LIST UPE SV. STJEPANA I. PAPE I MUENIKA BR. 3'Z , GOD.

U'i'"~l'iiial

__

~ D rng~v11 ca tijet J

RoKZAsLANJEMATERIJALAZA 3s,BROJKRUVENrcEJE
L RUJNA 2016,

Evo ie 37 broj Kruvenica, a eveti koji i~ ' g,i;_z;a Tij lOiVo ili
kako i volimo re litnji ffroJ. I P8sli d~et litnj'ili uv~dnicih
teko je izmislit cogod novega za pisat obo litu, turistima,
sezoni, ludilu za oldima, anjonju levonde, odmoru od
crikve, hladovini, prognozi vrimena, plivanju... i drugim
litnjim veseljima ...
I sad kad son von sve to spomeni, morete i somi pensat obo
temu, a jo u von re ca sve morete protit, da ne okriete
odma zodnju stranicu za vidit kazalo" i dentjere". upnik
e von re ca je sve potriba za bit kum na karenje i krizmu,
don Milan kako se biro novi biskup, don Ivon je more sime
izrest u pustinju, don Ivica zoc se judi vraaju religiji, ma
ne i Isukarstu, a asna Metilda kako judi u nevoji moredu
bit sritni. Doznat ete cogod obo forskin monstrancima,
ceriferajima bilih konfratih i koliko su milosrdni bili bratimi
Milosra. jor Tin se pito je se more kapit Svemir bez Boga,
a Nona rossulja jesu koncerti u For investicija ili troak?
Govorili smo sa preidenton Otokega sabora o svemu ca
muci nos ca ivemo na kojima. Kako i uvik, ie se bavi
gustirnima, Marinko spizon, barba Jure ovi put misecon i
lerojima, a Stanko buhocen, kamumilon i menton. V ox
populi ovi put dietu Ante Vueti-Pjati sa jo cetiri
utakmice ca smo izgubili i Mirjana Kolumbi o portalu
povijesne gluposti". Doznat ete kako igrat balun od ruke
i ca su planinari cinili u Bogomoje. Vidit ete kako je For
iz Poljuna izgleda pri, a kako sad. Eto na, sad kad son von
sve reka, dobota von ni ni potriba daje tit. Ma isto, isplatit
e von se barenko cogod od ovega protit. Pomalo, dugo je
lito, pok se ufomo da ete izmeu velega lavura ili velega
odmora, apat malo vrimena i za Kruvenicu.
Stojte ga dobro,
Joko

PROJDI ME SE, PUSTI ME NA MIRU

ILI MUKE PO KUMOVANJU"
pie: upnik on Mili

Plenkovi

lako sam o ovome ve govorio i pisao, moda nije

naodmet jo jednom ponoviti. Stari su govorili daje
ponavljanje majka uenja (znanja)" pa hajde da se
oslonimo na narodnu mudrost.

ok piem ovaj tekst, blii nam se krizma.

Otvorena je sezona lova" na kumove. Crkva je
uvela nekakve kriterije za kumovanje i k tome trai
pisano svjedoanstvo da je netko prikladan za tu
ulogu. Nakon stoljea podvaljivanja" kumova svake
vrste, ovo sad komplicira ivot i nama upnicima i
vjernicima naviklima na bestrzajna" kumovanja.
Ako si nekoga pozvao za kuma, iskazao si mu
ast i potovanje i samo se po sebi razumije da e
pozvani prihvatiti poziv, osim ako ne moe podnijeti
troak kumovanja. A gle ti sad ovo: trae se nekakve
potvrde za kumovanje na krtenju i krizmi. Zbilja
ta naa Katolika crkva zna komplicirati i ljudima
zagoravati ivot.
Iz te tihe pobune protiv zagoravanja ivota"
vjernici se ni ne ele informirati o emu je tono
rije pa oko tih potvrda svako malo izbije neka
nesuglasica ili ih obavija magla nejasnoa.

DVIJE VRSTE POTVRDA

I NADLENOST
IZDAVANJA
ostoje, po formatu (A5) i sadraju, dvije jako
P
potvrde. Jedna je POTVRDNICA o primljenim
da je N.N.
sakramentima, a druga je
sline

POSVJEDOENJE

prikladan/prikladna za kumovanje kod krtenja ili potvrde.

Na prvoj se ispisuju podaci o primljenim sakramentima
(ukoliko upni ured koji izdaje POTVRDNICU njima
raspolae), a na drugoj uz iste podatke stoji i opaska o
prikladnosti za kumovanje kod krtenja ili potvrde. Prva
se trai kad npr. netko tko je krten u jednoj upi pristupa
Prvoj priesti ili krizmi u drugoj upi. Druga je obavezna

KRUVENi cA

t t t t t it t t

UPNIKOVA BESIDA

kad netko eli kumovati kod krtenja ili krizme izvan

vlastite upe. Pod vlastitom upom" se podrazumijeva
upa stanovanja, a ne upa krtenja. Nejasnoe najee
nastaju oko nadlenosti za izdavanje ovih potvrda. Dakle,
kome se obratiti u sluaju potrebe? Tko je nadlean za
izdavanje tih potvrda?
Za POTVRDNICU o primljenim sakramentima nadlean
je upski ured upe u kojoj je podijeljena krtenje. Naime,
MATINA KNJIGA KRTENIH je bazina MATICA,
svojevrsna nositeljica svih ostalih podataka. Na kraju
rubrika za upis krtenika stoji rubrika BILJEKE". U
biljeke se upisuju svi relevantni podatci o nadogradnji"
kranskog identiteta: eventualno Prva priest, krizma,
enidba i sudska presuda ukoliko je brak poniten od
strane crkvenog suda. Takoer se tu upisuje i zavjetovanje
ili reenje onih koji su se Bogu posvetili u sveenitvu
ili redovnitvu, jer je jedno i drugo zapreka za crkveno

t t t t t t t t

o primljenim sakramentima, a netko ti kae da ti je ne

moe izdati. Vic" je u tome to u MATICI KRTENIH,
osim podataka o primljenom krtenju, nema podataka o
drugim sakramentima. Rubrika BILJEKE j e prama. U
pastoralnoj praksi j e pravilo da se o svakom podijeljenom
sakramentu izvan upe krtenj a mora obavijestiti upu
krtenja. To je i jedan od razloga zbog kojeg traimo da kod
Prve priesti ili krizme vae djece donesete ili KRSNI LIST
ili POTVRDNICU o primljenim sakramentima (ne vaim,
nego vae djece). Tako m amo na koji upni ured moramo
poslati izvjetaj o prim ljenom sakramentu (Prvoj priesti,
krizmi, vjenanju).
Formular izvjetaja o VJenanJU dio j e slubene
dokumentacije vezane uz sklapanje braka. I za izvjetaj
o podijeljenoj krizmi postoji slubeni formular. Za Prvu
priest neto takvo ne postoji, jer ne postoj i ni obaveza
da se Prva priest evidentira u nekakvim maticama. Tako
netko upie i Prvu priest u rubriku biljeke" (ako o tome
dobije izvjetaj), a netko ne. I upnici ne osjeaju obavezu
da proslijede izvj etaj o Prvoj priesti u upu krtenja. Na
upni ured to redovito ini.
upnik upe krtenj a koji je dobio izvjetaj o krizmi ili
vjenanju duan je u MATICU KRTENIH unijeti biljeku
o obavijesti koja mu je stigla. Tu se ponekad dogode
propusti. Ili upnik otaru o nije poslao izvj etaj, ili je upnik
ovdje propustio unijeti izvjetaj o primlj enom sakramentu.
I tako ostaju rupe".
Vjernicima bi trebalo biti u interesu da im se svi potrebni
podaci nau na jednom mjestu - u matici krtenih. Zato
predlaem: ako ste krteni u Hvaru, a druge sakramente ste
primili u drugim upama, svratite u hvarski upni ured i kod
tajnice provjerite to je s vaim podacima. Ako nedostaj e
neto od podataka, trait ete potvrdu iz upe u kojoj ste
slavili dotine sakramente i donij eti je u upni ured u Hvaru
da tajnica kompletira vae podatke. Samo tako ubudue
nee biti problema oko tih potvr da.
Ako ivite u Hvaru, djecu ste krstili negdje drugdje, a ovdj e
su primili ili se nadate da e prim iti Prvu pr iest i krizmu,
provjerite u upi krtenja jesu li iz Hvara dobili izvj etaj o
primljenom sakramentu vaeg dj eteta.
Ukoliko ste doselili u Hvar i uklopili se u hvarsku upu,
bilo bi dobro da u ovaj upni ured donesete potvrde o svim
primljenim sakram entima. Ne moemo vas, dodue, upisati
u upne matice, ali vas moemo unij eti u kompjutersku
kartoteku upljana i to e nam posluiti za izdavanj e
potvrda. Jedino vam na temelju ovako upisanih podataka ne
smijemo izdati KRSNI LIST. Za to je uvijek, praktino bez
imimke, nadlean iskljuivo upni ured upe u kojoj ste
krteni. A KRSNI LIST vam je nuan za crkvenu enidbu
pa pripazite na koordinaciju svih podataka i u upi krtenj a
i u upi stanovanja.
Drugi problem nastaj e kad doselj eni u Hvar trae potvrdu
(posvjedoenje) za kumovanj e. Ukoliko u upnoj kartoteci
nemamo ni vas ni podataka o sakramentima koje ste prim ili,

vjenanje.

Imimka: ako ste u upu stanovanja donijeli sve podatke o

primljenim sakramentima te vas je netko u upnom uredu
u Hvaru, sa svim podacima, upisao u kartoteku upljana
ili njezin kompjuterski ekvivalent, tada tu potvrdu moete
dobiti i ovdje. Za POSVJEDOENJE je nadlean upni
ured upe u kojoj potencijalni kum stanuje, osim ako
upnik upe krtenja dobro pomaje dotinu osobu te moe
mirne savjesti potpisati da je dotina osoba prikladna za
kumovanje.

ZATO BI BILO
JEDNOSTAVNO, KAD
MOE KOMPLICIRANO?
zdavanja potvrda u upnom uredu je rutinski posao. Jo
jednostavniji i laki ako su podaci iz matica uneseni u
kompjuterski program koji je tome namijenjen. Umetne
tampani formular u printer, nekoliko klikova na ekranu i
potvrda je spremna. E, ali .
Vjerojatno ste doivjeli da ste doli u svoju upu po potvrdu
1.
ostali kratkih rukava. U emu je vic?
Ve smo spomenuli glavni princip: potvrda o primljenim
sakramentima ne trai se u svojoj upi", nego u upi
krtenja. No, ni to ne garantira da e stvar protei bezbolno.
Naime, naa je civilizacija obiljeena mobilnou I
seljenjem. Obiljeena je i relativiziranjem svega i svaega
pa tako i relativiziranjem discipline sakramenata. I
krtenje i ostali sakramenti se naelno primaju u upi
stanovanja. Ali, iz nostalgije za rodnim krajem, iz dipeta
aktualnom upniku, iz razloga tajnosti (kao u dobra" stara
komunistika vremena) est je sluaj da je netko krten
u jednoj upi, a ostale sakramente je primio kako je i
gdje stizao. I tako, doe u upu krtenja traiti potvrdu

t t t

+t

t t t

KRlNENicA

UPNIKOVA BESIDA

morat ete prvo dobiti POTVRDNICU o primljenim

sakramentima iz upe krtenja, a onda doi u ovaj upni
ured i sa tom potvrdnicom traiti POSVJEDOENJE o
prikladnosti za kumovanje.
I ovdje postoji jedan imimka. Ukoliko vas upnik koji bi
vam trebao izdati POTVRDNICU osobno poznaje te zna
da ste vjemik-praktikant u upi u kojoj stanujete, da ste,
dakle, crkveno-pravno prikladni za kumovanje, moe vam
i on napisati POSVJEDOENJE za kumovanje.

1. Da bi se komu dopustilo preuzeti slubu kuma,

potrebno je:
da ga odredi. sam krtenik ili njegovi rodi.tel:fi ili onaj tko
ih zamjenjuje, ili, ako tih nema, upnik ili krstitelj i da je
prikladan te da ima nakanu vriti tu slubu.
- daje navrio 16. godinu ivota, (ako dijecezanski biskup
ne odredi drugu dob) ili ako upnik ili krstite?/ smatraju da
zbog opravdanog razloga treba da se dopusti iznimka.
- daje katolik (dakle, krten u Katolikoj crkvi), potvreni
ve prieeni da vodi ivot u skladu s vjerom i preuzetom
slubom.
- da nije udaren nikakvom zakonito izreenom ili
proglaenom kanonskom kaznom.
- da nije otac ili ma1ka krtenika.
2. Krtenoj osobi koja pr ipada nekatolikoj crkvenoj
zajednici (pravoslavci, protestanti" bilo koje denom inacije)
doputa se da bude samo svjedok krtenja, i to jedino
zajedno s katolikim kumom.

PRIKLADNOST ZA
KUMOVANJE? OTKUD
SAD TO?
acimo pogled na formular zvan POSVJEDOENJE.
se formular ne zove uzalud tako. Rije je o
posvjedoenju upnika o prikladnosti nekog njegovog
upljanina za kumovanje. Svi mamo daje lano svjedoenje
kanjivo. Kome bih za ljubav trebao ispasti laljivac? Istina,
neu platiti globu ili zavriti u zatvor ako zamirim" i
napiem posvjedoenje" za neprikladnu osobu ali, ako
vjerujemo u Boga
ne bi bilo mudro zamjerati mu se.
Budui da je Crkva uvela instituciju kumstva, u njenoj je
nadlenosti odrediti i uvjete koje netko mora ispuniti da bi
smio vriti ulogu kuma.
Na POSVJEDOENJU je (kao podnaslov) dopisano:
usporedi kanon 874. Zakonika crkvenog prava". Naime,
upravo taj kanon govori tko smije kumovati. Evo tog
kanona u cijelosti:

t t t t t t t t

Dotini

Zakonik izriito dvaput govori o DOPUTENJU za

kumovanje. Za izdavanje doputenj a, tj . za posvj edoenj e
o prikladnosti za kumovanje, nadlean j e upnik upe u
kojoj potencijalni kum ivi. Dakle, bilo bi logino, prije
nego se odluite za kuma, zapitati upnika je li dotina
osoba prikladna za kumovanje vaem djetetu. To j o nisam
doivio u svom sveenikom ivotu.
Isto bi tako bilo normalno da osoba pozvana za kum a i prije
traenja posvjedoenja pita svog upnika to o tome misli.
Ni to nikad nisam doivio.
Moja upnika odgovornost ne ovisi o (ne)injenju mojih
upljana. Na meni ostaje muna dunost procijeniti
prikladnost kandidata za kumovanje te (ne) dati doputenj e
na temelju sljede ih elemenata: adekvatne dobi, primlj ene

(NAD) BISKUPIJA
UPA ... ................ .......

...... ................ ......... ..... ......... . . . .

'(~d;~j .

...... ............. . ... ......... . .

{N'\l ))Rl~l\'.U/ll JA
... ....... ... . .. . . . . ..

Broj ............................. ....... .

h"PA ..................... ......... ................ ..................

Rm1

POSV J EDO E N J E
(usp. kan. 874)

;;,;;;~)

....

PO T VRDNICA
Q, imi:- ~ porvrdu~ J ;i je:

Q,ime se posvjedotuje da je- (i;.;..~--ipr~;.;,;~)

.. ..,;~~;~~:;~~;

.s.inlkti ..... .
'"''~' .~~;;;,;:;;;~;

rodcn(a) .....

...... ............................ krten(a) ........... "(:i;;~;

- cd~~~;;jesto)

. .... ...

. . .. . ... . .

rod~nfa) ..

... kr1enfa) .............................. .

prilri&-n(;i)

porvrdcn(a) ............................................ ........................... crkveno vjenan(a)

... ...... .. .... ..

"heno 1en:ln(>).

po1vrden(a)

"

. .

U ................................... ........ .

i da je prikladan/prikladna za kumovanje kod krtenja ili potvrde.

d;1111111

. . .. ...... ... ...... . .

/upnik

U ........... .... ....... )dacum ......................................... ...... .

M.P.

................. ..............

M.P.

t t t t t it t t

KRUVEN icA

UPNIKOVA BESIDA

kompletne inicijacije (krtenje, priest, krizma), manja o

tome da nije udaren crkvenom kaznom (npr. zbog neke
neregulamosti u vezi s brakom, ili zbog nekog javnog
grijeha ili jer se, za boravka u inozemstvu, ,,ispisao" iz
Katolike crkve da ne bi plaao porez za Crkvu) te da vodi
ivot u skladu s vjerom i preuzetom slubom.
Vjerujem da su prva dva elementa prikladnosti svima viemanje jasna i oko njih nema veih nesuglasica. Zato bih ih
nazvao objektivnim mjerilima prikladnosti.
Ostali element, osobito etvrti, su znatan problem i esto
stvaraju um" ili ak i buku" u komunikaciji upnika sa
upljanima.
Trei element je problematian zbog toga to tzv. krani
vrlo esto skrivaju istinu o svom stvarnom stanju. Ponekad
planski lau; ponekad im je neugodno pa skrivaju istinu;
ponekad nisu ni svjesni da su u prekraju". U svakom
sluaju, ako upnik na temelju nekih indicija sumnja ili je
odnekud domao za problem neki e se braniti negiranjem
pa ispada da upnik izmilja.
Priznajem da me to uasno iritira. Smatram to otvorenim
nepotenjem i onoga tko tako nastupa drim lacem. Ne
mam da li me vie ljute oni koji, iako svjesni da nisu
prikladni za kumovanje, glume nevinaca ili roditelji koji
maju da im je kandidat za kuma neprikladan, ali pokuavaju
zabauriti istinu ne bi li ga nekako progurali kao kuma.
Ovdje me ipak donekle titi zakon. Naime, ako postoje
jasni dokazi da je netko u stanju koje crkveni zakonik

t t t t t t t t

sankcionira, a uz tu sankcij u se ne moe kum ovati,

nemamo oko ega nadalje troiti rijei. etvrti je element
grozomoran problem . Od upnika zahtjeva da ponekad
glumi privatnog detektiva da bi domao da li netko jest
ili nije prikladan za kumovanje. Osjeam se blesavo kad
nekoga tko dobro ma da je u krivu moram uvjeravati da
nije prikladan za kumovanje.

TO NEKOG KRANINA
ONESPOSOBLJUJE ZA
KUMOVANJE?
ko je netko pod crkvenom kamom, to j e sigurno
zbog toga to je provodio ivot koji nije u skladu s
vjerom. Kako rekoh, tu je, uza sve neugodnosti, relativno
lako odluiti. Crkvene se kame odnose na prekraje
propisane crkvenim zakonima. Ali, opa vj erska praksa
i osobni moralni ivot vjernika nisu predmet Zakonika
crkvenog prava. Dakle, ako netko uope ne ide u crkvu
ili ide par puta godinje; ako se netko godinama nij e
ispovjedio; ako netko ne prima sveenika za blagoslov
obitelji; ako netko javno psuje i govori protiv Crkve ili se
podsmjehuje istinama kr anske vjere; ako se za nekoga
zna da je preljubnik, kriminalac, mafija i sl., a za sve to
nije slubeno sankcioniran, j er se crkveni Zakon time ne

t t t t t

+t

KRlNENICA

UPNIKOVA BESIDA

t t t t t t t t

EMU UOPE TA FRAZA

bavi, takav ima pravo" tvrditi da je s njim sve u redu i

da je posve prikladan za kumovanje. Najgore je to to
kransko" javno mnijenje daje za pravo takvima.
Meu hvarskim kranima ima mnogo onih koji uglavnom
ne slave nedjeljnu misu ili, pak, to ine vrlo rijetko. To je
notorna i evidentna injenica. Naravno da smatram da takvo
ponaanje nije u skladu s kranskom vjerom i da onaj tko
se tako ponaa nije prikladan za kumovanje. Zapravo, tako
smatra Crkva. Kad, dakle, netko takav trai posvjedoenje
za kumovanje, duan sam ga suoiti sa svojim oklijevanjem
(dok se ne raspitam) ili pak jasnim nedoputanjem da
kumuje, tj. odbijanjem izdavanja svjedoanstva. To najee
znai rat" - ili sa tim nesuenim kumom ili sa roditeljima
koji takvoga pokuavaju angairati. U Godini milosra je
postala normalno da se nedobronamjerni krani pozivaju
na milosre. Ali, milosre pali" samo tamo gdje postoji
volja za promjenom. Znam da nema kranina koji ne
grijei, ali isto tako znam da nema kranina (tj. da nije
kranin) tko ne pokazuje da se bori s grijesima i da iz njih
nastoji izai. To se ne moe sakriti.
Koji bi se kranin uputio u dokazivanje da nije grijeh
ne slaviti nedjeljnu misu? Svakome se moe dogoditi da
iz nekog (opravdanog ili neopravdanog) razloga tu i tamo
izostane s mise. No, ako nekoga mjesecima ili godinama
nema na nedjeljnoj misi, a ne pokazuje nikakvu elju ni
volju da neto promijeni, oito je da takav ne ivi u skladu
sa svojom vjerom.
Mnogi se krani pozivaju (opravdavaju) na svoje privatno
slavljenje Boga (na svoj nain i po vlastitim pravilima).
To ne mogu provjeriti, ali nije ni potrebno jer je jedna od
bitnih odlika kranstva zajednitvo u ispovijedanju vjere.
Djela apostolska su jo u poecima Crkve na neki nain
kodificirala etiri elementa kranskog identiteta. Ondje
itamo: (Krani u Jeruzalemu) bijahu postojani (1) u
nauku apostolskom, (2) u zajednitvu, (3) u lomljenju kruha
(pod tim se podrazumijeva misa i agape) i ( 4) u molitvama.
... Svi koji prigrlie vjeru bijahu zdrueni i sve im bijae
zajedniko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima
kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednoduno i postojano
hrlili u Hram, u kuama bi lomili kruh te u radosti i
prostodunosti srca zajedniki uzimali hranu hvalei Boga
i uivajui naklonost svega naroda. (Dj 2, 42-47)
Ako se netko smatra kraninom , a nedostaje mu bilo koji
od ova etiri elementa kranskog identiteta, sigurno nije
prikladan za kuma.

PRIKLADNOST ZA
KUMOVANJE"? NIJE LI
DOVOLJNO DA IMAM
IME KUPITI KAKAV
POELJNI DAR?

afrknuo nas je Zakonik crkvenog prava. Kanon 872.

veli: Neka se krteniku, AKO JE MOGUE, dade kum,
ija je zadaa POMAGATI ODRASWM KRTENIKU U
PRISTUPU KRANSTVU, a krtenika dijete, zajedno
s rodite[jima predstaviti za krtenje i ISTO TAKO
NASTOJATI DA KRTENIK PROVODI JVOT U SKIADU
SA SAKRAMENTOM KRSTA I DA VJERNO VRI S NJIM
PO-VEZANE OBVEZE.
ini se da su mnogi krani zaboravili da krtenje sa sobom
nosi s njim povezane obveze", a prva je meu njima da se
kranski ivi (kao sol zemlje i svjetlo svijeta).
Isus je jednom, kad su mu rekli da su se farizej i sablaznili
zbog njegovih rijei, rekao: Pustite ih. Slijepi su i voe
slijepaca. Ako slijepac sbjepca vodi, oba e u jamu pasti.
(Mt 15,14)
Ako je kum slijepac koj i ne vidi" to znai biti kranin,
kako bi takav mogao posluiti kumetu kao voa na putu?
Ako kum svojim nainom ivljenja jasno svjedoi da ne
mari za obveze nastale iz sakramenata kranske inicijacije,
kako bi takav mogao poticati kume da provodi ivot u
skladu sa sakram entom kojega e primiti", odnosno odakle
mu hrabrost da od upnika trai posvj edoenje da e to
asno i poteno initi? Kako bi kumetu mogao pomoi
da provodi ivot u skladu sa sakramentom krsta ili potvrde
onaj tko oigledno zanemaruje milosni ivot u vlastitoj
dui?
Znai da su podjednaki slijepci roditelji, krtenici (ako je
odrasla osoba u pitanju) ili krizmanici koji takvoga uzimaju
za kuma, kao i onaj tko prihvaa kumstvo, a zna da nije
prikladan.
Tu je ikanon892. koji govori o kum ovima kod krizme. Neka
potvrenik, ako je to mogue, ima kuma, ija j e dunost
brinuti se da se potvreni ponaa kao pravi Kristov svjedok
i da vjerno vri obveze povezane s tim sakramentom.
N ije zakonik bez veze napisao: Ako je mogue" (nai
kuma koji ispunjava uvjete). U Hvaru je doista teko nai
~a po ovim mjerilima. ini se da bi trebalo izdvojiti
jednu grupu prikladnih da budu profesionalni" kumovi,
ali bi u tom sluaju roditelji morali njima platiti rentiranje
kumstva, a ne od njih oekivati dar. Ba nezgodno. Sreom,
postoji mogunost uvoza" kumova. I tako se jednostavno

KRUVENicA

i i t t i i i t
izbjegne

UPNIKOVA BESIDA

cjepidlaenje

t t i i t t i t

Za posvjedoenje prikladnosti za kumovanje, dakle,

od velike je vanosti povezanost sa upnikom, a preko
upnika s Crkvom. Drugim rijeima, crkvenost" je
najjai argument da nesmetana dobijete svjedoanstvo o
prikladnosti za kumovanja ... i obratno.
U naim crkvama nema automata na kojem bi se moglo
verificirati karticu da je netko bio na radnom mjestu" i
koja bi sluila kao neoborivi dokaz da netko jest praktikant.
Dakle, sve ovisi o tome vida li vas upnik u crkvi ili ne. Tko
ne ide" u crkvu, najbolje da se ne prihvaa uloge kuma pa
nee imati problema sa traenjem POSVJEDOENJA. Jer,
prije ili poslije e doi trenutak kad e upniku prekipjeti
laganje.

upnika. Ali, stvarno, to ako nije

prikladnog kuma, a roditelji ne smiju biti
kumovi? Tada roditelji predstavljaju dijete na krtenju. Kod
krtenja i onako gotovo sve lei na roditeljima. Kumovi su
tu samo rezerva". Ako roditelji nemaju namjere odgajati
dijete u vjeri, teko da e kum moi pomoi. Ako na krizmi
nema prikladnog kuma, roditelji e predstaviti dijete,
ali odgovornost za svoju vjeru preuzima sam krizmanik
(pogotovo kad se krizma dijeli u srednjoj koli).
Svakako, upnik je taj koji - u mjeri kojoj poznaje svoje
vjernike - mora pokuati sprijeiti da netko neprikladan
preuzme ulogu kuma. Kad bi upljani bili objektivni (a
mogli bi da im je stalo, jer bolje od upnika poznaju i
sami sebe i jedni druge) ili ne bi problematinog kranina
zakumili ili se ne bi dali zakumiti. No, tu je objektivnost
(na temelju dosadanjeg iskustva) prilino teko oekivati
pa upniku ne preostaje drugo nego da subjektivna"
procijeni situaciju i donese sud te se, vjerojatno, sukobi"
sa upljanima.
Bilo bi dobro da vodite rauna o ovome: ako u Hvaru
traite potvrdu" za kumovanje, a dobijete POTVRDNICU
o primljenim sakramentima mora vam biti jasno da vas
upnik ne smatra prikladnima za kumovanje. teta to
vam za to treba POTVRDA. Ako mi za krtenje djeteta ili
kod primanja krizme kum donese POTVRDNICU, a ne
POSVJEDOENJE, to mi upnik dotinoga alje poruku
da ga ne smatra prikladnim za kumovanje.
Ako ste se krstili u Hvaru, a ne ivite u Hvaru, ne traite
POSVJEDOENJE za kumovanje u ovom upnom uredu.
Traite ga u upi u kojoj stanujete. Moglo bi se dogoditi da
naiete na probleme. Nije tajna da se mnogi tradicionalni
krani dolaskom u grad u kojem ne postoje socioloki
pritisci za prakticiranje vjere, naprosto izgube. Ne pripadaju
nigdje. Nemaju veze ni sa upom u kojoj stanuju ni sa bilo
kojom drugom upom u gradu. Dodue, tu i tamo odu u
neku crkvu (moda uvijek u istu), ali se ne trude predstaviti
upniku i uspostaviti vezu s njim. Ne prakticiraju blagoslov
obitelji. Kome e se takvi javiti i traiti posvjedoenje ako
ih netko zove za kuma?
Ovo je problem na koji e naletjeti nai studenti. Oni se
u pravilu, u Zagrebu i u drugim gradovima, ponaaju kao
da ne pripadaju nigdje. Moda su takvu slobodu jedva
doekali. Ali, ako budu traili posvjedoenje za kumovanje,
imat e problema. Tamo gdje studiraju, ukoliko se nisu
ukljuili u neku upu, nitko im nee izdati posvjedoenje za
kumovanje. Dakle, vjerojatno e doi k meni da im napiem
posvjedoenje. A kako da posvjedoim o njihovom ivotu
kad ne znam prakticiraju li svoju vjeru tamo gdje studiraju?
Najee ne znam ni da li prakticiraju svoju vjeru kad su u
Hvaru, jer ih u katedrali ne vidim. Ako idu u drugu crkvu
ili se skrivaju po kantunima katedrale, kako mogu dati
svjedoanstvo za njih?
mogue nai

Pie: Joko Bracanovi

Klara Asika, koja je ivjela u prvoj polovici 13. st., u

ikonografiji se prikazuje kako pokaznicom tjera Saracene
iz Asiza, no to je vjerojatno slobodna interpretacija te
legende. I prikazi prvih tijelovskih procesija ukazuju da
se Presveto u poetku nosilo u ciborijima pokrivenim
svilenim rupcima. Neki smatraju da se na te ciborije
kasnije dodavao stakleni cilindar kako bi se hostije mogle
vidjeti, iz ega bi se razvile pokaznice, koje su se uglavnom
sastojale od sredinjeg uspravnog kristalnog cilindra
okruenog metalnim arhitektonskim elementima, ukrasima
i kipovima. Izgleda da su prve pokaznice izraene u 13. st.,
jer su dosad sauvane neke koje bi se mogle datirati u to
razdoblje, kao jedna osmerokutna iz Barija s natpisom HIC
CORPUS CHRISTI. Kasnije, naroito od vremena baroka,
ustalio se dananji oblik pokaznice - okrugli prozirni dio,
oko kojeg se formira raareno sunce.
Od zanimljivijih monstranci istie se panjolska La Gran
Ostensoria de Toledo napravljena od 18 kg osamnaestkaratnog zlata (legenda kae da sadri prvo zlato koje
je Kristofor Kolumbo donio iz Amerike) i 183 kg istog
srebra, ukraena sa 260 figura i draguljima, visoka preko
3m, koja se koristi u toledskoj tijelovskoj procesiji. Izradio
ju je njemaki umjetnik Enrique de Arfe izmeu 1517. i
1524. po narudbi kardinala Cisnerosa. La Lechuga (hrv.
salata) je monstranca izraena za crkvu sv. Ignacija u

I ovog Tijelova u centru vjernike panje bit

e posveena hostija izloena u pokaznici.
Pojam pokaznica, monstranca ili ostenzorij
(od lat. glagola monstrare i ostensere, oba u
znaenju pokazivati") izvorno je oznaavao
posudu za izlaganje svetih moi. No, kasnije
se ustalio kao ime za prozirnu spremnicu za
izlaganje Presvetog Otajstva oima vjernika.
Oko sredinjeg, prozirnog dijela od stakla ili
kristala oblikuje se sveano ukraena posuda od
metala. Hostija se umee u mjeseastu kopu"
(lat. lunula). Openito se smatra da su pokaznice
nastale u 14. st., vezano uz irenje tijelovskih
ophoda.
osebne posude za noenje Presvetog u procesiji na
Cvjetnicu zabiljeene su jo u 11./12. st. u Cantenburyju
u Engleskoj kako bi vjerni mogli vidjeti s kakvom se
au treba odnositi prema Tijelu Kristovu koje su ovo
vrijeme prinijela da bude izmueno, raspeto i pokopana.
No, te posude vjerojatno nisu imale proziran dio. Sv.

i t t t t t ii t t t

KRUVE NICA

TIJELOVO

t t i t t t t t t t

Bogoti, Kolumbija, izmeu 1700. i 1707. g a danas je u

vlasnitvu tamonj e Banc o de la Republica. Legenda kae
da su je naruili isusovci kako bi sakrili panjolske krunske
dragulje za vrijeme Novog Kraljevstva Granade. Izradio ju
je Jose de Galaz, a osim oko 9kg 18 karatnog zlata sadri
1485 kolumbijskih smaragda (zbog ije je zelene boje i
dobila ime), 168 indijskih ametista, 62 bisera iz Curacaa,
28 j unoafrikih dijamanata, 13 rubina iz ri Lanke te 1
safir iz Tajlanda. Prako sunce j e pokaznica koja sadri
preko 6000 dijamanta, a crkv i Loreta u Pragu poklonila ju
je 1699. Ludmila iz Kolowrata.

TOMASINIJEVA
POKAZNICA

onstrance su se izlagale na tronov ima, uglavnom od

pozlaenog drva, a u Hvaru su se sauvali veliki tron

za quarantore u ormaru sakristije katedrale, tronu sakristiji

franjevake crkve, tron u muzeju benediktinki te tronovi
povezani sa svetohranitima iz Anuncijate i Duha Svetoga.
U katedrali se danas Presveto izlae na malom metalnom
pozlaenom tronu kojem gornju pravokutnu plohu
pridravaju dva anela, a na kutovima plohe su simboli
etvorice evanelista.

Iz hvarske katedralne riznice posebno se istie srebrna

pokamica s djelominom pozlatom iz prve polovice 15. st. ,
za koju se smatra da je poklon posljednjeg bosanskog kralja
Stjepana Tom aev ia hvarskom biskupu Tomi Tomasiniju,
iji je grb na esterolisnom podnoju. Oko sredinjeg dijela
ide tekst tijelovskog himna : O SALVIARIS HOSTIA QVAE

COELI PANDIS OSTIVM BELLA PREMVNT HOSTILIA

DA... koji zavrava na svitku koji dri jedan od ane la na
vrhu pokamice: ROB VR FER AVXILIVM (kod nas se him an
- koji j e za novoustanovlj enu svetkovinu napisao sv. Toma
~vinski - obino pjeva u prijevodu: O hostijo spasonosna
I Sto otvara nam irom raj I Sred rvanja sudbonosna/
ti jaaj nas i ouva1). Aneo s natpisom okrenut je na
stranj oj strani pokaznice, a na njega je leim a naslonjen
drugi koji g leda ispred pokaznice. Ovom pokaznicom diili
su se Hvarani i na prijelazu 19. u 20. st. o emu svjedoe
zapisi Thomasa G. Jacksona, Maude Holbach i Hamiltona
Jacksona. T. G. Jackson smatrao je da je pokamica rad
germ anskih majstora.
Od pokaznica koje se jo uvaju u Katedrali, najstarija je
ona u vitrini kapele sv. Kria, koja se izlagala na glavnom
oltaru sv. Stjepana za etrdesetsatno klanjanje - quarantaore
- od Cvjetnice do Velike srijede. Na podnoju je natpis :

10

t t t t

++ + t

KRUVENicA

t t

TIJELOVO

NEL GIUBILEO DEL SOM. PONI. LEONE XIII/ TODI

PLAUDENTE, to datira ovu pokaznicu u 1900. godinu.
Na podnoju je s prednje strane Boje oko u trokutu, sa
stranje Srce Isusovo, a sa strane dva anela. Na proirenju
ispod sunca sprijeda je scena lomljenja kruha u Emausu, a
straga Kristova roenja - i tu su sa strane dva anela. Iznad
i ispod sredinjeg dijela su po dva kerubina, a po jedan sa
strana. U donjem dijelu sunca su klasovi ita i grozdovi, a
u gornjem dva anela pridravaju krunu na ijem je vrhu
kri. Lunula je izraena u obliku kerubina. Pokaznica je
od posrebrene i pozlaene mjedi, a ukraena je i arenim
staklenim umecima.
Ovu je pokaznicu za quarantaore u vrijeme upnika on
Josipa antia zamijenila nova, koju je dizajnirao akademski
kipar Kuzma Kovai . Od toga vremena Presveto se za
quarantaore izlae na novom oltaru, radu istog kipara.
Zrake sunca su izmeu krakova kria koje izlaze i sredinjeg
dijela. Podnoje i sunce ukraeni su crvenim umecima, a
pokaznica je izraena od pozl aene mjedi. U teoforinoj
procesiji Velikog petka obino se k01isti mjedena posrebrena
i pozlaena pokaznica. Iz sredinjeg dijela izlaze krakovi
kria - u donjem kraku je kip Isusa sa uzdignutim rukama, a
u gornjem Duh Sveti u obliku goluba. Izmeu krakova su po
jedna zraka i dva klasa. I ova je ukraena crvenim umecima.
Na podnoju su etiri trapezoidne ploice - na prednjoj je
natpis IHS, a izmeu njih simboli etv01ice evanelista.
Danas se rijetko k01isti mjedena pozlaena pokaznica s
okruglim podnojem. I njoj iz sredinjeg dijela izlaze etiri
kraka kria, u ovom sluaju pravokutna s po tri klasa. Sunce
je ovdje prikazano krunicom, koja ide izmeu krakova,
ukraenom pleterom. Od standardnog oblika pokaznica
odstupa neogotika pokaznica s trokutom iznad sredinjeg
dijela na ijem je vrhu kri. Sa strana sredine su dva stupa,
koja zavravaju vrhovima tornja, a na svaki je naslonjen
aneo. Podnoje je esterolisno, a stalak ima sredinji
zadebljani dio. Franjevaki muzej uva veliku pozlaenu
i posrebrenu pokaznicu koju je 1759. g. izradio Mleanin
Giambatista da Ponte. Iznad podnoja je kip Gospe koja
rukama pridrava sredinji dio okruen kerubinima od kojih
izlaze zrake sunca, i sa strane s po jednim anelom . Na
vrhu je kri kojeg pridrava aneo. Inventar franjevakog
samostana spominje i pokaznicu iz 15. st. te jednu u sakristiji
iz 17. st. (mletaka punca, pozlaeno srebro).
Anuncijata uva renesansnu srebrnu pokaznicu, mletake
punce, iz 16. stoljea. Pozlaena srebrna pokaznica iz Duha
Svetoga dar je cara Frane Josipa iz 19. st., dok koludrice
uvaju srebrnu pokaznicu ukraenu mletakim igom iz
17. stoljea. Danas se u benediktinskoj crkvi za klanjanje
etvrtkom koristi novija pozlaena i posrebrena pokaznica.
Pokaznice, pa tako i ove opisane hvarske, esto su vrhunski
radovi umjetnikog obrta, koje privlae panju svojom
ljepotom i sjajem. No, ipak bi bilo bitno da on~ svraaju, a ne odvraaju panju od onog bitnog - hostije ko(a'se u slavlju
euharistije pretvorila u istinsko Tijelo Kristt vo. ~ '
/

Kratak pregled povijesti djelovanja hvarske bratovtine Milo sra (Dobrotvornosti)

MILOSRDNI BRATIM! BRINULI

O SIROMANIMA, BOLESNIMA I
POTREBITIMA, ALI I CUVALI VJERU
V

OBNOVA KRANSKE
LJUBAVI I MILOSRA

Pie: Zrinka Novak

ako je pomato, ne samo domaoj, v e i svjetskoj
javnosti, Hvar je jedna od rijetkih urbanih sredina
na naoj jadranskoj obali koja je zadrala viestoljetnu
povijesnu tradiciju - njegovanja kranskoga zajednitva
kroz bratovtine: Sv. Kria i Sv. Nikole. Brojni su Hvarani
ukljueni u aktivnosti svojih bratovtina, a tako je bilo
jo od srednjega vijeka kada je v eina populacije hvarske
komune lanstvom pripadala nekoj od brojnih bratovtina
(npr. Sv. Duha, Sv. Kria, Sv. Kriia, Sv. Roka, Sv.
Barbare, Sv. Milosra, Sv. Ruarija i drugima). Crkva
je tijekom srednjega i novoga vijeka, potiui osnutak i
aktivnu djelatnost bratovtina, razvijala duh milosra i
solidarnosti meu vjernicima, ali i onim lanovima drutva
koje je okupljalo isto zanimanje. Iako je njegovanje
pobonosti bio glavni cilj djelovanja bratovtine, povod
njihovu osnutku nije uvijek bila sama pobonost, nego
i razliite prirodne i drutvene nepogode, primjerice,
epidemije, ratovi, poar, glad i sl. Tako su jo u srednjemu
vijeku nastale razliite bratovtine, koje su djelovale sa
zadatkom da njeguju bolesnike, ukapaju mrtve (osobito za
vrijeme kuge), uzdravaju hospitale za bolesne, nemone
i starije, brinu za siromahe i izvanbranu djecu, siroad,
siromane djevojke koje se ele udati itd.
Danas bi se moglo rei da su srednjovjekovne bratovtine
bile sredita socijalne skrbi jer su svojim lanovima
pruale pravnu i socijalnu zatitu te pomo u siromatvu
i bolesti, a u asu smrti kojega lana osiguravale svean
i dostojanstven pokop preminulome odajui mu pritom
posljednu poast i ujedno pruajui njegovoj obitelji
materijalnu i duhovnu pomo. Bratovtine kao laike
kranske udruge u sebi objedinjuju poboni i karitativni
karakter, a svoje djelovanje temelje na Kristovu zakonu
ljubavi prema Bogu i blinjemu.

odina 2016. proglaena je od strane Sv. Oca pape

Franje godinom Bojega milosra. Tim inom Papa
je elio potaknuti vj erniki puk na pokajanje za grijehe,
obraenje te radostan hod ususret Bogu koji j e beskrajno
milosrdan. No, isto tako Papa j e istaknuo da su danas
pravi, milosrdni krani, vie nego ikad, potrebni ovome
svijetu. Oni koji su doivjeli Boje milosre (u sakrementu
ispovijedi), pozvani su biti milosrdni prema drugima,
pratati i initi dobro svima, a napose potrebitima. Koliko su
ljudi dananjice spremni odgovoriti na ovaj poziv? Moda
moemo zavriti na povijesnu pozornicu, u razdoblje od
prije nekoliko stolj ea, kada su se nai predci suoavali sa
slinim , a moda i teim ivotnim izazovima od dananj ih,
ali su na njih znali adekvatno odgovoriti. Uvijek su se kroz
povijest ispreplitala burna vremena ratova, mira, gladi,
obilja, bolesti, siromatva, napretka, ali i gubitaka.
U dinaminije povijesno razdoblj e moe se ubrojiti i 16.
stoljee kada su se Hrvati borili za opstanak u ratu protiv
Osmanlija, a Hrvatska j e svedena na ostatke ostataka
neko slavnog Kralj evstva". Veim dijelom Dalmacije
vladala je Mletaka Republika. Glad, kune epidemije
i razliite neizljeive bolesti decimirale su stanovnitvo
naih krajeva, ali i pojedinih europskih regija. Koncem
15. st. dolazi do svojevrsne duhovne i moralne krize i u
Katolikoj crkvi (zbog razliitih malverzacija, kupovanj a
visokih crkvenih poloaj a i materijalnoga bogaenj a
pojedinih njezinih lanova, a napose stanovnika papinske
kurije) to je izazvalo najprije otru kritiku pojedinaca
(reformatori), ali u konanici i rascjep u Zapadnome
europskom kranstvu koje se podij elilo na brojne
kranske denominacije : katolike i protestante (luterane,
kalvine, anglikance, cvinglijevce i dr. ). Kriza, koja j e
dovela do podjela u Zapadnoj Crkvi, kulminirala j e u prvoj
polovici 16. st. imjedrivi fenomen u literaturi poznat pod

12

t t t t t ii t t

KRlNENicA

GODINA MILOSRA

nazivom reformacija. Svojevrstan odgovor na protestantsku

reformu, eljeli su dati i katoliki crkveni oci te su sredinom
16. stoljea sazvali koncil, koji se od 1545. do 1563. godine
u tri faze odvijao u gradu Tridentu. Glavni cilj Tridentskoga
sabora (koncila) bio je obnoviti Katoliku Crkvu in capite
et in membris" (u glavi i udovima) te su u skladu s time,
akteri Sabora donijeli i mnogobrojne dekrete u pogledu
obnove crkvenoga i vjernikoga ivota. Zalaganjem napose
milanskoga nadbiskupa Karla Boromejskog, crkveni oci
ponovno stavljaju naglasak na kransku ljubav i milosre
prema najpotrebnijima, te se u tom duhu usmjerava i
rad bratovtina. Tridentski koncil zasluan je za obnovu
mnogih starih bratovtina, ali i utemeljenje novih, naroito
marijanskih.
U posttridentskome duhu djelovala je i karitativna
bratovtina Sv. Milosra ili Dobrotvornosti prema blinjima
(u izvorima se naziva Societas Sanctissime Charitatis;
Scuola della Carita dei Prossimi, Scolla di Poueri della
Carita) koju je u Hvaru utemeljio apostolski vizitator
za Dalmaciju, veronski biskup Augustin Valier, s ciljem
djelotvornoga pomaganja siromanima u gradu. Valier je
elio utvrditi uspjeno provoenje tridentskih reformi u
biskupijama na istono-jadranskome prostoru. Tako je
u veljai 1579. g. vizitirao i Hvarsku biskupiju, gdje se
mogao uvjeriti o stanju u pojedinim crkvama na otoku, a
samao je i u kakvim prilikama i uvjetima djeluju hvarske
bratovtine. U okviru provoenja smjernica zadanih na
Tridentskome koncilu, uvidio je da je gradu Hvaru potrebna
jedna bratovtina djelotvorne karitativne ljubavi prema

13

potrebitima, stoga je vizitator pridao veliki znaaj osnivanju

takve bratovtine, na to ukazuje injenica to je dva dana
prije samoga osnutka (6. velj ae) pouavao kandidate koji
e postati njezinim lanov ima o pomaganju siromasima,
uklanjanju neprijateljstava i uvanju kranske vjere.
Ova je bratovtina takoer promicala svojevrsnu pobonost.
Budui da je utem eljena u nedjelju, 8. ve lj ae 1579.,
neposredno nakon blagdana sv. Doroteje (6. veljae), kada
se ve tradicionalno odvijala procesija sa sv. Kriiem,
vizitator Valier, koji je bio vrlo oprezan u procjenjivanju
autentinosti
ovoga udesnog dogaaja, ipak nij e
elio dokinuti procesiju ve je ovoj, novoutemeljenoj
bratovtini dao u zadatak da bude promicatelj icom tovanj a
udotvornoga raspela, odnosno da njezini lanov i sudjeluju
u procesiji noenja sv. Kri ia na blagdan sv. Doroteje.
Od tada e se ta procesij a nazivati procesijom svete
dobrotvornosti (milosra)", prilikom koje e se prikupljati
i novac za brau u potrebi. Bratovtina se uzdravala od
prikupljenih lanarina te prihoda od vlastitih nekretnina
koje su joj oporuno ostavljali uglavnom njezini lanovi.
Novac (milostinju) udj eljivali su j oj i dobroinitelj i, a
prikupljena sredstva troila su se ponajvie za uzdravanje
i za itanje misa za spas dua svojih dobroinitelja. lanovi
bratovtine Milosra brinuli su i o oltaru Sv. Kriia u
katedrali. Od tridesetih godina 17. st. uz ovaj je oltar
djelovala i bratovtina Presv. Kriia, ij i su se bratimi
ukapali u grobnice podignute u kapeli Sv. Kriia, koje su
bile ukopno mjesto za lanove bratovtine Milo sra.

KRUVENICA

t t t i t t t t GODINA MILOSRA t t t t t t t t
KARITATIVNA LJUBAV NAJBROJNIJA
-- KRALJICA SVIH
VRLINA

HVARSKA
BRATOVTINA

arizmatsko usmjerenje, pravila djelovanja lanova

i administrativni ustroj bratovtine bili su regulirani
bratovtinskim statutuom. Tako je i u statutu hvarske
bratovtine Milosra (Ljubavi, Dobrotvornosti) bilo
propisano nekoliko vanih imbenika koji se tiu
djelatnosti i karizme ove bratovtine. Ve je u sam om uvodu
pravilnika iz 1579. naglaen karakter i cilj djelovanja ove
hvarske bratovtine, a to je djelotvorna karitativna ljubav
prema blinjima koja se tumai kao kraljica svih vrlina i
koja je utemeljena na Bojoj ljubavi i milosru. U prvom
lanku statuta istaknuto je da su predstavnici bratovtne
duni posjeivati bolesne i ostale nevoljne osobe i pritom
ih ponajprije trebaju privui na svetu ispovijed i priest, a
zatim su im duni osigurati (materijalnu) pomo koja im je
prijeko potrebna.
U treem lanku statuta odreeno je da se u crkvama
postavi natpis koji e pozivati na djela milosra kako
bi se u bilo koje vrijeme mogla udjeliti milostinja u
tajnosti, a ispovjednici bi trebali voditi brigu i podsjeati
(pokornike) na one koji su bolesni, a i propovjednici u
svojim propovjedima trebali su preporuati narodu svetu
djelatnost milosra prema potrebitima. U petom lank.'U
predsjednicima Bratovtine bilo je odreeno da potiu
one koji su u neslozi, na mir i da uklone javne prekritelje
iz svojih redova te da izvijeste biskupa o onima koji su
nepopravljivi", kao to su to primjerice javni krivci,
lihvari, prilenici, preljubnici, klevetnici i slini javni
grjenici i oni koji sablanjavaju (narod). Ovdje je rije
o svojevrsnom kanjavanju ekskomunkacijom odnosno
izbacivanjem iz bratovtine, koje bi se trebalo provoditi
nad onim bratimima koji se ne bi pridravali moralnoga
zakona temeljenog na kranskim naelima ljubavi prema
blinjem i Bojim zapovijedima. U osmome lanku
istaknut je medicinski aspekt karitativnoga djelovanja
lanova bratovtine Milosra te se naglaava da ova sveta
udruga" ima jednoga strunjaka (lijenika) od kojega se
milosrdno trai da daje sirupe i lijekove siromanima. Na
kraju, u posljednjem devetom lanaku Statuta napominje
se da treba biti poput Isusa Krista, naega Gospodina koji
je svijetu ostavio primjer prevelikoga milosra (ljubavi).

ratovtina je odmah po svom utemeljenju doivjela

veliku popularnost meu hvarskim stanovnitvom te je
ve u godini svoga utemeljenja stekla brojne lanove (193) i
pritom je postala lanstvom najbrojnija hvarska bratovtina.
Prema popisu lanova u razdoblju od 1599. do 1623.
bratovtina je uveana za jo 64 lana. B ila je otvorena svim
drutvenim slojevima: patricijima, puanima, strancima,
posveenim osobama, a u svojim je redovima okupljala i
mukarce i ene. U poetku su mukarci bili u veini, a
ene su inile samo vrlo mali postotak (4,3 %) u ukupnome
broja lanova. Kasnije, prilikom obnove bratovtine
1798. godine, bratovtina se u mnogo veoj mjeri otvorila
enama te su u zavrnom razdoblju djelovanja bratovtine,
one imale 47 % udjela u laikome ukupnom broju lanova
(ne raunajui sveenike). Takoer, u svojim je redovima
bratovtina okupila i pripadnike razliitih zanimanja
(obrtnih i intelektualnih), a njezinim lanovima bili su i
komunalni ljenici, koji su vodili ljeniku brigu i skrb o
bolesnima i siromanima u Hvaru.
Stoga se moe zakljuiti da je usprkos socijalnim pa i
politikim razlikama meu lanovima bratovtine, ova
bratovtina bila vrstan primjer zajednike drutvene
aktivnosti, odnosno u njoj je dominanto uoljiv integrativni
i kohezivni imbenik hvarskoga drutva, budui da je ona
u svojim redovima okupila pripadnike svih drutvenih
slojeva kao i pripadnike obaju spolova, mukarce i ene.
Hvarska bratovtina Milosra bila je aktivna od 1579.
godine do sredine 18. st., da bi 1798./99. godine bila
obnovljena zaslugom hvarskoga biskupa Ivana Dominika
Stratika. Uz nju je na samom poetku 19. st. (1801 .)
ustanovljen i hospital za siromane i bolesne lanove
hvarskoga drutva. Bratovtina i hospital Karitasa djelovali
su do 1812. godine, kada je osnovana Administrativna
komisija za hospitale, hospicije i druge javne dobrotvorne
ustanove, kojoj su predani prihodi i nekretnine bratovtine
Milosra i hospitala.
Moda bi se i nai suvremenici mogli ugledati na aktivnu
djelatnost srednjovjekovnih i novovjekovnih bratovtina,
naroito u onom segmentu njihove djelatnosti koji se odnosi
na vrenje milosrdnih djela ljubavi prema potrebitima:
siromanima, bolesnima, umiruima, a danas bi se popis
mogao nastaviti i izbjeglicama, neroenima, ovisnicima
koji pripadaju najslabijima u naem drutvu, a koji su,
prema rijeima pape Franje, i te kako potrebni i eljni
ljubavi i milosra.

14

- ,.

;.:..

"" ;.
. "'.
"" ...,,
-

..

.,,;

"

... -~ ~~;~: . . .~ .
.... .:.
. . ....:
.. . ..
...

......

,,,.

..

U PU INJI
JE IZVOR
ZIVOTA

V"

pie: don Ivan Jurin

Bila je lijepa veer u hvarskoj katedrali. U zraku
se jo osjeao naboj proteklih slavlja Velikog
tjedna, velebne proslave Velikog petka, malo
manje velebne proslave Velike subote, te srednje
velebne radosti najvee kranske svetkovine
- Uskrsa. Marijina legija pod misom obnavlja
svoja obeanja i don Mili odlui propovijedati,
a ja predvoditi misu. I tee misa svojim tijekom,
te nakon pokajnikog ina ja izgovaram sljedeu
zbornu molitvu: Svemogui Boe, ti si vazmenim
otajstvom obnovio savez sa svojim narodom.
Daj da ono to vjerom slavimo u ivotu
nasljedujemo. Po Gospodinu.

..

ako se sigurno pitate: o emu on to?, moram odmah

~ei: nije ovo govor o misi u hvarskoj katedrali,
nije ni analiza Velikog tjedna u Hvaru, niti je izvjetaj o
obnovi obeanja Marijine legije. Ovo je jedan splet misli
koje je probudila jedna zborna molitva. Zato? Istina, ima
puno bogatijih, moda ljepih ili jasnijih molitava u naoj
liturgiji, ali eto, Providnost je htjela da me ba ova potakne
na promiljanje i preispitivanje.
Naime, Bog je vazmenim otajstvom obnovio savez sa
svojim narodom. I to je temeljna istina nae vjere. Bog
se Kristovim ivotom, smru i uskrsnuem neraskidiva
povezao sa svakim ovjekom. Toliko duboko da Crkva
uzima za pravo rei da ovjek postaje jasan i cjelovit tek
u svjetlu toga Saveza. I ako je to istina (a barem ustima
ispovijedamo da je neosporna istina!), onda je temeljni
zadatak Crkve i svakog pojedinca ovo: dopustiti da
sjeme toga saveza Boga i ovjeka urodi plodom. Sva
naa nastojanja, sve kateheze i propovijedi, sve proslave
i govori ele ostvariti jedino ovo: pripremati, orati tlo u
kojemu sjeme tog najvanijeg saveza moe uroditi. I to
sjeme Crkva ve dvije tisue godina pokuava posijati na
njivi ovoga svijeta. Paradigma tog sijanja je ona poznata
prispodoba o sijau i vrstama tla. I iako nam ta prispodoba
jami kako da sjeme ovoga saveza u sebi nosi snagu koja
sigurno donosi plod, ipak moramo postaviti pitanje: to
ostaje od toga sjemena na tlu dananjega svijeta?

15

'V

t t t t t t t

+t

KRUVENICA

RAZMILJANJA

KAKO POSIJATI
SJEMENA
NEPLODNOM TLU?
aalost, ini da je rast sjemena drastino usporen,
bilo da je rije o praktinoj nevjeri ili religiomoj
nezainteresiranosti, krizi identiteta vjernika i sveenika, krizi
prenoenja vjere, krizi shvaanja sakramenata, pogotovo
procesa inicijacije vjernika, bilo da je rije o drastinom
nepoznavanju sadraja vjere, ili traginom raskoraku vjere
i ivota koji nuno dovodi do nedosljednog s\jedoanstva
vjernika i nevjerodostojnosti Crkve. Iako to nije nita novo,
kranstvo kao da je ponovno postala na izrazitiji nain
neprivlana i nevjerodostojna ne samo za stvarnost naih
suvremenika, ve i za mnoge koji se kulturoloki osjeaju

kranima.

I, to sada? U emu je problem? U Sijau - nije. On sije

uporno, ini se - i rasipno. Problem nije ni u sjemenu - sjeme
toga saveza ne moe biti uniteno, to je sjeme vjenosti, koje
iznutra moe mijenjati ovaj svijet i otvarati ga Kraljevstvu
nebeskom. Jedino u emu moe biti problem jest - tlo. Sjeme
oito pada na neplodno tlo, koje mu ne doputa rast i razvoj .
Koja su to tla na koja sjeme pada i ne donosi ploda? Gdje to
doputamo, ili ne doputamo Sijau da posije sjeme svojega
Kraljevstva?
Ponekad nam se ini da svim silama moramo sijati na tlu
nae drevne batine, obiaja koji su odgajali nae stare i koji
su nekad donosili obilje plodova. Mudro, ali moe li uvijek

+t

t t t t t

+t

aktualno, SVJeze sjeme izrasti na negdanjem tlu? Moe

li neto novo izrasti na starom, iscrpljenom, toliko puta
preoranorn tlu? Moe, moe pustiti i korijenje. Ali, podlono
je tekim oboljenjima i nerealnom slikom stanja. Primjerice,
moemo ii linijom manjeg otpora i rei: uistinu velianstvena
proslava Velikog petka u Hvaru je savreno tlo za rast sjemena
Saveza. Ali, stvarnost nas moda opovrgava. Jer, proslava
Saveza, unato svim elementima jedne uhom zvune i okom
mone proslave ne mora nuno biti tlo na kojem e izrasti
neto trajno. Jer, tko moe jamiti da se jedna (iako odve
lijepo proslavljena istina) sigurno mora ukorijeniti u ivotnu
sredinu?
Ali, to nam drugo preostaje? Ako odbacimo svu tradiciju
i njezine potencijale, to ostaje? Kako posijati sjeme na
nestalnom, pustirzjskom tlu suvremencg svijeta? Kako za
sjeme saveza Boga i ovjeka moe biti pogodno nestalno tlo
dananjih pustinja siromatva i naputenosti, usamljenosti,
razorenih ljubavi? to moe niknuti u dananjoj pustinji
zaborava Bega? Moe p1igodno kranstvo, eljno senzacije i
koritenja pokojeg kranskog elementa koji jo uvijek uspije
malo zainiti neke trenutke ivota. I pade zrno na kamenito tlo
gdje nemae dosta zemlje. Ali kad ogranu sunce, izgorje; ijer
nemae korijena, osui se.
Ali nema drnge. Makar se tmurna sadanjost doimala
pustinjom - to je jedino mogue tlo koje imamo. I u njemu
je nuno potrebno stvoriti pogodan prostor za sijanje Bojeg
sjemena. Ali, stvaranje pogodnog tla nije osvajanje suvremene
pustinje, irenje vlasti nad nekim, zabijanje kranskih baijaka
i simbola na kamenito tlo suvremenog svijeta, nasilno prskanje
otrova zlih rijei na kukolj, na neke neprijatelje vjere i Crkve.
K01itenje otrova nuno truje i tlo i plodove.

16

f t t t t t t t

KRUVENicA

RAZMILJANJA

EVANELJE

KAO
KRITERIJ I KOMPAS
ato se. moda p~trebno vratiti rijeima koje je papa
Bened1kt XVI. izgovorio na misi poetka Godine
vjere: Upravo polazei od iskustva te pustinje, te praznine,
moemo iznova otkriti radost vjerovanja, njegovu ivotnu
vanost za nas mueve i ene. U pustinji se otkriva vrijednost
onoga to je bitno za ivot. Tako u suvremenome svijetu
ima bezbroj znakova, esto izraenih u implicitnom ili
negativnom obliku, ei za Bogom, za posljednjim smislom
ivota. A u pustinji su nadasve potrebne osobe vjere koje,
samim svojim ivotom, pokazuju put prema Obeanoj
zemlji i tako budnom dre nadu. ~/era koja se ivi otvara
srce Bojoj milosti koja oslobaa od pesimizma. Danas
vie no ikada evangelizirati znai svjedoiti novi ivot, koji
je preobraen Bogom, te tako pokazivati put.
Jedino tlo koje moe stvoriti oazu u pustinji dananjice,
jedino tlo koje moe biti pogodno za rast sjemena saveza
Boga i ovjeka jest - ivot. Konkretan ovjekov ivot, ne
dio ivota, ne samo prihvaanje neke formule, ne prigodno
vrenje nekih ceremonija, ne pune matice i nominalni
lanovi, ne neki lijepi osjeaj koji nam se ponekad
probudi u ambijentu crkve ili naa megalomanska slavlja
i govori. Samo konkretan ivot, ivljen usred pustinje. Jer,
spomenuta zborna molitva ima toliko logian zavretak:
Daj da ono to vjerom slavimo u ivotu nasljeujemo. I
to je to.
Moe to esto biti ivot nesavrenog ovjeka, ivot grean,
promaen, ivot bez smisla i obzora, moda ivot ovjeka
kojega po svojim kriterijima nikad ne bismo smjestili
u Crkvu, ali ako je to ivot koji osjea e za Bogom,
posljednjim smislom ivota - raa se kranstvo. Vjerovati
da sam vazmenim savezom obdaren Bogom bez kojega je
moj ivot besmislen - eto, to je kranstvo.
Stoga, kad ovjek shvati kako vjera u njegovom ivotu
tnoe otvoriti posve nove prostore, te u evanelju otkrije
~terij i kompas - eto tla za rast neraskidivog saveza Boga
..ovjek u svojoj bolesti, patnji i boli shvati
~ ~jsmisleniji oslonac u
pg111-:~vreno je izorana l>riiidi za ~ L ~jl Kad
'tisnut financijskim potekoama i preorzim
ti da mu u ivotu i karijeri nije doputeno
-~~...:.......~
;__ :yne Kristovom nainu ivota
~eka! Kad ovjek

~moidase

t i t i t t t t t

Ali, nemojmo se pretjerano uznemiriti. Jer, Bog je sa svojim

narodom obnovio i neprestano obnavlja savez. Sjeme koje
boanski Sija neumorno sije donosilo je, donosi i donijet
e plod. Moda i mimo naih planova, moda nama jo
nevidljiv, moda ne onoliko brzo koliko bismo eljeli,
ali Savez raste meu nama. U itavoj pustinji jednom e
provreti voda, i u stepi potoci, sagana e zemlja postaf
jezero, a tlo edno - izvori (Iz 35,6-7). Kada? Ne znamo.
Koliko god bilo teko to rei - nije ni vano. Vano je samo
upitati se: jesam li u svojemu kranstvu zaorao pravu
brazdu? Brazdu konkretnog ivota, preobraenog Bogom
koji jedini moe stvoriti oazu i dati da ivot u savezu s
njime urodi i tridesetostruko, ezdesetostruko, ma dat e
Bog i stostruko onima koji podnose egu dana i uvijek
iznova nude tlo svojega ivota Sijau.
Zato nema druge nego ponavljati i uvijek iznova moliti
ono to je jedna obina zborna molitva otkrila kao vjenu
bit kranstva: Svemogui Boe, ti si vazmenim otajstvom
obnovio savez sa svojim narodom. Daj da ono to vjerom
slavimo u ivotu nasljedujemo. Po Gospodinu naemu Isusu
Kristu, Sinu tvome, koji s tobom ivi i kraljuje u jedinstvu
Duha Svetoga, Bog, po sve vi.Jeke vjekova. Amen.

t t ti ii ti ti t ti t

KRUVENicA

RAZMILJANJA

t t t t t ti t t t

Povratak religiji, ali ne i Kristu!

OTVORENIH OIJU LJUBITI CRKVU

pie: don Ivica Huljev
ijekom prve polovice 20. st. moglo se uti obilje glasova
koji su govorili da se uskoro blii suton religije i zaborav
Boga. Najavljivalo se da e srednjovjekovni mrak, isprazna
vjerovanja i zaglupljujui uinak crkvenih dogmi konano
biti prokazan, da e svijetlo znanja i novih tehnologija
donijeti ueno osloboenje. No, kad se temeljitije
sagledaju zbivanja u posljednja dva desetljea, onda se
moe rei da sve to obiljeava na dananji zapadnjaki
svijet nije dovelo do smanjivanja interesa za religiozno,
kao ni do odumiranja praznovjernih oblika ponaanja i
oekivanja. Umjesto najavljene propasti religije, dogodio
se povratak religije u ivotne prostore modernih ljudi, i to
ondje gdje je jo do juer izgledalo nemogue oekivati
utjecaj religioznoga. Kad to kaem, onda ne mislim da u
Europi cvijeta kranstvo, da se dogaa povratak drevnim
Crkvama, da e starci i starice u naim crkvama doivjeti
povratak mladih kao ostvarenje nada o obnovi nostalginih
snova o punim klupama. To ne. Naprotiv, kranstvo u
Europi postaje iz dana u dan vidljiva manjina, a javlja se
porast razliitih sekti i religijskih zajednica, posebno onih
koje su utemeljene na istonjakoj religioznosti i ezoteriji,
to uvelike govori o jednom novom stanju u kojem se nalazi
Europa. Koliko je taj proces danas zanimljiv, vidi se i po
irenju religij skog fundamentalizma koji se prepoznaje po
razliitim oblicima iskljuivosti. Jo je pariki nadbiskup,
kardinal Lustiger kazao: Religiozni se fenomen vratio.
Kako to protumaiti? Za neke je rije o nazadovanju,
injenici uznemirena drutva koje je u opasnosti. U potrazi
za uljehom i sigurnou ljudi se odaju bilo emu. Tako
je u Europi koja se zove kranskom povratak astrologiji
jednako rairen kao u 16. stoljeu, premda je preporod
kranstva suzbijao kultove zvijezda i horoskope.
Kad je rije o nama, onda se moramo suoiti sa stanjem
koje imamo u pastoralnoj zbilji. Svibanjski panoramski
pregled nad katolikim slavljima prve priesti i krizme, a
time mislim i na zemlje Zapada, jasno govori da se prva
priest pretvara u posljednju priest, a krizma u sveani
obred naputanja Crkve, odnosno uvoenj e u slobodu od
Crkve, dok je obredni lifting veoma traen, pa i onaj u
kojem su svetake relikvije vanije od ljudskog dodira. S
druge strane, pored oitih uvida, a o ovome se, primjerice,
na sjeveru Italije bez uvijanja na sva zvona govori i kolikotoliko neto poduzima, kod nas se stidljivo prelazi preko sve
oitije injenice da nas sekularizacija dovodi do izoblienja
u puki graanski servis. Naime, ma koliko se pjenili, puko
zahtijevanje od djece i mladih da dolaze na nedjeljnu misu,
kao uvjet bez kojega nema priputanja priesti i krizmi,

( IND

EX

LIBR:OR:VM

PR OHIB ITORVM,
CVM REC.VLIS CONFECTIS
perPatrcsa TridcntinaSynodo dc!ctos
.autoritatcSanti(s.D.N. Pij I I I I, '
Pont. Max. comprobarus .

VENE TI I S, M. D. LXIII!.

najbolji je nain stvaranja buduih neprijatelj a Crkve,

deklariranih ateista i agnostika koji e, pored itavog
niza naih aktivnosti u upama, bez uvoenja u slobodnu
odluku za nasljedovanje Isusa Krista, ostati brojevi na
popisu naih besplodnih obreda u vremenu kad Crkva nije
smogla snage proroki zahvatiti i rei ,,ne" besplodnoj
praksi. Ako nita drugo, treba ju suoiti s iskrenim rijeima
jedne prologodinje prvopriesnice: Vanoj e da se dobro
zabavimo!" Jesu li to progovorila djeja usta ili stavovi
odraslih?

Suoavanjem

jasnijih uvida
U

do

jednom od Kaninih priloga Vrijeme i Rije bilo je

objavljeno kratko pismo hvarskog upnika on Jure
Belia. U pismu navodi kako nij e htio raspaavati drugi
broj VIR-a, jer se u lanku Isusova ozdravljenja navodi
da Isusova udesa nisu potvrda njegova boanstva, pa
mu savjest nije dopustila" raspaavanje, jer se tu, kako

18

t t t t t ii t t t

KRlNENicA

RAZMILJANJA

t t t t t t t t t
IN D E X

UM
PROH IB I T OR UM
ss;;,; D. N.

X VA

B"C

PONT IF IC IS MAX I M I
']V S S 'U

,, c c

Ex Typoguphia l\cvmnd:1e Camer:1e Apolloli<J!

navodi, demantira samoga Krista". Zanimljiva je ta

odluka duobrinike revnosti, potekla iz naslijeene
osjetljivosti za istinu, iz vremena u kojem se mislilo da
se pukim uskraiv anjem sumnjivih, lanih, nedoreenih i
zbunjujuih podataka, moe ouvati sigurnost imirvjernika
pred najezdom novih miljenja, knjiga, informacija.
Spomenuta crtica dobro se uklapa u opi obrazac koji nam
je dobro poznat. to je neko drutvo podlonije i odanije
neupitnim autoritetima, ljudima, idejama i programima,
onome to se poima kao mjerilo istine, u tom se drutvu
vie strahuje od pisane i izgovorene rijei. Autoritarni
pristup ne trpi znanje, miljenje i promiljanje. to ovjek
vie zna, to se tee savija pred autoritarnim palicama i lake
izrie svoje prosudbe, a onda se - i tu je srce prie - njime
tee dade ovladati i zadrati nepomueni tijek stvari. No,
oito je potrebno sagledati stvari iz drugoga kuta, jer gdje
god kranin dopusti da vjerom prosvijetljen um njeguje
svoju snagu, tu zrai oslobaajua snaga vjere, a toga su
se uvijek bojali oni koji su se, kako bi Bajsi kazao, vodili
naelom: Ne uznemiruj smirene!" Meutim, zabrane su kako u Protimbama navodi Slobodan Novak - katalizator
talenta".
U opem onodobnom duhu i u Crkvi je stoljeima postajao
Popis zabranjenih knjiga, ukinutu vrijeme pape Pavla VI.
Koliko je zbog dolaska na Index bilo neprospavanih noi,

boli i suza, ponienja i izrugivanja, slomljenih mladosti,

licemjernih i karij eristikih dodvoravanja autoritetima,
ostaje uvelike nepoznato. Jasno, gdje je ljudi, ondj e
je nadmetanja i podmetanj a, a tako je i u Crkvi, j er ono
ljudsko uvijek dolazi do izraaja, posebno nagon za
vrijednou. Danas je to, znamo, lako osuivati ili se nad
tim povijesnim ogrebotinama zgraati, no stvar i treba staviti
u svoj povijesni kontekst koji nam otvara o i za jasnij e
razumijevanje sadanjosti. Kad j e r ije o sadanjosti, onda
nuno moramo jasnije uvidj eti da nam predstoji hrabro
suoavanje sa zbiljom i razumijevanje uzroka i perspektiva
koje nam slijede.
Vjera nuno trai razum ijevanj e, odnosno vjera se treba
pokazati u svojoj snazi kao snaga koja moe izdrati pitanja,
sumnje i nedoumice te ne bjei od racionalne odgovornosti.
Tu joj se namee potreba da sebe opravda i kr itiki razloi,
da bude u stanju bacati svj etlo i kritiki prom iljati kontekst
ivota. Iako vlada obilje informacija, nalazimo se u ozraju
pliine, manjka spoznaja i pogleda. To e rei da neijim
interesima odgovara to vei broj ljudi koji e biti unosni
potroai, ali ne i kr itini suuesni c i . Rijetko se gdj e zduno
i predano pristupa na nain da se dj ecu i mlade - ma koliko
se hvaliti tehnikim dostignuima i informacijama - odgaj a
za kritinost koja e oblikovati ovj eka u b ie koje se ne
savija pred monim a, ve nj eguje poklonstveni stav pred

19

KRUVENicA

t t t t t t t t t

RAZMILJANJA

Bogom. Zato je sve oitije u kolikoj smo mjeri potrebni

snage u Crkvi, a njom se ne moe ovladati, ve
poniznom i molitvenom snagom srca iekivati. Kao
starozavjetni proroci, svjesni onoga to je sredinje, od
krana se oekuje da se otre u prokazivanju zastranjenja.
Uz to, cijeli Isusov ivot govori zato su preuivanja
istine opasna. Stoga je uvijek potrebno, kao to su to inili
proroci, ukazivati na opasnosti koje dolaze iz ljudskog srca
i mijenjaju pogled i dranje.
Svi utjecaji s kojima se susreemo u dananje vrijeme,
koji nam esto donose smutnju, oaj i beznae, ma kako
i koliko bili razorni, provjera su nae nutrine. Susret s
Kristovom rijeju i njegovim otajstvima uvijek nas dovodi
do suoavanja s vlastitim ivotom. Tek emo ista srca
otkriti da smo odgovorni svjedoanstvom ivota prokazivati
elije u koje smo se samodopadna skrili pred izazovima
suvremenog ivota. uvati i prenositi polog vjere mogue
je uz budno oslukivanje Bojega Duha koji nas kroz krize
vodi prema rastu Bojega kraljevstva.

MOGU LI
ZAKONITOSTI
BESKRAJNOG
SVEMIRA I

proroke

INDEX

'aJI~~

--

.-- .

LIBRORVM PROHIBITOR VM,

cumRegulis
confel:is per Patres a T ridentina Synodo
delel:os , aul:ori tate

Sanfriss.

D.N.Pii llll, Pont.Mar.

;-

comprobatus.
/

c?\'

R O M A E,

ApudPaulumManutium, Aldi I'..

M D

LXII_,I. I.

lN AllDlBVS POPVLI ROMANI.

t t t t t t t t t

UDESNOST

IVOTA BITI PLOD

SLUAJNOSTI"?
pie: Tin Kolumbi
nakovita je, ali i poticajna za razmiljanje, posebice
onima koji uistinu misle, koliko je jedna duhovita
i kreativna izjava novoizabranog ministra za znanost,
obrazovanje i port uzburkala" lijevo-liberalnu javnost.
Naime, dr. ustar je, osvrui se u jednom tekstu na temu
evolucije izjavio da u stvaranju svijeta Bogu, odnosno
Stvoritelju ostavlja mogunost dizajna". Uistinu je teko
razumjeti to je u spomenutoj izjavi moglo uzburkati" sve
one koji su se negativno osvrnuli na ministrova osobno
razmiljanje, na koje ne samo kao znanstvenik nego i kao
obian" ovjek ima pravo. Moda se upravo u tome krije
tajna medijskih napada na ministra i opovrgavanja njegovih
stajalita to deurni kritiari" smatraju da samo oni imaju
pravo javno izlagati svoja osobna stajalita i miljenja.
Pojedini osporavatelji mogunosti Bojeg dizajna" u
stvaranju svijeta pisali su ak uvrjedljivo i mgalaki o
ministrovom stajalitu, i to bez utemeljenih argumenata i
injenica to je, ini se, lijevo-liberalnim strunjacima"
normalno i prirodno. U nastaloj polemikoj buri" koja
se stvorila samo zato to se netko javno usudio" osporiti
evolucijski razvoj ivih stvorenja na Zemlji, posebice
ovjeka, zauuje samouvjerenost i gotovo nasilno
osporavanje drukijeg miljenja i stajalita, tim vie to se
radi o podruju znanosti koje je jo uvijek za ljudski um
prekriveno udesnim tajanstvom.
Naime, ako je ita u svemiru za ovjeka tajna, to je ivot
openito, a osobito ivot ljudskih bia, koja uz materijalnu
sastavnicu posjeduju i sastavnicu svijesti, odnosno duha.
Akojepaknetoobvijenovelomtajne,prirodnojeinormalno
da se uz tu tajnu javlja vjera, koju na razne naine ispovijeda
veina ljudskog roda. Premda moemo razumjeti da ima
ljudi koji iz stvaranja svemira i ivota u njemu iskljuuju
Stvoritelja, a vjerujemo da im nitko ne osporava pravo da o
svemu imaju vlastito miljenje te da ga javno i izraavaju,

20

KRUVENicA

RAZMILJANJA

ne moemo pak razumjeti zato su u izraavanju svojih

stajalita pojedini evolucionisti" iskljuivi te se ponekad
gotovo neprijateljski i s omalovaavanjem odnose prema
onima koji u stvaranju svijeta, posebice ivota, temeljnu
ulogu pripisuju Stvoritelju, odnosno Bogu. Posebno je
to neshvatljivo budui da vjernici ne tvrde da je njihova
vjera znanstveno dokazana, ve govore o vjeri koja se
moe temeljiti na odreenim zdravorazumskim zasadama
i zakljucima,a koji zapravo izviru" iz njihove svijesti.
Mnogi vjernici smatraju Bojim darom" svoju vjeru, koja
im je darovana Bojom objavom, to zacijelo nikoga ne
ugroava, nikome ne osporava suprotna miljenja, te je
uistinu teko shvatiti zato bi neija vjera mogla nekome
smetati i uznemiravati ga.
U polemikim raspravama evolucionista" i onih koji
stvaranje svijeta i ivota na Zemlji smatraju Bojim djelom,
zagovaratelji evolucijskog razvoja zastupaju miljenje
da je u vezi s evolucijom sve nedvojbeno znanstveno
dokazana i niti malo prostora ne ostavljaju mogunosti
Bojem dizajnu". Ne elei nikome osporavati pravo
na vlastito i drukije miljenje, smatramo potrebnim
upozoriti na osreene injenice koje bi mogle, ako nita
drugo, barem pomoi" zagovarateljima evolucije da u
svojim osporavanjima, a naalost ponekad i neprimjerenim
napadima na one koji vjeruju, budu tolerantniji, te da na
kulturan nain uvaavaju miljenja drugih.

t t t t t t t t t

Postajao je Netko
prije postanka svijeta
zloit emo nekoliko injenica koje bi mogle navesti
evolucioniste", ako ve ne ele prihvatiti stajalita onih
koji vjeruju daje Bog stvorio svemir i ivot na Zemlji, da
barem budu blai i pristojniji u polemikama, jer unato
velikom napretku znanosti, posebice u naem vremenu,
jo uvijek veina tajni o postanku svemira i ivota nije
otkrivena, a svako novo otkrie zapravo nas upozorava da
smo jo daleko od temeljnih spoznaja. Primjerice, ope je
prihvaena tvrdnja o velikom prasku" nakon kojega se
u prostranstvu svemira raaju" nebeska tijela, galaktike,
sunca i zvijezde. Meutim, za znanstvenike koji iz stvaranja
svijeta iskljuuju Storitelja nerjeiva je zagonetka to je
bilo prije velikog praska" i zato je uope do njega dolo.
Osim toga nije moglo prasnuti" neto ega nije bilo, to
nije postojalo, te se postavlja zdravorazumsko pitanje tko
je stvorio ono to je u jednom trenutku prasnulo". Ovo
je trenutak kada ne pomae znanost, ali nas zdrav razum
moe uputiti da zakljuimo da je prije stvaranja svemira,
odnosno velikog praska" morao postojati netko, zasluan
i odgovoran za prapoetak i stvaranje svega postojeeg.
S razlogom kaemo netko", jer jedino je netko, odnosno
svjesno bie moglo pokrenuti materiju i odrediti joj zakone
na temelju kojih e se posloiti" u beskrajnom svemirskom
prostoru i kretati se savreno projektiranim putanjama.

21

Zdravrazum nas upuuje da materija sama sebi ne bi mogla

propisati" zakone, savrene i precizne, i to za milijarde
godina unaprijed. Postanak i razvitak svemira nerazdvojno
je vezan uz postanak i razvoj ivota, jer jedno i drugo
netko je morao pokrenuti i jedno i dtugo razvijalo se po
odreenim zakonima, koji su takve prirode i toliko su
savreni, tajanstveni i teko spoznatljivi za ljudski um, te
istraujui ih i otkrivajui pred njima stojimo zadivljeni
i zaueni. Ovu injenicu tajanstvenosti i savrenstva
zakona na temelju kojih se razvijao svemir i ivot na
Zemlji zanemaruju evolucionisti" pripisujui savrenstvo
i preciznu jedinstvenost zakona fizike i bioloko-kemijskih
procesa sluajnostima". Meutim, neshvatljivo obilje
savrenstva zakonitosti i ptirodnih procesa vezivati uz
sluajnosti" nije blisko zdravorazumskom promiljanju i

bolesne i nemone, te mnoge druge ljudske vrjednote koje

osmiljavaju ovjeka kao ljudsko bie, razliito od ivotinja.
Stvaranje svijeta i ivota Bojomintervencijom" ne moe
se u potpunosti znanstveno dokazati, ali ta injenica koju
vjernici razliitih vjeroispovijesti ispovijedaju, zdravom
ljudskom razumu prua mnoge prihvatljive mogunosti
i razloge zbog kojih se vjernici ne moraju stidjeti pred
ateistima. Naprotiv mogu s ponosom svjedoiti da priznaju
Stvoritelja svijeta, gospodara ivota i smrti. Posebice
ponosni mogu biti krani koji tuju Boga i kao nebeskog
Oca, koji je u svojoj biti milosre i ljubav.

zakljuivanju.

Osim toga u evolucijskom razvoju ivota nepremostiv a

je i teko objanjiva zagonetka pojave svijesti, odnosno
duhovnosti u ljudskim biima, jer materija ne moe stvoriti
neto nematerijalno. Naravno evolucionisti" tu zagonetku
rjeavaju" nepriznavanjem postojanja duha, due i svijesti,
jer za njih je sve to postoji iskljuivo materijalne prirode.
Nepriznavanje pak due i duhovnosti postavlja pred
evolucioniste'' takoer znanstveno teko rjeivi problem.
Naime, utemeljeno je pitanje mogu li se u materijalnoj i
animalnoj sferi kao plod sluajnosti" javiti moralni i etiki
zahtjevi, pitanje ljubav i i potivanja drugih, ljudske skrbi za

22

t t t t t t t t t

KRUVENicA

RAZMILJANJA

t t t t t t t t t

NAA HARVOSKA
Naa Harvoska
.
.
nzsomo ime
i pusta lipota.
Ona je i teko
materino brime
i sveto sime
naega ivota.
Lipa naa
nisomoson
a su ga nai stori
godiima snili.
Ona je i orna no
i bili don
i svi krini puti
kojima smo hodili.
Naa didina
ni somo zemja,
more i kamik.
Ona je i plamik
jubavi a nikad
u naen sarcu
gorit ne pristaje.

Ona je i mladost
i naa dica na kojima
svit ostaje.
Naa baina
nisu somo libri
jazikon harvoskin
i latinskin sloeni.
Onajeimuka
i svi ivoti
za nju poloeni.
Naa Harvoska
ni somo darava.
Ona je i naa kua,
stol i posteja,
susidi, prijateji
i droga fameja.
Ona lii nae rane
i suze otire.
Uz nju se lanje
rojo, ive
i umire.

IRABISKUP?

pie: on Milan ari

Dijecezanski biskup koji je navrio sedamdeset

pet godina ivota poziva se da vrhovnom
sveeniku preda odreknue od slube, koji e,
poto razmotri sve okolnosti, odluiti o tome.
(Zakonik kanonskog prava (ZKP) kan. 401 - 1.)

ogli bismo rei da je sezona izbora novih biskupa

u Hrvatskoj u punom jeku. Budui da je i hvarski
biskup Slobodan tambuk 1. oujka ove godine napunio
75 godina ivota, uinilo se prikladnim napisati par rij ei
o procesu izbora (novog) biskupa u Katolikoj Crkvi.
Kako bismo stvari uinili to jednostavnijima, ovdje e
biti govora o redovnom izboru novoga dijecezanskog
biskupa. Prije svega, praksa odlaska biskupa u mirovinu je
novijega datuma. Sve do II. vatikanskog sabora biskupi su
svojom biskupijom, uz rijetke iznimke, upravljali do smrti.
Tek je papa bl. Pavao VI. na tragu saborskih dokumenata
(u ovom sluaju dekreta Christus Dominus br. 21) motu
proprijem Ecclesiae Sancte br. 11 (dokument objavljen
6. kolovoza 1966. , a stupio na snagu 11. listopada iste
godine) uveo dobnu granicu nakon koje prestaje aktivna
sluba upravljanja biskupijom. Bolje reeno, biskup je tada
duan papi poslati odreknue od slube koje stupa na snagu
onog trenutka kada ga papa prihvati. Najee prihvaanje
odreknua dotadanjeg biskupa prati i imenovanje novoga.
U tom razdoblju od odreknua starog" do imenovanja
novog biskupa odvija se proces izbora biskupa. Prema
Zakoniku kanonskoga prava, barem svake tri godine

24

biskupi crkvene pokrajine dostavljaju Svetoj Stolici popis

sveenika koje smatraju prikladnima za biskupsku slubu.
To moe uiniti i svaki dijecezanski biskup zasebno.
Pri imenovanju biskupa apostolski nuncij pita tajno i
pojedinano za savjet neke iz Zbora savjetnika, stolnoga
kaptola i druge iz biskupijskog i redovnikoga klera, kao i
laike, za miljenje o pojedinim predloenim kandidatima.
Isto tako pita za miljenje i metropolita, biskupe sufragane
i predsjednika biskupske konferencije. Kada prikupi
sva miljenja, izabere trojicu kandidata i njihova imena
predlae Svetoj Stolici (Kongregaciji za bisJ.a1pe). Papa
bira jednoga od predloenih. Papa moe slobodno odabrati
i imenovati i nekoga drugog koji nije bio na popisu.
Iako konani sud o sposobnosti onoga koji treba biti
imenovan za biskupa donosi Sveta Stolica, kan. 378 ZKP-a
odreuje neke uvjete koje bi kandidat trebao zadovoljiti.
To je prije svega vrsta vjera, dobro ponaanje, mora se
odlikovati pobonou, revnou, mudrou i ljudskim
vrlinama. Takoer je vano da kandidat uiva dobar glas.
Trebao bi imati barem trideset i pet godina ivota, a pet
godina sveenitva, doktorat ili magisterij iz Sveto ga pisma,
bogoslovija, kanonskog prava ili barem da je struan u tim

it)

t t t t t t

KRUVENICA

PITAM SE, PITAM ...

znanostima. Postoje takoer i neke iznimke u nainu izbora

biskupa. Ako, na primjer, papa nekoga osobno poznaje,
moe ga bez ovoga postupka imenovati biskupom.
Jednom je barba ime Balarka rekao: Zoc ne bismo mi
izabrali biskupa? Nee on njima predikat nego nami.
Neto slino toj ideji postoji prilikom izbora nadbiskupa
njemakog grada Kolna. Kolnski Kaptol poalje u Rim
popis od deset kandidata, njima se vrati ,,reducirani" popis
s tri imena, a onda Kaptol bira izmeu te trojice. Naravno,
i tu postoje iznimke (poput izbora kardinala Joachima
Meisnera).
Nain izbora biskupa se kroz povijest mijenjao i sigurno
e se i dalje mijenjati. Na nama je moliti za izbor novog
biskupa, biskupa koji e biti po Bojoj volji.

SRETNI LJUDI UNATO NEVOLJAMA

pie: s. Metilda Ore, OSB
adamo se, ako Bog da, da e nam ove godine opet doi
misionar otac Ilija Barii. Kao i proli put, nastojat
emo dogovoriti zajedniki susret kumova u naoj crkvi
i susret u Katedrali. Bogu hvala, imamo lijepi broj kuma
i kumova. Uvijek se nae dobrih i plemenitih ljudi koji
imaju osjeaja za one koji trpe, ali moglo bi ih se nai i
vie. Ba ovih dana jedan misionar pie kako novi usjevi
nisu jo zre li pa je glad velika. Kae da odrasli jedu jednom
svaki drugi ili trei dan, samo nastoje da djeca jedu barem
jedanput svaki dan.
Kako misionari piu, sa svom nevoljom ti su ljudi sretni i
zadovoljni. Svete mise redovito pohaaju, iako neki moraju
pjeaiti desetke kilometara, pa i vie. Sveta misa nikada
im nije preduga.
Kod nas na Zapadu vlada obijest. Oni koji ba sve imaju
nemaju mira ni sree a ni Bojeg blagoslova. Svaki dan
uje za rastave. Koliki odoe krivim putem. Pa ti onda
kau: A asna, tako svi ine. Kaem da nije tako. Nedavno
sam itala o jednoj upi blizu Mostara, naravno selo, gdje
upnik kae da svaka obitelj ima 5-6 djece, pa i vie,
i nijedan brani par nije rastavljen. Mi ne moemo ni
zamisliti koliko djeca rastavljenih roditelja trpe i koje sve
traume prou kroz ivot. Znaju se oni izjadati i rei kako
samo dragi Bog zna to su sve propatili. Sigurno da ima
i mueva grubijanaca i divljih ljudi. Jedna mi je gospoa
priala kako je mu njezine poznanice bio pijanac. Svaku
veer bi doao kui pijan i onda bi je i stukao. Ona se jadna

OBNOVLJENI CERIFERAJI
V

BRATOVSTI~E

SV. NIKOLE
pie: Zorka Bibi
Pred sam Veliki tjedan s restauracije su
vraena etiri drvena procesionalna svijenjaka
(ceriferaja) Bratovtine sv. Nikole. Obnovila
ih je restauratorica Anna Kostov iz istoimenog
ateliera u Zadru, koja ve godinama suratl; e na
obnovi hvarske sakralne batine, posebno one iz
Katedrale i Anuncijate.
su zateeni u loem stanju: dva velika
su bila djelomino preslikana. Izvorna
pozlata bila je premazana bojom koja je na amaterski
nain imitirala pozlatu i posrebrenje, u pokuaju popravka
oteenja metalnih aplikacija u podlozi. Bila je vidljiva
istroenost zavrnog sloja, uzrokovano uestalom
upotrebom i manipulacijom. Na svijenjacima j bilo i
mehanikih oteenja: ogrebotina, pukotina u spojevima
drvenih elemenata, otkrhnutih fragmenta i nedostataka
sitnijih pojedinih dijelova rezbarije. Na povrini je bila
neist i praina, kao i crvotoina. Metalne krune s bil,1;;.-......:......-~-----'
prebojane, potamnile i mjestimino mehaniki oteene.
Manji svijenjaci su takoer bili djelomino preslikani,
odnosno premazani zlatnom broncom i to preteno u
donjem dijelu - na dijelovima sa malenim kerubinima, gdje
je izvorna pozlata vjerojatno najvie istroena habanjem
zbog noenja u procesijama. Jedan od svijenjaka bio je
slomljen.
Zbog nestabilnih oteenja i neuglednog izgleda u
pokuaju prethodnog amaterskog popravka, a obzirom na
aktivnu liturgijsku funkciju kvalitetnih svijenjaka koji su
stari gotovo tristo godina (datirani su u 18, st.), obavijen
je cjelovit restauratorsko-konzervatorski zahvat. Najprije
su otpraeni i oieni od taloga neistoe. Mrlje od
insekata i kapljice voska uklonjene su mehanikim putem
- skalpelom, iskljuivo na onim mjestima gdje to nije
uzrokovalo oteenja izvornog sloja pozlate. Skalpelom
su s pozlate uklonjeni i tragovi smolnog ljepila kojima su
popravljana starija mehanika oteenja. Restauratorica
Kostov popravila je i nadomjestila slomljene komadie,

vijenjaci

svijenjaka

27

t t t t t it t t t

KRUVENi cA

BATINA

rekonstruirala oteene dijelove i vratila ceriferajima

zlatni sjaj. Na ovaj nainje u veoj mjeri zavrena obnova
bratovtinske opreme zanoenje u procesijama. Podsjetimo,
etiri bratima su pretprole godine kupili etiri nova ferala,
a oni stari su obnovljeni: dobili su nove nosae (tapove),
stakla i pozlatu. U planu je obnova procesionalnog kria i
simbola muke, kao i ostalih predmeta, ija e obnova ii
postepeno i dugorono, u skladu s financijskim i ostalim
mogunostima.

to se tie radova na bratimskoj crkvi Duha Svetoga, oni e,

naalost, jo potrajati. Otegotna okolnost je to su nedavno
primijeene mrlje od vlage na novom, svjee nanesenom
sloju buke u crkvi, a dosadanji radovi su izvedeni
prilino nemamo i nestruno. Prioritet je u to kraem
roku rijeiti nastalu tetu i dovriti obnovu crkve: sanirati
vlagu, uvesti elektrinu struju, definirati izgled oslika
u apsidi crkve (prekriven nakon obnove 1971.) i vratiti
liturgijske predmete koji se ve godinu i pol uv aju u posve
neadekvatnim uvjetima. Nakon obnove crkve potrebno je
pristupiti velikom zalogaju" - obnovi sakristije, odnosno
bratimske kue koja je u iznimno loem stanju.
Tijek obnove Duha Svetoga uvelike ovisi o novanim
sredstvima dobivenim na natjeajima nadlenog
ministarstva. Do sada je nadlena konzervatorica prijavila
crkvu na tri projekta, no tek e se na kraju ljeta znati jesu li
odobrena sredstva i u kojem iznosu. Za Boi je zbor Stella
Maris odrao dobrotvorni koncert na kojem je prikupljeno
neto vie od 2000 kuna. Bratim i su od Grada dobili oko 40
000 kuna za obnovu (iz proraunskih sredstava za vjerske

28

t t t t +t t t t t

zajednice), te e i ove godine poslati isti upit. Ovim putem

pozivamo sve lj ude dobre volj e koji imaju mogunosti
neka na svoj nain doprinesu obnovi Duha Svetoga. Svaka
pomo je dobrodola. Ukoliko elite, doprinos moete
ostaviti u upnom uredu ili uplatiti na iro-raun upe
Hvar, s naznakom za obnovu crkve Duha Svetoga".

KONANO SE MORA PROMIJENITI

POREZNA POLITIKA PREMA OTOCIMAa

izjednaavanje

razgovarala: Zorka Bibi

ednom je netko rekao da su otoci pesimistima poput
Alcatraza, a optimistima osmi kontinent. Istina je vjerojatno
negdje u sredini, no svjedoci smo konstantnog zanemarivanja
otoka u dravi i izostanka govora o njima, osim u turistikoj
sezoni. U naoj zemlji stalno je naseljeno 50 otoka, a prema
posljednjem popisu stanovnitva iz 2011. zabiljeen je
rast broja stanovnika (132.443 stanovnika) koji ive u 344
naselja. Prema podacima Ministarstva pomorstva, prometa
i infrastrukture, drava u hrvatske otoke godinje ulae
vie od 1,2 milijarde kuna u izgradnju potrebne temeljne
infrastrukture, subvencije i potpore. Ipak, ini se da se nita
ne mie s mrtve toke. Zbog toga smo razgovarali s Denisom
Bariem, predsjednikom Otonog sabora, koji se ve 15
godina zalae za kvalitetniji ivot na otocima kako zadarskim
odakle je rodom, tako i svim ostalim. N~davno su poeli
suradnju i s Europskim parlamentom, gdje su otoci jo uvijek
relativno svjea tema. Koje su aktivnosti Otonog sabora, s
kojim se preprekama susreu i kako poboljati kvalitetu ivota
na otocima, proitajte u nastavku.

Denis Bari: Kao to ste spomenuli, Otoni sabor - udruga

za razvitak hrvatskih otoka je osnovana prije 15 godina
pod inicijativom pokojnog mr. Zlatka Soria koji je dobio
podrku za svoju ideju sa svih hrvatskih otoka. Ta ideja
za izjednaavanjem naina ivota na otocima sa kopnom
ivi i danas. to se uspjelo napraviti? Mogu slobodno rei
puno, samo to se govori o otocima, to je puno. Mislim da
su zadnja dva dogaaja vrhunac rada Otonog sabora, a to
su pokretanje zatite tradicijskog naina ivljenja na otocima
i priobalju (zatita malog ribolova) i donoenje Europske
rezolucije o stanju na otocima koju se mora provesti u
Hrvatskoj. Uspjeli smo, zajedno s otoanima, dijalogom
prema Ministarstvu pomorstva poboljati Pravilnik o uvjetima
i nainu ostvarivanja prava na povlateni prijevoz na linijama
u javnom pomorskom prijevozu, mada nismo u cijelosti
zadovoljni i ekamo pravorijek Ustavnog suda RH. Takoer je
dosta prihvaenih naih prijedloga na neke zakonske odredbe.
Kruvenica: Nedavno ste ponovno doli u sredite hrvatske
medijske panje kadaje predsjednica Ko/inda GrabarKitarovi posjetila zadarske otoke. Tada ste upoznali

sabor postoji ve petnaest godina,

nastojite povezati sve otoke i otoane, ajedan od
glavnih ciljeva vam je to kvalitetniji razvoj na otocima i

Kruvenica:

ivota na otocima i kopnu. Moete li naem

ukratko objasniti kako je dolo do osnivanja
Otonog sabora i to ste sve uspjeli uiniti u ovih desetljee
i pol?
itateljstvu

Otoni

29

predsjednicu s problemima na otocima, a ona je, kako su

prenijeli mediji, postala jedna od rijetkih koja je prekinula
dugogodinje ignoriranje dravne vlasti prema otocima.
to je predsjednica rekla i to misli ostvariti, odnosno, kako
misli pomoi? Mislite li daje to samo jedna od tipinih
politiarskihfraza koje se uvijek ponavljaju ili zbilja postoji
naznaka da bi stvari mogle konano krenuti na bolje?

Kruvenica: Glavna gospodarska grana na otocima je

turizam i u veini sluajeva je monokultura. Sve se podreuje
razvoju turizma i svi projekti i dogaaji, kao i planovi
otoana su usmjereni na sezonu, koja je izvor prihoda.
Stvara se ogroman kontrast izmeu ljeta i zime. Moe li se to
premostiti i ublaiti na koji nain? Postoje li anse za razvoj
nekih drugih gospodarskih grana i kako to postii?

Bari: Predsjednica Republike Hrvatske nema velikih

ovlasti, ali ima autoritet kao predsjednica. Mi smo zahvalni to
je predsjednica otvorila ured u Zadru i glavna tema su bili otoci.
Nama je drago da su na sastanku Otonog sabora i predsjednice
Kitarovi sudjelovali ministar regionalnog razvoja i fondova
EU i predstavnici Ministarstva pomorstva. Smatramo da je
sastanak uspio jer su se svi sudionici sastanka sloili s naim
izloenim problemima i ujedno i prijedlozima za rjeavanje
istih. Zakljuak sastanka je potrebno osnivanje Ureda za otoke
pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU; izmjena
Zakona o otocima; uvrtenje otoka u potpomognuta podruja
u Zakonu o regionalnom razvoju; revizija ili ponitenje
Pravilnika o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na povlateni
prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu; bolja
komunikacija sa otonim jedinicama lokalne samouprave,
Otonim vijeem i Otonim saborom kao partnerima. Za
ove zakljuke smo dobili obeanje da e u to kraem roku
biti realizirani. Mi smo zadovoljni da se dogode postepeno
i to do kraja ove kalendarske godine. Donesena rezolucija u
Europskom parlamentu o otocima govori da treba biti bolje,
a Hrvatska kao lanica EU mora je primjenjivati u svom
zakonodavstvu. Na sastanku smo dobili obeanje da manjak
(smanjenje) subvencija u proraunu otoani nee osjetiti, jer
daje to problem Vlade RH i da se otoanima nee uskraivati
njihova prava.

Bari: Oto ni Sabor se zalae za smanjenje PDV-a na

otocima na turisti ki porez, pogotovo zato to se kunemo u
otoke da su oni nae bogatstvo. Smanjenjem PDV-a direktno
bi se pomoglo gospodarstvu na otocima. Sama rezolucija EU
nalae promjenu porezne politike na naim otocima. Na vie
od 50% europskih otoka nema PDV-a, a na ostalih 25% PDV
je manji nego u ostatku drave. Ponavljam, Otoni Saboru
e se boriti za to hitnij u primjenu EU rezolucije na ot ocima
i drugih EU zakonskih odredbi koji se odnose na otone
gospodarstvenike.

Denis

Kruvenica: Svjedoci smo da dravna centralizirana vlast

uope ne mari za otoke. Gotovo nema rijei o otocima ni u
predizbornoj kampanji. Zakoni ni propisi se ne mijenjaju.
Smanjene su subvencije za redovite putnike linije, kao i
subvencija vode, to je direktan udar na temeljne ivotne
uvjete. Otoani, ini se, ute i tom utnjom zapravo
podravaju postojeu situaciju. Imate li saznanja zbog ega
drava uporno godinama ignorira otoke i postoji li ansa da
e se to promijeniti? to mi moemo uiniti da se situacija
pobolja?

Denis

Kruvenica: Prije dvije godine sudjelovali ste u Hvaru

na sjednici gdje je tema bila povlateni prijevoz i Zakon
o pomorskom dobru i morskim lukama. Hvar spada meu
vee i razvijenije otoke, no ljudi su ipak nezadovoljni. Zimi
esto ne vozi katamaran, ne postoje infrastrukturni planovi,
teko je nai stalan posao. U emu vidite prednost naeg
otoka, a u emu prijetnje za r azvoj? to je potrebno uiniti za
kvalitetniji i bolji ivot na Hvaru?
Denis Bari: Ne samo za Hvar, ve i za sve ostale otoke prvo
i hitno treba donijeti strategiju . Naalost, strategije su trebale
ve biti donesene i biti kostur za povlaenje sredstava iz EU
fondova. Po sadanj em Zakonu o otocima, trebalo je donositi
godinje planove, ali naalost sadanji Zakon o otocima
u cijelosti nije saivio. Svi se moramo zal agati, od jedinica
lokalne samouprave, preko civilnog drutva da bar zadrimo
sadanje stanje, ali naalost mladi nam odlaze na kol ovanje
na kopno i ne vraaj u se na svoja ognjita. To znai da se mora
promijeniti porezna p olitika prema otocima.
Kruvenica: Je li mogue ostvariti odrivi razvoj otoka? N a
koji nain?
Bari: Svakako da je mogue ostvariti odri.vi
razvoj otoka i to pametnom politikom. Moda sad zvuim
malo politiki, ali ponavlj am, moramo se udruiti i biti
svi jedinstveni, od politike do civilnog drutva. Jer i otoni
politiari bi se morali boriti za svoj otok i svoje otoane. Zato
Otoni Sabor djeluje ni pri ni protiv vlasti" .

Denis

Denis Bari: Jedina politika stranka koja je donijela program

za otoke u predizbornoj kampanji je HSP-Ante Starevia
koja je ujedno i lanica Domoljubne koalicije koja je sastavila
Vladu RH zajedno sa Mostom. Moemo se samo nadati da
e i uspjeti provesti svoj program. Otoni sabor se zalae za
decentralizaciju jer se iz Zagreba ne vidi da se na otocima ivi
cijelu godinu, a ne samo u ljetnom periodu kad su godinji
odmori. Otoni Sabor ne uti i nee nikad utjeti, a to smo
dokazali ukidanjem malog ribolova i donoenjem Pravilnika o
uvjetima i nainu ostvarivanja prava na povlateni prijevoz na
linijama u javnom pomorskom prijevozu, gdje smo ujedinili
sve otoane i dobili podrku za nae aktivnosti po tim pitanjima
i, ono to je najhitnije, poluili i neke rezultate. to bi jo
trebalo napraviti? Treba se udrui.ti jer ima dosta kvalitetnih
udruga na otocima i trebamo biti jedinstveni. Koristim priliku
da pozovem otone udruge danam se prikljue u radu jer samo
zajedniki Gedinstveni) jai i moemo neto napravi ti.

Kruvenica: Koji su aktualni i budui planovi Otonog

sabora?
Bari: Plan Otonog Sabora je nastavak borbe za
ulazak otoka u potpomognuta podruja, uspostavu Uprave
za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova,
dovretak procesa zatite tradicijskog naina ivlj enja na
otocima i priobalju. Posebna borba e se voditi oko provedbe
EU rezolucije o otocima u RH i donoenja novog Zakona o
otocima. U Hrvatskoj se vie ne smije odluivati o otocima
bez otoana i to treb a biti glavna osnova borbe Otonog sabora
i svih otoana.

Denis

30

akon prologodinje revitalizacije hvarsko Planinarsko

drutvo nastavilo je sa svojim aktivnostima.
Osim uspjeno odraenog izleta na Sv. Nikolu, drutvo je
aktivno sudjelovalo u nekoliko akcija poumljavanja otoka,
kao i na ureenjujapjenice u Viri. Najzanimljivija tema na
naim druenjima zasigurno je biranje lokacija koje elimo
obii. Ideja i prijedloga ne manjka, a za ovu prigodu odluka
je pala na istoni dio otoka Hvara. Na inicijativu naeg
sugraanina Dragoslava Huljia odlueno je prve nedjelje u
travnju posjetiti Bogomolje, odnosno kanjon izmeu uvale
Smrska i samog sela, te novootvorenu uljaru Radojkovi.
Prije samog izleta predstavnici drutva obili su predvienu
lokaciju kako bi se ustanovilo stanje na terenu i definirala
sama ruta kretanja. Dragoslav je sa svojom ekipom proistio
i uredio put koji je na pojedinim mjestima bio zaputen i
neprohodan. Ve u samom startu ugodno smo se iznenadili
velikim odazivom lanova udruge, ali i ostalih graana, tako
da je na izlet krenulo preko 60 ljudi, od osnovnokolaca
do umirovljenika! Brojka je to koja definitivno ukazuje da
bi ovakvih izleta trebalo biti vie i koja motivira lanove
Planinarskog drutva na jo vei angaman.
Vremenski uvjeti na dan izleta su nam ili u prilog. Iako
je tih dana bila neto vea vlanost zraka bilo je sunano
i toplo vrijeme. Jedino je pogled na puinu bio pomalo
mutan. Okupili smo se na Dolcu i krenuli oko 10 sati
prema Bogomolju. Na ulazu u selo smo parkirali nekoliko
automobila te se rasporedili, bolje reeno, nagurali u ostatak
preteno povienih terenaca, kombija i sl. Put do uvale
Smrske je makadamski, na mjestima dosta strm, a i kasnije
e se manje ljudi vraati po vozila. U malenom kombiju
Ante Buluma stislo se nas 16, plus jedan prilino veliki

31

_.,,__

ecemo se ovdje baviti reklamom, a li proizvoai

dotinih kombija mogu biti zadovoljni, uspjeno smo
savladali 6-7 kilometara do dolje. U terencima su pak neki
uivali vozei se u stranjim otvorenim dijelovima, kao na
safariju. Kolona vozila izgledala je kao prava istraivaka
ekspedicija. U svemu tome tekjedna probijena guma, pred
sam kraj puta, nije predstavljala neki problem.
Uvala Smrska nalazi se ispod Bogomolja, s june strane
otoka. Unato tome ona spada u tzv. gdinjske vale, a
vlasnici veine kua su Gdinjani. Najvea kua u uvali je
nekadanji samostan. Njega je od crkvenih vlasti otkupila
obitelj Anelinovi, a sada je u vlasnitvu obitelji Viskovi.
Na istonoj strani ouvana je i crkvica.
pas.

+ t ++t +t

KRlNENICA

t t

REPORTAA

\~

K
D~~o~cnio"~J?~je,n~i.1,~tp.jj~,

avantura. Iza samih kua fonnirala se kolona kroz

maslinike, te smo vrlo brzo stigli do poetka uske
staze kroz gustu umu, preteno esminu. Ve je spomenuto
u tekstu kako je staza proiena nekoliko dana prije naeg
dolaska. Na domain Dragoslav nam objasnio nam je kako
zapravo tim putem kroz strmi klanac ljudi ve desetljeima
nisu prolazili. S jedne strane nam je to otealo put, a s
druge strane davalo je naem pothvatu dozu mistinosti i
avanturizma. Ujedno smo bili zatieni od sunca koje je
ve dobro prilo.
S lijeve strane klanca, nekih pedesetak metara iznad staze
nalazi se jedna manja pilja. Udaljenost nije velika, ali je
jako veliki nagib terena pa je uspon dosta teak i opasan.
Zbog toga je planirano da e samo manji broj ljudi otii
do pilje. Meutim, na kraju je ispalo da smo se skoro svi
odluili savladati ovaj praktino najtei dio izleta. Sama
pilja nije neto velika, nismo ak ni stali svi odjednom u nju.
Nekada su se tu ljudi sklanjali pred kiom i nevremenom.
Danas se tu zaklanjaju ptice i ostale ivotinje. Kako je ve
prije spomenuto, ljudska noga tu ne zalazi esto. Inae, s
druge strane kanjona nalaze se jo dvije pilje u kojima ima
vode, u jednoj slatka, a u drugoj slana. Nekada su tu ene iz
Bogomolja ile po vodu. Obzirom da je ta strana usjeka jo
stnnija i zahtjevnija, a nema nikakav prohodan put, ostavili
smo taj pothvat za neku drugu prigodu.
Nakon kraeg predaha i osvjeenja krenuli smo dalje. Ubrzo
smo izali iz esmine i stnnim serpentinama nastavili uspon
ureene

kroz umu mladih borova. Neko je tu bila gusta uma,

ali je sve izgorjelo u velikom poaru 2003 . godine. Vie
nismo imali prirodnu hladovinu pa j e trebalo zatititi glave
kapama ili maramama. Kako je uspon bivao vei i stnniji
otvarao nam se sve ljepi pogled, a impresivno je izgledala
i naa izletnika kolona koja se tu ve fino protegnula.
Ubrzo smo se popeli na vrh i skrenuli desno prema Kuku, tj .
vrhu klanca kojeg smo upravo savladali. Odatle se s visine
prostire velianstven pogled na Smrsku, Peljeac i Korulu .
Pred nama se ruta kojom smo proli vidj ela izloena kao
na karti. Stvarno ne izgleda daleko, ak i GPS pokazuj e
nepuna 3 kilometra, ali visinska razlika j e otprilike 250
metara.
Na Kuku su ostaci kule Tumj i iz 17. stoljea. Kula j e
sluila za obranu od turskih upada, a ova lokacija j e bila

32

idealna upravo zbog preglednosti, te se svako pribliavanje

neprijateljskih lai moglo na vrijeme primijetiti. Naalost,
od cijele kule ostao je samo zapadni zid na kojem se lijepo
moe vidjeti daje imala kupolasti svod. Kamen od uruenih
dijelova u novijoj povijesti je odnesen, ali na ovaj preostali
dio se, sreom, ipak bolje pazi.

Pet sati biciklom

ar stotina metara dalje doli smo do prvih kua. Ruak
je bio organiziran kod Dragoslava na njegovom
obiteljskom imanju. Dragoslav sve vie vremena provodi
u svom rodnom selu. Kua je obnovljena i ureena,
ve je izlivena betonska podloga za planirani bazen s
nadstrenicom, ureuju se ogradni zidovi. Sav kamen
obrauje on sam i u tome uiva. Malo radovi, malo etnja
prirodom, lov, tu na selu on nalazi svoj mir. Biti e to jedna
lijepa cjelina kada sve bude gotovo. Dok smo se mi uspinjali
od Smrske prema Bogomolju njegovi roditelji i supruga
Valentina spremali su obrok za pravu malu planinarsku
vojsku. Obzirom na brojno stanje trebalo se zaista potruditi
oko ruka. Doprinos je dao i tajnik Planinarskog drutva
Ivica Tomii Tomiak koji je pomogao oko rotilja.
Koristimo prigodu te ovim putem zahvaljujemo Dragoslavu
i njegovoj obitelji na divnom gostoprimstvu i itavom
izletu!
Za sportski podvig dana pobrinuo se Tone Vidmar koji je
biciklom krenuo iz Hvara oko devet sati ujutro. Trebalo
mu je oko pet sati vremena da savlada 60 kilometara puta
do Bogomolja. Pridruio nam se taman u vrijeme ruka uz

zaslueni aplauz. Bravo, Tone! Nakon ruka smo proveli

anketu meu lanovima udruge i meu nekoliko prijedloga
izabrali slubeni logo Planinarskog drutva Hvar.
Pozdravili smo se s naim domainima i pjeice kroz
selo krenuli posjetiti uljaru Radojkovi. Vlasnik uljare
takoer je na sugraanin Ivica Radojkovi Cice. Ivica,
inae i sam maslinar, prepoznao je potrebu istonog dijela
otoka za kvalitetnom uljarom i krenuo s ovim projektom
u oevom rodnom mjestu. Borba s papirologijom, raznim
odredbama i pravilnicima mu je, kako kae, odnijela dosta
ivaca, ali zadovoljstvo ostvarenim ciljem je vidljivo. Radi
se o potpuno suvremenom postrojenju sa sofisticiranim
strojevima. Uljara je prole jeseni preradila prve masline,
a od ove godine oekuje se da proradi punim kapacitetom.
Na gornjem katu nalazi se stan za obitelj, a cijeli objekt
je tako ureen da prolaznicima vie slii na kuu graenu
u turistike svrhe nego na uljaru. Inae, uljara se nalazi
u samom selu, uz dravnu cestu prema Suurju. Ivica i
njegova supruga Katarina su se takoer potrudili ugostiti
nas na najbolji mogui nain, a o pauratama koje smo
probali se prialo i nakon to smo ve otili. Zahvaljujemo
i njima ovim putem.
Vrijeme je bilo da se krene nazad. Vozai su u par auta
otili do Smrske po svoja vozila, a ostatak povorke natrag
na zborno mjesto. Akcija je u potpunosti uspjela. Ve se
uvelike razgovara o sljedeim izletima, a prigodnih lokacija
i ideja ima sve vie. Do sljedee prigode pozdravljaju vas
vai planinari!

33

pie : Kuzma Petri

bogatstvu batine otoka Hvara posebno mjesto
zauzima port, i u njemu balun od ruke" ili zoga- falo.
To je vrlo stara igra. Govore da joj je pradomovina Grka,
a igrala se i u Rimu. U sred1tjem se vijeku igrala diljem
Dalmacije i Mediterana. Danas je skoro zaboravljena - jo
se njeguje na otocima Hvaru i Brau .
Na otoku Hvaru igrala se u veini mjesta, osim u gradu
Hvaru, Brusju, Gdinju, Bogomolju i Suurju. Na Brau igra
se zove balun o' ruke, a igrala se u Nereiima, Donjem
Humcu, Pranicama, Draevici , Boboviima i Gornjem
Humcu. Balun od ruke i tenis svakako su povezani u
razvoju jer imaju dosta slinosti . Igra tenis nastala je u
13. stoljeu . Engleska rije tennis nastala je po imenu
egipatskog grada Tinnisa, a rije racquet (reket) dolazi
od arapske rijei rahat=dlan. Neki povjesniari porta
smatraju da su francuske redovnice jo u 11. i 12. stoljeu
igrale preteu tenisa. One su prvo udarale loptu o zid, zatim
jedna prema drugoj, pa preko ueta, do mree, najprije

dlanovima, pa reketom. Balun od ruke kod nas su igrale

generacije i generacije naih predaka. Igrali su uglavnom
ljudi srednjih godina od 25-40., i to snanije grae, jer j e
igra zahtijevala dosta napora - kae Vlado-Antun Stipii
(Biskup) iz Vrboske.
Igralite nije definirano dimenzijama, kao ni podloga
terena, ve se odreuje i prilagoava prema konfiguraciji
terena, broju lanova ekipe. U Velom Grablju igralite je
bilo od Pietove do eperiine kue i drugih stepenica
Kurota kue te izmeu Andrinove i Lukinih kua. Zapravo,
to je jedna kala (kola). Dimenzije ovoga igralita su: duina
oko 38/40 m i irina 4 m. Podijeljeno je po duini i irini
na dva ista dijela, od davnina o znaena signalnom crtom u
kamenu. Uvijek je u ovoj igri oznaena polovina igralita.
U Starom Gradu se igralo na Plou kod Pekarije, u Svire
na Pjacu, u Vrisniku ispred Zadruge, u Svetoj Nedjelji na
Pjaci, u Vrboskoj iza crkve, u Dolu kod Gospine crkve,
Sv. Mihovila i Sv. Ane, u Malom Grablju na Dolac kod
Bilieve kue itd.

34

Batuda je bijela
glatka ploa oko
30x30 cm, u Velom Grablju
na zapadnoj strani, kod Pietove
kue uvrena u betonu 1938., blago
nagnuta prema igralitu. Postoji i neto kraa
batuda iz 1920. Udarcem iz batude zapoinje igra.
Lopta je izraivana od koe, 4 iste pee, jajastog oblika,
koje kada se saiju dobiju oblik lopte. Lopta je punjena
nabijenim kostrijetima (kozjom dlakom). Nisu definirane
dimenzije ni teina baluna. Obino je promjera oko 5-7
cm, teine oko 100 grama, malo manji od loptice za tenis.
Nazivala se i balun od koe". U novije vrijeme u Svirima
i u Velom Grablju se uz kostrijeti dodaju i gumice za
kalemljenje loze (navaronje). Tako napunjena lopta ima
bolji i pravilniji odraz, tj. balac pri udam o batudu i o teren.
Balun je izraivao netko od igraa. Moj otac je imao
postolarsku radionu od 1910., ali gotovo nikada nije
izraivao balun od ruke, nego: Samo san dovo obino
arnu ili kafenu nojboju tanku naplatu, pog i ilo za
napravit balun, jer nikad se balun ni i na makinu, nego
naruke, sa puntima, od paga. ini san balune, simo za
dicu, ali isto naruke. Tako je govorio moj otac. Balun su
izraivali Tone Budrovi sin Jurja, Lukini i Tone Petri sin
Viska, Pavotov. U Malom Grablju balunje izraivao Zore
Tudor Buliev. U Starom Gradu loptu je ivao od mjeine
postolar Vice Plani, Sokoul. U Vrboskoj je izraivao
loptu igra Jure Gabeli, Gira, koji jo danas rado pria o
balunu. Na Brau su takoer igrai ivali balun, od ovje
tj. janjee koe, krojenjem 4 firse, pole, saiven pagom i
punjen kostrijetima.

BATIVAT I RUKIMA
INOGIMA
a otoku Hvaru igrala se s?1n~ardna'.' igra, to znai
izravnim bativanjem (serviranjem) 1z ruke, zrakom
prema protivnoj momadi. Ovaj nain igre zove se
alelongo". Igra na balun o' ruke, na Brau u Nereiima
se isto igra alelongo", ali imaju i svoju varijantu po
crikvici". To je nain igranja s istim pravilima, samo preko
krova crkvice sv. Petra i Pavla. Slino u Grablju igraju
djeca, tako da se balun batije, ali ne izravno zrakom do
protivne momadi, ve preko dijela krova na istoj strani ili
o zid. To je naa varijanta igranja na balun od ruke.
Igraju po dvije momadi. Najprije se dogovori koliko e
biti igraa u momadi: od dva do est, rijetko vie. Uvijek

mora biti isti broj igraa u obje momadi. Dogovore se i

koliko e trajati utakmica, ne vremenski nego po puntima.
Ako se ne dogovore, onda se igra tko prije osvoji tri poena.
Najbolji igrai se zovu zogaduri. Iako se radi o
takmienjima, nisu imali nikakve prepoznatljive dresove,
ve su igrali u obinoj, svakodnevnoj odjei i obui.
Bacanjem novia odreuje se koja e momad imati
batudu, tj. poetni udarac. Poslije rasporeda igraa s jedne
i druge strane sve je sprenmo za poetak igranja. Voditelj
ekipe ne odreuje poetak igre, ve igra koji je na batudi.
On svojim znakom, povikom zoga", daje znak da igra
poinje. Odgovara druga momad: ,,falo". Moe odgovoriti
jedan ili vie igraa, ali samo iz druge momadi, i tek tada
moe poeti igra. Otuda drugo ime za ovu igru zoga-falo.
Igra na batudi mora prvi odskok, balac lopte od batude
rukom batit, servirati. Ako tako ne postupi, ta ekipa gubi
jedan poen. To se gotovo nikada ne dogaa.
Osnovno pravilo je da se balun udara rukom prema
suprotnoj momadi iz koje ponovno rukom samo jedan
udara (rebatije) i vraa na suprotnu polovinu. Lopta se
moe bativat rukom, ali samo do lakta, s ramena ili ispod
ruke, ili nogom, bilo kojom, ali samo do koljena.
Lopta mora pasti u prostor s druge strane, oznake polovine
koja se zove bona. Igra s druge strane koji loptu prihvati
rukom udara dok je jo u zraku ili, ako je - ali samo jednom dotakla zemlju, mora je odbaciti na suprotni teren, tj. vratiti
na polje protivne momadi i tako sve do pogreke. Ovo
rebativanje moe izvesti igra prema kojem leti balun, i to

35

samo jednim u&m.m. Evenhnlnu p:igreku on ne mo:Oe

ispraviti, kao ni drogi igra iste momadi na isroj p:ilovini
terena. Mora biti vidro izraena namjera da je igra htio
pxlu:reti mvedene namjere, jer a l<o nije tako, a lopta ga
dotakre, gibe p>en.
Na baru:li je uvijek vrlo vaan igra, koji raznim
pasmanima" lope mae bitro utjecati na ishod igre. U
Grablju p:iznat igra na batudi bio je !van Budrovi, sin
Nikole, Lukin. Ako se lopta s droge strane rebatije. tj.
prebaci i2a ba!ude, taj udaloc se zove drijo ~ ako je druga
momad ne povrati, gubi p:ien. Kau da je takav najdalji
udarac bio od 80-100 m. Netko je mjerio b rzinu lopt.
runim lrlan:em i ulvrdio da iznosi od 40 do J kmJh. pa
i 'lie.
Poeni (punti) se b roje: nula (0), kvindi i (15), trenta ( '.Il),
kuranta ( 40), jedan p:ien. zatim istim na inom do drugoga
i treega p:iena kojim se dobiva igra, ako drukije nije
dogovoreno. Ako je ishod bodovno isti (ledo, nerije ero,
izjednaenje), igra se dalje dok jedna mom ad i:ava osvoji
p:ien. Strerie se mijenjaju p:islije p:istignutog p:iena bilo
koje momadi. Poeni se dobivaju i kada lopta nije prela
na drogu st?anu, p>lovinu oznaenu grenicom, ako lopta
dotakre igraa, a ko lopta prijee granice igruita, itd.

BEZ ODMORA
DO POBJEDE
roku igre up:itrebljavaju se neki termini koji naoe
U
i
ukuprn;t
igre. Falo
p:isebno
je nepravilan udarac, ali i odaziv suprotne
da je
znae nje

ire

sustava

mom adi

na blagdare i nedjeljom odrlavana su prava takmie nja

uz b umo navijanje - ,,Naprijed nai" . U Velom Grablju
takmienja su bila izmeu Gomjih i Dolnjih, ta Starih
(Storih) i Mladih (Mlodih). Olriavale su se svake nedjelje,
uvijek i:oslije pxlne, !ada bi u crl<vi zavrila veernja. Na
blagdane Velu Gospu, Sve1oga Kuzmu i O.mjana igrali
su JXOliv Ma!Dgrabljana, ZDra ana, S ela m, Svilana ili

dngih
U Starom Graw se nije igralo sveke nedjelje, kao u
veini ostalih mjesta. Najp>Znatije igre bile su na blagdan
sv. R.eparate (9. sipnja) i prestine utakmice na "' Rola
(16. kolo"roza). Pa;ebno se e kala najatraldivnije igranje
Grabljana i Svilana. Balba Andro Pe tri Mlse iz Selaca,
koji ivi u Starom Gradu, u98. godini ivota rado se sjea
i pria: ih sv. Rohi sblp;lo /; >11 puno lfudi iz ollnih
"i.Sa i igralo S8. U Vtbosktj se dugo zadriala ta igra, """
do 1950-ih. Igralo se svake nedjelje rakon mise, a esto
i p:ip:idne, i2a clkve, jer je tamo bio dobar hlad. Najvee
takmienje je bilo I O. kolo"roza, na sv. Lovrinca.
Takva takmie nja su odrl:avali i 90-tih godina kako km
Antun B uratovi iz Sviraa: Mi ,.,,o m ali tih godina ii

spremna za igru R.ebatit znai povratiti udirec; falit balun

zrei imati namjeru, ali i promaiti i niz drugih tannina.
Ne p:isloje mpisana opla pravila ove igre, ali p>Stoje
dogovorna, l<oje se prenose s koljena na koljeno, a koje
dobro igrai znaju i moraju se istih pridriaw ti. Sw se odvija
dogovorom. Na oi>ku Bra u, u Nerei ima USP.ieno su
revitalim.Ji ,,igru o'baluna". Poeli su tako to su iz pria
starijih igraa saznali kako se p:i dogovorenim pravilima i zaigrati u M-isnik i sprid IU'ihove ~druge, igrali smo i u
prije igralo ina osnaw 1oga 19.56. sastavili i mpisali avila Sv. M </je[ii na njihovoj g aci, te smo j ednom prigodom
za igratje. Igra nema suca. Sp:rovi se rjeavajudogovorro. na Sv. Klizmu i D>mjana zaigrali i u Uilom Grabgu, kada
Zadnju vaeu rije imaju -roditelji ekipa. Eventualni ,.,,o Grabljane na njihovom te= u i pobij.di/i. Kal 170
sp:irovi se rjeavaju uz p:imo publike, tj. miljenja j e pot.nato ni u U isniku a ni u ,.g,. Ned{ji !Jll vie ne igro.
gledatelja i wditalja ekipa. Sp>rni cbgovori su jeko uni Ml!Mn hili> j e u ~/o Grab{ie? Donas se ipak i:ovremeno
i puni nape1osti, ali rezultat je uvijek zajedniko miljenje igra u Sve1oj Nedjelj ~ Vlisnilm, Velom Grablju i Svlltima.
- rjeenje i nastavak igre. Goir:M> nikada se nije dogodilo Na kraju zajedro su odmilo na vee ru koju je plaala
da se mog 1oga prekida igra. u igri nije piedviden prekid- momad kDja je izgtl:>ila.
odmor, igra se do p:ibjede. Igra na balun od ruke vrlo je
jednostavm,dinamina idopedlji-.a. Bilaje zabava, presti Lilnmma:
Maroit"i, h!Wi pov;e:.n oo.~ Hara vn, ffm, 1983; J.tmn
p:ijedinaca i mom ~ ali i oobilj na sp>rtska tallroienja. ni<m
BncausJi, Rll'tq 1, 2011; Sp:m.ka ba{tirt: Balln o' ni:tpmta
Igrali su djeca i odrasli, mladi i stari. Nisu je igrale :bene. tmi<a,. 2boru~majt alinaBrafujo{in. Mehmt4:a ip.; Ra::mi 'm:-i
Prije i meu dva rata i p:islije Dragoga svjetskoga rata iz Ne> reima i Don)g;Hmca; rem Qmulhi Lil V'dmi : Bnc@'lfili
pika otoh Bnla.

36

ilj namje Otro glava. Srijeda, 2. oujka, lijep je i sunan

dan. Vozi Tonko-Toni Buzoli-Lojko. Prolazimo uz
Poljun, Nakole, Velu glavu... Susreemo brojne beraice
paroga i ljude koji obrezuju masline i pale grane. To je dobro
i korisno. Na Otru glavu, to je jasno i iz samog naziva, nije
se lako penjati. Nije puno visoka, ali smeta i brojno raslinje.
Toni kae da su tu prije rasle masline i lavanda, a sada je
bor osvojio skoro sve. Naili smo na dobro ouvani trim, koji
je sluio u sluaju vremenskih nepogoda i za odmor teaka.
Sjeveroistono od trima uoili smo gustirnu. Prvotna je to bila
lokva u kamenu. Pred stotinjak godina sjetili su se Tankovi
pokojni djed i barba urediti tu gustirnu koja bi im sluila u
polju cijele godine. Kruna gustirne je 80x80cm, do razine
vode l 20cm, a vode je bilo l 20cm. Pokriv je od lima. Voda
je ista, bistra i vrlo pitka. Uokolo je kamena ploa i prirodni
udubljeni kanal za vodu pa se kinica skuplja i kad padne malo
kie. Divan rad marnih ruku. Svi koji su znali, ovdje bi se rado
zaustavili i napili boanske vode. Uokolo rastu rumarin,
vemprina, kokoika, smra... Dobro je skrivaju i dre hlad
u ljetnim mjesecima. Dobro je znati da postoji, jer moe
posluiti. Sljedea namje postaja Napoje. Tu su sad uglavnom
maslinici, a prije se sadila loza i razni frut" jer je zemlja
dobra za uzgoj povra, posebno kupusnjaa. Opet zanimljiva
snalaljivost naih predaka. iva kosa i rupa u stijeni, prilino
duboka, gdje se skuplja kinica. Pokrivena s tri kamena i teko
ju je uoiti, a kamoli znati da je tu voda, i to ista, krasna i pitka.
Jami oko 50 litara. Proetali smo poljima pa autom krenuli
prema Brusju. Uoili smo gustirnu zapadno uz makadamsku
cestu. Izili smo iz auta, gledali i snimali. Kruna je 20x20cm,
betonska. Uokolo inkunjoni kamen. Pokriva nema. Vode je
bilo, ali i bujnog raslinja. Naalost, zaputena gustirna - tako
ne bi trebalo biti.
Htjeli smo istraiti jo i gustirnu koja se nalazi prema uv ali
Jagodna, ali je nismo nali. Dogovorili smo se sa susjedom,
lovcem, koji nam je obeao pokazati razne lokacije gdje su
gustirne. Uvijek je dobro znati da postoje. Zahvalio Toniju na
vonji, prii i fotografiranju. Bit e jo posla ..
U posljednjem broju Kruvenice pohvalio sam obnovu gustirne
na Dolcu. A sada je ugraena kruna od kovanog eljeza sa
koloturnikom?! Neu ulaziti u pitanje je li to lijepo za vidjeti

ili nije, svatko e o tome dati svoj sud. No, vano je rei kako
ova gustirna nikad nije imala ovakvu krunu i koloturnik. Ona
je imala samo pokriv, a voda se izvlaila konopom, to se
dobro vidi po broju i dubini ljebova na rubovima gustirne.
Ovo je vano znati zbog povijesne istine, s kojom ovaj novi
nepotrebni dodatak gustirni nema veze.
Jo i kratki podaci o oborinama - u sijenju je pala 45, 1 mm,
veljai 109,6mm,oujku46,l mm,autravnju56,5mm.Malo
manje od prosjeka, ali zasad je dobro. Hvala Juri Buzoliu
na podacima. Obili smo jo dvije, vrlo zanimljive gustirne,
ali o njima i jo nekima u jesenskom broju Kruvenice...

37

.r.);;;1..
..

. 1

'I

'

:.\ .

. ' : '\ .

Pogle~ iz Polj~ria, '1938. 2016.

.. .

. ~ ... .

. ..- .-: ~- ,:..

'

: ..:;.. . ~

.Priredili:
Zo~n& ZeljkaTepa
.
. . . .

..tr~:~~v

~..

..

.:~,:.:~:.;. :~~ ~.

,,, .. . ._

. '" :. -.. " . ,

t'

BAR~BA IV() I A

,:.i

~,

' .

...

"T

t:: ,. ,. ~ .

~}: ~ ~f ~ ..

'i .

!>f

.:

. I

'(

. !. "

;;-

; ,,

'" ;,'

..

'.t:

Buha,

kamilica, metvica

SVESTRANO CVI EE I LIE

pie: Stanislav tambuk
V

BUHAC
(CHRYSANTHEMUM CINERARIFOLIUM)
arodni naziv: buha, divlji pelin, dalmatinski buha,
matrikolda, dalmatinska krizantema
Buha je srebrnasta, sivkasta trajnica - polugrmi jako
duboka, razgranjena korijena. Stabljike su razgranjene
i visoke 30-60 cm, a svaka zavrava cvjetnom glavicom.
Pojedinani krupni cvatovi razvijaju se na dugim stapkama,
cvjetovi su bijele boje, dok su sredinji ute boje. Ovojni
listovi cvata poredani su poput crjepova na krovu, u tri
reda. Listovi su duguljasti, perasto sastavljeni i dvostruko
urezani. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je jednosjemena
roka duga oko 3 mm.
Stanite i ekologija: Element vegetacije kamenjarskih
panjaka, kamenitih, skeletnih, jako degradiranih stanita,
a moe se nai i u svijetlim umama alepskog bora, u
vegetaciji buika, u maslinicima i vinogradima. Ovaj
ilirsko-jadranski endem, iako uroen istonoj obali Jadrana,
od Hrvatske do Albanije (klasina je nalazite vrste iznad
Omia), zbog svojih je iznimnih pesticidnih svojstava prije
vie od sto godina udomaen i u ostalim sredozemnim
zemljama (Italija, panjolska, Francuska, Portugal), te
u SAD-u i Australiji. Dalmatinska krizantema ili buha
jako je rasprostranjen u Keniji, koja je vodei svjetski
proizvoa i izvoznik ovog cvijeta, odnosno piretrina koja
je osnovni sastojak te biljke, a ujedno je najjai prirodni
insekticid. Dalmacija je izmeu dva svjetska rat bila druga
u svijetu po uzgoju buhaa, odmah iza Japana!
Svi dijelovi buhaa, podzemni i nadzemni, vrlo intenzivno
i ugodno miriu. U prolosti je buha uzgajan posvuda
na hrvatskim otocima - osuen i sameljen sluio je kao
biopesticid zbog v isokog sadraja piretrina, spoja vrlo
otrovnog za hladnokrvne ivotinje, posebno za kukce
(buhe, stjenice, no i za mnoge korisne vrste), ali i za
druge hladnokrvne i toplokrvne ivotinje (uinak na
sisavce uglavnom je veoma slab). Najvie piretrina nalazi
se u cvjetovima buhaa, no vrijedi spomenuti i da su
neki ljudi iznimno alergini na njih, pa im ve i blizina
suenih glavica biljke uzrokuje napade astme, alergijski
rinitis ili dermatitis. Istraivanja pokazuju da buha ima
i blagi antimikrobni uinak, no medicinska uporaba za

lijeenje ljudi zabiljeena je samo u Kini, gdje se - i to

vrlo rijetko - primjenjivao za unitavanje crijevnih parazita
(vermifugitiv).
Kakav je bio uzgoj na Hvaru? U tim, sad ve davnim
vremenima stanovnici Brusja su buha gonili" na mulama
i tovarima i prodavali ga u Starom Gradu. Obitelj pok.
Ivana Plenkovia u Jelsi je mljela i pakirala buha. O tome
i danas svjedoe slike na zidovima njihove stare kue, ali
i ona s velikim bavama u Opinskom domu, koje nisu
sluile za vino, nego za odlaganje buhaa . Stari mlin" u
Jelsi je danas glavno okupljalite mladih, meutim , mnogi
od njih ne znaju zbog ega ovaj omiljeni disko-klub nosi
takav naziv i da su iz njega, davno prije nego to su roeni,
u svijet odlazile kutijice i vreice s prirodnim insekticidom
vrlo ugodna mirisa. U crkvi u Velom Grablju na svodu
nalazi se slika gdje je istaknut buha. Na Hvaru su ivjele
obitelji koje su znale ubrati i do 1200 kg suenog buhaa.
Otkup mu je bio zagarantiran, a i cijena je bila jako dobra.
Od 1928. do poetka Drugog svjetskog rata buha je
mljeven u prah u tvornici obitelji Bertapelle u Vrbaskoj , a
proizvod pod nazivom Pyrethrum" u kutijicama putovao
je na nae i inozemno trite. U to doba ni jedna krinja s
djevojakom dotom nije mogla zatvoriti, a da se u nju ne
stavi buha, kako bi uvao robu od moljaca.
U zatiti protiv maslinova moljca preporua se koritenje
pripravka na bazi piretrina, odnosno buhaa. Jedna
zanimljiva pria o buhau iz onog davnog doba: jedna je
Dubrovkinja bila oarana ljepotom njegovog cvijeta, te je
ubrala buket cvjetova i drala ih kao ukras u sobi. Nakon to
su se cvjetovi posuili, zametnuo joj se ve osueni buket
u nekom kutku sobe. Kada ga je Dubrovkinja nala nakon
nekoliko tjedana, vidjela je da je bio okruen mnotvom
uginulih insekata.

40

I-

KAMILICA
(MATRICARIA CHAMOMILLA ILI
CHAMOMILLA RECUTITA)
amilica se stoljeima koristila kao ljekovita biljka,
najee za lijeenje probavnih smetnji. Ona je i blagi
sedativ te smiruje ivani sustav. Eterino ulje kamilice
ima protuupalni uinak na sluznice, pa tako udisanje
para (inhaliranje) kamilice smiruje upalu sinusa i astmu.
Godine 1979. njemaki su znanstvenici otkrili da bisabol,
sastojak kamilice, djeluje protuupalno, a 1983. francusko
je istraivanje pokazalo antivirusni uinak kamilice kod
djeje paralize i herpesa. Budui da ublaava greve,
kamilica je prikladan lijek za bolove u elucu, bolne
mjesenice, te une i crijevne potekoe. Lako ga podnosi
i dojenad. Takoer smanjuje nadutost kod pojave stvaranja
vjetrova. U vanjskoj upotrebi kreme i ulja od kamilice
lijee upale koe i pospjeuju ozdravljenje. Preporuuju se
i za lijeenje ekcema, nadraenosti djeje koe od uljanja
pelena te ispucanih bradavica na dojkama. Kamilica potie
zacjeljivanje rana, spreava djelovanje bakterijskih otrova
i potie metabolizam koe. Upotrebljava se za ispiranje
oiju te kao antiseptika vodica za ispiranje usta. Kamilica
se esto primjenjuje i u kozmetici. Parenje lica kamilicom
odlino je za osjetljivu kou, a ispiranje kose ajem od
kamilice daje osobit sjaj plavoj kosi. Ulje od kamilice
upotrebljavali su jo u antici za utrljavanje pri neuralgijama
i trganjima u udovima. Stari Egipani kamilicu su zbog
njezine sposobnosti suzbijanja vruine smatrali cvijeem
boga Sunca. U Starim antikim knjigama o ljekovitom bilju
pie da se uljem od kamilice uklanja umor udova, a oblozi
od kamilice stavljeni na oboljeli mjehur ublaavaju bol.
Kamilica se ubraja u ljekovito bilje koje se od pamtivijeka
upotrebljava u narodnoj medicini. Egipani i Grci dobro su
znali za njena ljekovita svojstva.

Plinije i Dioskorid spominju je kao najvaniju ljekovitu

biljku. Poznati biljar Hieronymus Bock, koji je ivio u
16. st., napisao je za kamilicu: Bez toga cvijeta, te sasvim
obine kamilice, ne moe se nita postii, jer nema korisnije
biljke kao lijeka nego to je upravo cvijet kamilice, koji se
upotrebljava za gotovo sve bolesti.
U svjetskom prometu ljekovitog bilja kamilica je jedan
od najznaajnijih proizvoda. Najvei proizvoai cvijeta
kamilice su Argentina i Egipat.
Kamilica kod nas raste na njivama i zaputenim mjestima,
kraj putova i eljeznikih pruga. Najvie je ima na itnim
poljima. Biljka se uzgaja od najstarijih vremena. elite
li uzgajati kamilicu u vrtu, posijte sjeme u proljee na
sunanom mjestu. Kamilica se bere kad je u punom cvatu
od svibnja pa gotovo cijelo ljeto. Kao i ostalo ljekovito
bilje, treba se suiti na tamnom mjestu, na temperaturi koja
ne prelazi 40 stupnjeva.

?ltt!t l 1Ili

METVICA
(MENTHA PIPERITA)
etvica ima umirujue djelovanje na probavu. Zbog
toga se koristi za lijeenje, primjerice, nateknua,
usporene probave, povraanja, nadutosti i nedovoljnog
izluivanja ui. Kliniki pokusi pokazuju njezinu
uinkovitost protiv vjetrova, ali ublaava i greve u
crijevima koji pate od nadraaja crijeva. Uinkovita je i
kod djece koja pate od istih smetnji. U velikim koliinama
metvica ima smimjue (sedativno) djelovanje te djeluje
kao sredstvo za jaanje. Kod vanjske upotrebe eterino ulje
pomae smirivanju kod nadraaja koe i uboda kukaca.
Ublaava bolove na mjestu nanoenja. Kad se inhalira,
ulje je uinkovito u lijeenju prehlade i gripe jer mentol
djeluje na odepljivanje nosnica. Takoer se moe koristiti
kao vodica za ispiranje usta u lijeenju usnih (oralnih)
infekcija, a smatra se da lijei i glavobolju. Kroz zdravu
kou mentol brzo prodire u organizam, to je znaajno kod
kupelji, inhalacija i nanoenja na kou.
U Hrvatskoj na poljima, vlanim livadama jli uz jarke
raste vie vrsta divlje metvice. Sve imaju vie ili manje
ugodan i aromatian miris. U glavnom ne sadre mentol, pa
u lijeenju ne mogu zamijeniti pravu ili paprenu metvicu.
Pogoduje joj bogato vlano tlo na sunanom mjestu. Dosta
se koristi kod priprave koktela.
Sije se u proljee, no lake se razmnoava izdancima
korijena ili stabljika u proljee ili jesen. Moe se uzgajati i
u zatvorenom prostom.

pie: Marinko

Juri

etar, bome, znote ca je, dupero se za izmirit ca je

potriba. I sa svim tim ca je bi reka jedon pokojni
metar da metar je metar, a imo dvo metra" i daje se konto
da imo sto centimetrih i da su svi isti. Ako su ucinjeni od
oldega materijola. Ma, ako su ucinjeni od latika, onda se
mo redu u potribu rastegnit kako te voja i kako ti kad konfeti.
Diferenca je u temu di hi, kad i zoc dupero. Vazmimo da
ga dupero na balote i nisi puno prizocan, bar te needu
odoat i ukrast e koji punat. Ako kapidu, provo se izvu
daje oto za kerac, pok more pasat sa jednom dobron priko
njakare, oli malo boje, ma ako su drugi dobroduni vajo ti
somo plotit svu spizu i pie. Paci-pogaci, popije se jo koja
litra, nauci si kulu. Puno, puno gore je kad se duperodu u
druge stvori, kad se drugacije miridu iste stvori, isti lavuri,
ista dila. Somo, tote se ne lavuro o muniti ala damjone vina,
kaete bire, jonca oli brijoli, tote punti takovin metron
ukrodeni vrididu puno vee . Ako von je proletilo kroz
glovu da bi ovo bar moglo tu na politiku, malo i nita
ste falili. Pok na zodnju, ol svudera, ma propja svudera ni
politika? U ekonomiju, libre, teotar, televiziju, foje i di sve
ne. I svudera se ako i ne vidi, a ono dobro uti okle vitar
pue, koji konol ga potee i koje bardo okrie. Jerbo metri
od latika lavuraju leva-leva, trefi bit da dopokon i vol imo
vee dirita nego Jupiter.
Dogodi se da se cijadinu tumak volto nopoko koliko se uo
pritirot i pasat svaku provu miru. Skua je uvik sloboda
osobnog i umjetnikog izraavanja", ista ona koju onima ca
drugacije pensaju bronidu. Kad se miri svoja i tuja sloboda,

43

metar od latika cini cudo, odredi juto kako ti je potriba.

Tako se i Voltaire vadi iz kafeta kad je prilicno re onu
njegovu Ne slaem se s vaim miljenjem, ali u do smrti
braniti vae pravo da ga iznesete" , ma se oto veselo zaboravi
kad dojde takovi momenat. Ne somo da se ne broni, nego
se estoko napado, odma se skoce, kako medvidica na
zodnje noge kad njoj se priti mlodima. Uglavnom isti oni
ca su ni puna justa zazivonja tolerancije kad su nike druge
manifestacije, nikih drugih judih u parade oli procesjune,
dobota pok sve isto. Za grube mote, napadonja i peste nimo
skue. Ni za kopule i kabline po klobukima, ni za peste
eni koja cuvo peticiju, ni za grube rici i pritit paraderima,
ni za gadosti po fojima i intemet portalima jerbo se nikor
usudi pokozat ripet mortvemu tilu. A ripeta bi vajalo bit
i za tilo kojemu fali ruka i za tilo koje je bez noge, bez
rugat se i ovako i onako. Molat svakega pohodit komu ga
sarce vuce, neka cvie nosi di je koga voja, bilo to crikva
oli kua. Tu oli pritit? Oto ni po zokonu ni Boga nijudih ni
zdrave pameti. Nanka se latik u oni metar ne more rastezat
priko mire jerbo uo puknit pok prai onega ca ga je
dupero preve. A nanka se cista zloa ne more pokrit robon
od kerca jerbo uvik na kudnju izviri cista tuga i alost.
bravura je ustegnit se, ne vrotit na isti nocin, cijadin se
boje posli uti. Nose puno godi on Frane Tadi se ni
bi uspi ustegnit kad mu je jedon Forani, vide ga dobro
nervozega radi nicega, zabetimo Gospodina (onako propja
grezo!) pok mu je odgovori: A jo tebi materu!" Don
Frane mu se udija skuo, da ni lipo matere betimat. Ma i

KRUVENICA

t t t t t t t t t t t SPIZA t t t t t t t t t t t
ovi drugi je bi provi kad je reka: Skuojte i vi, ni lipo ni
Gospodina!" Zoc se ne bi moglo bit kako ova dvo odovna
pokojna? Jo i boje, zoc bi tukalo i da dojde do takovih
besidih, an?
Dojdimo mi radije do lipjih stvorih, na primjer do juhe. Sad
je tajun od boba, a od sipe je uvik i ucinmo onda ca smo
naumili.

Juha od boba i sipe, a

neka ni blitve ne fali
utojte u pot verduru za juhu (sridnju kapulu, grancicu
selena, dvi manje karote, koji pig luka), a kad buto
glogoj untojte fregulu soli i ocienu sipu oli dvi, kako
uspijete dobavit. Kad je sipa ne preve iskuhona, izvadte
upjacon sve u teu, a u pot stavte dobru rukovet mlode
blitve. Cin malo omekne, vonka i sa njon, a u onu istu
vodu sad iskrente zama mlodega boba, vodte rauna da
se ne raspade pok onda i njega na bondu. Ovo sve ca ste
ucinili morete hronit i dofinivat kad vonje potriba, a morete
nastavit udija. Na malo maslinovega uja proufigat tri-cetiri
oli vee licih isicene kalonje, a kad fregulu samre, na to
oni luk ispeton i rukovet mole manitre (farfale, penetice,
ubjotini, ca je vej u kafet refuo) i minut iza tega ulit
onu procienu juhu. Kad se digne glogoj, untat sipu na
mole kvadrete, oni bob, blitvu ugrezo isicenu i karotu na
fetice . Ako je potriba jo soli, frikega papra svakako, ko
voli dobro je i fregulu vorhih od koromaca. Za to vrime
je manitra juto gotova i ni nego posut malo petrusimula
odizgora i drito na stol. Sveti kri na sebe, a mul bilega
isprid sebe, naruku more bit i koja feta brutulonega kruha.
Stereotipi i fame su veinom lo, izventone potafato da bi
hi se sijolo svudera i u svaku priliku jerbo se dobro zno da
lo puno putih ponovjena malo pomalo postane kako istina.
Koju onda dil judih ( a niki meju njima te kojiput propja
iznenodidu, uti hi i dari za pametne, bez onih frontinih
konjima za oci!) propagiro, moe otin kako bandiron u
napad na barikade ne znaju da su i lo i barikade procidile
od iste ga metra. A metri znaju bit provi, od zanota pisonja,
svitovoni od drugih metrih pok sve oto imo i rep i glovu,
teko je ne povirovot. Dobra, puno dobra dila znaju stat iza
takovih (i po temu su meritono poznoti, berita dole za oto!)
ma tote pari ni vele becih, na drugu bondu se dobro ploo
i stvorodu obligacjuni od koristi u nike prilike. Ni da ne
znaju onu gore od Voltairea, znaju i da Jupiter dospije volu
pod kopita, a znaju i onu drugu od istega Francuza: Mnogi
ljudi ugledni i slavni slie na j aje: izvana je ljuska bijela i
ista, a iznutra - muak. " Znaju, ma cinidu fintu da ne. Bog
non svima pamet prosvitli! U sve to pomoe i statistika.
Znomo daje statistika znanosti danjoj je u bazu matematika
koja ne falije, ma judi su oti koji dobivene broje tumaidu,

judi odreijedu uzorke i na kudnju ispade ca ispade. Ala

materijola i prilike za stvorit istinu kakovugodera ti ivot
pito! Oli oni caje namci. Oto ca vrime posli pokoe da ni
tako, koga briga? Lavur ucinjen, veina judi ionako dari
stvori napamet kako i one ribe u okrugle tetine sa vodon.
A ostane i zapieno digodera, pok se u niku slinu potribu
more citirat kako argumenat oto pie" onima ca nisu
parioni alavija. I tako vrime gre, u prosjeku se ji gula,
niki meso, a drugi patate. Statistika uvik imo prov.
A mi imomo prov ucinitjedon lipi riot, ko non broni? Ko
non zamiro uvik mu moremo citirat Voltairea: Svaki je
ovjek kriv za sve ono dobro to nije uinio." Morete mi
virovot da je ovo dobro i ne elin bit kriv.

Riot od ventrama

"'

ome od jancia, tajun je i propja je grihota otu lipost

ne tatat ako dojde prilika. Ako i ne dojde, pojte vi
prima njoj . Od jonjca je sve dobro i gutoo, oto znote
i somi. Ma, je znote da se nojdedu i oni ritki ca govoridu
da ne jubidu ventrom, hoe re, jotru, plua, sarce, slizinu,
lateinicu? E, zato ca veina ni odlucila nikad provat. Po
nauku mojemu, svaki je prikoverti se, a ni mu bilo potriba od
lompih kako svetemu Povlu. Zato je adat riot, dolegarbo,
a da ne govorimo kulinci po domou ostavte za posli. (Da
se kapimo, nita niste falili ako Bog providi od kozlia, a ne
jancia, e!) Dunkve, od ventrama ociste ono ca ne bite volili
da von dospije po zube, garon, tvorde ile i ala tega ako
je co ostalo, pok razdilte i popecte na maslinovo uje neka
se napol induri. Ovo je radi dvi stvori, puno lanje vonje
otako isi na bokunie jerbo ne bii pod no kako sirovo,
a skrotite i vrime od pariovonja . lzvadte neka pocine, a na
ono uje isicenu kaloaju, boje nego kapulu, a morete hi i
kombinat. Lipo na laganije vartite neka ufiga rastopi ono
ca se apalo na bonde i dno od tee. Za to vrime isicte pok
butovojte u teu po redu, parvo sarce, pok plua, slizinu, a

44

KRUVENICA

t t t t t t t t t t t SPIZA t t t t t t t t t t t

jotru zodnju jerbo je njoj manje potriba. (Nison napomeni

da bi bilo dobro ucinit fregulu juhe za zalivat rii posli, za
nevoju od glove od jancia i malo jute verdure, bez soli,
ma oto znote i somi, je tako?) Ako molo cagodera uga u
rizonju, iscidte ga u teu , nemiga u sudoper. Sad je vrime
za luk, mlodega morete i dvi glavice ismecit, isi i untat.
Kad sve poene dobota zadivat po dnu jetbo je lipo pokurilo,
posolte, uvolte rii i malo vartite neka se sve dobro izmio i
pri nego je cili likvid izvampi ulijte bilega vina, neka iskuho
dobota sve. Jo ovode volin untat gljive, jednu vorst oli
mione, kako se trefi, jetbo kolika bila da bila providenca
za ventrame, uvik se nojde just ca se uziredu tatat, a oti
guti esno gredu zajedno. (Rekli bidu Francuzi, za Voltairea
nison sigur, ma za druge jeson, da je oto bon mariage".)
Znai, butojmo gljive na manje bokune, one edu molat svoj
likvid, a mi emo nastavit untovat onu juhu. Malo po malo,
kako pito posol, ma vajo bitvrilajerbo se otako krob iz riih
boje odmoloje i sve bude lipo povezono. Od one glove leo
smo ocistili meso, atento na koice, i zajedno sa jazikon
ucinili u bokunie , co manje to boje da ne cini imprejun ako
je kogodera fregulu delikon pok i oto umiat u riot koji je
bar i napol gotov. Od zocinih volin izgratat malo oriia,
izmarvit u mortor jedon-dvo garifulia, fregulu carvene
paprike i slotke i estoke, ma sa pomnjon i miron da nita
ne pridobije glavni gut mesa, lipo je licu konerve za kolur
i gut. Tatojte, licu-dvi proeka ste vej pri stavili jerbo
volite pinku na slatko, untojte zarno soli ako pito, papra iz
mainina svakako, a petrusimula nemojte alit. (Ni potriba
za ovi put, ma na varh noa friko izgratone kore domoega
limuna cini cudo, boje nego nojboji francuski profum na

stvorenje koje je ionako vej esno.) Jo bi reka da smo sad u

kavec od lavura. Tatoj te rii, nikako ne smidu bit prikuhone,
ma nanka da na stol arivaju napol sirove da hi vajo grist.
Tako da kad kapite da su jo fregulu olde, zalijte sa malo
juhe, dobro je untat koji bokuni masla, a jo stavin i oni
mozak ucinjen u patelu i karote iz juhe na polovice feticih,
vi kako hoete, ma svakako pokrijte kojigodera minut da
pocine. Pri nego ete posluit, izmiojte sa pomnjon i ako
von se fermoje na pajak, untojte jo kapju juhe i okrente jo
jedonput pok u terinu i na stol. Dobre ga sira za gratat neka je
svakemu navoju i svoj gut.
E, da, vee putih se judi pitodu da koje su rii adate. Kako
ko voli, ca su bilije to boje molojedu krob koji povezije,
one ca nisu do kraja izbruene boje se daridu kad fregulu
ostine, ma ako vazmete okrugle teko ete falit za kuntentat
veinu. Da pitote Taljonce, odgovorit edu von da carnaroli
o vialone nanno, senz'altro! " Nojboje vonje kadikad cinit
eperimente i no one ca su vami nojvee po gutu.
Jedon moj veli prijatej i godino mi je bi reka da on u zodnji
cas jo pospe sa pinjolima koje je krotko vrime varti na suhu
pauru i cin poene vunjat istrese u terinicu pok onda na riot.
Govori kako je u nike libre ti (zoc mi je sad po napamet dide
Marin i njegova korta se do pisat"?) da je u vrime storega
Gregota Diomeda sadanji otok For bi poznot po joncima
koje su etemonu on pri nego bidu izgubili bekin hronili
sa pinjolima za jo i boji gut. I da on otako cini Diomedu
u ast, a sebi na riot. Jo jo nison imo priliku provat jerbo
son osto bez pinjolih, ako vi uspijete pri mene, dojte mi znat.
Oti moj receni godino se u zodnje vrime dobro promini. Ne
mogu re daje ia bokun treso, sve je kako i pri jedino ca ga
je kako niki estoki virus apalo kuhonje. A pri tega ritko, ma
dobota nikad! I sad, ko obo cemu, prijatej obo pariovonju.
Sad temeljci, sad zocini, sad raznorazne tehnike kuhonja,
karameliziro, deglaziro, poiro, cujen da je poce i manje
fumat da mu ostane vee vrimena za pinelovat dekoracjune,
rastezat postejice, a da slojeve spize na pjat boje grodi nego
Spegra kue po Foru. I da e se ucinit u masterchefa pri
nego se dofini, ma co Duh Sveti oli teotar, ma dopokon pri
nego kampanel! Kad ga sluon, kako da kuharski Salamun
govori, cudo jedno, govorin jo vami. Za drugo je kakov je
i pri bi. Nagovoron ga da poene pisat obo temu, barenko za
Kruvenicu, da bude malo drugacije nego cajo diplin. On da
nikako, nimo kad, ne zno ni di je nikud je sa svin ca mu
izbrufoje vonka i liro ga provat. U fon se da e sa vrimenom
kalmatjerbo e do u nita kako oni oldi kapetona Leonide
za staraki dom. Dunkve, sad von otkrijen njegovu ricetu, a
skrueno priznajen da jedon njemu puno drogi zocin nison
stavi jerbo priko tega ne mogu. Vi kako vos je voja, sigur son
da ete pogodit caje a onda i znat di bi vajalo meot oto cudo.
Ma, ne strate se, ostat ete ivi, nee von se nita dogodit za
oti jedon put. Za stalno, to se ne bi ufo pronotikat. I ne znon
siguro je njega zato udrilo na ovi mod, a jo manje znon ca
bi se varni moglo dogodit. Bar on dupero niki kontraotrov,
bar mu aj cini dobro?

45

KRUVENICA

t t t t t t t t t t t SPIZA t t t t t t t t t t t

Manitra na artioke
i sviicu od projca
S jednu terinu od cakla oli majolike. Zacinte, sol, friki papor, maslinovo uje, malo travicih po gutu, licu-dvi vina
viicu

ociste od ko icih ako je potriba, ucinte po duini na polovicu pok onda u treso na manje

bokunie

i stavte u

i neka pocije dokle ne dojde na red za pariovat. Artioke pomocte u vodu sa licon-dvi kvasine oli uga od limuna,
reentojte i stavte kuhot u friku vodu sa fregulu soli, ostavte svakoj malo opa. Kad su omekle, izvadte da pocine ma
dokle su jo mloke licon, kako ca bite zubima, ostargojte ono mesa, a oni podanak ca ne sedi na katridu nego na op
ostavte onako zajedno. U onu vodu od artiokih untojte jo frike, ako pito kvantitod, manitre, tatoj te pok jo posolte
koliko je potriba i kad buto glogoj stavte manitm, vami na voju koju. Za to vrime na maslinovo uje sa bokunom masla
noglo pofrigojte ono meso ca se mocilo, a posli ste ga dobro otresli. Izvadte i pokrijte, a na onu masnou butojte malo ne
prisuhe pancete na kvadrete pok onda macet mlode kapulice i dvo-tri piga luka, neka sve samre. Sad iskrente na to ono
meso i ug ca gaje molalo, neka pokuho zajedno. Na to gre ono izgratono od artiokih sa podoukima i bokuniima opih.
Vajat e siguro untat koju licu vode di se kuho manitra da ne ostane na suho pok sve lipo izmiat da se povee. Neka
bude i kreme i bokuniih, svakako je dobro. Ako fali jo u ug pinku soli, papra e falit siguro, a ni petmsimul nemojte
zaboravit. lskrenit povar manitm, dvo-tri dira sa pajkon i udri navoju. Ko e gratat sir, neka grato, ko e zaeit sebi u
pjat, more i to, ko e pit studeno bilo, more, a ko vee jubi aj , nemojte ga odvraot i naduvat da ca e mu. 01 ste zaboravili
onu od Voltairea? Ota vridi i ovode. A ovode je i momenat za onu nau kako uomo zaelit:
Zdravi i veseli bili, lipo jili i pametno pili! (aj je isto puno pametno pie , neka znote.)

46

a ope je
prihva6eno Meutim. manstven1c1 Jo UVIJek diskutiraju
koliko je zaista star na Mjesec. Teko je odrediti njegovu
starost po kamenju koje su astronauti donijeli sa svojih
putovanja jer su podaci djelomino protuslovni - kamenje
koje je na Mjesecu sakupljeno, moda nije na njemu i
nastalo. A i sam simulirani sudar ostavlja pitanje otvorenim.
Studija novijeg datuma opisuje alternativno datiranje
kolizije, koja razumljivije daje sliku nastajanja Mjeseca
- datiranje pomou meteorita. Sudar koji je doveo do
nastajanja Mjeseca bio je moda jedan od najsnanijih
u Sunevu sustavu. Pri tome je nastala velika koliina
kamenja. U kompjuterskom modelu pokazuje se mogunost
kako je pri sudaru dobar dio Zemlje bio izbaen u Sunev
sustav, i to u komadima veim od 1 km u promjeru. Za
nekoliko milijuna godina ovi komadi kamenja mogli su se
sudariti sa kamenjem asteroidnog pojasa. Pri sudaru bili
bi izbaeni jaki valovi zraenja, koji bi ostavili tragove:
npr. pobjegao" bi plemeniti plin argon i preko njegovog
izotopnog odnosa moglo bi se domati vrijeme izbaenih
valova. Kod 34 meteorita manstvenici su nali toplinske
tragove po kojima datiraju koliziju prije 4, 7 milijardi
godina. Ova se starost Mjeseca dobro slae sa dosadanjim
mjerenjima. Dodue, uvjeti za nastanak toplinskih tragova
s jedne strane vrlo su specifini, a s druge ne ba pouzdani
pokazatelji. Brzine kretanja stijenja moraju tono odgovarati
i biti dovoljno velike, da bi ostavile takve tragove, te da bi
bili pouzdane za tono odreivanje starosti Mjesec. I ako se
zbio tako teak sudar, ne znai da je bio jedini.
Za konano razjanjenje jesu li meteoriti krivi" za
nastajanje Mjeseca i moemo li pomou njih odrediti
njegovu starost bit e potrebno jo precimije istraiti ta 34
meteorita.

ZATO NA VEINI SATNIH

KAZALA ZA RIMSKI BROJ ZA 4
NE STOJI PRAVILNO IV, NEGO
1111?
alo ljudi primijetilo je ovaj fenomen, a ipak je tako:
za izraivae satova izgleda da je broj etiri bio
problem. Razlog je u povijesti.
Ranije je bilo bogohulno na satovima broj 4 pisati rimskim
brojem IV, jer se u rimskoj antici I itao J, a V - U. Tako
se IV itao kao ru, kratica za Jupitera, koji je za kransku
crkvu predstavljao rimskog poganskog boga. Stoga se
pojavom prvih satova smjelo, umjesto IV, na satovima pisati
samo IIII. Ipak, od 15. st. na nekim crkvenim tornjevima
vidi se i broj IV

ZATO NAM PROLJEE STIE

SVE RANIJE?
alendarsko nam proljee stie sve ranije. Tako je 21.
oujka 2011. posljednji put u ovom stoljeu bio prvi
dan proljea. U daljnjem slijedu godina kalendarsko nam
proljee stie ve 20. oujka - sve do 2048. Nakon toga
e u prijestupnim godinama zapoinjati 19, a obinim"
godinama 20. oujka. To e potrajati do 2102.g kad
e opet zapoinjati 21. oujka u obinim, a 20. oujka u
prijestupnim godinama. Ovo se dogaa uslijed pomicanja
proljetne, odnosno jesenske ekvinocijske toke. To je toka
gdje nebeski ekvator presijeca ekliptiku - ravninu po kojoj
se Zemlja kree oko Sunca.

47

BRUKA LJUBAVNA PRIA OSVAJA PUBLIKU

Najnovija predstava Dramskog studija mladih
Hvar "Jubov Anice i Franeta iz Brusja" govori
o nesretnoj ljubavi dvoje mladih - Franeta, koji
iseljava u Argentinu, i djevojke Anice, koja u
Brusju eka njegova pisma od 1903. do 1908.
Pisma stiu i ne stiu pa dvoje mladih zakljuuju
da ih- onaj drugi- vie ne voli. Tko je uspio
razdvojiti Anicu i Franeta?
remijerna predstava, izvedena krajem sijenja u
prepunoj Loi 28. sijenja 2016., nala se 12. travnja
na repertoaru Assitejeva Festivala profesionalno voenih
kazalita za mlade u Bjelovaru, a dobila je i ambijentalnu
varijantu uz ruevnu kuicu u Brusju, na ein njihovog
zatitnika sv. Jurja (22. travnja).
Kao novu ambijentalnu varijantu, prilagoenu specifinim
potrebama Internacionalnog festivala radio-drame Prix
Maruli 2016. predstavu 22. svibnja ugouje Muzej
hvarske batine u prelijepom prostoru ljetnikovca Hanibala

Lucia.

No, te nove uspjenice mladih hvarskih glumaca ne bi bilo

bez dobrih Bruana, uvara obiteljske i bruke batine, koji
su Studiju ustupili na stotine pisama iz korespondencije
sa svojim iseljenim lanovima obitelji, te mnoge zapise o
Brusju, iz kojih je dramatizacijom nastala tkivo predstave.
Od srca zahvaljujemo gospodi Nikoli Miliiu i Juri
Miliiu za knjige o Brusju, a za korespondenciju hvala
obitelji Katice i Stipeta Dulia, Volge i Luke Hailo,
gospodinu Petru Jeliiu, te Miletu i Danici Jelii.
Ipak, bez pomoi i suradnje gospodina Milana Miliia
ripotova ne bi bilo prie o "Jubavi Anice i Franeta iz
Brusja ". A njihova je pria eljela biti ispriana. Mi to
znamo. (Dramski studio mladih Hvar)

edan mi je prijatelj spoitnuo kako veina mojih tekstova

ima kritiku intoniranost s osuujuim i destruktivnim
karakterom, pa sam osjetio potrebu uvodno skrenuti
pozornost to kritika doista sama po sebi znai.
Izvorno grka rije, ima znaenje prosudbe, promiljanja, a
nikako ne i osude, no u dananje vrijeme kritika (kriticizam)
je dobila znaenje da je davati sud o neemu isto to i
odreivati njegovu kvalitetu, vrijednost ili istinitost, to
u veini sluajeva zavrava izricanjem nepovoljnog suda.
Naalost, u suvremenom svijetu kritika se uglavnom
pretvorila u instrument borbe (uglavnom politike), dok se
promiljanje neega doivljava prvenstveno kao osuivanje
(uglavnom osobe, a ne pojave).
to se mene tie, volim se baviti promiljanjem drutvenih
pojava. Ako se moja kritika i doivljava kao instrument
borbe, ta borba nema politiki poticaj, ve je usmjerena na
pokuaj prosudbe odreene pojave sa ciljem preoblikovanja
u neto bolje i zajednici svrsishodnije.
to se tie pojedinih osoba kao rtava" mojih kritika,
moram naglasiti da one ni u kom sluaju nisu cilj, cilj je
sama pojavnost odreenog drutvenog ponaanja. A kako
drutvene pojave u pravilu kreiraju pojedini ljudi, a ne
Majka Priroda, mogu se smatrati nevinim" kolateralnim
rtvama mog kriticizma. Ako imje tako lake.

NEPROMISLJENI
ILI BAHATI?
oemo li govoriti o bahatosti kada je, unato
nedostatku sredstava za mnoge nune drutvene
i infrastrukturne projekte, Grad Hvar za boino
novogodinja zabavna dogaanja u 2014.godini utopio"
oko 750.000, a 2015. skrio" gotovo 900.000 kuna?
I zato kaem utopio" i skrio" umjesto investirao"?
Mnogi su gradovi, pogotovo oni manji sa skromnijim
proraunima, odavno odustali od elja za velianstvenim
doecima na kojima nastupaju skupi estradni izvoai, a
razlog je jednostavan. Blagdansko raspoloenje najvie
ovisi o ljudima dobre volje, a ako nje nema, i vrhunski
estradnjaci teko uspijevaju napraviti dobru narodnu
zabavu. Davanje velikih novaca za nastupe zvunih imena
ima smisla i zove se investicijom jedino ako iza nje stoji
ekonomska raunica i, barem etapni, dugoroni povrat
uloenog.
A kako kod nas stoji situacija nakon dvije etape (godine)?
Slubeni podaci iz Turistike zajednice govore sljedee:
nakon uloenih preko milijun i pol kuna u zadnje dvije
godine, broj registriranih turista za boino-novogodinje
blagdane 2015. na 2016. se poveao za njih 6 (est!).

49

KRUVENicA

t t t t t t t t

NONA ROSSULJA

Postavimo li raunicu na nain kao da smo pola od tog

iznosa investirali u vlastitu zabavu a drugu polovicu u
privlaenje veeg broja turista, situacija jo uvijek nije
sjajna. Ispada da smo za dovoenje svakog pojedinanog
turista vie" u odnosu na prethodne godine - potroili
preko 100.000 kuna po glavi"!
to zakljuiti do radi li se o nedovoljno promiljenom i
slabo marketinki organiziranom potezu koji, osim zabave
domaih pojedinaca za skupi novac, nema nikakvog drugog
racionalnog efekta. Ili o bahatosti pri troenju gradskih
sredstava.

U TO
INVESTIRAM O"?
vijek mi je bilo mrsko stavljati djecu u kontekst
kritikih tekstova koji mogu imati politiku konotaciju,
no sada moram jer je paralela izmeu budunosti i prolosti
vie nego zgodna.
Po naknadama za novoroenad i time stimuliranju
nataliteta, meu lokalnim samoupravama prvo mjesto dri
Blato na Koruli koje za prvo dijete isplauje 5.000 kuna, za
drugo 10.000 kuna, za tree 60.000 ktma, a za svako etvrto
i sljedee dijete ak 70.000 kuna. Dakle, imaju zavidnu
visinu investicije u djecu kao budunost kako svoje opine,
tako i Hrvatske u cjelini. A za blagdanske fete se izvrsno
zabave i provedu za nemjerljive skromnijim i racionalnijim
pristupom troenju novaca nego mi. I to sa proraunom za
treinu siromanijim nego to ga ima Grad Hvar.
A Grad Hvar sa za treinu bogatijim proraunom izdvaja
neto vie od 2.000 kuna za prvo, drugo, tree .. . i svako
sljedee dijete jer valjda novaca za investiciju u budunost
nema dovoljno.
Ali zato ga ima za prolost.
I Prljavo kazalite" i Bajaga i, za sljedeu Novu godinu
najavljeni ,,Parni valjak" su neosporno legende glazbene
scene, ali su momci" na pragu ili u 60-tin1 godinama
ivotne dobi paneosRorno spadaju u prolost. I tov,rlo skupu
prolost jer kotaju 75.000 kuna za koji sat svirke, a kada
se tome doda jo oko 90.000 kuna za snimanje i .naknadno
.....
repriziranje (nema direktnog prijenosa) koncertff' (jeste li
"'
moda pogledali snimku za te novce?), te ostaletrokove
koji"1lisu ba mali, ispada da se hvarska novoro~ad jo
malo i dere koliko bi og a i imala pravo.
~

t t t t t t t t

POTEMKINOVE
....
KUCICE
a sela ste sigurno uli, a Potemkinove kuice su
originalno hvarski izum koji je od vrlo popularnih
kuica" za sajamske prigode, koje su inae dobar izvor
zarade gradovima koji im osiguravaju prostore (primjerice,
Grad Zagreb je ove godine utrio oko 3,5 milijuna kuna),
napravio privid dobrog posla. Poput Potemkina.
Uz, naravno, neosporno dobru zabavu za mlade koja je
posluila i sluit e kao opravdanje za sve ostalo to ba i
nije u kvaru".
A to je to ostalo"?
Kao prvo, mislim da bi valjalo zakonom zabraniti
postavljanje takvih i slinih objekata na tako povijesno i
arhitektonski znaajnoj lokaciji kao to prostor oko Loe,
jer ako nita drugo, nita slino nije uinio niti jedan grad
u Hrvatskoj.
Financijska pozadina projekta ,,kuica" je pak posebna
pria . Grad Hvar je dovoz, odvoz i montau kuica, DJ-a
sa smjetajem te razglase platio oko 70.000 kuna, a da od
cijelog dogaanja nije utrio niti kune!?
Dok se, primjerice, u Splitu do kuice i par kvadrata javne
povrine moglo doi za mininrnlno 40.000 kuna.
Sljedea kvaka" jest da su one razdijeljene bez ikakvog
javnog natjeaja , pa hvarski ugostitelji opravdano rogobore
kako su neopravdano zapostavljeni i oteeni. Za blagdane
su im kuice bitno smanjile posao, a dranje kuica od
strane ,,Forskih uoncih" i Nogometnog kluba apostrofiraju
kao poseban aspekt.
Naime, upravo se od poreza koje oni (pored ostalih) plaaj u
Gradu financira rad udruga koje im se sada javljaju kao
nelojalna konkurencija.
I evo konano malo matematike.
Kako neslubeno doznajem, obje udruge su imale ukupnu
neto zaradu od oko 25.000 kuna.
Nije li onda bilo bolje da im je Grad dao taj novac kao
novogodinji poklon, a kuice (ili javnu povrinu) na
drugoj lokaciji iznajmio za neku nisku, ali ekonomsku
cijenu i neto zaradio?
Materijala za.promilj1fnje svakako ima .

--

t i t t t

KRUVENlcA

i t

NO NA ROSSULJA

t t t t t ti t i

'V

CIJE JE OVO
MASLO"?

PRU~VO

ada se ovo pitanje postavi veini graana, odgovor je

uglavnom ovakav: Ovo su odluili gradonaelnik i

l(AIALISTI

vijenici."

Kada isto pitanje postavite v ij enic ima, odgovor je sljedei:

Za sve je odgovoran gradonaelnik jer nas nita nije pitao
i sve je odluke donio sam. Od toga tko e i za koliko svirati
na koncertu do postavljanja kuica".
Ako sada oekujete da u zbog samovolje sada optuiti ili
osuditi gradonaelnika za oblik ponaanja ili pojavu koja
neodoljive podsjea na bahatost - prevarili ste se j er ova
kritika (promiljanje) ne ide samo na njegov raun.
Ako ve ima onih koji procjenjuju da ovakva pojavnost
ima elemenata bahatosti, a ne poduzimaju nita, trebali bi
se dobro zamisliti nad vlastitom inertnou jer evo to o
toj pojavi kae struka : psihologinja Ljubica Uvodi-Vrani
pie u svojoj knjizi ovako:
Onaj koji trpi bahatost jest suhi lan. Sukrivac.
Bahati uspijeva u poetku pa ga to potie da i dalje bude
bahat, a suhi lan to i doputa. Pojam suhi lan koristi se
inae u bolesti ovisnosti pa termin suhi lan" oznaava
onoga koji se sam nedrogira, alkoholizira, nikotinizira, ali
podrava ovisnika jer ostaje uz njega i ne buni se odluno.
Tako alje ovisniku poruku da njegovo ponaanje, ako
ve nije poeljno, daje barem podnoljivo.

A dugotrajnije podravanje ili toleriranje, bilo pojedinane

ili grupne pojave bahatosti, moe prei u model ponaanja,
pa se opravdano moemo zapitati - postajemo li i mi na
takav nain bahati?
A za korijene nastanka bahatosti ista psihologinj a kae
s lj edee:

Ispraznost, nebavljenje iime na ozbiljan nain,

nepromiljanje i nerad itekako pogoduju nastanku
bahatosti pa onaj koji nita ne radi nadomjeta tu svoju
bezvrijednost pomou bahatosti.
Dakle, nalazimo li sebe u ovoj definiciji? Jesmo li bahati
ili, vlastitog komoditeta rad~ tolerantni ili nepromiljeni?
Je li kod nas sve u najboljem redu jer su neke pojave dobre i
ne treba ih mijenjati pa ovaj lanak nema nikakvog smisla?
Ili moda treba, ali emo i dalje i mi graani i vijenici
ostati suzdrani suhi lanovi?
Poput ribe na suhom.

51

Kako i koliko potujemo svoj grad ?

PORTAL POVIJESNE GLUPOSTI

pie: Mirjana Kolumbi

ie mi se puta dogodilo da me ulicom
zapitaju jesam li proitala tekstove na
Portalu povijesne kulturne batine Hvara
(hvarheritage.com). Iskreno, nisam, a onda tu i
tamo pogledam postavljene oznake na samim
spomenicima, proitam kritike na facebook-u i
shvatim da to konano moram proitati, jer mi
je nepojmljivo da su se tu mogle dogoditi bilo
kakve greke.

onda ok. Ne da se pojavi koja greka, ve nema teksta

u kojem nema pokoja greka, bilo da se radi o krivim
navodima povijesnih podataka, krivoj oznaci stila i
vremena u kojoj je spomenik nastao, krivoj interpretaciji
podataka, te konano i gramatikih ili pravopisnih greaka.
Nakon to sam prela sve tekstove, dobila sam dojam da
je tekst pisan na nekom stranom jeziku, te preveden na
hrvatski i to od nekoga koji ga ba i ne poznaje dobro. I

na kraju, kao potvrda sumnje, nakon to sam presluala

nekoliko tekstova, uini mi se da audio snimak zvui kao
sinkronizacija Ratova zvijezda" koju izvodi netko tko je
oito stranac i tko uope ne zna na jezik.
Ne znam tko je autor teksta, ne znam tko je autor prijevoda
na nekoliko jezika (bojim se i promisliti kakvih je tek
tu greaka ). Znam ono to pie ispod teksta: copyright
zadrava Grad Hvar, 2016.
I sad, osnovno pitanje: Kako nam se ovako neto moe
dogoditi u gradu kojem je kulturno naslijee, batina,
spomenici i njihova ljepota jedna od osnovnih sastavnica
turizma kojem emo uskoro slaviti 150. obljetnicu i
zbog ega je valjda i napravljen spomenuti portal. Kao
povjesniar umjetnosti i djelatnik u kulturi sa 41. godinom
staa osjeam se posramljeno i odgovorno, iako sa cijelom
priom nisam imala nikakvog dodira. Koje su to slube u
Gradu i koji su to djelatnici koji su ovako neto naruili a,
to je jo gore, prihvatili i objavili, oito bez da su uope
ita prekontrolirali. Kako se moglo dogoditi da struka nije
imala nikakav uvid ili mogunost kontrole i ispravka? Gdje
je tu Muzej u kojem sjede educirani ljudi sa dugogodinjim
staem i nizom testova o povijesti i spomenicima otoka i

52

KRUVENicA

VOX POPULI
grada Hvara iza sebe? Gdje su tu povjesniari, povjesniari
umjetnosti, profesori, doktori koji su dostupni na Hvaru
i ire, a ovu tematiku imaju u malom prstu? Ima pravo
gospodin Paul Bradbury, Hvarani ne samo da ne znaju
prihvatiti kritiku, Hvarani su apsolutno nekritini, prvo
prema sebi, pa onda prema gradu, pa konano i prema
svima onima koji nam dolaze i kojima nudimo ovakvu
informaciju punu greaka. Osjeam se krivom da do sada
nisam vidjela i komentirala. Pitam se kako to da to ba
nitko nije reagirao. Zar smo toliko indolentni prema sebi?

NIZ BAROKNIH
OTVORI"
e mogu i ne elim ovdje raditi reviziju tekst~va, ali
moram pitati kako to da uz Hvar, Vrbosku 1 Jelsu
nema barem Staroga Grada. Zato o gradu Hvaru nema
povijesnog uvoda, dok je zaJelsu uinjeno i opirno i dobro.
Oito je i pri brzinskom pregledu da grad Hvar ima najvie
greaka, neto manje Vrboska, a najmanje Jelsa. Radi li se o
poputanju koncentracije ili pomanjkanju motivacije? Ipak,
Grad Hvar je naruitelj.
Moram nadalje navesti neke totalno banalne greke i
postaviti neka pitanja, kao: ... kazalite se nalazi na
drugom katu arsenala?, to je to cvjetnogotiki stil, kada
je tono izgraen prvi arsenal u 13. ili 14. st., (toliko
puta je isto ispravljano ), to je to Marija Terezija gradila
u Hvaru, jesu li oltari u hvarskoj katedrali gotiki ili
barokni?, kako proelje Zvijezde (u tekstu nedostaje
mora) moe biti renesansno i gotiko (gdje je gotika ),
tko je Benvenuto Celina, Pavlo Cagliari zvan Veronese
itd. i td. Zatim razni tipfeleri i udne konstrukcije. Neke
stvari jednostavno moram citirati jer se bojim da mi neete
vjerovati. U samom uvodu, ve u drugoj reenici gdje
nas pozivaju da se upoznamo sa spomenicima, nalazimo:
Istraite 25 najvanijih povijesnih znaajki do kojih se
moete proetati" ?! Ili zabiljeen je pisani podatak", pa
reenica u dijelu koji opisuje palau Radoevi (bolje nam
znanu kao Vukainovi ili Adisabeba ): Reprezentativno
sjeverno proelje krasi niz baroknih otvori, plitki, skoro
neupotrebljivi balkon i terasom nad ulicom" Ne, nisam
pogrijeila u prepisivanju!
Da budem jasnija, nisam ni priblino navela sve greke
i razne oblike greaka, a vjerojatno nisam ni uoila sve.
Nisam proitala sve tekstove na ploama uz spomenike
po gradu i neu, za to nakon ovoga nemam hrabrosti. Ne
znam, dodue, da li imaju direktne veze i koliko, ali moram
navesti tek stavljeni natpis za gustirnu na Dolcu, u kojem je
gustima - gustijema. I jedno i drugo su lokalizmi, ali zato
gustijema kao tui lokalizam pored lijepe hrvatske rijei
zdenac?

Umjesto zakljuka, ovim putem javno traim da se taj portal

ispravi ili ukine, da se redigiraju i lektoriraju svi tekstovi i
na portalu i na ulicama, te neka oni koji bi morali raditi u
korist ovog grada ne dozvoljavaju sebi ovakve greke. Isti
zahtjev uputit u Gradu i pismeno.
Ovaj grad zasluuje i moe bolje!
Uzgred pratim slogan za na grad kao grad istog
hedonizma. Pitam se jesu li autori slogana svjesni zamke
koju nosi ta filozofska kategorija. Zar Hvar kao grad sa
najduom tradicijom turizma u dravi moe ponuditi samo
ovakvu, u najmanju ruku, jako dvosmislenu poruku? Usput,
filozofska definicija hedonizma jest tenja za blagostanjem,
dobrim ivotom, pa tek onda za postizanjem zadovoljstva i
naslade. Po Klaiu, hedonizam se nekako svodi na slatki
ivot". Pitam se kako e ljudi to tumaiti? to se tie
nove broure, nemam ba nekih pohvala. Sve je prilino
bezlino i neupeatljivo. Dalje mi se namee pitanje:
kako to da Hvar uz sve svoje ljepote, bogatu povijest,
batinu, prirodu, klimu ... nema turistiki vodi, a jo manje
svoju monografiju? Vodie je ponekad i imao. Trajali su
kratko, jer ih nije imao tko ponoviti ili napisati ponovno,
ali monografiju nismo nikad imali. Moe li itko pametan
razumjeti ovakav nedostatak marketinkog materijala na
jednom od najpoznatijih svjetskih otoka, a usto i opravdati
gore navedenu situaciju portala o spomenicima?
Bojim se da prilino dugo ivimo na staroj slavi i onome
to nam je Bog podario, ali sve je jasnije da nam je grana
na kojoj sjedimo sve tanja i da je svakim danom sve vie
reemo.

53

t i t

+t

KRUVE.NICA

i t i

VOX POPULI
Trea

PET
IZGUBLJENIH
HVARSKIH
UTAKMICA (II)

utakmica:

PASTORALNI CENTAR
U

kui

Skakoc, s june strane Katedrale gdje su

dvorane, bio je planiran pastoralni centar
s multifunkcionalnom dvoranom. Na gornjem katu bili su
stanovi za sveenike, a iza zgrade je vrt. Nacrtom je bilo
predvieno da se zgrada obnovi na nain da se stambeni
dio stavi u funkciju starakog doma za sveenike i da
postojee dvorane, s novoizgraenom dvoranom koja bi
bila u sadanjem vrtu, tvore jednu cjelinu. Sredstva su
bila osigurana iz donacija i ekao se blagoslov dravnih
institucija, u ovom sluaju konzervatora. Odgovor je bio
ne. Smatrali su da se predviena kupola na krovu ne bi
uklapala, premda se nije mogla vic!j eti iz Pjace jer je bila u
vrtnom dijelu zgrade.
Volio bih znati jesu li ljudi koji su donijeli negativnu odluku
svjesni u kakvom se stanju danas nalaze ti prostori. Bi li im
bilo ao? Nije neki prostor svrha samom sebi. Ako se tu ne
dogaa ivot, uzalud mu postojanje. Kada e ponovno doi
trenutak da se osiguraju sredstva i sve skupa adaptira?
vjeronaune

pie: Ante Vueti - Pj ati

vih pet slikovito reeno hvarskih utakmica, ukljuujui
i onu opisanu u prvom dijelu, o nikad izgraenoj
ambulanti na predjelu Dolca/Biskupije, bile su jedinstvena
ptilika za na grad. Gotovo se sve bilo primaknulo kraju,
s papirologijom, projektima, financijskom konstmkcijom i
trebalo je dati blagoslov i potpisati.No to se nije dogodilo i
ope dobroj e, kako emo vidjeti u preostale etiri utakmice,
propalo.

Druga utakmica:

<V

TRAJEKT NO

Cetvrta utakmica:

PRISTANITE NA

PRJVATIZIRANJE

KRIZNOM RATU

SUNANOG HVARA

recDoeni projekt ukljuivao je dva modela lukobrana

za vee i manje brodove (trajekte), kao i zaobilaznu
cestu. Napravljena je cijela struna studija ispitivanja
podmotja od koja od Pokonjega dola do drilaca. Kad je
izgledalo daje sve gotovo i samo se trebalo odluiti koju e
varijantu odabrati, dolo je do zamjene predsjednika opine
Hvar. Tada, 1984 cijeli je otok bio jedna opina. Umjesto
tadanjeg predsjednika iz Hvara, dolazi novi iz Starog
Grada i cijeli projekt je stao. Kao da se godinama prije nisu
napravile studije, analize, projekti i potroio novac. Koliko
bi danas gradu HYaru znailo to pristanite sa propusnim
lukobranom!

- KUPOVANJE
DIONICA

akon donoenja zakonske odluke o ptivatizaciji

Sunanog Hvara 1996./97 bilo je fer od drave. da
se radnicima i graanima ponudi kupnja paketa dionica
po povoljnim uvjetima, odnosno uz velike popuste, tako
da se paket dionica od ondanjih 10 000 DEM (nj-emakih
maraka) mogao dobiti za 3 5000 DEM_, zavisno od
radnog staa u poduzeu. Znai, u prosjeku su sv.i mali
dioniari dobili barem 50-70% popusta. Krenulo se na
burzu trgovanja u Zagrebu s poetnom cijenom od 40 kn
po dionici, a da prije toga nitko iz gradske vlasti i vlasti
hotelskog poduzea nije sazvao skup malih dioniara i
objasnio to je to radniko dioniarstvo. To nije nikakvo
kockanje ni klaenje, ve su oni tim dionicama mogli
postati suvlasnici hotelskog poduzea i imali su pravo
svojim glasom (udjelom) ocDuivati o poslovanju i
budunosti tvrtke. Drugim rijeima, mogli su u budunosti
odluivati o radnim mjestima svoje djece i unuka. Mali
dioniari su imali 48,3% vlasnitva poduzea. Trebalo je
kupiti jo 2% da se postane veinski vlasnik. Hipotetski
gledano, to je mogao napraviti i Grad Hvar. Trebalo je
objasniti radnicima-dioniarima da ne prodaju dionice i

54

+ E)s +~ t

KRUVENICA

(3i

VOX POPULI

daje potrebno jo lih 2% za kupiti. Poto im to nitko od

odgovornih i rukovodeih sbuktura nije objasnio, krenulo
se s trgovanjem dionica s poetnom cijenom od 40 kn.
Tada se iz socijalisti kog naina poslovanja krenulo u
kapitalisti ki. Nije se objasnilo ljudima da su kupili
povlatene pakete da budu vlasnici", a ne trgovci. Tada
su proradile ljudske slabosti da je najbolje i lake prodati
i zaraditi". Veina radnika-dioniara je raunalo kako sti
zaradili duplo kada su se dionice podigle s 40 na 80-100
kuna, a zaboravili su da su svojim radom i kreditima gradili
i financirali uspjeh hotelskog poduzea. Prodajom veine
dionica 1998.g. ova je utakmica izgubljena.

Peta utakmica:

DIONICE

SUNANOG HVARA
SKAU NA 300 KN "'

DRZAVNO-PRIVATNO
PARTNERSTVO
oto su mali dioni ari prodali svoje uqele, veinski
vlasnik je postala Privredna banka. Svoj udio je
zamijenila sa dravom, tako da ctava ponovn<>" postaje
veinski vlasnik. nai novi model upravljanja i razvoja
firme. Potpist1je se ugovor izmeu drave, firme ORCO
i Grada Hvara pod jednim uvjetom: Grad Hvar e imati
kontrolni paket od 25% + 1 dionica, tako da uvijek moe
staviti veto ukoliko mu se koja odluka ne svia ili nije u
interest1 Grada i njegovih graana. Gradima obvezu dignuti
kredit ili na bilo )<oji nain prikupiti 20 milijuna kuna i
uplatiti u to zajedn,ko rhvno-ptivatno partnerstvo. V\llja
rei istinu: Grad Hvar u stvarnosti nikad nije bio vlasnik
25% + 1 dionica Sunanog Hvara, iz razloga to izvrna
vlast iz tog vremena nikad nije uplatila taj novac, iz samo
njima znanih razloga. Kako u dvije godine nismo uplatili
traenu svotu, srea nam se ponovno nasmijeila. Dionice
Sunanog Hvara rastu na 300kn i u to vrijeme navedeni
paket dionica vrijedi oko 350 milijuna kuna ili 50 milijuna
eura. Eminentni financijski strunjak iz Zagreba zove
izvr!'nu vlast u Hvaru i kae: Vi ste u finalu i dobit ete
ovu utakmicu! Isti moment podignuti kratkoroni kredit
od 20 milijuna i uplatili u Dioniarsko drutvo i kad se
to registrira, isti trenutak na burzi prodati ORCU 25%+1
i zaraditi 50 milijuna eura!" Odmah vratiti kredit od 3
milijuna eura i Gradu ostaje 47 milijuna eura u budetu.
to bi se u Hvaru s tim moglo napraviti, obnoviti, kupiti..!
Srami li se itko nakon svih tih propusta? Znati da si svjesno
otetio svoj grad za 47 mil.eura i za to ne odgovara?

Jedna afrika poslovica kae: Vie ti vrijedi stado ovaca i

jedan lav koji vodi to stado, nego krdo lavova i jedan ovan
koji ti vodi to krdo.
To su izgubljene utakmice kqj e ne moemo vratiti, ali
moemo naui ti kada doe sljedee finale da ih jednostavno
moramo dobiti. A bit e ih: Sportski centar, medicinski
centar, Krina luka, Vira, Sirena, Pelegrin ...

1. OUJKA 1. SVIBNJA
2016.
Redovne korizmene pobonosti nastavljene su i u
i etvrtom korizmenom tjednu.

treem

etvrte korizmene nedjelje, 6. oujka, veernju misu i

propovijed u Katedrali imao je kapelan Jelse dan Jurica
Cari.

KRINI PU T PO KAPELICAMA

Toga dana je svoju godinju proslavu imala Bratovtina

udotvornog sv. Kria iz Vrbaske. Misi u 10.30 u crkvi
sv. Lovrinca u Vrbaskoj, koju je slavio tamonji upnik dan
Emil Pavii, procesiji i zajednikom ruku prisustvovali
su predstavnici uprava bratovtina sv. Kria i sv. Nikole.

Veliki krini put Grada Hvara po obiaju je odran u

subotupredGluhunedjelju, 12. oujka. Biskup je predvodio
molitvu. Kri su iz Katedrale iznijeli bratimi sv. Kria, a
potom su ga redom nosili: 1. postaja biskup Slobodan i
upnik; 2. predstavnici Grada i stranaka; 3. pripravnici za
krizmu; 4. majke; 5. medicinsko osoblje; 6. pripravnice
za krizmu i asne; 7. uitelji i nastavnici; 8. djeca; 9.
fra Joakim Gregov i upljani Milne; 10. vatrogasci; 11.
oevi; 12. upljani Velog Grablja; 13. upljani Brusja; 14.
djelatnici policijske postaje. O vraanju kria sa Kruvenice
u Katedralu brinuli su bratimi sv. Nikole.

56

VELIKI KRINI PUT GRADA HVARA

UPNA KRONIKA
Istog je dana na Brau izmeu Sutivana i Milne odran
Planinarski krini put Hvarske biskupije.
Na Gluhu nedjelju, 13. oujka, krini put po kapelicama
predvodio je on Milan ari, a veernju misu s propovijedi
on Ante Matuli.
U petom korizmenom tjednu, 14.-18. oujka, svake je
bila misa s prigodnom propovijedi prije koje su
pjevani Uzdasi Isusu" i ponavljane Vjene istine". Na
temu djela milosra tjelesnih (gladna nahraniti; edna
napojiti; siromaha odjenuti; putnika primiti; bolesnika i
utamnienika pohoditi; roba otkupiti; mrtve pokopati.) i
duhovnih (dvoumna savjetovati; neuka pouiti; grenika
opomenuti; alosna i nevoljna utjeiti; uvrjedu oprostiti;
nepravdu strpljivo podnositi; za ive i mrtve Boga moliti)
propovijedali su: u ponedjeljak i utorak biskup Slobodan, u
srijedu i petak on Ivan Jurin, a u etvrtak upnik.
Kroz ovaj i Veliki tjedan upnik i kapelan su obilazili
bolesnike.
veeri

AKCIJA "MASLINOVA GRANICA NADE"

Gospin pla pjevanje u petak pred Cvjetnicu, 18. oujka.

Ispred oltara Gospe od 7 alosti otpjevali su ga puki pjevai
predvoeni Fabijanom Staniem i Zoranom Sansoviem,
koji su i ove godine brinuli da se sauvaju tradicionalni
korizmeni napjevi.

GOSPIN PLA

I
"ORATORIJ ISUSOVE MUKE"

Svetkovina sv. Josipa, zarunika BDM, proslavljena je u

subotu, 19. oujka. Recitiranu misu u lOh u Katedrali slavio
je biskup Slobodan. Pjevana misa bila je u 18h, a slavio
ju je upnik uz koncelebraciju on Jakova Rade. Prije
veernje mise zakljueno je klanjanje u sklopu akcije 40
dana za ivot", koje je poelo na blagdan Gospe Lurdske,
11. veljae.
Nakon veernje mise upni zbor sv. Cecilije iz Jelse
izveo je u Katedrali Oratorij Isusove muke" koji je
od velikotjednih napjeva, osobito onih iz procesije Za
krien", skladao voditelj jelanskog zbora Slavko Relji.

Blagoslovom grana masline, lovora i palmi pred

Biskupijom zapoeo je Veliki tjedan na Nediju od Polme Cvjetnicu, 20. oujka. Procesijom do prve skaline ulo se u
Katedralu. Muku po Luki pjevali su Zoran Sansovi (ita),
on Mili Plenkovi (Isus), eljko Novak, Zorka Bibi, Ivo
Tudor-Broje, Giorgio Pilloni, Jure Tomii-Tajnikov i
Proper Zaninovi (pjevai). Biskupu su u slavljenju mise
koncelebrirali upnik i ovogodinji predikatur on Jakov
Raa. Na kraju mise procesijom do tri skaline zapoelo je
etrdesetsatno klanjanje - quarantaore. Bratimi sv. Nikole
imali su svoju um od 15h, a animirao je upnik, dok su

57

UPNA KRONIKA
bratimi sv. Kria imali um u 16h koju je predmolio biskup
tambuk. Zadnja ura sa pjevanjem Emmbeske i propovijedi
on Jakova Rade zapoela je u 18h.
Na Veliki ponedjeljak i utorak, 21. i 22. oujka, u 6h
bila je misa na kraju koje je izlagano Presveto za nastavak
quarantaora. Kroz jutro je upnik zamolio upljane
da se zapiu za klanjanje, kako bi uvijek netko bio pred
Presvetim. Od podne do 20h izmjenjivali su se na urama po
dva bratima sv. Kria i sv. Nikole. Zadnja ura bila je u 19h.
I na Veliku srijedu, 23. oujka, misa sa izlaganjem
Presvetog bila je u 6h. U 11.30h procesijom do tri skaline
zakljueno je etrdesetsatno klanjanje. U 18h zapoelo je
pokorniko bogosluje. Ispovijedalo je 5 sveenika. Za
to vrijeme odran je i Barabon - pjevana je sluba itanja
Velikog etvrtka i Candottijev Smiluj se meni, Boe",
na kraju kojeg su ugaena svijetla uz lupanje po boncima,
simboliku bievanja Krista.
Preduskrsna ispovijed zapoela je u subotu pred
Cvjetnicu, a nastavila se i na Veliki ponedjeljak i utorak.
Jo je prilike za ispovijed bilo na Veliki etvrtak, Veliki
petak te na Veliku subotu u jutarnjim satima.
Gospodnje zapoela je u 18.30h na Veliki
24. oujka. Biskup - kojem su koncelebrirali
upnik i predikatur - oprao je noge dvanaestorici apostola".
To su ove godine bili: Ivo Vueti-Vuna, Toni Matijevi,
Mate-Riki Novak, Vjekoslav Zaninovi-Alvi, Joko Tudor
i Mili Tudor iz Bratovtine sv. Kria te Matko Budrovi,
Stipe Butorovi, Marko Cari, Nikola Cetto, ime Cetto i
Luka ovi iz Bratovtine sv. Nikole. Na kraju mise hostije
su u procesiji po crkvi prenesene u Boji greb, ureen u
kapeli sv. Kria, a potom je uslijedio obred ruenja oltara.
Misa

veere

etvrtak,

Na Veliki petak, 25. oujka (kalendarski svetkovina

Blagovijesti, prebaena na 4. travnja), u 15.30h u Katedrali
zapoela je procesija Po Bojin grebima". Obieni su
grebi u crkvama sv. Ivana Krstitelja i Antonija Opata,
Gospe od Milosra i Anuncijati, a procesija se zaustavila
i pred zatvorenom (zbog radova) crkvom Duha Svetoga.
Liturgija Velikog petka zapoela je u 19h. Muku po Ivanu
pjevali su Ivo Tudor-Broje (ita), on Mili Plenkovi
(Isus), Zoran Sansovi, Zorka Bibi, Jure Tomii
Tajnikov, Giorgio Pilloni, eljko Novak i Proper Zaninovi
(pjevai). Ljubljenje kria trajalo je 47 minuta. Nakon
priesti uslijedila je velika teoforina procesija po Pjaci, pa
propovijed predikatura, a obredi su zakljueni odnoenjem
Presvetog u Boji greb.

58

NEDIJA OD POLME

UPNA KRONIKA
Crkve s Bojim grebima bile su otvorene tokom dana i na
Veliku subotu, 26. oujka.
Mise bdijenja bile su u 18h kod koludrica, u 20h kod
franjevaca i u 22h u Katedrali. Potonje je zapoelo
blagoslovom ognja i paljenjem uskrsne svijee. Biskupu
Slobodanu koncelebrirali su upnik, predikatur i on Ivan
Jurin. Hvalospjev uskrsnoj svijei otpjevao je upnik, a
starozavjetna itanja i psalme Zoran Sansovi, Proper
Zaninovi, Ivo Tudor-Broje i Giorgio Pilloni. Propovijedao
je on Jakov Raa. Nakon mise uslijedilo je aenje i
estitanje pred Katedralom.
Svetkovina Uskrsa proslavljena je u nedjelju, 27.
oujka. Sveanu misu u I Oh slavio je biskup tambuk u
koncelebraciji s upnikom i predikaturom, uz sudjelovanje
obje bratovtine. Blagoslov djece i jela odran je na kraju
mise. Pjevana veernja bila je u l 9h, a potom je predikatur
slavio recitiranu misu.
Povodom Uskrsa biskup Slobodan uputio je prigodnu
poslanicu, u kojoj, meu ostalim, stoji: U posljednjim
danima prvoga proljetnoga mjeseca, s Godinom milosra,
nakon prijeenoga puta kroz predjele" Korizme, dolazim
k Vama uz zoru uskrsnua elei ugodne i duhovno korisne
dane Uskrsnua Kristova! Pjesma pobjedna neka se
s Vama suivi i zahvalni pjev neka se vine k Bogu poput
tamjana mirisnoga ... Ovogodinji nas Uskrs eli zaokupiti
svojim sadrajem - milosrem ... koje postaje sretni i dragi
izazov, izazov za pojedince, izazov za stanovnike lijepe nae
Domovine, izazov za nae obitelji, izazov za nae vjernike
zajednice ... Sve manje je roenih, a sve vie prevladava
broj umrlih, sve vie je sprovodnog plaa, a sve manje
plaa u kolijevci. Ohrabri se, narode moji Izii iz groba!
Lazare, tebi velim: ustani" ... Znamo da je njegovo more
i on ga je stvorio", ali i onu drugu: Evo vam zemlja i
podvrgnite je sebi!" Uinite i vi svoj dio posla! Na vapaj
se razlijee: Smiluj nam se, Gospodine, smiluj se nama;
smiluj se Crkvi svojoj, smiluj se naoj Biskupiji ... Zabrinuti
smo zbog smrti i groba, ali nas tjei da postoji Uskrs. Muka
naa svakodnevna slina je Velikom petku, ali i sunce i zora
treega dana" sposobna je raspriti tmine pameti i srca".
T}ei nas da se je na naa tri broda" davno ukrcao i Jsus
kao na dobri barba", kao na kapetan koji zna jednako
dobro upravljati i malom laom i velikim kruzerima ".
Neka se dogodi Uskrs! ivio Uskrs! Narode moj, nemoj
se bojati ivota! Budi u slubi ivota ... A Ti, Gospe naa,
Gospe uskrsnoga jutra, velika Domaice nae Crkve, primi
nae uskrsna radovanje i pomogni nam, Majka, Kraljice
Neba, pomogni da se i mi uzradujemo nahranjeni smislom
i ivotom! I daj nam svima Tvoj majinski blagoslov!

59

QUARANTAORE

UPNA KRONIKA
Na Uskrsni ponedjeljak, 28. oujka, rec1tiranu misu u
lOh slavio je upnik. Radovanje Gospi zapoelo je u 18h
u Anuncijati - koja je tokom dana bila otvorena za osobnu
pobonost - a molitvu je predvodio on Milan ari.
Zavrnu propovijed predikatur on Jakov Raa odrao je na
misi u l 9h. Koncelebrirali su mu upnik, on Milan i on
Ivan Jurin. Nakon propovijedi biskup Slobodan osvrnuo se
na proteklu korizmu i Veliki tjedan te zahvalio on Jakovu.
Biskup je apostole" i ostale uzvanike poastio toga dana
veerom u restoranu Dela".
Puki pjevai

- kanonici" - okupili su se na misi na

Uskrsni utorak, 29. oujka. Nakon mise organizirali
su zajedniku veeru u vjeronaunoj dvorani na koju su
pozvali sveenike, asnu Klaudiju te ministrante koji
su bili redovni na korizmenim pobonostima. Veera je
pripremljena u oblinjem restoranu Mizarola.

VELIKI ETVRTAK

Misa posvete ulja bila je u srijedu, 30. oujka, u upnoj

crkvi sv. Stjepana I. u Starom Gradu. Sveenici su se
sastali u Vidikovcu" iznad Velog Grablja na otoku Hvaru
gdje su objedovali. Naveer je biskup tambuk predvodio
koncelebrirano euharistijsko slavlje te posvetio ulje za
krizmu i blagoslovio ulje za bolesniko pomazanje.
Koncelebrirala su dvadeset i dva sveenika koji su obnovili
svoja sveenika obeanja.
Srednja kola Hvar organizirala je misu na Kruvenici u
31. oujka.

etvrtak,

U petak, 1. travnja, Marijina legija imala je svoju godinju

proslavu Acies.

RUENJE OLTARA

Na Mali Uskrs - Bijelu nedjelju, 3. travnja, misu u lOh

slavio je upnik.
Blagovijest je, zbog ve spomenutog datumskog
poklapanja sa Velikim petkom, proslavljena u ponedjeljak,
4. travnja. Misu u lOh u Anuncijati slavio je upnik, a isti
je predvodio i pjevanu misu u l 9h u Katedrali.
U utorak, 5. travnja, majstor Ivica Stipii (pomogli su
mu njegov radnik i grobar Ivo Hure) otvorio je grob
u kapeli sv. Kria. Hure je uz pomo Zdenka i Zorana
Sansovia te Joka Bracanovia skinuo iz sjevernog
potkrovlja katedrale kosti, koje su tamo pohranjene nakon
arheolokih istraivanja u prezbiteriju 1991. godine. Kosti
su sahranjene u grob, a upnik je predvodio molitvu
za pokojne. Ove su kosti vjerojatno bile namijenjene za
analizu, no to nikad nije realizirano. Naalost, i nakon 25

BOJI GREBU KATEDRALI

60

UPNA KRONIKA
godina jo uvijek ekamo na objavu rezultata arheolokih
istraivanja hvarske katedrale.
U petak, 8. travnja, dovreno je postavljanje novog
krova na zvoniku Katedrale. Oekuje se da e obnova
zvonika biti gotova u svibnju. Napominjemo, da se svake
tree nedjelje u mjesecu prikuplja milostinja za obnovu
zvonika (mjeseni prosjek milostinje ide upi, a ostatak u
fond za obnovu zvonika). Mogu se uplatiti i donacije na
raun HR8423400091510249820 (PBZ) sa obaveznom
naznakom: za obnovu zvonika".
Nakon odranih kolskih i upanijskih natjecanja, ekipa u
sastavu Rea Pazarac, Gabrijela Juri, Barbara Bratani
i Nives Ivankovi (mentor Zoran Sansovi), kao prvaci
Hvarske biskupije, plasirala se na zavrnicu natjecanja.
Tema ovogodinje Vjeronaune olimpijade bila je Brak i
obitelj u Bojem naumu". Na zavrnici u Opatiji od 6. do 8.
travnja sudjelovalo je 17 ekipa, a hvarske osnovke osvojile
su odlino 8. mjesto!

PO BOJIN GREBIMA

Kroz travanj petkom je moljena krunica Milosra, pa

je veernja misa zapoinjala ranije, oko 18.45. Nakon
uskrsnih blagdana redovno su nastavljene mise utorkom
pred sv. Properom i klanjanje etvrtkom od 16 do 19h kod
benediktinki.
U nedjelju, 10. travnja, misu u lOh slavio je vicerektor
splitske Bogoslovije don Mario Buljevi, koji je s
nekoliko bogoslova toga vikenda bio u Bmsju na kraoj
duhovnoj obnovi.
VELIKI PETAK

Voditelj upnog zbora Svete Cecilije iz Jelse, maestro

Slavko Relji, uz pomo mjesnih upnika, organizirao je
gostovanje akovakog katedralnog mjeovitog zbora.
Koncert Otajstvo Uskrsa" gosti iz akova izveli su u
Starom Gradu u petak, 15. travnja, a u hvarskoj katedrali
u subotu 16. travnja. Nastupila su etrdeset i etiri lana
zbora. Dirigirao je maestro Ivan Andri uz orguljsku
pratnju sveenika Vinka Sitaria. U nedjelju, 17. travnja,
koncert je odranje u skraenom obliku u Jelsi, gdje je zbor
na pukoj misi pjevao Misu simplex Albe Vidakovia. U
tijeku trodnevnog boravka na Hvaru lanovi akovakoga
katedralnog zbora obili su mnoge znamenitosti Hvara.
etvrta vazmena nedjelja, 17. travnja, slavi se i kao nedjelja
Dobrog Pastira - Dan duhovnih zvanja. Misu u lOh slavio
je upnik. Bratovtina sv. Kria preko mise obukla je tri
nova lana, pa sad broji 101 lana. Novi lanovi su Roko
Hraste, Milan Hajduk i Nevio Knezovi.

61

USKRSNO BDJENJE

UPNA KRONIKA

VEERA "APOSTOLIH'

NAKON USKRSNOG BDJENJA

VEERA "KANONICIH"

upni i katedralni zbor sv. Cecilije odrao je koncert u

brukoj upnoj crkvi na uonicu tamonje svetkovine sv.
Jurja, 22. travnja.
Na spomen sv. Jurja, zbog popodnevnog slavlja u Brusju,
upnik i kapelan su slavili zajedno misu u 8h kod koludrica,
a veernje mise u Katedrali nije bilo.

USKRS

RADOVANJE GOSPI

Slavlje prve svete priesti bilo je na petu vazmenu nedjelju,

24. travnja. asna Zvjezdana Kovaevi pripremala je 39
prvopriesnika. To su: Petra Alujevi, Lena Aljinovi,
Sandra Barii, Valeria Barii, Stipe Bonkovi, Borna
Pavao Bibi, Marelina olovi, Emanuela Drai,
Petar Toni Erceg, Ivan Leon Gospodneti, Juraj
Hure, Petar Hure, Tai Ivanovi, Andrea Juri, Gabriel
Karkovi, Ivano Jeronim Karkovi, Ivano Knezovi,
Lilli Kovaevi, Maa Maras-Meagher, Magdalena
Markovi, Pjer Marui, Nikolina Milii, Ivanica
Niki, Tea Paduan, Mina Lukrecija Pavi, Josip Radai,
Zoja Radojkovi, Stjepan Radovanovi, Josip Rosso,
Anteo Soldo, Eva anti, Karlo ore, Marija Trbuhovi,
Magdalena Tudor, Valentina Tudor, Roko Veronika,
Luka Vladimir, Danica Vueti i Tonina Vueti. Na
poetku ih je u ime roditelja pozdravila Anita Hure. Misu
je slavio upnik u koncelebraciji s on Ivanom Jurinom. U
popodnevnim satima prvopriesnici su obili benediktinke
i odrali krau molitvu pred Gospom u Katedrali.
Te nedjelje prikupljana je milostinja za pomo Ukrajini prikupljeno je 6.190 kn.

62

UPNA KRONIKA

MISA S NA KRUVENICI

ACIES MARITINE LEGIJE

STARI GRAD - POSVETA ULJA

Blagdan sv. Marka evanelista obiljeen je u ponedjeljak

25. travnja sv. misom koju je slavio upnik u Katedrali u
19h.

Bratovtina sv. Kria dobila je u srijedu, 27. travnja, novog

duhovnika. Na sastanku Uprave dosadanji duhovnik,
biskup Slobodan tambuk, proitao je dekret, kojim svojim
nasljednikom imenuje on Ivana Jurina.
BLAGOVIJEST

Blagoslov polja, zbog poklapanja 1. svibnja s nedjeljom,

ove je godine odran u subotu, 30. travnja. Zapoeo je u
8h kod crkve sv. Marije Magdalene u Plajici, a upnik je
u blagoslov ukljuio i ribare i turistike djelatnike. Nakon
mise vjernici su se zadrali uz kolae, pie i druenje.
Radovi na crkvi Mandalini jo uvijek traju - dozidani
su temelji, popravljene pukotine na proelju i stropu, te je
zapoeto injektiranje. Radove izvodi tvrtka Batina, a kraj
prve faze radova oekuje se u lipnju. U drugoj bi se fazi,
ako bude financijskih sredstava, nakon ljeta uredio krov
crkve.
Na estu vazmenu nedjelju, 1. svibnja, nakon veernje mise
koncert u Katedrali odrali su zbor i klapa Hrvatskog
kulturno-prosvjetnog drutva Jelai" iz Petrovaradina u
Vojvodini.
SAHRANA KOSTiru IZ POTKROVLJA KATEDRALE

63

UPNA KRONIKA

RADOVI NA KROVU ZVONIKA

KONCERT AKOVAKOG KATEDRALNOG ZBORA

VJERONAUNA OLIMPIJADA

MILAN HAJDUK, NEVIO KNEZOVI I ROKO HRASTE NOVI BRATIM! SV KRIA

BRATOVTINASV KRIAPRIMILAJE 100. LANA

64

UPNA KRONIKA

SPLITSKI BOGOSLOVI

RADOVI NA MANDALINI

UREENJE PRED PRVU PRIEST

BLAGOSLOV POLJA

65

KRUVENicA

t t t t t t t t

UPNA KRONIKA

PRVA PRIEST (FOTO MARIN)

66

t t t t t t t t

+ ti t

t t i

KRUVENicA

UPNA KRONIKA

67

it i ti

+i

t i

1. OZUJ l<A -1. SVIBNJA 2016.

Gutojte, ako morete...

2. 3. Borov otok. - U Gradskoj knjinici Hvar otvorena je
edukativna izloba Pityeia - Borov otok" o dalmatinskom
crnom boru.
7. 3. Hailo prvi na GASTRO 2016. - Jakov Hailo,
razreda turistiko-hotelijerskog zanimanja
Srednje kole Hvar, osvojio je prvo mjesto na regionalnom
(meuupanijskom) natjecanju turistiko-ugostiteljskih
kola GASTRO 2016 u 8. disciplini Predstavljanje turistike
destinacije, uz mentorstvo svojih profesorica Sande Stani
(struka) i Anite Brstilo (strani jezik). Natjecatelji su
prezentirali turistiku destinaciju prema posebno zadanom
zadatku kroz etiri ocjenjivaka modula, odnosno prema
specifinim potrebama i eljama ciljane skupine gostiju,
i to na hrvatskom i engleskom jeziku, pred prosudbenim
povjerenstvom sastavljenim od strunjaka iz gospodarstva
i profesora engleskog jezika. (ss-hvar.skole.hr)

uenik treeg

10. 3. Erasmus +. - Srednja kola Hvar organizirala je

u Loi prezentaciju o sudjelovanjima u ERASMUS +
projektima. Koordinatorica prof. Natalija Mokatelo
upoznala je nazone s dotadanjim i buduim aktivnostima
vezanim uz projektne zadatke, a potom su uenice preko
prezentacija pokazale dio aktivnosti kojima su i same bile
dio.

68

GRADSKA KRONIKA

PLAVA ISTKA

DAN SREDNJE KOLE

11. 3. Izloba o Wellesu u Osijeku. - Izloba fotografija

pod naslovom "Orson Welles u Hvaru" otvorena je
u osjekom caffe-bam Trica u suradnji s Odjelom za
kulturologiju Sveuilita u Osijeku i Gradom Hvarom. Uz
Duka Kovaia govorili su i povjesniar filma i filmolog
Daniel Rafaeli te Vladimir Rismondo, predsjednik Katedre
za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju.
11. 3. Uspjesi osnovaca. - Nogometna ekipa O Hvar
okupljena u kolskom sportskom drutvu Sokol", pod
vodstvom svog uitelja i trenera Boe Svetine, nakon
pobjede na otonom natjecanju kola u malom nogometu
plasirala se na upanijsko natjecanje. Na upanijskom
natjecanju odranom 3. 3. u Spaladiumareni u Splitu ostvarili
su sjajan uspjeh osvojivi drugo mjesto. Pobjedniku ekipu
sokolova inili su: Marko Domani, Andro Novak, Hrvoje
Budi, Mateo Raji, Marko Pavlovi, Simon Milati, Toni
Domani, IvanBla Brkui i golmani Marko Bibi i ime
Vidmar. Na upanijskoj smotri LIDRANA u HNK u Splitu,
Hvar su predstavili recitatori Jure Hraste i Petra Ivandi. Sa
svojim literarnim uradcima ,,,Balote i Fibra, napisanim na
akavici, nastupili su uenici Mia Marija urin i Dominik
Bonkovi. Recitatore i pjesnike pripremala je i vodila
uiteljica Fani Cari-urin. Na smotri je predstavljen novi
broj kolskog lista Mandra" urednice Lee Dragojevi
i mentorice Nade Jelii. Za dravnu razinu LIDRANA
predloena je pjesma Mie Marije urin Balote" i kolski
list Mandra. (hvar.hr)

iz Master Chefs Association. Antonio Buzoli osvojio je

1 zlato i 1 srebro, Ivo Tudor 1 srebro i 1 zlato, a junior
Mili Tudor, uenik 3. razreda THK S Hvar, 2 srebra. Uz to
osvojili su timsko zlato i Grand prix pokal.
16. 3. Stanje stvari. - Platforma je odrala tribinu
Stanje stvari" na kojoj je reeno kako e na sjednici
Gradskog vijea izai prijedlog uspostavljanja civilno
javnog partnerstva izmeu Grada Hvara i Saveza udruga
PlatFORma u svrhu apliciranja na EU fondove, a rezultat
projekta bit e zajedniko osnivanje drutveno kulturnog
centra koji bi upravljao gradskim prostorom Veneranda.

12. 3. Internacionalni kup kuhara u Bjelovaru. -Od 9. do

12. 3. u Bjelovaruje odran 3. Internacionalni kup kuhara
Bjelovarsko-bilogorske upanije, u organizaciji Udruge
kuhara grada Bjelovara. Na kupu su nastupili i Hvarani

69

17. 3. Sv. Patrik na Venerandi. - Povodom sv. Patrika

nastupili su na Venerandi Old star bandi gosti.
18. 3. Srcem za Hvar. -Akcija Srcem za Hvar - za socijalno
ugroene otoka Hvara, u organizaciji Crvenog kria Hvar
trajala je 18.-26.oujka. Pred Loom je 18. 3. bio prigodan
tand gdje su prodavani narcisi i ostalo u povodu Dana
narcisa za oboljele od raka dojke.
17. 3. Umro poznati vinar Zlatan Plenkovi. - Poznati
hvarski vinar Zlatan Plenkovi umro je na trajektu Split
- Stari Grad. Kapetan je ak pokuao vratiti trajekt kako
bi se Plenkoviu pruila hitna pomo, no na alost nije
mu bilo spasa. Otiao je tako Zlatan. Svatko tko je makar
neto znao o Dalmaciji i vinarstvu zna da je otiao veliki
ovjek, veliki znalac i jedan od najboljih vinara Dalmacije
i Hrvatske. Osvojio je Zlatan svojim vinima trpeze, ali i
brojna natjecanja, kako kod nas tako i u svijetu, pa je tako
na najtrofejniji vinar. Zadnja nagrada stigla je iz Francuske
gdje je odrano natjecanje vina koje se uva u hrastovim

GRADSKA KRONIKA

NOKNTIGE

LIRIKA VELIKOG PETKA

bavama

tzv. premium vina i njegov Zlatan plavac grand

eru" svrstanje meu deset najboljih vina u svijetu. (sd)

19. 3. Srednjokolci u Perugi. - Uenici S Hvar

Dominik Vueti, Jan Milati, Nika Barbari i Maria
Tudor sudjelovali su u drugom susretu uenika u projektu
Sustainability as a Resource od 12. do 19. oujka u Perugi.
Uenici su predstavili tradicionalne sportove, posjetili
Asiz, sudjelovali u biciklijadi oko jezera Trasimeno, plesali
tradicionalne plesove, uili o novim web alatima za ureenje
pjeake staze i posjetili Rim. Slijedi izrada prezentacije o
hodoaima i priprema za trei susret uenika u Izmiru u
Turskoj.
26. 3. Lirika Velikog petka. - Veer poezije Lirika Velikog
petka" odrao je Milan Lako uAnuncijati u 18.45h.

8. 4. Predstavljena hvarska biciklistika mapa. - Pet

zajednica otoka Hvara udruilo je snage da
bi kreirali otoku infrastrukturu od 13 biciklistikih
staza ukupne duljine 470 kilometara u cilju upanijskog
razvoja cikloturizma, koju su predstavili u Loi. Uz Joka
Stellu, direktora upanijske turistike zajednice i Denisa
padinu, predsjednika upanijskog biciklistikog saveza,
prisustvovali su i Rino Budrovi, gradonaelnik Hvara i
predsjednik hvarske TZ, te ostali predstavnici otokih TZ,
agencija i OPG-ova. (sd)

turistikih

28. 3. Ajme nama s njima". - Hit cabaret predstava sa

dijelovima stand-upa Ajme nama s njima" Arijane uline
uz instrumentalnu pratnju Jadrana Vukovia odrana je u
Loi.

6. 4. Sunani Hvar preuzima slovaki Prime Tourist

Resorts. - eka grupa za razvoj nekretnina Orco Property
Group objavila je daje postigla sporazum o prodaji 15,77
posto udjela u Sunanom Hvaru, ime se u potpunosti
povlai iz vlasnitva te hvarske turistike tvrtke dok je
slovaki Prime Tourist Resorts, novi veinski vlasnik,
najavio ponudu za preuzimanje. (liderpress.hr)
7. 4. Eko-poljoprivreda u Loi. - Predavanje o ekopoljoprivredi, u organizaciji udruge Dignitea, odrala je
mr. se. Marija evar.

9. 4. Hvarska parogijada. - Lions club Hvari Crveni kri

organizirali su u Loi donatorsku Hvarsku parogijadu"
za potrebite Franesku i Dragicu.
9. 4. Odrana Osnivaka skuptina DPH Hvar. - U subotu
9.travnja u Loi je odrana osnivaka skuptina "Drutva
prijatelja Hajduka otok Hvar". Donesen je statut drutva,
te su izabrane osobe koje e voditi i zastupati udrugu. U

70

GRADSKA KRONIKA
16. 4. ,,Prie iz Vukovara". - Mladi glumac splitskog
Hrvatskog narodnog kazalita Pere Eranovi gostovao je
izvedbom svoje monodrame Prie iz Vukovara u Loi.
21.-23. 4. Festival znanosti. - Opservatorij Hvar, osnovne
kole Hvara, Starog Grada i Jelse te Arheoloki muzej u
Zagrebu organizirali su brojna predavanja i radionice za
uenike i druge zainteresirane.

SRCEM ZAHVAR

upravni odbor DPH otok Hvar izabrani su: predsjednik

udruge Dario Zaninovi, dopredsjednik Deni Luki, tajnik
Igor Duevi, Teo Pavii i Zoran Blakovi. Nadzorni
odbor ine Teo Petri, Markica Bibi i Teo Palaversi. Za
likvidatora izabran je Ante Kovaevi. Sjedite udruge bit
e u gradu Hvaru. Prije same skuptine odrana je i kratka
tribina na kojoj su gostovali Josip Tadinac, Marko iara i
Tomislav Bjeli iz udruge "Na Hajduk". Zahvaljujemo na
priopenju Kreimiru Mamiu.
12. 4. TZ, Grad i Sunani Hvar na najveem svjetskom
sajmu. - Na najveem svjetskom turistikom
sajmu ITB Berlin, predstavnici Grada Hvara, Turistike
zajednice i Sunanog Hvara zajednikim snagama
predstavili su novitete turistike ponude, te u sklopu
tanda Hrvatske Turistike Zajednice otvorili vrata novim
tritima. Podijeljeno je vie od tisuu broura i promotivnih
materijala Grada Hvara i njegove ekskluzivne smjetajne,
ali i gastro ponude, te su predstavljene biciklistike mape
i nova imid broura destinacijskih vjenanja Sunanog
Hvara, kao najznaajniji proizvodi van perioda visoke
sezone. (sd)
turistikom

21.-23. 4. Dani sv. Jurja u Brusju. - 21. 4. odrana je

predstava ,,Jubov Anice i Franeta iz Brusja" Dramskog
studija mladih Hvar; 22. 4. od 13h bio je turnir u balotima,
a u 20h koncert hvarskog katedralnog zbora sv. Cecilije u
upnoj crkvi; 23. 4. u 18:00 odrana je sveana sveta misa
u crkvi sv. Jurja koju je slavio on Ante Matuli, hvarski
dekan i upnik Vrisnika i Staroga Grada; u 22.30h u
Zadrunom domu nastupio je Totem band iz Splita.
21. 4. Oemo normalnu cestu! - Stotinjak stanovnika
june strane otoka Hvara, predvoenih Juricom Milatiem
Biskupom pojavilo se na prosvjednom skupu na cesti
koja vodi prema Gradu Hvaru. Tu su na sat vremena
ogoreni otoani blokirali promet, zaustavili na kratko
domae i furete koji su doli s trajektom iz Splita, kako bi
shvatili koliko im je teko, i koliko im loa infrastruktura
komplicira ivot. Ljutnje nije bilo; dapae, svi su trubili u
znak podrke stanovnicima Svete Nedjelje, Bojani Bada,
Jagodne, Ivan Dolca, Gromin Dolca i Zavale. Na junoj
strani Hvara ivi tristotinjak ljudi, a ljeti ihje i par tisua, no
prave prometnice - dostojne ivota ljudi u dvadeset i prvom
stoljeu - nema. Svetonedijani JuricaMilati Biskup i Jovito
Vrankovi razvili su veliki transparent: Oemo normalnu
cestu". Jurica Milati, napomenuo je da se gradonaelnik
Rino Budrovi nije pojavio na prosvjedu, iako Grad Hvar
osam godina nita nije napravio da se protupoarna cesta
Hvar - Dubovica - Sveta Nedija pretvori u cestu kojom e
se moi normalno prometovati do june strane koja. (sd)
22. 4.

15. 4. Brzom Vidom" do Hvara. - Jadrolinijin"

elnik Alan Klanac i predstavnici norveke kompanije
Fjordl" u Bergenu su potpisali dokumentaciju vezanu uz
primopredaju dvotrupca Fjordprins", vrijednog 35 mil.
kn. Jubilarni, 50. brod u bijeloj floti ponijet e ime Vida".
Slobodna Dalmacija neslubeno doznaje da Jadrolinija"
planira katamaran kapaciteta 205 putnika angairati na
najduoj brzobrodskoj pruzi izmeu Splita, Hvara, Vele
Luke i Lastova. Vida" je duga 38,5 mi iroka 10,2 m, a
postie maksimalnu brzinu od 33 vora.

71

No

knjige. - U organizaciji Gradske knjinice i

Hvar No knjige zapoela je u 18.30 dodjelom
priznanja pobjednicima natjeaja Hvar zimi". U 19h bio
je ln memoriam" Niki Petriu uz pozdravnu rije Zorke
Bibi i predstavljanje biblioteke Nike Petria. Predavanje
o arheolokim istraivanjima u Arsenalu odrali su Eduard
Viskovi i Neboja Cingeli, a zatim je Milan Lako itao
pjesme Nike Petria.
itaonice

23. 4. Zelena i plava istka u Hvaru. - Povodom Dana

planete Zemlje u gradu Hvaru trei put je odrana akcija
Zeleno-modra istka. Zelenoj istki se odazvalo 30-ak

GRADSKA KRONIKA

SV. JURAJ U BRUSJU

72

GRADSKA KRONIKA

VEER POEZIJE UA DKKL U PARKU

graana

i predstavnika nekoliko hvarskih udruga, no

umice oko Venerande zbog kie prekinuto je
nakon pola sata. Modra istka je odrana prema planu u
organizaciji Grada Hvara, udruge Hvar metropola mora,
Podmorsko-istraivakog kluba Mornar" iz Splita,
Nautikog centra i Komunalnog Hvar. Iz podmorja hvarske
luke i Mandraa izvaene su 134 vree smea, uglavnom
stakla, ali i dvije vree vrijednih arheolokih nalaza koji su
predani prof. Marinku Petriu iz Muzeja hvarske batine. U
akciji je sudjelovalo ukupno 33 osobe. Nakon akcije Grad
Hvar poastio je sve sudionike rukom u restoran Mizarola.
ienje

27.-28. 4. Druga projektna konferencija HvaR&D. - S

Hvar nositelj je projekta HvaR&D - Uvoenje GIS i ICT
tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova
primjena u odrivom razvoju otoka Hvara" financiranog iz
Europskog socijalnog fonda. Druga projektna konferencija
za lokalne dionike odrala se 27. 4. u hotelu Amfora.
Eminentni strunjaci predstavili su mogunosti GIS
tehnologije i njen znaaj za odrivi razvoj otoka Hvara.
Cilj projekta je modernizacija srednjokolskog kurikuluma
gimnazijskog programa putem izrade kurikuluma
fakultativne nastave gimnazijskog programa za nastavne
predmete geografija, biologija i fizika i to pod nazivom
geoinformatika, botanika mediteranskih kultura i solama
astronomija. Konferencija se nastavila 28. 4. u formi
interaktivne radionice/okruglog stola.
29. 4. Dan Srednje kole. - U Loi je izveden program
Hajdemo zajedno" povodom Dana Srednje kole u
Hvaru. Nastupili su predkolska grupa Djejeg vrtia Hvar,
pjevaka grupa Mirjani kolske grupe S Hvar.

73

KATEDRALNI ZBOR U BRUSru

l
, -,~~

,. ,~.:T';I
;1 ~~~
''1; : 1 .. ,, ~.
: I;::

Doao Mujo kod Hase, a sunce pri. Mujo znojan

sjedne kod Hase, i pita ga Haso:
- Mujo, moe osvjeenje?
- Ma moe, Haso, kako ne bi moglo!
Vikne Haso: Fato, otvori prozor!

***

Nakon to je dobio upute od majke mali komarac

ode na svoj prvi let.
Nakon nekog vremena mali komarac se vraa:
- Kako je bilo sine?
- Super mama! Kada su me vidjeli kako letim, svi su
mi pljeskali!

***

Ljeto. 40 stupnjeva u hladu. Zec sjedi u hladovini

bukve i ilji jedan kolac.
Prolazi vuk:
- Zeko, zeko, to to radi?
- iljim kolac da ubijem medvjeda.
Misli vuk: Jadni zeko, udarila mu vruina u glavu.
Prolazi lisica:
- Zeko, zeko, to to radi?
- iljim kolac da ubijem medvjeda.
Misli lija: Jadni-zeko, poludio-od ove vru-i e.
Prolazi medo: ~
~