Professional Documents
Culture Documents
Biologija Covjeka
Biologija Covjeka
1. Roditelji i potomci
Bitni pojmovi
te osobine? Zapaate da se djeca razlikuju od svojih roditelja, ali i meusobno (sl. 1.22.). Poznato vam je da nae osobine odreuju geni koji se nalaze u kromosomima. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. Oploena jajna stanica ima 23 para kromosoma jedan od majke, a drugi od oca. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. Od oba roditelja nasljeuje gene za boju oiju, boju kose, oblik nosa. Geni uvijek djeluju u paru. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki, ali se mogu i razlikovati. Primjerice, oba gena mogu biti za plavu boju oiju ili e jedan gen biti za plavu, a drugi za smeu boju oiju. Upoznat ete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeivanju i izraavanju.
68
UDBENIK
Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. 1.3. Raznolikost unutar jedne vrste
DOMINANTNO tamna kosa sme|e ili zelene o~i velike o~i kovr~ava kosa mogu}nost uvijanja jezika (sl. 1.24.) debele usnice normalno razlikovanje boja pjege na koi drugi noni prst dulji od palca jamice na obrazima
RECESIVNO svijetla kosa plave ili sive o~i sitne o~i ravna kosa nemogu}nost uvijanja jezika tanke usnice sljepo}a za boje koa bez pjega drugi noni prst kra}i od palca obrazi bez jamica
Str. 12.
X
PRVA GENERACIJA POTOMAKA
X
DRUGA GENERACIJA POTOMAKA
Saetak
69
Genetika je znanost o naslje|ivanju. Osobine ivih bi}a odre|uju geni. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan, a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen.
Provjeri znanje:
2. [to prou~ava genetika? 3. U a
nicama.
UDBENIK
Str. 51.
Bitni pojmovi
Zdrav nain ivota produuje zdravlje srca, krvi i krvnih ila. Masna hrana, manjak tjelesnih aktivnosti, puenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i koliinu masnoa u krvi. Masnoe se taloe i ovapnjuju unutranje stijenke krvnih ila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. 2.138.), jedna je od najeih bolesti krvnih ila. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja.
zdrava arterija
brokoli
Aterosklerozom se suavaju krvne ile, to dovodi do smanjenog protoka krvi i mogueg stvaranja ugruka. Krvne ploice ili trombociti oteuju se oteanim prolaskom kroz krvnu ilu. To izazove stvaranje ugruka ili tromba koji prijei prolaz krvi kroz krvnu ilu. Bolest zovemo tromboza. Trombozom se, nadalje, moe zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srani mii. Dio sranog miia koji ne dobiva krv odumire. Nastaje srana kap ili infarkt. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Ovdje hitna masaa srca te dolazak u bolnicu moe spasiti bolesnikov ivot. Zbog zaepljenja krvne ile mogue je pucanje ile i izljev krvi iz nje. Dogodi li se to u mozgu govorimo o modanoj kapi ili modanom udaru. Mogue posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaenih modanih sredita (izgubi se sposobnost, primjerice, govora ili kretanja), a moe nastupiti i smrt. Iznenadna smrt najea je upravo kod oboljenja srca i krvnih ila.
70
UDBENIK
pinat
Meu bolestima krvi esta je slabokrvnost ili anemija. Bolest se oituje u nedostatku eljeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. Javlja se osjeaj slabosti, umora, gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Uz hranu bogatu eljezom potreban je vitamin C koji poboljava ugradnju eljeza u crvene krvne stanice (sl. 2.139.). Nezarazna bolest krvi je leukemija rak krvi. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu, a njihov broj se poveava u krvi. Leukemija se lijei kemoterapijom. U nekih tipova leukemije kod djece pomau lijekovi uz veliku mogunost ozdravljenja.
a) pritisak na ranu
b) kompresivni zavoj
Oprez!
Opasan je dodir krvi s tuom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraenom krvlju (hepatitis C i B, virus HIV-a). Zato treba primijeniti sve mjere zatite pri pruanju prve pomoi.
c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. 2.140. U~eni~ke vjebe pruanja
71
Saetak
Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Neke od njih su slabokrvnost, ateroskleroza, sr~ana kap i mo`dana kap. Leukemija je rak krvi. Lije~i se kemoterapijom.
Provjeri znanje:
UDBENIK
1. Navedi naj~e}e uzroke ateroskleroze! 2. Kako nastaje sr~ana kap? 3. [to je anemija? krvi?
_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica
M E N S T R U A C I J A
H S C A M G C U E P H I
I V T I A I F J B O D
P K E V N P A C R L S I
O R M J B J M G U R T
F I O G N D O B Z C T
I N Z I C N C L R I V I
Z I K K I N E M E J S R
A A A N J A J U A O P
2.
Moda je to mala ala prirode, no upravo kad odrasta i kad ti je vrlo vano kako izgleda, tijelo opet pone izvoditi
72
RADNA BILJENICA
17
Probleme vrnjaka moete rjeavati u skupinama. Prouite problem te zapiite svoja razmiljanja o nainu rjeavanja problema. Tijekom rada koristite svoja iskustva, sve to ste ve nauili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon zavrenog rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u miljenjima, raspravite o problemu i donesite zajedniki zakljuak. Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me poeli ismijavati i kau da imam neugodan miris. to da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u koli poteene tjelovjebe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti sportom, moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana, 14 godina: ini se da dobivam pritie ba kad hou lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti okoladu?
73
Nino, 14 godina: je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno elim ii. Ovo je grozno! to da radim?
18
RADNA BILJENICA
74
RADNA BILJENICA
69
3. Na slici s lijeve strane oznai dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajue okvire, upii: to ulazi u bubreg, to izlazi
iz bubrega, te to se izluuje bubregom. a)
b)
c)
d) e)
f) g)
4. Na slici s lijeve strane oznai dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajue okvire, upii: to ulazi u bubreg, to
izlazi iz bubrega, te to se izluuje bubregom.
75
70
RADNA BILJENICA
IZBORNE TEME
Fiziologija ronjenja
Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod povrine mora? Ako jeste, onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doivjeli djeli tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. Od prapoetaka ovjek je teio otkrivanju mnogih tajni prirode i ivota oko sebe. Jedna od najstarijih tenji, otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta, nagnala je istraivae i avanturiste na sputanje u tamne dubine i traganje za nainima boravka pod vodom.
to je ronjenje?
Ronjenje je boravak ispod vodene povrine, bilo uz zadravanje daha ili pomou ronilakog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Profesionalno se roni u vojsci, policiji, graevinarstvu, industriji i znanosti. Da biste postali ronilac potrebno je proi kompletnu obuku u ovlatenoj koli ronjenja, sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlatenih instruktora. Kao to voza mora nauiti osnovna pravila vonje i sigurnosti na cestama, tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Roniti bez odgovarajueg znanja opasno je po zdravlje i ivot ovjeka. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat, ronjenje prua neopisiv doivljaj i avanturu.
DISALICA
MASKA
76
REGULATOR DISANJA
IZBORNE TEME
Slika 1.
FIZIOLOGIJA RONJENJA
Gubitak topline
Svaki pliva osjea hladnou nakon skoka u vodu, neovisno o njenoj temperaturi. To je zato to tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta bre nego u zraku. Ali ovjek se na to brzo privikne. Ono to se zapravo dogodi je suenje krvnih ila u koi, tako da manje krvi protjee povrinom tijela. Ako je tijelo dulje vrijeme izloeno veem gubitku topline, smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo odrati toplim, pa se ono pokuava zagrijati trzanjem miia koje nazivamo drhtanje. Uporaba odgovarajueg ronilakog odijela zatita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline.
morska razina
1 bar
100%
77
IZBORNE TEME
Kod ronjenja na dah, duboko udahnemo zrak (78% duika, 21% kisika, 0,035% ugljikovog dioksida, plemeniti plinovi), zadrimo dah i zaronimo. to smo dublje tlak vode jae pritie prsni ko, volumen plua se smanjuje
Tablica 1.
Radni listi iz biologije: UVODNA AKTIVNOST Promatrimo mikroskopske preparate ivanih tkiva razliitih organa ivanog sustava-mozga i lene modine.
78
Prouimo grau ivane stanice; uoimo da je graena od kratkih ogranaka (dendrita), tijela stanice s jezgrom i jednog dugakog ivanog vlakna (aksona ili neurita). Vie ivanih vlakana udruuje se u ivac. ivci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu), pokretaki (od mozga prema organima) ili mjeoviti. Uoimo povezanost grae i uloge pojedinog dijela ivane stanice; kratki ogranci primaju podraaj koji se na povrini membrane ivane stanice pretvara u elektrini impuls i putuje preko tijela ivane stanice do ivanog vlakna i njime do druge stanice ili miia i to uvijek samo u jednom smjeru. Dakle, ivana stanica je tako graena zahvaljujui svojoj ulozi primanja i provoenja podraaja i reagiranja na podraaj. Izradimo model ivane stanice ili model ivca od odabranog materijala- ica i plastelina. Upute o koritenju materijala i izradi modela- malih skulptura- ivanih stanica dat e profesorica likovne kulture. Usporedimo ulogu ivane stanice sa strujnim krugom u vjebi iz zike.
PRIRUNIK
181
ZAVRNA AKTIVNOST Pokaimo napravljene modele ivanih stanica i ivaca uz objanjavanje to prikazuju model i njegovi dijelovi. Rijeimo zadatke u radnoj biljenici na str.33. Fizika pomae, ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listi iz zike Strujni krug je spoj izvora i troila meusobno povezanih elektrinim vodovima kroz koje elektrina struja prenosi elektrinu energiju. U elektrini strujni krug mogu se dodavati prekidai i razni mjerni instrumenti. esto se susreemo sa raznim strujnim krugovima, a strujni krug nalazi se i u naem srcu, gdje kao izvor slui sinus vor koji tjera struju kroz srce zbog ega se ono stee i pumpa krv. Prijenos ivanog impulsa u naem organizmu takoer asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Spojimo strujni krug kao na slici!
X
Ljudsko tijelo je elektrini vodi jer je tekuina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0,5 mA, a struja od 100 mA izaziva grenje sranog miia. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. a)
X A X X A
79
b)
X A X
X A
PRIRUNIK
Likovna kultura pribliava biologiju ueniku, a sama nalazi inspiraciju Sa stajalita likovne kulture temu promatra Ivona Bioi Mandi, akademska kiparica, prof. likovne kulture: Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom, uenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ivane stanice graditi nakon promatranja i doivljajno, tj. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraivanje linije i boje. Zadani materijali ica i plastelin naveli su nas na istraivanje prostornog crtea, ali i skulpture i reljefa. esto s uenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram, iako sam i dosad radila korelacije, to nije ukljuivalo sudjelovanje drugih profesora. Zanima me ovakav nain rada, ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvoenje nastave. Inae sve ostaje na zgodnim improvizacijama. Gotovi radovi su postavljeni u prostoru kolske galerije Branko Rui uz natpis; IVANA STANICA - TO JE TO... Sadraj radionice: Izrada modela ivanih stanica likovno stvaralatvo pomae u doaravanju grae ivane stanice Strujni krug znanjem zike do boljeg shvaanja uloge ivane stanice.
80
PRIRUNIK
183
Rijei krialjku
5 3 4 6 8 7 9 10 11
Vodoravno:
Okomoto: 2. nastaje udruivanjem ivanih stanica ivano... 3. sredinji dio ivane stanice 5. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. ogranci kojima ivana stanica prima podraaje 10. prema ulozi moe biti pokretaki, osjetilni i mjeoviti
1. drugi naziv za ivanu stanicu 4. dio ivane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. dugi ogranak 8. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do miia 9. prostor izmeu dviju ivanih stanica 11. elektrini, ivani
81
PRIRUNIK