitskom akvatoriju i kanalu, zbog su bile
prisiljene se u luku Vis. Zapovjednitvo obrane
otoka, u cilju ustrojavanja postrojbi i angairanja to
broja ljudi u postrojbe sastava ZNG, dana
18. rujna objavilo je upis dragovoljaca po naseljima otoka.
Na ovaj javni poziv prijavilo se vie od 400 ljudi. Nekim
dragovoljcima trebalo se i zahvaliti jer u tom trenutku nije
bilo angairati vie ljudi, posebno zbog nedostatka
oruja. Tako je MUP do 22. rujna od uzeo jo 60
cijevi oruja, uglavnom karabina. U uvjetima
pomorske blokade uvjeti ivljenja bili su sve tei. Zbog toga
je Zapovjednitvo obrane organiziralo veze sa kopnom
brze glisere. Tako je funkcionirala veza
Drvenik i kasnije Jelsa-Baka Voda. Na taj prebacivalo
se ljudstvo (bolesnici i trudnice) i materijalna sredstva.
Zapovjednitvo obrane je 30. rujna reorganizirati
ustroj vojnih postrojbi na otoku. Na temelju ustrojenih
vodova ZNG,a prijavljenih 400 novih dragovoljaca,
ustrojilo se postrojbe pri stoeru i njihovo popunjavanje.
Formirale su se 4 satnije sastava 3 do 4 voda ukupne
brojnosti 400 ljudi. Do 5. listopada izvrena je popuna
satnija novim dragovoljcima, kao i postavljanje
i vojnika na zapovjedne dunosti. Zapovjednik 2.
satnije Stari Grad bio je Antun- Tonko 3. satnije Jelsa
Lukin Peronja, kojeg je kasnije zamijenio Stjepan Peronja.
Zapovjednik 4. satnije bio je Branko
koji je kolovoza napustio JNA, gdje je bio u
aktivnoj slubi sa kapetana. Zapovjednik 1. satnije
Hvar bio je a zamjenik
zapovjednika Jurica Ante. Satnija Hvar imala je
105 pripadnika, u kojoj su bili i Bruani i Milnarani. Svi
voda ZNG od 1. i 7.rujna uli su u satniju, a njen
zapovjednik Mate tim je postao
zapovjednik 1. voda u sastavu satnije.
Zapovjednik 2. voda bio je Nika Ivana,
a zapovjednik Stevica Rade. Grad Hvar je
jo od 16. rujna imao pripadnike u Zapovjednitvu obrane, i
to od Jerka Ante - Kramer, koji je vodio i tab
narodne zatite Hvar do referenta sanitetske slube
dr. Matka
Ratni listopad
Dana 3. listopada dva su zrakoplova raketirali HTV
"Mala nije bio ali su
rakete izazvale veliki umski poar. Nakon sat vremena,oko
14 sati jedan je zrakoplov ponovno u niskom letu nadletio
ali nije borbeno djelovao jer je na njega otvorena
vatra iz naoruanja policije i ZNG koji su se
nalazili u blizini. Zbog borbenih djelovanja aviona i
preleta bile su i uzbune, a sklonite se nalazilo -
po konobama. Iz neprijateljskih brodova 15. listopada
pucano je po otoku i predjelu Zavale i Ivan
Dolca.
Tijekom listopada dobavljeno je jo naoruanja, tako da je
svaka satnija imala 40 do 50 cijevi. Do tog oruja dolo se
vlastitim snagama i organiziranjem pojedinaca iz sastava
Zapovjednitva, a zapovjednika taba NZ Jerka
No, i nadalje je svaka satnija imala
samo polovicu potrebnih cijevi jer je hvarska imala 105

pripadnika. Trebalo je neto dodatno poduzeti. Bliio se kraj
listopada. Dubrovnikje opkoljen,Vukovar se tri mjeseca
brani, teko je braniteljima. JNA je zauzela dio Jadranske
obale oko mosta, kojije i sruila. Do Rijeke se
moe samo "brzom prugom", a more kontroliraju brodovi u
neprijateljskim rukama. Sa Visa nam prijete da nam
topnitvom prvo sruiti katedralu. Neprijateljski vojnici su
na Lastovu, ali i na U Splita vode se borbe.
Dolazi nam sve vie prognanika, na Tko sve
prehraniti? Zato je tu, kao Bogom poslan - don Joko
Nemamo dovoljno oruja, ali jo uvijek imamo hrane pa i
struju, tu su i agregati, imamo i vodu. Nismo na pukometu.
Dubrovnik nema to mi imamo, jedino su njegovi
stanovnici na pukometu. Granatiraju Grad. Javno se
sprema konvoj Libertas. Treba Dubrovniku. I
Hvarani se pripremaju kako bi se pridruili konvoju. U
poslijepodnevnim satima 29. listopada, a prije nego to je u
hvarski akvatorij stigao konvoj brodova za Dubrovnik, iz
Hvara je prema otplovila Plankton, u
vlasnitvu Stjepana koji je bio u brodu.
Otplovila je i Tri sestrice
Mladena - Slonea, tu je bio i njegov brat ime,
onda Sveti Nikola Igora - Joka Novaka-Kronjca i brod
Stupica, u vlasnitvu Hotelskog, kojim je upravljao Zlatko
Svi sa posadama. Po runom vremenu, valovitom
moru i kii otplovili su Ivica
Maliko donio je puno drva na "varh" rive, jer se u
Dubrovniku smrzavaju. to putem radija. Ova
broda ponijela su nmogo mlijeka, kruha, puno plinskih boca,
raznih baterija, vode, od hvarskih i puno,
puno solidarnosti i sloge sa svom Hrvatskom. Otplovili su.
Ljudi mau. Mnogi su na rivi plakali.
Istog dana, samo u tiini da nitko ne zna i ne sazna,
otputovali su nai na opasan i put u Daruvar, po
oruje, po puno oruja. Otili su ba u Daruvar jer su tamo
osvojene vojarne, a nai Milivoj i drugi ugostili su
i upoznali ljude iz Daruvara kad su doveli na Hvar svoju
djecu, da im budu na sigurnom. Poznanstvo se pretvorilo u
prijateljstvo i pruenu u oruju. U Daruvar pod
zapovjednitvom zapovjednika 2. satnije Antuna-Tonka
Vinka-kontre poli su logistike Milivoj
Ivana, referent intendantske slube Mate
ime, za operativne poslove eljko Novak Mate-Piha,
referent ininjerije Zdravko Mato-Tihi i iz Staroga
Grada Jurica Ante, te iz Jelse Bartul
Stjepana. Kako do Daruvara, li se vratiti,
li se vratiti? I oni koji su otplovili? Grad je u
strahu i no usprkos svemu ivi u nadi. I u
molitvi. Svakog dana ispred i u katedrali moli se krunica za
Domovinu. Puno djece moli. Ima i dirljivih
na Hvaru. Upravo u nedjelju 15. rujna, kad je
raketiran aerodrom kod Staroga Grada, u katedrali je krteno
prvo dijete, majke iz
okolice Vukovara Ljiljane a skroman bio je u
na dananjoj adresi prevrata 8. U toj bilo je
devet prognanika. Pala je se. Osam sati je. Iz
upne don Joka izlazi zapovjednik policije Tomo,
zapovjednitva Toti i jo nekoliko njih. Izlazi i don
Joko. Ohrabruju se Glasno govore. Nitko ih ne
prati. Uspjet Dokje srca bit i Croatije.
(nastavlja se)
Hvala na suradnji Matetu Trupetu,
Panajotiju-Totiju Gilvetu i Nikoli
Damir
VODA
P
oto zanimljivije gustirne u blioj i iroj
okolici Hvara, dole su na red i one u samom gradu.
Dana 7. studenog oblaci su nas prestraili pa nismo
ili u masline, alije na kraju ispao lijep dan, pa smo ja i Joko
Belai obilazak s gustimom na Dolac, odmah kod
parkiralita. Uz njuje vezan izraz "cekot te na gustirnu"
koji se odnosi na dogovor kada netko autom treba prebaciti
jednu ili vie osoba na neku lokaciju ili naselje. Iz

druga gustirna na Dolcu, gornja gustirna,
je 1554. g., a obnovljena 1760., kako stoji i na
natpisu (ERECTUM 1554, RESTAURATUM CNS 1760.
ET AUCTUM). Kruna je cijela kamena, a zavrni niz su
kamena bloka (praga) 2,85x2,85m. Sadanja visina
krune je 40cm - prije je bila via, no noviji nogostup oko nje
oduzeo joj je dio visine. Zatvorena je eljeznim poklopcem i
zbog sigurnosti. S june strane krune jasno se
vide brojni duboki utori nastali od konopa pri vode.
Stariji mi kau kako je voda (mjeavina
pitke i slane vode), to je razumljivo jer more je tu
blizu. Pitka voda dolazila je iz hvarskih Spila. Kako i zato
se voda koristila manje je poznato, jer je dugo godina izvan
uporabe. Vode ima i danas, ali razinu nismo mogli izmjeriti.
"Na gustimu" smo stopirali g. Borisa Tudora, koji nas je
prebacio na Forticu, na mu hvala. O Fortici drugom
zgodom, tema su tamonje dvije gustirne. Na ulazu sa
sjeverne strane nas je djelatnik Fortice g. Jugo
Hrvoje Odmah od ulaza ugledasmo velu
gustimu. Pjover (sakupljalite kinice) je originalni
naravno obnovljen, velike povrine na kojoj su dva
- filtera, jedan originalni kameni, a drugi noviji
betonski, svaki s po otvora. Gustirna je u ivoj stijeni
koja izvrsno vodu. Kruna, visine 85cm, je od
cigle, a izvana je obukana (inkartona) s kamenim obrubom
dimenzija 118x118cm. Vode je puno i pitkajejerje to blago s
neba - kinica. Zapremnine je 25 vagona, a sada je izvan
VODA
upotrebe. Do prije 60-70 godina tu su vodu koristili svi
stanovnici Hvara, posebno oni iz Grode i Gojave. Zatvorena
je i pod ali Jugo Hrvoje namje i pokazao
unutranjost ove i druge gustirne.
Ta manja gustirna nalazi se u jugozapadnom dijelu
ispod najvie kule na kojoj se vijori zastava. Kinicu je
primala sa stepenica i spomenute kule. Dananja kruna
obloenaje kamenim a iznutra j e originalna cigla. I
ovoj je poklopac pod a dimenzije krune su 102x92,
visine 82cm. Zapremnina joj je 22 vagona. Jugo Hrvoje se
nakon otvaranja poklopca vezao konopom i spustio po
eljeznim stepenicama do razine vode te nam
fotografIrao unutranjost gustirne. Kae nam: "Ovu vodu
koristimo za pranje ruku i WC-e. ove godine je DVD
Hvar dopremio cisternama 20 vagona vode. I tu se voda
u ivoj stijeni."
Razgledavi Forticu, zahvalivi naem laganom
etnjom kroz park-umicu, Joko i ja doli smo kroz Grodu
do gustirne koj a se nalazi ispod stepenica koje vode do crkve
Duha Svetoga do obiteljske u vlasnitvu obitelji
a danas renovirane u vlasnitvu g.
Ta je gustirna nevjerojatna meka za turiste i u
vrijeme sezone je ulicom u kojoj
se nalazi zbog guve. Grupe i pojedini turistije fotografIraju
dok od sluaju o Grodi, Duhu Svetom i gustimi.
Kruna je oktogonalnog oblika, isklesana od jedne stijene,
visine 82cm, a duine svake od osam stranica po 70cm.

-" - -' - "- ,

Groda
VODA
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
Pinjola (pinj, pinija) - Pinus pinea L.
OUDOIZ
P
injola prirodno raste u oko
Sredozemnog mora, od Portugala do Turske i
Libanona. Izrazita je mediteranska vrsta, je
izvorno teko odrediti jer je intenzivno irena,
kultivirana prije vie od dvije godina.
autori Anatoliju kao vjerojatno izvorno
Ali, isto tako navode se jo neka kao
Spanjolska, Italija,juna Francuska, Turska, Libanon.
Rairena je po parkovima, nasadima i upotrebljava se za
poumij avanje u uem priobalnom naega kra (
primj erj e Musapstana u blizini Zadra).
To je do 25 m visoko stablo kiobranaste kronje. Koraje
kod starijih stabala ili
duboko uzduno ispucala, donje su grane vodoravno
otklonjene, dok su gornje povinute prema gore. Iglice su
po dvije u 10 - 15 cm duge, svijetiozelene, i
otpadaju ili godine. Cvate od travnja do
lipnja, su okruglasti, 8 - 15 cm dugi, do
10 cm iroki, dozrijevaju u jesen druge godine, otvaraju
se u a ostaju otvoreni na stablu jo 2-3 godine.
Sjeme zvano "pinjol" krupno je i jestivo. U ima
oko 100 sjemenki, a u jednom kilogramu 1000 - 1600
sjemenki. Iz 1 OO kg dobije se do 25 kg sjemenki (u
klapini), klijavost sjemena je 75 - 85%.
plodonositi oko 20. godine. Izdrljivo je stablo - dobro
podnosi suu i visoke ljetne temperature, kao i zimske
temperature.
U kulturama i plantaama za proizvodnju pinjola
se sadnja od 400 - 600 biljaka na 1 ha.
Proizvodnja u takvim kulturama i plantaama je
1000 do 9000 kg/ha, od togajeurod pinjola 17 - 20% (200
-1500 kg/ha uklapini ), ili 12 -15% (30 - 200 kg/ha
sjemenki pinjola).
Istraivanje su pokazala da su se u Sjevernoj Americi
plodovi skupljali jo prije 6.000 godina, a u
Mediteranskom preko 2000 godina. Osim kao
umska vrsta zasluuje pozornost kao "umska
Sjemenke pinjole koriste se u prehrambene
svrhe. kemijski sastav sjemenki oraha
(Juglans regia), crnog oraha (Juglans nigra) i pinije,
dokazano je kako je pinija prehrambeno najvrijednija od
GUJE
navedenih zbog velike ulja i energetske
vrijednosti. Bogata je ugljikohidratima,
korisnim dijetainim vlaknima, kao i vitaminima A, B, C,
D i E. Ne sadri kolesterol, a bogata je i folatima, koji su
za ene koje planiraju Koristi se u
medicini, u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, protiv
uznemirenosti, pri rada bubrega,
mjehura i probavnog sustava, i za snienje LDL
kolesterola. Zapisi o pinjolima nalaze se u Rimskoj knjizi
o zdravlju "Tacuinum sanitatis in medicina".
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
U prehrani se koristi na u Francuskoj, u
pokrajini Provansi, pinjoli se koriste u pripremi preljeva
za salate od svjeeg Na srednjem istoku poznat je
umak "taratar" u kojem se pinjoli kombiniraju sa
mlijekom i maslinovim uljem. U Kataloniji i
Egiptu pinjoli se mijeaju sa pinatom. U starom Rimu su
od samljevenih pinjola, badema i octa, pripremali jednu
vrst senfa. Jo su od vremena poznata
svojstva pinjola, a da se sjemenke
lako uegnu zbog velike masti, su ih u
medu, poznatom drevnom konzervansu.
mr. sc. Stanislav tambuk
BATINA
'v
BLAGOBOZ E

bi nam kao djeci na pod pao komad

kruha, podigli bismo ga i poljubili, otpuhali s njega
ventualnu prainu i, naravno, pojeli. Tako su nas
nae stare none i pri tome nam govorile kako je kruh
,,Blago Boj e" i kako su mnogi ljudi na svij etu gladni kruha.
Ni jedno ni drugo nam kao djeci nije bilo ba jasno, ali smo
se prema kruhu odnosili upravo tako, kao prema blagu i ne
se da smo ikada bacili i najmanji kruha.
Ako bi eventualno neto kruha ostalo vika pa se osuio,
iskoristilo bi ga se za panibrad, to je izvedenica iz dvije
talijanske pane (kruh) i broda (kruh), a zapravo je
udrobiti kruh u juhu. Naravno, bilo je i drugih
za iskoristiti stari kruh, kao to je izrada krunih mrvica,
jutarnje drobljenje u mlijeko, ili neto drugo.
Kruh se nikada na stol nije smio staviti naopako, uvijek
na onu stranu na kojoj je i u a o uzvienom
odnosu prema kruhu najbolje govori i da se za
trucu govorilo turta, pa je tako bila turta kruha. Naravno,
treba razumjeti i kontekst vremena iz kojeg dolaze ovi
Tada je trebalo posaditi penicu ili neku drugu
itaricu od kojih se moglo dobiti brano, trebalo je imati mlin
ili odnijeti u nekoga tko ga je imao, trebalo je imati kvasac,
trebalo je umijesiti tijesto, trebalo je imati krunu ili
odnijeti tijesto u nekoga tko juje imao. Kada bi se napokon
iz pepela izvadio kruh, ljudske ruke, naj enske,
napravile bi na njemu znamen kria, isto kao to bi to
prethodno napravile nakon to bi umijesile tijesto i
oblikovale kruh. Ne samo da je imao
potovanje prema kruhu, kao prema Bojem blagu ili daru,
nego je imao i svojevrsno samopotovanje obzirom na silan
vlastiti trud uloen za dobivanje tog blaga. Iz tog vremena
se i odnosa naih starih nona prema Bogu, njihove
bogobojaznosti i potovanja prema svemu to nam je On
dao. se zahvala za lijepo vrijeme, dobar urod,
zdravlje, pa i za sve ono to bi se loe dogodilo, za sve se
govorilo "fala Bogu".
Moe se da je tada Bog stanovao u svakoj i bio
prisutan na stolu.
Kakav je danas odnos prema kruhu?
Mnogo je proizvoda kojima danas moe zamijeniti i
zamjenjuje kruh. Kruh je postao vie onako usputna stvar
koja na bogatoj trpezi zapravo zauzima prostor, reklo bi se,
smeta. Uostalom, kau da deblja pa u dananjem
svijetu, u kojem debljina postaje ozbiljan problem, kruh
poprima problema. Danas kruh vie ne
nitko. Svjeeg i toplog moemo ga kupiti na policama svih
u bilo koj e doba dana i Kruh je postao potrona
roba, koja je interesantna dok je topla, a se ohladi nije
nam po gutu i trebamo novu i svjeu. Dananja djeca
sigurno ne znaju to je panibrod, niti udrobljeni kruh u
mlijeku, a majke i none izgubile su naviku raditi krune
mrvice.
A kakav je danas odnos prema Bogu ?
Mnogo je stvari s kojima danas zamjenjuje Boga.
Bogje postao vie onako usputna stvar koja visi na zidu, na
kriu ili na nekoj staroj slici i kupi prainu, reklo bi se, smeta.
Uostalom, kau da njegovo spominjanje
drugih pa u dananjem svijetu, u kojem se jako dri
do drugih, Bo&,postaje problem. Danas Bogu vie
ne zahvaljuje nitko. Covjek ga se sjeti tek u tekim
trenucima, a i tada ga ne moli za nego prezire,jer nije
nita. Dananja djeca ne znaju to je lug, grad ili sua,
pa tako i nemaju potrebu moliti Boga da ih od tih
poasti, a majke i none su izgubile naviku molitve ruzarija ili
krinog puta.
Kada bismo promotrili ljudski odnos prema Bojem blagu -
kruhu i Bogu kroz ovu noviju, ne tako davnu povijest, mogli
bismo kako je nekada prije bio zblien s
Bogom i blagom Bojim, a onda se vremenom udaljavao od
Boga, upravo proporcionalno, koliko i od blaga Bojeg. Iz te
zavisne povezanosti kruha i Boga u odnosu prema
moemo da su ipak nae stare none bile u pravu;
kruhjest blago Boje.
Miki

SPIZA
NI CUKUN ONI KOJI
GUTO u HUBOTNICI, TIKVI I I<AROBERU
P
uno je dobro digodera vrotit se u ditinstvo, pribrat ono
lipo i teplo, pasat jo jedonput one gute koji su non
posli toliko vrimena sve to (I ne bimo hi zaminili
za sve blogo nanka ovega vrimena, je tako?) dil
takovega spomena na moje ditinstvo je vezon uza koj, di
me otac parvi put odni kad son irno malo pasona tri
a puno putih posli son bi sa njin i borbima i njihovima
pustima prij atej ima. Spominj en se i zimskih vecerih u komin
barba Juleta, di su gutali i znali provj at obo svemu, a j o bi hi
sluo dokle me son ne bi pritisa na banak. I sad ote
vonje, kupusa tete Natalije u bronzin na komotre, pecenih
girih i ligonj drito iz mora na gradikule. Kad pot sa cornim ni
cini pocivo jena plocu od komina, jerbo daje boje
zimi kad je vino fregulu temperono. U oto sveto doba one
dvi-tri su jo bile u operu svaku malo. Mene bi kako
nojmlajega na koj redovito dopala bublica kad bidu tete
Lukre, Perina, Luce, Natalija, posli i Bonina umisile i pekle
kruh. Boe moj, koji guti su oto bili! Bi bije pohlapo onako
teplu pri nego bidu mi stariji dospili napomenit "pomanje da
ti ne bi pala na tumak". Koje posli, hodi son
sa mojon teton Antonjeton i barba Dareton. E, to je
torija za sebe! Kako to dobri judi moredu ditetu providit
toliko lipih momentih i ucinit da hi dari u pamet za cili
ivot? Molo je ovo prilika za pjegat sve ono ca bi vajalo (a
ca bidu oni nego meritali!), pok somo dvi-tri
beside.
Zimski praznici, cilo jutro pado kia, puna dice, co od
fameje co od susidih, kako hi fermat unutra da se ne
ismocidu priko mire, a pri nego je propja potriba Teta
Antonjeta je znala. Isfrigola bi tri-cetiri terine pecipalih i
ucinila pot bile kafe i eto ti mira i svi kuntenti! Sa barba
Dareton son puno voli hodit na more. je i zno more a zno
je i sa dicon. Irno je voje i pacijence pokozat i naucit nos ono
ca je bilo potriba ucinit. smo mrie, parangol, lovili
na kancenicu. Sa njin son parvi put lovi kinjeze na istucene
jeine sa pekafondon. (Ovo ni oni pekafondo za lignje
nego mria na obruc od tondina koji se molo konopon na
biljok i veselo potegne kad riba dojde na eku. Friganica da
boja ne more bit.) son guto na vore. Ni mi bilo
teko potezat arganel kad bi vidi mihure kako gredu pud
korupa. Da teko, nison ni kina ni pulse da isteedu,
tira ca morejacje za vidit caje unutra! A znalo je bit svega,
dobota kako i u "Ribanje" od Petreta kad ono
Paskoj i Nikola napovidodu ca se sve od ribe Isto mi
se pari da je bilo kontarih, onih kurih, cetiri parsta
debelih priko kinih. Bila bi feta i kad bi bacvora bila puna
carnejih, toliko velih da je bila grihota od Boga ne butat hi na
gradikule. Spominjen se da smo jedonput sve tri vore od
pote digli pune puncate hubotnicih. Bili smo cudo jidni
j erbo su poor1e svu drugu ribu, a u ota doba nisu bili od vaja,
nisi hi moga ni darovat a kamoli prodat. A, nita, malo smo
ostavili za eku, a drugo noen taj ali iza ociju i surga u more.
E, da je oto danas, koja bi oto bila UTnota! A tad, cetardeset i
koje nose, somo ekoda i danguba vrimena. Kako je
vrime pasovalo, pocelo hodit turistih kojima je to
godilo (bit ni bilo meko, ni potriba cistit drace, ne doje
puno po ribi - ko ti ga znat, sve po malo?), tako se pri
sramotna hubotnica iskala, a onda i cinila sve i
Vrime cini stvori drugacije, minjo sve pok ijude,je tako? A
sad ni hotela, restorana, dopokon i tovime a da ne nudi
cagodera od hubotnice. je oto hubotnica na salotu,
ma nojde se zodnjih dindera i drugihjizbinih, gre se
napreda, vajo priznat. Hubotnica pod cripnju vodi kolo, a
slididu polpete, na buzaru, sa patatima u ug - osuenu na
jedon mod smo ovode napisali - i jo toliko tega bi se
moglo i ponudit. Jedno od tega su i balancane sa
hubotnicon, napunjene pok zapecene u oli paher. Ma,
sad ni tajun od ote verdure pok bi bilo boje provat:
SARME OD VERZOTA
SA HUBOTNICON
(Da mije znat otkad se u nos dupero ric sarma? Ne bi da
je pri onega rata ovode kogodera zno ca oto Ako je,
bili su ritki. Nito ala tega pri bit da su zvali paketini oli
involtini po taljonskemu koji non je i udijalekat prilicno
ostavi u dotu.)
Dokle se HUBOTNICA kuho (oli, na moli plamik u
alavija pokrivena, omeknije na fregulu maslinovega uja)
prokuhojte malo minutih od VERZOTA u slonu

SPIZA
vodu. Molojte da se ostine, a po potribi ono debelo
ca bi von moglo smetat za motat ga. Ne omeknetu
isicenu hubotnicu zavartit koji minut na ufigonu KAPULU,
oblit sa maricu bilega VINA, kad izvampi untat nikoliko
licih mlivenih POMIDORIH oli KONERVE, koji
MURTELE i MARAVINCA, bome da vajo i SOL i
PAPOR a uvik se more i koji pig LUKA, sve to zagustit sa
izgratonin suhin kruhon. Po licu-dvi ove patele zamotovat
u ono i sloit u Zalit sa juhon ( retoj od leode,
reentona od gregode, iskuhone glove od skonskih i
rukoveta luporih - bilo co ca vunjo na more odgovoro!) pok
na pol force ognja neka glogoji jednu pol ure. Ko ne voli
svitli kolur uga neka ga zacarnjeni kako uo. Leo patate
pratidu ovo juski, pulenta isto tako. A vino laganije como oli
jacja bevonda.
Kad se cijadin naj idi na drugega i dojde mu kuro na oci uo
beside za uvridit. E, sad, prima temu koliko je jidan,
koliko se more kontrolat i kakovi su mu tako
gredu vonka i rici. Ritko pametne i za nasmijat se,
nepametne i za plakot od muke, bude i porkih i puno grubih
za cut. Nike od njih ca nisu za velu pokoru su i tikvan (oli
tikva) i cukun, a isto, jerbo se na taljonski tikva
rece zucca. Kako to da je tikva i kukumar nito, homo
grubo, a dinja i milun ne? Ista su fameja, zermoni u botaniku,
svi se jidu ovako oli onako, a epeta nito je dobota
komplimenat a drugo nanka blizu. Cini ti dobota milo
eni "tikvica moja", a usud se izjustit "tikva jedna" pok
vidit okle ti sunce istice! Boje ne razbijat glovu sa tin, nego
kadje prilika dobavit, adato i izist, caje daje, boje u
kumpaniju nego cijadin som. U ove nae kraje se pri
..




-
...
;
A ....
govorilo da su tikve somo za projce, ma sa vrimenon se i oto
prominilo. Pustih hi je u Split na pazor redovito, a
zodnja dvo-tri borami i u For. ti son da su veleti zdrave, a da
su gutoe dozno son jo i puno pri. Govori se da ni somi ne
znomo koliko smo hi popili u bocice gustih ugih dije pisalo
"breskva, marelica, tropik"! Furbarijaje, ma fala Bogu, kad
varodu neka barenko ni vela Jo vos ne varon kad
priporucon:
RIOT OD TIKVE
Na maslinovo UJE ufigovat usitno isicenu oli izgratonu
KAPULU i kad samre butat dvi-tri rukoveti narizone
TIKVE. Vartit da malo omekne, sa untat
SOL i PAPOR, pig ismecenega LUKA, sloit RIZI, rukovet
na glov, pok dolivat teplu VODU (ako se nimo cagodera
gutoije i adato za ono ca bi moglo slidit posli) dokle se ne
iskuhodu. Od zocinih tikva jubi puno tega, pok dojte sebi na
voju sa onin ca von je po gutu (npr. travice svakakove,
mukatni kumin u proh, ufron, kanela ... ), ma
pogotovo ovode darat na pamet daje "boje uvik manje nego
jerbo je vela grihota da zocini pridobijedu oni glavni
gut.
Ovi jednostavni riot je dobar i ovakov, kako unta
cegagodera ozbiljnijega, ma propja se more i sa svin na svit
inkomplit i postat spiza za sebe, moli oli veli pjat - sve isto je.
Dosta je na kroj jedonput umiat tunjevinu, drugi
put pofrigone mesa oli leo ribe koji minut pri
kraja, put ugrubo nagratat pikantnega tvordega sira i
u
SPIZA
posut pinkima od tikve i pinjolima pok u paher -
kombinacijunima tote ni kraja. Od tikve se more puno tega,
slonega i slotkega. Kad se kombino sa patatima, njoki
budedu propja delikoni, onako lipo uti a krema za
kojegodera slatko patoa i jubi razne unte zocinih i vonj ih.
Ko ni provo, ne more znat i zato nemojte se strait tatat kad
von se ukoe prilika.
Za zaslodit se, palo mi je na pamet kako ideja, cagodera od
prilicno zaborav j enega karobera. Pari mi se da je na Stanko
piso obo njemu, i na iroko. Spomenit somo
kurijoitod da je karat, kako mira za vridnost zlota,
dijamontih i drugih ime po pinkima od
karobera jerbo da su sve i uvik iste po pizu, da ni nanka
umideca ne Govori se da je bi glavna jizbina svetega
Ivana Karstiteja. Ako je njemu bi glavni kruh svaki don, a mi
ga provojmo barenko kadikad. Kako introje sve u modu
i dodijot von puste ricete sa njin, komplicirane i
jednostavne. Zato von dojen somo jednu od ovih drugih,
puno je gutoa, koju mi je pjegala zermona Marita:
TORTA OD
KAROBERAI

8 UMONCllI sa 15 dekih CUKARA. Na paru
rastopit 20 dek sa 15 dek MASLA, pok izrniat
sa onin pri. untat izgratonu koru i ug od 1 NARONCE.
Umiat 12 dekihmlivenegaKAROBERAi 10 dekMUKE sa
l butinon PROHA za pecenje (iliti praka za pecivo!). Na
kudnju jo i 8 BILONCllI istucenih u snig, sa pomnjon
pajkon pomalo, odizdola pud gore, kako je oto red i
uonca. Pece se pol ure na 160 grodih.
Dekorirojte kako vos je voja ako propja vi budete
potribu. Morete i cinit tintu od Sacher torte pok popol i
primazot marmeladon, ma onda priporucon onu od
naroncih. Uz ovo bi red bi popit suzu rakije oli likera od
karobera, makor ni za zamirit ako von ruka zadije za koji
dobar konjak.
Zdravi i veseli bili, lipo j ili i pametno pili!
Marinko
t
REAGIRANJA
SOLANA ILI OBDUKCIJSKI STOL? (2)
M
oram priznati da ni nakon ing.
Prospera pod gornjim naslovom
("Kruvenica" br. 18N.l2011., 47-48) nisam
uvjeren da je udubij enj e u obalnoj stijeni na punti Kria pred
samostanom (o njegovu osnutku 1461.
poloaj zvan: Sridnji rat, tj. rt) sluilo za "obdukcijski stol"
(u njegovu opisu ima vie manjih glavni je
razlog taj, to je svaka kirurka manipulacija na ovome
mjestu veoma oteana. Naime, uzmemo li, jednostavnosti
radi, da se ovo udubljenje po duini prua u smjeru istok-
zapad, valja opaziti daje pristup sa zapada (jer se
hrid nastavlja), a sa sjevera i istoka veoma teak, jer je hrid
ondje preniska, pa bi se operater morao duboko saginjati;
jedino s juga visina odgovara ali tu je
ova stijena preiroka, pa bi se kirurg morao dosta
naginjati. Protuargument: je o improvizaciji, uz

Uzevi kao pretpostavku, ali bez njezinog (potpunog)
- dato, sed non concesso - daje na stvari doista
"obdukcijski stol", na pitanje: kome je i kada sluio,
odgovor je jasan i potvrdan.
U oblinjemje samostanu, naime, bila u doba
Francuza smjetena vojna bolnica; moda i kroz cijelo
razdoblje francuske vlasti u Hvaru (1806.- 1813.), ali
sigurno bar od 1808. do 1812. g. Nakon francuskog poraza u
pomorskom sukobu s Britancima kod Visa 1811., ova je
bolnica bila toliko puna ranjenika, da su fratre natjerali da
spavaju u sakristiji i u susjednoj kapitularnoj dvorani! Zna se
i ime tamonjeg vojnog kirurga: bio je to mladi Francuz
Alexandre Louis Delormei, koji se 4. IV. 1808. u Hvaru i
oenio, vlastelinkom Elizabetom p.
Jakova, a kum mu je bio zemljak Nestor Alexandre Lebel,
ljekarnik (Pharmacopola) iste vojne bolnice (Xenodochium
Militare). Bila je i partizanska vojna bolnica u ovom
samostanu 1943/44. (nakon njenog odlaska gvardijan padre
Pavo obavio je - egzorcizam), no to je druga
Pregledavanje leeva utopljenika, brodolomaca i sl. vrilo se
u Hvaru 18. st. kod Zdravstvenog ureda ("Sanitadi"), tj.
priblino u Boku na Fabrike; razudbe se
(obdukcije) u Hvaru spominju samo 1773. g., i to tri,
izvedene na traenje mjesnoga u - naputenoj
crkvici Svih svetih (poruenoj 1857. radi gradnje
Gazzari, poslije i danas Boras) na
dijelu Pjace.
Nekoliko "ispravaka pogrenih navoda": nikakav se
"opidal" ne gradi 1468., se 1434. g. spominje prvi, uza
spomenutu crkvicu Svih svetih na Pjaci. Kuge u Hvaru nije
bilo 1514., nego 1512. g.; nikakvog lazareta na (a
jo manje u samostanu) nije nikada bilo;
/ Galenikje tek od 2. pol. 19. ponekad sluio kao
"osamnica" (za izolaciju bolesnika), pa ga je zato i
kupila od Drave 1895. godine. Prva bolnica za

REAGIRANJA
Biljeka o enidbi vojnog kirurga A L. Delonnela
ratnu mornaricu nije otvorena 1608. (kako se krivo navodi u literaturi), je djelovala 1617.-1622. u dvjema
onoj na gradskom zidu te onoj ispod nje na Pjaci (gdje je danas ambulanta); vlasnici su - obitelj Grisogono iz
Zadra - napokon brojnim albama uspjeli ukloniti ove nezvane goste, jedva utjeravi najamninu, dok
nikad nisu dobili, iako su obje i vrt njima bili opustoeni. Stotinjak godina kasnije, oko 1720., podie se
bolnica na Fabrici, no doskora i naputa, kad ratno brodovlje od oko 1757. g. zimovati u
Kotoru. U 19. je st. preuzima Vojna inenjerija, poslije slui financima itd., a danas su u zgradi Katastar i druge
ustanove.
U pogledu groblja" u uvali Kria (naj sj evemiji dio sklopa), valja istaknuti daje ono bilo
utemeljeno oko 1712. za mornare i galijote flote, obzidano 1720., a od 1807. do 1819. bilo glavno gradsko
groblje (nakon toga u Sv. Marku, a od 1849. do danas na Sv. Mikuli); naputeno zbog zemljita, kratko je
reaktivirano za epidemije kolere 1855. g. - Posebno je zanimljivo (iako je jezikoslovno, a ne povijesno) pitanje
njegovog naziva u mjesnom govoru: ,,kopoonda" / ,,kopoonta" nisu ovdje zato je, naime, u
enskom rodu? Bruani kau "kopoont" , od campo santo = "sveto polje", tj. groblje. Odgovor valja potraiti
prema analogijama: "Groda" umjesto "Grod" (= Grad, dio Hvara unutar zidina) ili ,,hloda" umjesto "hlod" (= hlad). U
mjesnom se govoru izmijeao akuzativ na pitanje "kamo?" s lokativom na pitanje "gdje?", i se na oba pitanja
upotrebljavati akuzativ (primjer: "gren u Split" - "bi son u Split"), pa se u tri gornja nominativ, sukladno
akuzativu, pretvorio u imenicu enskoga roda na -a se kae i ,,hlod" , a i "grod" je svaki grad, i Hvar-
osim toga navedenog dijela!).
U ovom se osvrtu ne navode izvori,jer su teme u radu, koji bi se trebao objaviti u dogledno
vrijeme.
Joko
IN MEMORIAM
Dr. arko (1953.-2011.)
Postoje ljudi koje a koji naSlm ivotima prolaze
gotovo kao usputni prolaznici, a kad ih vie nema,
shvatimo da je niihov odlazak u nama ostavio trag.
Takav je bio i Zarko Bievljanin rodom, koji je, nakon
Zagreba, Splita, Visa, ivot poklonio naem gradu. Naviknuli smo
se na njegovu pravu, ukavu, pomalo zaboravljenu
komiku cakavtinu, postao je jedan od nas, ravnopravan,
U naem mjestu radio je kao zubar. Vrlo zubar. Svaki
pregled i strah od bijele kute znao je toliko ublaiti
da se i najplaljivijima ili popravak zuba kao neto
posve U radu je pokazivao smirenost, paljivost i
nevjerojatnu strpljivost, pogotovo sa U svemu je
odudarao od doktora.
Moda ga je najbolje opisao jedan njegov splitski prijatelj, koji je
nekoliko crtica o njemu napisao u jednim dnevnim novinama prije
dvije godine, u reportai sa Bieva:
Proli vikend san dupli pas i priko vike veze se pribacija
na Bievo. I tamo nanje bija arko koji mije
zapritija da me u papar ako mu sl!0menen ime. A i nije
mu neko ime. To je vie pridjev nego ime. Zarko je malo od
mene, ali sanja zato puno lipi od njega. Onje osta na svoja 72
gimnazijska kila i drit je ka kolona. A i da ne more se
nadebjat. Ima zubarsku ordinaciju u Hvaru, mater mu je u
Komiu, a korijeni na Bievu. I dvi su tamo, jedna stara i
jednu koju ba zavrava. Ja bi volija cilo lito stine u
kamenolom, nego toga pratit. To je energija od ciloga
pjeadijskoga puka. Skuplja stine, zide, pila stabla, loi
oganj, gre u ribe, kopa zemlju, vadi zube, knjige. Popravja
auta, fotografije, kopa gustimu, a usput dri i troje dice na
okupu. Ajme, zaboravija san najvanije! On i kuva. Pa kako?!
je brujet i s njin je zalija rie. Izija san pjat za obid, i
bilo mi je sve po gutu. Ostalo je pol i posli podne san se
ia mait. To su bili svi guti ovega svita. Nisan se zaustavija dok
cilu nisan poliza. Evo san mu ja mora da ga da
brujet servira s odmakon od tri ure. Dok se to sve vee.
I pusti ug. I spoji u jedno ...
Zubar zlatnog srca i mnogih talenata svoje je posljednje
naao na junoj strani hvarskog groblja, odakle se za lijepa
vremena vidi njegov Vis, vidi njegovo Bievo.
I moda nije stigao dovriti i dozidati svoju na Bievu, ali je u
srcima Hvarana uspio ostaviti one lijepe dobrote,
plemenitosti, strpljivosti i zahvalnosti zbog toga to smo ga
poznavali.
Zorka
don Josip (Jozo) (1934. - 2011.)
Kada mije s ovoga svijeta? Toje tajna, alijer sam
u godinama i bolesnik, to moe biti i uskoro i
nenadano. Zato da tom prigodom ne bude problema,
ovime izraavam svoju posljednjU odluku. Zahvaljujem
Gospodinu za sve milosti i darove koje mi je udijelio u
ovome ivotu a osobito za zvanje. Stoga
zahvaljujem i svima onima koji su mi pomogli na bilo koji
da ga ostvarim. Ako sam koga uvrijedio (a sigurno
jesam), sablaznio ili bio nepaljiv, molim za oprotenje.
Gospodin neka mi bude dobri i blagi sudac. U Hvaru, 3.
IX. 2006.
(iz oporuke don Josipa
IN MEMORIAM
Negdje rujna don Jozo je OtiIaO na rutinsku
pacemakera, ne nikakve kOlnp1ik1gj
bolnici otkriven i to onaj tei
injekcije inzulina. Ostao je bolnici
instruiran i oran uhvatiti se u i
bio vrlo discipliniran, u-6vmlim
problem voditi kontrolu nad novim
dogodilo pa mu disciplina nije pOlnOjl1a,
udar. Prema sVJI:do1eeD:JU
u klupi nedaleko njega, samo se
pozvala da se zajedno pomole, a on nije orulOYldCf.:
zaspao. Kad muje prila shvatilaje daje mrtav.
ode, tiho, pretiho, ne opteretivi nikoga ni satom brige.
pozvao ljude da mu pomognu. su bivli i aktualni
te uz jo nekolicine ljudi pripremili njegovo tije10 za
Od trenutka polaganja u otvoreni lijes do 23h uz njegov su
bdjeli bratirni jedne i druge bratovtine i jo poneki upljanin. U
petak, 2. prosinca ujutro se sabrao kler hvarskog dekanata i upljani
koji su bili informirani o njegovoj nagloj smrti te se u hvarskoj
katedrali, pod vodstvom biskupa Slobodana, oprostili od njega
molitvom jutarnje iz slavlja, te drugim molitvama i
pjesmom. su njegov lijes iz biskupskog muzeja, gdje je
bio izloen, unijeli u katedralu, a bratirni ga iznijeli do Dolca gdje je
biskup obred. Pogrebna kola su iz Staroga Grada preko
Splita njegove zenme ostatke prevezla u Postira, gdje je
sprovod u subotu, 3.prosinca u 14h. Uz sudjelovanje sa
i Hvara pogreb je vodio biskup Slobodan. U propovijedi je
rekao:
"A vi budite pripravni, jer u kad i ne mislite
Sin dolazi! u Ovo Kristovo upozorenje
doslovno se odnosi na naeg pokojnika. To jutro,
l. prosinca 2011. u biskupskoj kapeli slavio je
sv. misu, prije podne bavio se poslovima po vrtu
(to je sa mnom,
zajedno pohod Svetotajstvu, odmorio se malo,
poao na etnju, vratio se i sjeo u biskupskoj
kapeli na stolicu oltaru i tu zavrio svoj
zemaljski put. To je opomena meni, opomena
mojoj to je opomena svima ...
Poloismo ga u lijes u ruho
kako to i dolikuje vremenu ivotni put
tekao muje od u Postirama 3. listopada
1934, a postao u 29. lipnja
1959. godine. Obavljao je razne slube:
Upravitelj upa u i
(1960-1965), potom upr. upe u Gdinju i
Bogomolji (1965-1968), zatim upr. upe u
Pranicama i Gornjem Humcu (1968-1971). U
grad Hvar, u biskupsku dolazi 1971. i od
tada do danas obavlja slube: tajnika biskupa
Celestina i Slobodana, slubu svojevrsnog
u katedrali
. i oso 'to
njegovo zauzimanje za bolesnike koje je
rado i duhovno krijepio. Osobito je
volio liturgiju u je bio zaista vrsni
poznavalac.
Majka Boja, koju je Pokojnik tovao, neka bude
uz njega kao Zagovornica, ona kojoj se molimo:
"Sveta Marijo, Majko Boja, moli za nas
grjenike sada i na smrti nae. Amen. u
Obredima je, uz pokojnikovu rodbinu, prisustvovao lijepi broj
upljana, a svoj doprinos dostojanstvenom pokopu dao je i
postirski crkveni zbor. Biskup, prisutni hvarskog klera, 2
sestre iz Hvara te 15-tak vjernika iz Hvara morali su
odmah nakon obreda u upnoj crkvi zbog prijevoza na Hvar. Stoga
je obreda do groblja preuzeo upnik don u
pratnji nekolicine
Kao upnik u Hvaru dugujem posebnu zahvalnost don Jozi. Iako je
imao svoja stalna zaduenja u (Ordinarijat), doivljavali smo
ga kao rezervnog kapelana u upi, a on nije imao nita protiv toga,
osim kad bi ga neki aspekt njegove bolesti neto opteretio.
Rado je mijenjao mene i kolegu don Pavla kad god je to bilo
potrebno, kod koludrica ili u katedrali. Nekoliko godina je bio
odgovoran za ranu nedjeljnu misu u katedrali tijekom ljeta.
Priskakao je u kod ispovijedanja, podjele sv. bio
redoviti sudionik biskupskih misa u katedrali. Kao to je
rekao na oprotaju postirski upnik "don Jozo je bio opsjednut
liturgijskim rubrikama". Nekad smo se na to ljutili, ali njegovi su
prigovori i savjeti itekako bili od koristi. Na taj nas je
od liturgijskog voluntarizma, koji se ponekad dogodi iz neznanja ili
nemara. Rado je prihvatio brigu za nekoliko starijih, bolesnih
osoba vezanih uz i redovito ih obilazio. Kako ni upnik ni
kapelan ne stignu prihvatiti sve misne nakane koje bi ljudi h1jeli da
se namijene na datume, don Jozo je u tome nmogima bio
"spas". Don Jozin odlazak osjetiti. Vjerojatno mi se
i da u nekoj tijesnoj situaciji, pomisliti:
"Zamolit don Jozu da mi pomogne!" A zapravo, sada ga
jedino zamoliti da mi pomogne zagovorom pred Bojim
licem. Moda je to i vie od konkretne Neka mu
samo Gospodin da da to prije bude primljen u drutvo onih to
pred prijestoljem slave liturgiju.
don Mili
4. rujna - 4. prosinca 2011.
Prva dva tjedna rujna u Zvijezdi mora izlobu slika odrao
je eljko
Blagdan BDM - Mala Gospa proslavljen je u
8. rujna. Misu u 1 Oh predvodio je uynik, a pjevanu
u 19h-prijekojejemoljenakrunica- biskup Stambuk.
U nedjelju, 11. rujna, misu u 10h u Katedrali predvodio je
ovogodinji mladomisnik don Marko upnik mu
je tom prigodom poklon u ime nae upe.
Na blagdan Uzvienja sv. Kria, u srijedu, 14. rujna, misu u
Anuncijati predvodio je upnik. Misu su, po bratimi
sv. Kria namijenili za ive Bratovtine. Prije mise
je "Skazanje o i uzvienju sv. Kria", a nakon
mise bratimi su se u sakristiji suhim smokvama,
proekom i travaricom.
Spomen alosne Gospe obiljeen je krunicom Gospinih
alosti pred istoimenim oltarom i sv. misom koju je slavio
upnik u 15. rujna.
Toga dana odran je i prvi sastanak Pastoralnog
nakon ljetne stanke. Dogovoreno je da od sada
imati redovna sastanka tokom godine.
U subotu, 17. rujna, u Katedrali je odrana misa zadunica
za pokojnog hvarskog upnika don Juru
Katehetska nedjelja bila je 18. rujna. Preko mise u lOb,
koju je predvodio upnik, su kolska djeca i jedna
nastavnica, a pjevao je zbor. Prinos IJII .........
djecom je pripremila Dominika, a
prigodni pano. Na istoj misi Bratovtina
novog
Od ponedjeljka 19. rujna je redovito upski
Akcija KB edrale svetkoyjne sv. Stjepana
sprovedena je u 22. rujna, u Sh. organizirala je
Mira a odazvalo se tek 4 ene i dva mukarca.
Nadamo se da biti bolje. Tom prilikom majstor
Bare uredio je kropionicu od
mramora (nabavljena 1687. u Veneciji) kod glavnog ulaza u
Katedralu.
U utorak, 27. rujna, obiljeen je spomen sv. Vinka
Paulskog. Ovog sveca posebno sestre
milosrdnice - u Hvaru djeluju u biskupskom dvoru - kao
svog
Blagdan sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela
proslavljen je sv. misom kod benediktinki u 29.
rujna. Togaje dana upnik proslavio svoj imendan.
Misa je bila kod benediktinki jer je dogovorom na
Pastoralnom da umjesto dosadanjeg
klanjanja subotom biti klanjanje s
dva sata prije mise u crkvi sv. Antonija
opata i Ivana Krstitelja.
Drugi memorijalni turnir Luka odigranje 28. i 29.
rujna na igralitu u Krinoj luci, a u organizaciji Grada
Hvara i NK Levande.
Od 29. rujna do 1. listopada u Hvaru je boravila
majka sestara Boje ljubavi, s. Lucina Morcek, u
redovnom obilasku samostana svoga reda (obavlja se
jednom u 6 godina). S. Dominika s djecom je pripremila
prigodni recital i pjesmu za majku, a izvedeni su na
kraju mise blagdana sv. Jeronima. kroz rujan
hvarskom samostanu su jo dvije sestre - s.
Benjamina (koja je od 1990. do 1997. g. obavljala
slubu sakristanke u Hvaru) i s. Leonarda Pimer.
Pjevanu misu na blagdan sv. Jeronima, crkvenog
i zatitnika Dalmacije, petak, 30. rujna, predvodio je upnik.
Te je na katu Arsenala otvorena izloba o restauraciji
hvarskog povijesnog kazalita u organizaciji splitskog
Restauratorskog zavoda i Grada Hvara. Kasnije je u
prizemlju Arsenala odrana hvarska premijera
dokumentarnog filma "Levanda mirie s vrha" o NK
Levandi iz Velog Grablja. U Zvijezdi mora u 20h koncert je
odrala GSU Stella Maris.

UPNA KRONIKA
Hvarski klub Pelegrin bio je i i pobjednik
18. prvenstva Hrvatske u podvodnom ribolovu odranom
u petak i subotu (30. 9. - 1. 10.) u Hvaru. U estokoj
konkurenciji petnaest ekipa iz cijele Hrvatske tijesno su
pobijedili Hvarane je u natjecateljskom dijelu
predvodio aktualni viceprvak svijeta, Antonio a u
organizacijskom Vlado Novak Violando, predsjednik kluba.
Proslava zatitnika Hvara i Hvarske biskupije,
svetkovina sv. Stjepana I, pape i je
u subotu, 1. listopada, u
hvarskoj katedrali. Potomje uslijedio prigodni program - uz
himnu sv. Stjepana podignuta je zastava sa likom
na Katedrale, katedralni zbor otpjevao je jo jednu
pjesmu, a nastupili su i kulturnog drutva
,,Kumpanija" iz Blata na su kroz jutro
razgledali crkve i muzeje Hvara, a potom su u
privatnim (hvala svima koji su ih primili!). U l8h
proetali su gradom u nonjama, a u sklopu spomenutog
programa otvorenja svetkovine izveli su impresivni "Ples od
boja".
Proslava Dana grada je u subotu ujutro
sjednicom gradskog na kojoj su podijeljene nagrade
grada. Popodne je na igralitu bio nogometni turnir u
organizaciji veterana NK Hvara. je na Pjaci bila
humanitarna gastro priredba.
Na sam dan svetkovine, 2. listopada, u 10h mnotvo
vjernika, bratovtine sv. Kria i sv. Nikole,
,,Kumpanije" u svojim nonjama te stotinjak iz
ibenika sa svojom zastavom su postali redovni
sudionici slavlja sv. Stjepana) sudjelovali su u procesiji sa
relikvijama po Pjaci. U katedrali je slavljena
misa, koju je predvodio
biskup Vjekoslav Huzjak, s kojim su koncelebrirali uz
hvarskog biskupa splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
Marin splitsko-makarski nadbiskup u miru Ante
biskupi ibenski Ante Ivas, kotorski Ilija
Mate izaslanik zadarskog nadbiskupa te
vie i redovnika. U propovijedi biskup Huzjak
istaknuo je kako je sv. Stjepan ivio i djelovao u tekom
vremenu 3. st., vremenu progona kada nije bilo lako
istinu. Ali, sv. Stjepan je, kao i mnogi
hrabro i ivio Kristovu istinu i vodio Crkvu kao
dobar pastir. bilo je i onih koji su zbog straha ili
koristoljublja otpali od vjere, a kada su se nakon
vremena eljeli vratiti u krilo Crkve, javio se spor da li je
potrebno "povratnike" ponovno krstiti. Sv. Stjepan je
zastupao stajalite da krtenjem prima Kristov
koji nitko ne moe izbrisati - ne moe
ponititi ono to je Bog I za vrijeme
reima u naoj zemlji su bili izloeni progonima -
hrabri su ostajali vjerni Kristu, a maloduni su iznevjerili
sebe i svoja uvjerenja radi koristoljublja, karijere ili straha.
OTVORENffi SVETKOVINE sv. STffiPANA
KUMPANnJAPRED KATEDLAROM

UPNA KRONIKA
Kad su se nakon pada komunizma pojedini "otpadnici"
u krilo Crkve, nismo ih naalost uvijek u
duhu smo ih umjesto da im svojim
ivotom i djelovanjem budemo uzor. Danas, nastavio je
biskup Huzjak, kod nas nisu izloeni izravnim
progonima, opasnost naoj vjeri prijeti od
"nevidljivog" neprijatelja, koji pod krinkom
kapitala napada sve istinske i ljudske vrijednosti.
Profit postaje mjerilo svih vrijednosti i mnogi
postaju robovi materijalnog. Zato mi koji smo krtenjem
dobili Kristov moramo biti svjedoci njegove istine,
koja nas osloboditi, odnosno koja nam
puninu ivota, mir i dobro, je propovijed biskup
Huzjak te zaelio hvarskim vjernicima da ih prati zagovor
sv. Stjepana da mogu sluiti Bogu, svojim blinjima, istini i
ljubavi.
je u 18.30 otpjevana druga a uslijedila je
recitirana misa.
U sklopu proslave Dana grada u 22h pred odranje
koncert Crvene jabuke.
Listopadska pobonost je 3. listopada i svake
je molj ena pola sata prije sv. mise. Istog dana
su biblijski susreti s biskupom Slobodanom (redovito
ponedjeljkom).
Sv. Frane, utorak, 4. listopada, po proslavljen je u
crkvi Gospe od Milosti. Misu u 19h predvodio
je upnik, a propovijedao je fra Joakim Gregov. Na kraju
mise odranje pred oltarom Obred sv.
oca Frane.
Dana neovisnosti Srednja kola Hvar priredila je
scensko-glazbeni multimedijalni program "Ja sam znao
da svoju ljubav pokloniti njoj, svojoj lijepoj zemlji
Hrvatskoj" hvarskom vitezu Toniju i
svima koji su dali ivote u borbama za slobodnu i neovisnu
Hrvatsku. Program je na u 20h u srijedu,
5. listopada, a nastavio se na katu Arsenala uz prisutnost
velikog broja Nakon programa bila je zdravica za
Dan neovisnosti u U petak, 7. listopada, srednjokolci
su istim povodom poloili vijence na groblju.
na akcije, odazovite se vi koji ste zdravi i moete
bio je poziv koji se stalno ponavljao od strane
Crvenog kria Hvar desetak dana prije akcija darivanja
krvi. su akcije u lipnju zbog iznenadne
nevere, uloen je poseban napor da se animiraju novi
davatelji. Trud se isplatio pa je na akciji u Hvaru prikupljeno
60 dozi. Pojavilo se 12 novih darovatelja, uglavnom mladih.
Akciju je 5. listopada, po ugostio hvarski DVD te
darivateljima pripremio objed.
Dani Cvita i Znanstveno za pomorstvo
HAZU organizirali su znanstveni skup "Katedrale, PROCESUA sv. STJEPANA

UPNA KRONIKA
KRISTIAN - NOVI BRATIM sv. KRIA
PROGRAM "JA SAM ZNAO DA svom LJUBAV ... "
arsenali, brodovi projektiranje - - upravljanje"
od 6. do 9. listopada. Skup je u Trogiru obilaskom
trogirske katedrale, a sudionici su se potom uputili
katamaranom za Hvar. Otvaranje skupa bilo je u hotelu
,,Amfora" u petak, a prisustvovao mu je i hvarski biskup
tambuk. Pozdravni govor odrao je akademik Igor
U dva dana odrano je vie predavanja
u cjeline "Administracija i organizacija
katedralnog gradilita"; "Trajanje i odravanje katedrala -
organizacijski i financijski aspekti", "Temeljne
metode osnivanja povijesnih brodova", "Osvrt na doprinos
matematike i mehanike razvoju u
arsenalima i graditeljstvu" te "Tehnologija i organizacija
gradnj e katedrala" . Uz to su sudionici u petak obili Arsenal i
kazalite, te u 19h gledali predstavu "Ribanje i ribarsko
prigovaranje" Hvarskog kazalita u Odani.
Spomenutom predstavom u Odani, 7. listopada,
su ovogodinje jubilarne 50. Hvarske ljetne priredbe, za
se odravanje kao i proteklih godina brinuo prof. Milan
Lako.
Na blagdan Gospe od Ruarija, petak, 7 . listopada, u 18.30
moljena je krunica, a zatim je uslijedila misa koju je
predvodio upnik.
Misu za domovinu na Dan neovisnosti, subota, 8. listopada,
slavio je biskup Slobodan tambuk.
Prvi Susret tradicionalnih brodova Dalmacije nazvan
"Feta forske pulene" odranje od 7. do 9. listopada. Na
regatije sudjelovalo samo osam starih gajeta jer su vlasnici
nevrijeme pa je mnogo njih odustalo od dolaska.
Oni koji su doli, jedrili su od Hvara do uvale
na Sv. Klementu. Osim jedrenja je i izloba
maketa tradicionalnih brodova i brodica. Dr.
odrao je u Arsenalu predavanje o sudjelovanju hvarske
galije "Sveti Jerolim" u Lepantskoj bitci i to upravo na 440.
godinjicu bitke, petak 7. listopada. U sklopu manifestacije

UPNA KRONIKA
odran je koncert gradske glazbe ,,zvonimir" iz Solina na
Pjaci u subotu, 8. listopada. Organizatori su bili Grad Hvar,
udruga "Hvar metropola mora" i klub ,,zvir"
koji ove godine slavi 60. godinjicu postojanja.
8. dani odrani su u Hvaru od 13. do
15. listopada. Tim povodom odran je
skup "Od batine za batinu".
Predavanje "U potrazi za morskim odralaje u
13. listopada, Jasna voditeljica grupe
"Sredozemna medvjedica", Udruge za istraivanje i zatitu
prirode iz Zagreba. Predavanje u Odani, kratkim
filmovima, izazvalo je iznimno veliko zanimanje Hvarana, a
organizirala ga je Gradska knjinica i Hvar u
povodu "Mjeseca hrvatske knjige".
Od 13. do 23. listopada u Hvaru je boravila skupina od 24
studenata iz Vie Restauratorske kole ENGIM iz
Vicenze. Radi se o nastavku suradnje koja je jo
prole godine, kada su zbog nedavnog bratimljenja Grada
Hvara i talijanskog grada Santa Maria di Sala (Venecija),
arhitekti iz laboratorija LAlRA iz Padove, pod vodstvom
gosp. Adeima Lazzarija, posjetili Hvar i uspostavili kontakt
s predsjednicom Zajednice Talijana u Hvaru Alessandrom
Tudor. Ove su godine, arhikektonskim ljepotama
Hvara te uz Zajednice Talijana, Grada
Hvara te upe Hvar, projekt i
analize hvarskih spomenika. Panju su posvetili hvarskoj
unutranjim zidovima Arsenala, kazalitu te nekim
djelima iz bogatog crkvenog inventara grada Hvara. Za
smjetaj gostiju pobrinula se Alessandra i upni ured pa
zahvaljujemo gostoprimcima. Ovo je faza projekta
restauracije, koja snimanje i crtanje pojedinih
spomenika. bi se godine, u drugoj fazi projekta,
pristupilo pravoj restauraciji-intervenciji u suradnji s
Konzervatorskim uredom iz Splitu. Postoji elja da se u
projekt i hrvatski studenti, kako bi ovo bila prava
razmjena znanja i kuiture.
Dani kruha odrani su u petak, 14. listopada. Hvarska djeca
su prvo obila lokalne pekara, a potom je uslijedila fjera
kruhanaPjaci.
U petak, 21. listopada, grupa bratima sv. Nikole
svojim predsjednikom don Milijem a u
organizaciji bratima Jurice u pratnji ostalih
uputila se na grob sv. Nikole u Bari. Vie o
tome u reportai.
Na 7. vatrogasnom natjecanju, Vatrogasne
zajednice Splitsko-dalmatinske upanije, odranom u
Splitu u subotu, 22. listopada, natjecateljska desetina DVD-
a Hvar, osvojila je 2. mjesto, se plasirala na dravno
natjecanje godine u Zadru.
GLAZBA "ZVONIMIR" IZ SOLINA

UPNA KRONIKA
GSU Stella Maris sudjelovala je 22. i 23. listopada na 44.
smotri hrvatskih zborova, koja se odrala u Novigradu. U
konkurenciji je bilo 15 najboljih zborova Hrvatske.
Na Misijsku nedjelju, 23. listopada, za potrebe misija
prikupljeno je 9.480,00 kn i 85E. Preko mise molitvu vjernih
je grupa u misijske boje
kontinenata. Jutarnju misu slavio je biskup tambuk. U
je pomogao benediktinac pater Damjan koji je
tih dana drao duhovne vjebe benediktinkama.
Srednja kola Hvar odrala je Dane kruha u nedjelju, 30.
listopada. Nakon mise u 10h upnik je blagoslovio kruh i
ostalo to su srednjokolci pripremili. Utrak od prodaje

Istog dana odran je i sastanak Pastoralnog
Od ponedj eljka, 31. listopada, j e zimski raspored
sv. misa - krunica (ili drugi obred) je u 17.30, a
misau l8h.
Svetkovina Svih Svetih proslavljena je u utorak, 1.
studenog. Pjevanu misu u 1 Oh predvodio je biskup Slobodan
u koncelebraciji s upnikom. U 17.30 pjevana je
zatim uslijedila recitirana misa.
Mrtvi (duni) dan, srijeda, 2. studenog, je slubom
i sv. misom u 5h u Katedrali. U slij edilaje procesija do
groblja, molitva za pokojne i jo jedna misu u grobnoj kapeli
Gospe od 7 alosti. Sve ove obrede predvodio je upnik.
Mise u Katedrali slavljene sujo u 10 i l8h. Toga dana i u
njegovoj osmini svake je u 17.30 h bila krunica i
za pokojne se nije pjevala samo u
nedjelju, 6. 11., i na blagdan Posvete lateranske bazilike, 9.
11.). Od 3. do 8. studenog slavljene su mise redom: u
za pokojne biskupe, redovnike i
redovnice; u petak za bratime sv. Kria u Anuncijati; u
subotu za bratime sv. Nikole u Duha Svetoga; u ponedjeljak
za branitelje i ostale zaslune za nau Domovinu; te u utorak
za due u
GOSPA OD ZDRAVLJA U CRKVI DUHA SVETOGA
KRIST KRALJ, ZAVRETAK KLANJANJA
ZBORA sv. CECILIJE

UPNA KRONIKA
U grobnoj je kapeli u listopadu postavljena nova replika
slike Gospe od 7 alosti koju j e izradio fotografI vo
Stara je bila izblijedjela. U postavljanju su pomogli Ivo
Tonko Dragan i Juraj
Radi se o slici "Pieta" iz 16. st. koja se pripisuje
Paolu Fiammingu u kapeli Kneeva dvora, a original
se danas u Biskupskom muzeju).
Gradska knjinica i organizirala je u subotu, 5.
studenog, predavanje Nikole "Kako
otkrivamo tajne svemira".
U petak i subotu, 11. i 12. studenog, grupa hvarskih vjernika
upnikom je blaenim drinskim
u BIH. (vie o tome u reportai)
Po na spomen sv. Jozafata, subota, 12. studenog,
je devetnica Gospi od Zdravlja u crkvi Duha
Svetoga. Svake u l7.30h moljena je krunica s
devetnicom nakon bi uslijedila sv. misa. Samo je
nedjeljom krunica s devetnicom u l6h, a
misa je redovno bila u Katedrali.
Blagdan hrvatskog sveca Nikole proslavljen je u
ponedjeljak, 14. studenog, sv. misom u crkvi Duha Svetoga
koju je predvodio don Pavao
U petak, 18. studenog, Srednja kola Hvar obiljeila je
prigodnim kulturno-molitvenim programom pred
Katedralom Dan na Vukovar u povodu 20.
obljetnice na rtvu Vukovara, a u sklopu spomen-
akcije "I u mom gradu Vukovar svijetli". Biskup Slobodan
odrao je prigodni govor i prevodio molitvu. U povodu
spomenute spomen-akcije 17. i 18. studenog u Hvaru su po
gorjele a organizirano su paljene pred
i Katedralom.
Na svetkovinu Krista Kralja, nedjelja, 20. studenog,
nakon mise u 1 Oh u Katedrali, koju j e slavio upnik, izloeno
je Presveto na klanjanje. To je ujedno bilo i klanjanje
zadovoljtine za upu Hvar, a upnikje molitvu
da Bog usmjeri izbore za Hrvatski sabor.
Animirane ure bile su od 15 do 16h za dj ecu i mlade te od 16
do 17h za odrasle. U 17.30 biskup Slobodan predvodio je
pjevanu na kraju koje spremljeno Presveto.
U slij edilaje recitirana misa.
Blagdan Prikazanja Marijina u hramu - Gospa od
Zdravlja proslavljen je u ponedjeljak, 21. studenog. U
8.30 ,,ivot"paje uslijedila misa kojuje
slavio don Pavao. U 10h upnik je predvodio misu u Duha
Svetoga. U Katedrali je moljena krunica i
molbenica Gospi od Zdravlja, a zatim je bila pjevana sv.
misa.

UPNA KRONIKA
Dan zatitnice crkvene glazbe, sv. Cecilije, utorak, 22.
studenog, posebno je proslavio upni i katedralni zbor koji
nosi njeno ime. Misa u 18h bila je namijenjena za pokojne
a ivi su nastavili slavlje na u
restoranu "Dela".
Godinja skuptina Bratovtine sv. Nikole odrana je u
srijedu, 23. studenog, u 19h u crkvi Duha Svetoga. Skuptini
je prisustvovao i biskup Slobodan koji je na
pozdravio okupljene i im 150. obljetnicu
utemeljenja zaeljevi da doive i 200.
obljetnicu vrijednosti koje su namrli stariji
bratimi. upnik se osvrnuo na djelovanje Bratovtine kroz
proteklu godinu i iznio pred podatke o radovima
na crkvi Duha Svetoga. Zavrena je prva faza radova u koju
je uloeno blizu 600.000,00 kn od jo dugujemo oko
116.000,00 kn. Iako postoji projekt za drugu fazu radova
do crkve u kojoj je sakristija te unutranjosti
crkve) njegova vrijednost (preko 500.000,00 kn) nadilazi
hvarske upe i Bratovtine, pa za sada radovi
biti nastavljeni. Uslijedio je dogovor oko organizacije
prigodnog slavlja ove visoke obljetnice i samog blagdana sv.
Nikole.
Na blagdan sv. Katarine, petak, 25. studenog, u 17.30h
je ,,ivot" svetice, a zatim je upnik slavio sv. misu.
Prva nedjelja proslavljena je 27. studenog. Preko
mise u 10h upnik je predstavio pripravnike za prvu svetu
a preko - koju je slavio biskup Slobodan-
pripravnike za krizmu. su podijeljeni
molitvenici, a krizmanicima Novi zavjeti. Kao i lani, upnik
je djeci predloio redovno mise u adventu -
svakog dana dobiti za popunjenje albuma, a oni
koji ga ispune sa upnikom na izlet nakon blagoslova
Nakon jutarnje mise pred Katedralomje bila prodajna
izloba radionice koju vodi Dinka Novak-Kogo.
Izlobe su nastavljene i drugih adventskih nedjelja.
Don Josip Jozo preminuo je u 1.
prosinca, u Biskupskom dvoru u Hvaru. je bio u
petak, 2. prosinca, u Katedrali, a pogreb u subotu u njegovim
rodnim Postirima. Obrede je predvodio biskup Slobodan u
koncelebraciji s brojnim Za Hvarane je bio
organiziran prijevoz iz Jelse, a u Postirima se okupilo oko 15
hvarskih vjernika. Zadunica za don Jozu u Katedrali
odranajeu ponedjeljak, 5. prosinca.
U nedjelju, 4. prosinca, prije mise u Katedrali
se "ivot sv. Barbare" (zbog nedjelje nije bilo mise u
Anuncijati).
Toga dana odrani su izbori za Hrvatski sabor. Rezultati u
Hvaru su Kukuriku koalicija 938 glasova
(40,75%), HDZ iHGS 571 (24,80%), NL Ivan
249 (10,82%), HSP ASIHCSP sa 103 (4,47%) te Hrvatski
laburisti sa 69 (2,74%). U gradu Hvaruje od 4218 na
izbore izalo 2336 odnosno 55,38 posto.
%
UPNA STATISTIKA
22. studenog 2010. - 4. prosinca 2011.
KRTENI
(u Katedrali, ako nije
I.Laura 6.10. 2010.11<. 8. 01.2011.
2009.1k. 9. 01. 2011.
3. Ko1'inaRosso r. 18. 04.2010.11<.16. 01.2011.
4. 25. 09. 2010./k. 30. 01. 201 l.
5. Mia Lucija r. 27. OI. 2010.1 k. 5. 02. 2011. (Gospina crkva u

6. Niku 23. 07. 2010./1<. 20. 02. 2011.
7. Ana r. 23. 03. 2010.1 1<.20.02.2011. (crkva Gospe od milosti
Ifranjevci)
8. MarinaOdak,r. 13.07.2010./1<. 5.03.2011.
9. 8.12.2010.11<.18. 04. 2011. (crkvabene<tiktinki)
10. RuicaHure,r. 17. 11.2010.11<.1. 05.2011.
11.IvaoHure,r. 17. 11.2010.11<.1.05.2011.
12.NikolinaHure,r.17.11.201O.l1<.1. 05.2011.
13. Marija r. 28. 12. 2001.lk.11. 05. 2011.
03. 201 l. Ik. 14. 05. 2011.
15. StelaProperinaLjubicar. 8. 10.201O./k. 14. 05. 2011. (crIcva Gospe od
milosti Ifranjevci)
16. 26.11.2010.11<.18. 06.2011.
06. 2011.
5. 05. 201I.lk.19. 06. 2011.
19. MarisTudor,r. 23. 09.2010./1<.19.06.2011.
26. 04. 2011./1<. 26. 06. 2011.
21. 28.12.2010.11<.26. 06.2011.
22. TonkaBoe1laard, r. 7. 03. 2011.11<.1. 07. 2011.
23.lvaKataHajduk,r. 7. 04. 2011.11<.3.07.2011.
24. Jure r.16. 01. 2011./k. 3. 07. 2011.
25. Roni Jakev Varooika, r. 4. 01. 2011./1<. 31. 07. 2011.
26. Jana r. 20. 12. 2010. I I<. l. 08. 2011. (crkva sv. Kuzme i
Damjana)
27. 27. 01.201I.lk.17. 09. 2011.
28. OS.201I.lk. 9.10.2011.
29. Noa - Jurica r. 4. 07. 2011. Ik. 9. 10.2011. (crkva Gospe od
milosti Ifranjevci)
30. Maris-Marijauve!a, r. 8. 07. 2011.lk. 9.10. 2011.
3l.Anaheluve!a, r. 26. 07. 2011.1k. 9.10. 2011.
32. MartaRepd,24. 06. 201 1.1 k. 15. 10. 2011.
33. r. 15. 03.2011.1k. 5.11. 2011.
34. Romano 09. 2011.11<.,25.11. 2011.
35. imc 30. 06.201I.lk.2S.11. 2011.
Jzvantape:
36.Antonio k. uSelcima/Hvar 10. 04. 2011.
37.Andrea I<. ucrkviRodeojaBDM. uSelcima22.1O.2011.
UMRLI
l. Mario r. 22. 06. 1931.1u. 14. 12. 2010.
6. 07. 1978.1u. 17. 12. 2010.
3.AndelkaNovak,r.27.06. 1934.1u.20. 12.2010.
4. r. 21. 07. 1924.1u.2S. 12.2010.
5. Ivao Hackl r. 9. 01. 2002. lu. 3. 01. 2011.
6. Marko Fjoko r. 9.04,1936./u. 8. 01.201l.
7. Novak, Bebetovi, r. 25. 09. 1922./u. 25. OI. 2011.
8. BarbaraRossor. 19. 11.1914.1u. uSplibl26. 01. 2011.
9. Proper Paduan, Bili, r. 5. 09. 1933./u. 27. OI. 2011.
10. Marija(Marica) 8.02.2011.
ll. Ba1arka, r. 12. 09. 1935.lu. 16. 02. 2011.
12. DobrenkaTudor. Kuzme,r. 30. 04.1947.1u.19.02.2011. (p. uMilni)
13.Aleksandar Sandro Baijo.r. 29. 06. 1930./u. uZagrebu 17. 03.2011.
07. 1949.1u.11. 03. 2011. (p.
15. MiraRossor. Belinova, r. 6.12.1918. lu. 3. 04. 2011.
16. 04. 2011.
17.AnkicaTudorr.26. 10. 19S8.1u. Il. 06. 2011.p. uMilni
18.lvo r. 24. 12. 1941.1u.2S. 06.2011.
19. MiIjaoaPapafavar. r. 26. 04. 1950. lu. uZagrcbu 1. 08. 2011.
r. 26.011. 1921.1u. 14. 08. 2011.
21.Ambroz pol<. Mate, Turta,r.19. 09. 1946.1u. 1. 09. 2011.
01.1940.lu. 2. 09. 2011. (p. uBrusju)
23. Zvonko iz Vukovara, r. 20. 02. 1959. I u. l. 09. 20 ll.
24. Dinko Tudor, Cambarlin, r. 16. 07.19S0.lu.21. 09. 2011. (p. uMilni)
25. Proiper(Rino)Novak, Vi01aodo,r. 3. 02. 1932.1u.28. 10.2011.
26. Mo. Dinko Fio.r. 28. 04. 1924. lu. uZagrebu2.11.2011.
27.PetarDamiani. Vcrgada,roden8.11.1929.1u. uZagrebu 14.11.2011.
28. Don Josip 3. lD. 1934.1u. l. 12. 2011.
29. r. 13.05. 1928.1u. 3.12.2011.

(u katedrali, ako boldiranim izHvara)
1. Paulo Rono 8. Dl. 2011.
2. Franeuvela i 12. 02. 2011.
3. Tonll Sulif i MIma Marijanovif, S. 03. 20 ll.
4. Marijo i Gabi 30. 04. 2011. (koludrice)
5. Andrei i Divna 30. 04. 2011.
6. Jolko 2;uvelaiMlrejaJaldf 30. 04. 2011.
7. Boo Svetinai 7. 05. 2011.
8. Ivao i Marina Petrlf, 14. 05. 2011.
9. Cvjetko tambuki 4. 06. 2011.
10. SiDila i Jadranka Julijaoa 11. 06. 2011.
crkva)
II. Domagoj Hmjkd iAdrianaMatit, 24. 09. 2011.
ll.Jari .. StlplJlf iI.ana V1.kovlf, 1.10.2011.
13. Stjepan 2011.
14.Nik.ola 1'u.dori SanjaBuzov, 15.10.2011.
15.DimltriNovaki TanjaGabellf,22.1O. 2011.
Strauci:
16. Darasb Kelly i Morveua Bennett, 3. 06. 20 II.
17. Brian Cornelius Elders iAnnaMariaBodi, 4. 06. 2011.
18. iGordanaBardak, 4. 06. 2011. (franjevci)
19. Tomislav 06.2011.
20. NeiIPa1rickGilroyiAndreaMauraBoland, 14. 06. 2011.
21. Ivao tampariIokaKrooo, 24. 06. 2011.
22. Philip Charles Rntteman iTanjaEsposito, 25. 06. 20 ll.
23. PaulAnthooy SchroedariKamilaAgoieskaFaher, 8. 07. 2011.
24. Christiao 17. 09. 2011.
25. Dubravko iIvana Franquelli, 17. 09. 20 11.
Statistika 2007_ - 2011-

04.9. - Dokumentarac o NK "Levandi" na festivalu
dokumentarnog filma
Iz svake Veloga Grablja netko je igrao za Levandu,
osnovanu 1971. godine, pie SD. Kroz film vodi kapetan
Ivan Grande, predsjednik "Pjovera",
udruge za revitalizaciju Veloga Grablja. Glazba je rad
Zorana oljana Ranga, a snimljenje u produkciji HvarTV-a,
se uradci mogu pratiti putem interneta. Film "Levanda
mirie s vrha" prijavit na vie festivala dokumentarnog
filma, a projekcije se odrati i u vie dalmatinskih
gradova.
07. 9. - hilje s otoka Hvara "putuje" u Kinu
Iz PZ-a "Hvar" objavili su da im je zadnja narudba dola od
udruge "Putevima Marka Pola". Zadruga je
nakon dva mjeseca pregovora za hrvatski paviljon u
Hangzhou (Kina) koji se urediti prema ideji "Marina
projekta" iz Zadra otpremila oko 2,5 tone bilja
s otoka. Posao je vrijedan oko 120 kuna. Pripremljeno
je i oko 5 suvenira od bilja, te
1300 komada lavandinog ulja s otoka Hvara, koje je
etiketirano s natpisom na kineskom jeziku "Pozdrav iz
Marka Pola". Sve je to bilo dostupno posjetiteljima
manifestacije "The Wold Leisure Expo" pod nazivom
"Putevima Marka Pola" od 17. rujna do 30. listopada 2011.
(SD)
10.9. - Hvar nakon 12 godina ampion
patrole
Zato je upravo Hvar prema izboru tajnog
reportera postao najbolji slikovito je prije nekoliko godina,
kada je taj grad posjetio s obitelji, objasnio jordanski kralj
Abdulah II., koji je nakon posjeta Hvaru
poslao pismo zahvale. ,,Dragi prijatelju, vae
kraljevstvo uistinu je lijepo. Hvala vam na gostoprimstvu i
pozivam vas da nas uskoro posjetite", pisalo je u
kraljevskom pismu zahvale. Grad je prema izboru
tajnih reportera postao ampion turizma za
2011. (VL)

GRADSKA KRONIKA
17. 9. - vaar" u hvarskom Arsenalu
Suradnjom Grada Hvara i udruge "Crveni koralj" iz
Zagreba, u Arsenalu, monumentalnoj iz 16.
10. kolovoza otvorena je izloba koja je
posjetiteljima, prema zamisli autora prof. Mihovila Ritonije,
trebala predstaviti nezaboravnu morsku iz Hrvatske.
Tako se na 530 metara jednog od najljepih i
najbolje povijesnih brodogradilita na
Mediteranu, istodobno prezentiraju panoi i fotografije
Arsenala, o dalmatinskoj gajeti, virtualni akvarij i
morski koralji, slike, nakit, kalendar, knjige ... Tanja
poznata dizajnerica nakita istaknula je kako se Hvar ove
godine prezentira gotovo skandaloznom prljavtinom,
bukom, galamom, a nerijetko i ima tehno partyje
i cajke, a najljepi prostor u gradu je pretvoren u
vaar", jer u njemu ima svega pomalo, to je opet
posloeno bez kriterija i konzultacija sa
strukom. Hvarane najvie boli netransparentno postupanje s
Arsenalom i pogodovanje nekim koji u
Hvar, kako im se dolaze samo da bi ljudima "solili
pamet". "Grad bi trebao voditi vie o svojim
obrtnicima i umjetnicima, a ako se iznajmljivati
prostore u svojoj ingerenciji, nadasve objekt ovakvog
onda je potrebno konzultirati struku i potovati
zakonske procedure. Privatnim interesima u ovakvom
prostoru nema mjesta" je obrtnica Sonja oa.
(SD)
3. 10. - Gvardijan se odrekao novca
i dao ga bolesnoj
U povodu Dana grada Hvara i blagdana sv. Stjepana I. pape i
zatitnika grada i biskupije, na sjednici
Gradskog nagradu Grada Hvara primili su fra Joakim
Gregov - za nemjerljiv doprinos obnovi i restauraciji
samostana te grada nizom
kiparskih ostvarenja; imun Cetto - za dugogodinji
amaterski rad u okviru drutva, klape i crkvenog
zbora; Matko - za cjelokupan doprinos u sportskom
ivotu Grada i NK "Hvara"; klapa "For" - za dugogodinje
djelovanje i glazbene batine; te NK "Levanda" -
za 40 godina djelovanja. Na priznanjima u ime laureata
zahvalio je gvardijan Gregov i svoju nagradu od
5000 kuna ustupio za teko oboljele hvarske
(SD)
11. 10. - "Dajte nam dodatne brodske linije"
Koliko je bilo problema u povezanosti grada Hvara sa
Splitom tijekom sezone, nabolje
da su putnici tijekom cijeloga ljeta teko dolazili
do karata za katamarane, bez obzira na to odakle su polazili.
Zbog toga je Pjerino nedavno javno
Upravi "Jadrolinije" da u plan za sezonu
uvede dodatna putovanja do Hvara, jer u protivnom Grad
tuiti tu brodarsku tvrtku zbog donoenja tetnih poslovnih
odluka koje najizravnije na gospodarstvo.
(SD)

GRADSKA KRONIKA
TURNIR
HVARSKIH KAFICA I RESTORANA
12.10.-HvarskasrcazaAntoniju
operiranoj od sarkoma
U sklopu nedavne proslave Dana grada i blagdana sv.
Stjepana, Gradsko drutvo Crvenog kria nastavilo je
,,Akcije za spas" hvarske Antonije
koja je operirana od sarkoma. Aktivistima su se i
4. razreda O "Hvar", u program
Crvenog kria "Odgoj za humanost". Oslikali su oblutke na
temu grada i njihove oboljele prijateljice, te ih prodavali
posjetiteljima tanda na gradskoj Pjaci. Uprihodili su 13.500
kuna. U akciju su se Sekcija ugostitelja grada
Hvara, vinari, Srednja kola "Hvar" i Rotary club
Hvar kojije u istu svrhu organizirao 8. bicikli j adu od
Jelse do Vrbanja, pod sloganom "Biciklom za Antoniju".
(SD)
15. 10. - Objanjenje Agencije za zatitu
trinog natjecanja
Agencije za zatitu trinog natjecanja odbacilo je
zahtjev Agencije za upravljanje dravnom imovinom za
odobrenje dravne potpore u obliku pozajmice i pretvaranja
potraivanja u udjel u Hvaru". (SD)
19. 10. - "Adio lito" uz padobrance,
mali balun, dobru pismu ...
Petorica splitskih padobranaca atraktivnim su skokovima
najavila 2. malonogometni turnir "Gariful-Adio lito 2011.",
koji se odrava u SRC "Gariful" u Hvaru, a na kojemu
nastupaju zaposlenici restorana, i drugih
ugostiteljskih lokala. Ove godine nastupilo je 18 ekipa s
otoka Hvara. U finalnom susretu "Carpelanda" (ekipa
sastavljena od "Carpe Diema" i "Ka'lavande") svladala je
,,Algu" s tijesnih 3:2, dok je "Kiwa" za mjesto
nadvisila sa 9: 3 hvarsku ,,Amforu" . (SD)
24. 10. - iz EU-a za solarne elektrane
Programom "Solution", na otoku Hvaru
energetske u javnim i privatnim
zgradama, za to je Europska komisija osigurala nepovratnu
potporu do 1,9 milijuna eura, rekao je koordinator projekta
Ivan tijekom dvodnevne radionice pod nazivom
"Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije na otoku
Hvaru". (SD)
27. 10. - godine
Nagradu za najboljeg dodijelila je Pjerinu
Hrvatska gospodarska komora na manifestaciji Dani
hrvatskog turizma u Sibeniku. (OH)

GRADSKA KRONIKA
31. 10- Finale turnira Pekafondo
Zavrilo je natjecanje lignjara koji su se sretno vratili u luku
sa svojim ulovom. Nakon vaganja, mjerenja duine
lignje i dodjele pehara i nagrada, sve je zavreno
a na meniju su bile, lignje.
Bilo je 10 natjecatelja. lignju duine 34 cm i 0,70
kg ulovio je Boidar iz ekipe "Figaro". Ukupni
pobjednici su: l. Laganini (Joni, - 43
lignje, 11,405 kg; 2. Mungosi (Hrvoje, Legor i Gariful) -
49 liganja, 9,025 kg; 3. Lupor (Banda, -
26 liganja, 5,670 kg. Ukupno je ulovljeno 45 kilograma
liganja. (OH)

Jo jedan nacionalni sportski uspjeh Hvarana: Filip
juniorski je prvak Hrvatske u klasi Laser. Mladi Hvaranin
koji jedri za JK Mornar iz Splita bio je najbolji u svojoj klasi
na Otvorenom prvenstvu Hrvatske olimpij skih klasa koj e se
jedriloprologa tjedna u splitskom akvatoriju. (OH)
10. 11. - Borba za Hitnu u gradu Hvaru
U Hvaru je odrana izvanredna sjednica Odbora za
zdravstvo grada Hvara, kojoj su prisustvovali predstavnici
hvarskih stranaka, kao i predstavnici Grada
Hvara, te hvarskog Doma zdravlja. Sjednica je sazvana od
strane predsjednika Odbora dr. Drage s ciljem
formiranja koji bi se trebali prezentirati
Zupanijskoj skuptini kao slubeni stav Odbora za
zdravstvo grada Hvara. upanijska hitna medicinska
predlae da se gradu Hvaru ukine Hitna medicinska
medicinsku sestru i Ovakav plan
predlae se tijekom godine. Hitna bi bila u Jelsi. (OH)
11.11. - Grabljaninu mo. Sandru
UCLA obiljeava veliki jubilej
Dva velika jubileja - godina boravka i rada u
Kaliforniji te ukupno pedeset godina glazbenog stvaralatva
maestro Sandro proslavit u petak, 11.
studenoga, na kalifornijskom UCLA.
koncerta i bit Glazbenog odjela
UCLA prof. Michael Dean. Hvarski glazbeni talent, u
obitelji u Velom Grablju, dio je generacije Pavla
m
GRADSKA KRONIKA
Depalja, Emila Cossetia, Dubravka Detonija i Igora
a posebno se voli pohvaliti svojim hvarskim
korjenima te da se kolovao u klasi profesora
Stjepana uleka na akademiji u Zagrebu.
Utemeljitelj je i dirigent Beverly Hills Chamber
Orchestra i jedan je od malobrojnih Hrvata s postignutim
Master Degreem za glazbu na U.C.L.A... Uz karijeru
priznatog dirigenta i skladatelja ugled je
stekao svojim pedagokim radom u ovoj prestinoj ustanovi.
(OH)
20. 11. - Kosor pomela korupciju iz svoga dvorita
Koalicija HDZ-a i HGS-a je u nedjelju u hvarskoj Gradskoj
loggi, pred vie od 150 simpatizera i ostalih
predstavila svoj program i kandidate za sedmi saziv
Sabora RH. je da se stranka nema
sramitijer je predsjednica Jadranka Kosor pomela korupciju
iz svoga dvorita i otvorila vrata prema drugima koji to nisu
(SD)
23. 11. - Nita od hidroaviona:
Nijemce tjeraju u Crnu Goru
Jo jedan vrlo gospodarski projekt za Hrvatsku, a
posebno za Dalmaciju - uspostavljanje veza
zrakoplovima amfibijama naseljenih
jadranskih otoka i kopna, mogao bi, na alost, propasti.
,,Ako najdalje do kraja godine ne dobijemo traene
koncesije za hidroavionska pristanita - pontone na, za
est lokacija, a to su Split, Dubrovnik,
Hvar, Lastovo i Vis, investitori sidro i potraiti novu
destinaciju. Po svoj prilici to bi mogla biti Crna Gora, koju bi
povezivali s talijanskom obalom, ili Italija" kae Klaus
Dieter Martin, direktor ECA. (SD)