You are on page 1of 4

DESNA I LIJEVA STRANA MOZGA by Jovana Oluja Bogorodic on Friday, January 13, 2012 at 9:04am Desna strana mozga

je ona koja se povezuje sa irom svije u, irokom, beskrajnom, svjesnom stvarno u koje smo mi dio. Desna strana mozga je na a kreativnost, jer u beskrajnom prostranstvu svijeta postoje beskrajne mogu nosti, beskrajna spoznaja i beskrajna mudrost. Beskrajna raznolikost percepcije. Desna strana mozga, a to je strana koja nas s takvom stvarno u povezuje daje nam na u kreativnost. Lijeva strana mozga koja je jednako va na za ivot u ovoj stvarnosti povezuje nas s ovim svijetom. To je strana strukture, jezika, svega to vidimo u dru tvu, strana intelekta, obrazovanja, politike, znanosti, medicine. Sve je to povezano s lijevom stranom mozga. Budu i da nas lijeva strana mozga povezuje s ovim svijetom koji se najvi e zasniva na podjeli, na razdvajanju, poput ovog prostora koji odvaja vas i mene. Iako to nije prazan prostor nego vibriraju a energija izvan raspona vidljivog svjetla, lijeva strana mozga sve spoznaje kao odvojeno. Pogledamo li medicinu, znanost, obrazovanje ili politiku, u svim tim disciplinama svijet se promatra kao niz dijelova, a ne kao cjelina.

WebRepOverall rating Desna strana mozga vidi i do ivljava jedinstvo svega. Idealno je ono to nazivamo "ljudima cjelovitog mozga". Aktivne su i jedna i druga strana mozga i one me usobno komuniciraju pomo u mosta koji ih povezuje. Tako da istovremeno mo ete biti i nadahnuti i kreativni i spoznati da smo svi dio jedne velike svijesti, beskrajne svijesti koja je sve. Sve to zajedno mo ete uobli iti na na in koji vam omogu ava da funkcionirate u ovoj stvarnosti. Ako postoji neravnote a u funkcioniranju dviju polutki mozga, neravnote a se jasno pokazuje, obi no na jedan od dva na ina. Osoba koja ima sna an stimulans u desnoj strani mozga, ali ne i u lijevoj, vrlo je kreativna osoba, koja moglo bi se re i ivi u "carstvu vilenjaka". To su jako kreativni ljudi koji ne znaju ivjeti u ovome svijetu, jer ih ta lijeva strana ne povezuje dovoljno vrsto sa stvarnim svijetom. Takvih je u na em dru tvu malo. Neravnote a koja prete e u svijetu je dominacija lijeve strane mozga. Ako va im osje ajem stvarnosti upravlja lijeva strana mozga, svijet promatrate kao izdvojene dijelove. Kao niz razdvojenosti, kao niz struktura, ali niste u stanju pojmiti jedinstvo i povezanost u cjelini beskrajnosti koje smo svi dio. Pogledamo li kako funkcionira sustav obrazovanja i kako nas poti u da se potrudimo u i u strukture mo i i utjecaja koje diktiraju narav i ciljeve ljudskog dru tva, vidjet emo da se od najranije dobi poti e lijeva strana mozga i desna se strana izolira. Na primjer, da biste napredovali unutar sustava morate uspje no polo iti niz ispita od kole do fakulteta. to je potrebno da bismo polo ili takav ispit? Potrebno je lijevu stranu mozga nakrcati pojmovima koji su joj svojstveni: jezik, struktura, podijeljenost i odvojenost, dr ati sve to u lijevoj strani mozga i kad iza ete na test, iskrcati sve to na papir. Ako ste u tome vje ti polo iti ete test s dobrom ocjenom. to zna i da mo ete krenuti dalje. Recimo na fakultet. A kad tamo polo ite sve ispite, dobit ete diplomu s kojom mo ete krenuti na slijede u razinu, u onaj dio dru tva u kojem se elite specijalizirati, bila to dr avna slu ba ili politika, mediji, znanost, medicina ili ne to drugo. Budu i da je nu no polo iti cijeli niz takvih ispita da biste uop e do li u obzir za neku takvu instituciju mo emo zaklju iti da su oni koji su danas u njima

osobe kod kojih je ve prenagla ena lijeva strana mozga na tetu desne. To su ljudi koji upravljaju institucijama dru tva, odre uju to je dru tvu potrebno i usmjeravaju ga. Zato ivimo u dru tvu u kojem gotovo isklju ivo prevladava lijeva strana mozga koja sve do ivljava kao odijeljeno i odvojeno, to stra no dobro do e kad treba poticati podjele, sukobe i ratove i shva a samo ono to je strukturirano. Ona ne mo e pojmiti da bi svijet mogao postojati bez bezbroj pravila i struktura, s obzirom da ta strana mozga samo to razumije i nimalo ne razumije desnu stranu mozga koja ivot vidi druga ije. Lijeva strana mozga vi e je stimulirana da postane dominantna strana mozga, ne samo kod tih ljudi koji su uspje no polo ili masu testova i dospjeli na mjesta gdje imaju mo i kontrolu nad masama, nego i kod ve ine drugih koji mo da nisu uspje no polagali testove i ispite, a kojih ima dosta, jer u vrijeme kada su i li u kolu ih to naprosto nije zanimalo. Primjeri Opet se vra amo manjini, onoj jezgri koja djeluje iza scene i manipulira ovje anstvom pomo u masovne kontrole. Oni su ti koji dobro razumiju taj sistem. Na primjer, po etkom 2009. godine u Velikoj britaniji vlasti su najavile da e uvesti 500 obrazovnih ciljeva za pred kolski uzrast. ak su i pedagozi to ne znaju vezu izme u polutki mozga i kontrole podigli glas i pitali: "Pa kad e se ta djeca igrati?". To i jest glavna zamisao, da im se ostavi to manje vremena za igru. Jer to je igra? Igra je improvizacija i poticanje ma te. Nema strukturu. Dijete se jednostavno igra i koristi ma tu. A ma ta je izraz beskrajne mogu nosti desne strane mozga. Dakle, od najranije dobi nastoje prikriveno poticati lijevu stranu mozga na ra un desne. Uvu i ljude u ovu la nu stvarnost koju e do ivljavati kao jedinu stvarnost i ne e mo i shvatiti ni ta izvan strukture pravila, propisa i sli no. Sve ovo je na ra un desne strane mozga. Postoji jo jedan primjer, izvrstan primjer ove razlike o kojoj govorimo. Rije je o iskustvu jedne neuroatomi arke. Znanstvenici koja se bavi istra ivanjem mozga u Americi. Zove se Jill Bolte Taylor. Njezina je pri a na internetu. Budu i da se bavi istra ivanjem mozga znala je to no to joj se doga a kad je do ivjela mo dani udar. Pri a je vrlo indikativna za ono o emu govorimo. Jednog se jutra probudila i nije se dobro osje ala. Prvo je stala na spravu za vje banje i poku ala je vje bati. Kad je pogledala svoje ruke, one uop e nisu izgledale kao njezine. Izgledale su udno, mislim da je spomenula rije "kand e". U svakom slu aju izgledale su druga ije. I dalje joj nije bilo dobro, i nakon nekog vremena shvatila je da do ivljava mo dani udar. Budu i da je zahva eno mjesto bilo na lijevoj strani mozga, onoj strani koja energiju dekodira u ovu stvarnost, lijeva joj je strana mozga slabije funkcionirala i u sustavu dekodiranja su se pojavile pogre ke i nije vi e funkcionirao. Time se njena to ka svijesti premjestila na desnu stranu mozga, jer se lijeva strana mozga vi e nije mogla nadmetati s desnom. U tom trenutku, ka e ona, osoba koja je znanstvenica, "Ja sam bila sve to postoji". U toj stvarnosti nije bilo granice izme u mene i ostatka svijeta. Sve je bilo jedna cjelina. Ne samo to, nego sam osjetila duboku i potpunu sre u, kakvu nikad u ivotu nisam osjetila. Radost, ljubav, sklad, osje aji duboke sre e. To su osje aji koje ljudi ne mogu na i u svijetu kojem upravlja lijeva strana mozga. Ne nalaze ih zato to lijeva strana mozga jednostavno ne dekodira tu razinu stanja svijesti. Ona jako zabavno prepri ava tu svoju pri u i ka e kako joj je bilo divno u tom trenutku i nije joj se dalo ni ta drugo. Ali je ipak odlu ila da ne to mora napraviti. O ito se doga aju neki problemi premda je njoj ovako super. Oti la je do telefona da poku a nazvati prijatelja i ka e mu da ima problema i da treba pomo . Me utim, kad je do la do telefona, na telefonu nije vidjela brojke nego samo piksele i nije ih mogla povezati u brojeve. Za to? Zato to, kao to smo rekli, ima vi e razina dekodirane stvarnosti. Na jednoj je razini samo op a vibriraju a energija, druga je razina digitalna poput piksela na filmu, poput zelenih matemati kih kodova koji se listaju na kompjutorskom ekranu u filmovima Matrix. Ako se sje ate filma, sje ate se da ljudi gledaju u ekrane prepune kodova i brojeva, ali oni ne vide kodove i brojeve, nego vide ulice na kojima su automobili i ljudi. Taj prizor simbolizira ovaj proces dekodiranja o kojem govorimo. Ona dalje ka e da joj je trebalo u asno puno vremena da se probije kroz to i pritisne tipke s pravim brojevima. Tako da je telefon ipak zazvonio i ovjek je s druge strane podigao slu alicu. Izgovorio je neku uobi ajenu re enicu poput: "Halo, ovdje taj i taj.", a Jill Bolte Taylor je s druge strane ula samo: "vu vu vu". Ona mu je poku ala odgovoriti.

Mislila je da izgovara slijede e rije i: "Imam problema. Trebam pomo ." Ali dok je govorila ula je da i ona ka e samo: "vu vu vu". Za to? Zato to lijeva strana mozga nije dekodirala ono to je govorni aparat izgovarao. Stavite ruku pred usta i osjetit ete vibraciju svog glasa, jer glas je upravo to, vibracija, koja se dalje u sustavu uha i mozga dekodira kao tekst. Kad joj je lijeva strana mozga prestala funkcionirati, ona strana mozga koja dekodira jezik i rije i, ona vi e nije ula rije i. Ovaj primjer odli no pokazuje kako rade lijeva i desna strana mozga. Kad je funkcionirala samo desna strana mozga osje ala je samo sre u u spoznaji da je ona sve to je ikad bilo, jest i bit e. U lijevoj strani ostala je struktura i ova stvarnost. Ako znamo na i ravnote u izme u dvije strane mozga, to je savr eno. Tada mo emo shvatiti svoju povezanost sa beskrajnim. Znati da je ovo tijelo samo privremeni oblik koji nam omogu ava da do ivimo ovu stvarnost pa tako i osje aj odvojenosti od ostaloga, to je samo jedno od mnogih iskustava. Ali znaju i da je to samo to, jedno na e iskustvo, a da to nismo mi. Kad nam se ta mogu nost oduzme, a dru tvo ini sve da onemogu i tu svijest o povezanosti, ljudi ostaju zarobljeni u lijevoj strani mozga. Oni vide samo podvojenost, podjelu, potrebu za strukturom, potrebu za pravilima i propisima i vertikalnu strukturu mo i. Jer tako u ekstremnom obliku funkcionira na mozak. I zato nas dru tvo nastoji zarobiti u lijevoj strani mozga.

Kako aktivirati desnu stranu mozga Po to ivimo u svijetu koji nam konstantno "vje ba" ili aktivira lijevu stranu mozga, postavlja se pitanje kako uspostaviti ravnote u ili balans rada mozga. Jedan od na ina je po eti dodatno aktivirati desnu stranu mozga. Postoji vi e na ina kako aktivirati desnu stranu mozga. Kao to smo do sada rekli, desna strana mozga je povezana sa onim kreativnim ili iracionalnim, dok je lijeva sve ono to je racionalno i logi no. Ve prema ovome mo emo zaklju iti koje stvari mogu dodatno aktivirati desnu stranu. Ovdje emo nabrojiti neke, a nakon njih e vam sigurno do i neke druge ideje. Slobodno plesanje Pustite si veselu muziku koju volite i zapo nite slobodno plesati. Jako je va no da se osje ate ugodno i slobodno. Ve ini e biti neugodna i sama pomisao da sami ple u ili da se prepuste muzici. Sve mora biti nenaporno. Onima kojima je neugodno mo e olak ati da spuste zavjesu kako ne bi imali osje aj da ih netko gleda. Totalno opustite tijelo i prepustite se vlastitoj kreativnosti i muzici da po me spontano gibati tijelo. Kako nam je svima lijeva strana mozga vi e aktivna od desne, mozak e automatski poku avati napraviti nekakav logi an ili racionalan ples. Me utim, to je potrebno prepoznati i poku ati "razbiti" logi ne ili

racionalne pokrete. Kada god primijetite da ste po eli neki pokret ponavljati odmah ga promijenite. Time po injete aktivirati kreativne i neracionalne centre u mozgu. Reakcije mogu biti da po mete misliti: " to bi netko rekao da me ovakvoga vidi?" ili " to mi je sad do lo da ovo radim?" ili sli no. To su sve tvorevine racionalne strane mozga koja je ve ini ljudi previ e aktivna na ra un desne strane mozga. Oni koji probaju ovo iskustvo mogu nakon nekog vremena osjetiti veliko olak anje i sre u koja ih pro ima kroz cijelo tijelo. Primjer kako plesati! Svjesno kori tenje lijeve strane tijela Ovdje bi spomenuli engleski jezik gdje rije za desnu stranu "Right" zna i "Pravi na" ili prava strana. No ne emo sad i i u povijest gdje se nalaze izvori za nagla eno vje banje desne strane tijela ili lijeve strane mozga. Ve kako se po naslovu mo e zaklju iti je da emo ovdje navesti neke radnje koje vam je tijelo automatski ve nau ilo raditi sa desnom stranom tijela, a za koje jednako mo ete koristiti i lijevu stranu tijela. Danas je op e poznato u modernoj medicini da desnom stranom tijela upravlja lijeva strana mozga, dok lijevom stranom tijela upravlja desna strana mozga. Ve ina ljudi danas su de njaci, no postoji dosta primjera djece kojima je lijeva ruka bila prirodno spretnija, a koji su u koli bili primorani da nau e pisati sa desnom rukom. Me utim, bili primorani ili ne, uvijek je mogu e nau iti pisati sa lijevom rukom. U po etku mo da po nete pisanjem abecede ili samo tampanih slova. Ubrzo nakon nekog vremena ete mo i pisati cijele re enice, sve dok ne budete u mogu nosti pisati jednako dobro kao i sa desnom rukom. Pisanje je samo jedan primjer, tu mo emo nabrojati bilo koju nau enu radnju u ivotu koju nesvjesno radite, kao to su jo i dr anje lice ili vilice dok jedete, puhanje nosa sa maramicom, otvaranje vrata i sli no. Svaku radnju koju po nete raditi svjesno sa lijevom stranom tijela dodatno aktivirate desnu stranu mozga. Budite kreativni... Disanje

Ve od davnih vremena stari jogiji su znali vje be pod nazivom "Swara yoga" koje uz pomo disanja poti u rad mozga, te koje nakon nekog vremena izvo enja dovode do ravnote e aktivnosti rada obje mo dane polutke. Ovdje bismo naveli jedan primjer tehnike disanja ili pranajame. Ova vje ba disanja je naizmjeni no disanje kroz lijevu i desnu nosnicu, koja ima za cilj naizmjeni no aktivirati jednu pa drugu strana mozga. To u kona nici vodi do ravnote e rada obje mo dane polutke. Ako elite vje bati obje strane mozga mo ete naizmjeni no zatvoriti lijevu nosnicu, napraviti udah i izdah, pa zatim isto ponoviti nakon to zatvorite lijevu, a otvorite desnu nosnicu. Drugi na in je da se zatvori desna nosnica i napravi udah kroz lijevu, pa se zatvori lijeva nosnica i napravi izdah kroz desnu, zatim odmah iza toga udah i nakon toga zatvorite desnu nosnicu i napravite izdah kroz lijevu. I tako nastavite. U slu aju da elite aktivirati samo desnu stranu mozga, jer smatrate da spadate u grupu kojima je lijeva strana ve vi e aktivna, mo ete na neko vrijeme za epiti desnu nosnicu kroz koju zrak aktivira lijevu stranu mozga i disati samo kroz lijevu, te na taj na in vje bati desnu stranu mozga. Zatvaranje nosnice mo ete posti i stavljanjem vate u nos koju ste prethodno namo ili sa malo vode. Vje ba je vrlo prakti na i laka za izvo enje.

You might also like