Professional Documents
Culture Documents
Oplemenjivanje Biljaka
Oplemenjivanje Biljaka
Sadraj
ta je oplemenjivanje biljaka ?............................................................3 Ciljevi oplemenjivanja biljaka.............................................................4 Istorija oplemenjivanja biljaka ...........................................................6 Poeci poljoprivrede i oplemenjivanja biljaka......................................6 Oplemenjivanje biljaka pre Medela ...................................................7 Izbor vanijih dogaaja u istoriji oplemenjivanja biljaa .......................9 Oplemenjivanje biljaka posle Medela...............................................10 Dostignua oplemenjivana biljaka.....................................................13 Budunost oplemenjivanja biljaka.....................................................14
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
ta je oplemenjivanje biljaka ?
Oplemenjivanje biljaka je grana poljoprivrede koja se bavi manipulacijom osobina biljaka u cilju stvaranja novih i unapreivanja postojecih tipova biljaka, a zbog zadovoljenja potreba ljudi i ivotinja. ''Oplemenjivanje biljaka je evolucija usmerena voljom oveka'', (Vavilov, 1887-1943) ''Oplemenjvanje biljaka je umetnost i nauka poboljanja naslednih osobina biljaka u korist oveka'', (Poehlman i Sleeper, 1995) Promene koje se izvre na ovaj nain postaju trajne i nasledne. Sav ovaj napor u podeavanju status quo je podstaknut eljom oveka da unapredi odreene aspekte biljaka da bi one ostvarivale nove uloge ili unapredile postojee. Potrebno je naglasiti da su ciljevi oplemenjivanja biljaka uvek precizno definisani. Iako se pojam ''oplemenjivanje biljaka'' esto poistoveuje sa aktivnou na seksualnim procesima biljaka u cilju dobijanja eljenjog rezultata, moderno oplemenjivanje biljaka esto podrazumeva i manipulaciju aseksualno reproduktivnih biljaka (koje se ne reprodukuju seksualnim putem). Oplemenjivanje je, prema tome, manipulacija karakteristikama, strukturom i sastavom biljaka da bi se napravile sorte koje su korisnije oveku. Pratei neverovatan razvoj tehologije oplemenjivai su sve vie u mogunosti da dou do zapanjujuih rezultata u manipulaciji biljkama, ali, mora se napomenuti, ne bez kontroverzi kao sto je sluaj razvoja i primene biotehnologije u genteskoj manipulaciji biljaka. Jedna od najkontroverznijih od tih modernih tehnoogija je transgenezis, tehnologija kojom se vri transfer gena preko prirodnih biolokih barijera.
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
350
300
Penica; 360
Pirina; 320
Kukuruz; 300
250
200
150
e. trska; 50
Groe; 60
Soja; 60
Lubenice; 20
Narande; 30
Suncokret; 10
Kasava; 100
Kokos; 30
Pamuk; 25
100
Paradajz; 35
Ovas; 50
Proso; 45
Sirak; 50
Banana; 35
Jabuke; 20
Kikiriki; 20
Kupina; 15
Graak; 10
Ra; 30
50
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
Mango; 10
Pasulj; 10
Luk; 15
Oplemenjivanje biljaka je potrebno da bi se povecala vrednost useva hrane poveavajui njihov prinos i nutritivne kvalitete. Pirina kao jedna od osnovnih hrana u svetu nema provitamina A. Projekat ''Golden Rice'' koji se sprovodi u svetu ima za cilj kultivar pirina sa ovim provitaminom. Oplemenjivanjem se neke biljke ine lakse svarljivim ili sigurnijm za korienje smanjivanjem koliine otrovnih materija ili promenom teksture. Broj stanovnika planete se u poslednje 3 decenije udvostruio. Procenjuje se da e u naredne tri decenije na planeti biti jo 3 mijilarde ljudi koji e imati potrebu za hranom. Kako svetska populacija raste javljae se potreba za dodatnim poljoprivrednim proizvodnim kapacitetima. Na alost obradivog zemljita e biti sve manje zbog poveanih potreba za urbanim zemljitem. Dakle vie hrane treba proizvesti na manje zemljita. Ovo zahteva stvaranje poboljanih, viskoprinosnih kultivara. Uz pomo oplemenjivanja biljaka prinosi glavnih biljnih kultura su se tokom godina dramatino poveali. Pored menjanja nutritivnih i mehanikih karakteristika i poveanja prinosa u uslovima globalnih klimatskih promena oplemenjivanje biljaka ima i obavezu stvaranja novih kultivara koji su u stanju da u uslovima specifinog okruenja daju dobre rezultate. Stvaranje sorti otpornih na suu ima veliki znaaj za primenu u predelima sa malo padavina . Rairenost useva moe biti poveanja primenom sorti koje su koje su adaptirane prema izmenjenom proizvodnom okruenju. Oplemenjivanjem biljaka moemo kreirati nove varijetete ukrasnog bilja sa novim bojama i dimezijama i oblicima, a takoe i sorte specijano za idustrisjku primenu i za linu potronju (npr. stone sorte groa i sorte za proizvodnju vina). Razliita trita imaju razliite potrebe.
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
Ova promena naina ivota nije se desila preko noi ve je bila postepeni proces u toku kojeg su biljke prele put od nezavisnih i divljih do potpuno ,od oveka, zavisnih i domesticiranih varijeteta. U toku ovog perioda ovek je i otkrio prvu i najjednostavniju tehniku oplemenjivanja biljaka- selekciju, vetinu uoavanja i odabira eljenog varijeteta izmeu biolokih varijeteta u populaciji. Selekcija podrazumeva postojanje raznolikosti varijeteta. Na poetku oplemenjivanja biljaka koriene su raznolikosti u prirodi postojeih varijetea i onih koji su divlji roaci korienih useva. Ovakva selekcija je bila zasnovana samo na intuiciji, vetini i proceni primitivnog 'oplemenjivaa'. Ovaj nain selekcije se primenuje i danas u siromanim ekonomijama gde se za seme koristi plod biljke koja najbolje izgleda. Danas se koriste naune metode kao dopuna gore navedenoj tehnici da bi proces selekcije bio efikasniji. Treba napomenuti da ne postoje dokazi da su primitivni oplemenjivai bili svesni injenice da okreu prirodu u svoju korist kao to to rade savremeni oplemenjivai.
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
J.R. Camerarius iz Nemake 1694 godine prvi opisuje polne organe kod biljaka i ukazuje da je polen iz mukih cvetova neophodan za oplodnju enskih jedinki. Ipak tek Joseph Koelreuter je prvi koji je sproveo sistematko istraivanje u oblasti hibridizacije biljaka (ukrtajui genetski razliite roditelje). Na slian nain je 1717 godine Engleski batovan Thomas Fairchild sproveo ukrtanje razliitih vrsta ( dianthius barbatus i D. caryophyllis) da bi dobio cvet kakav mu je bio potreban. Camerarius
d. caryophyllis 7
Drugi sluaj opisuje zapaanje Cotton Mather 1716 godine , koji je primetio prirodno ukrtanje polenizacijom susednih redova u kukurznim poljima u Americi. Kukuruz je jedna od kultura koje je posebno interesantna za oplemenjivae. Ve 1846 godine Robert Reid iz Ilinoisa je razvio ''Reid's Yellow Dent'' kukuruz.
Intenzivan rad veskog botaniara Carolus Linnaeus-a dovelo je do binominalnog sistema klasifikacije biljaka koji je i danas u upotrebi i od sutinske je vanosti modernim oplemenjivaima biljaka. Godine 1727 Louis Leveque de Vilmorin iz porodice proizvoaa semena osnovao je Vilmorin institut za semenarstvo, prvu instituciju posveenu proizvodnji novih kultivara. Odabrani vani dogaaji u istoriji opelmenjivanja biljaka prikazani su u tabeli.
Carolus Linne
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
Gregor Mendel Opisao je kako se faktori odreene osobine prenose sa roditelja na potomka i na naredne generacije. Njegov rad je ponovo otkriven 1900 potvrivanjem od strane E. von Tchermark-a, C.Correns-a I H. de Vries-a. ovi dogaaji su postavili temelje moderne gentike.
E. von Tchermark
C.Correns
H. de Vries
Mendelova istraivanja su predstavljala roenje koncepta gena ( i genetike kao nauke) faktora koji nose osobine i koji se prebacuju seksualnim procesima na potomke. Njegov rad je rezultirao formulacijom osnovnih zakona o nasleivanju poznatijih kao Mendelovi zakoni.
1. Mendelov zakon - zakon o jednolinosti generacije F1 2. Mendelov zakon - zakon segregacije 3. Mendelov zakon - zakon nezavisnog nasljeivanja
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
10
Jedna od najranijh primena genetike u oplemenjivanju biljaka je uinjena od strane Danskog bitaniara Wilhelma Johannsena. Godine 1903 Johhansen je razvio teoriju iste linije dok je radio na graku. Njegovo istraivanje je potvrdilo ranije zapaanje da se tehiniom selekcije mogu proizvesti uniformni, oplemenjeni kultivari da bi se dobile iste linije koje se mogu kasnije ukrta ti. Prethodno je H. Nilson demostrirao da je jedinica selekcije biljka. Proizvodi ukrtanja (nazvani hibridi) predstavljali su biljke koje su nadmaivale svoje roditeljeju eljenim osobinama (koncept heterozisa). Heterozis je osnova moderne proizvodnje hibrida. Godine 1919 D.F. Jones je doao na ideju da upotrebi dovostruko ukrtanje koje je podrazumevalo ukrtanje prethodno ukrtenih sorti. Ova tehnika je uinila ekomoninom komercijlanu proizvodnju hibrida.
W. Johansen
Primena genetike u poboljanju useva je imala spektakularan uspeh tokom godina od kojih je jedan od najupeatljivijih razvoj patuljastih, u skladu sa okruenjem, kultivara penice i pirina za subtropske regione u svetu. Ove nove biljke su dramatino promenile proizvodnju hrane u ovim regionima, a to je najvie vidljivo po Zelenoj revoliciji. Genetska mutacija (promena na genima korienjem mtagena kao to su radijacija ili hemikalije) je postala tehinka u oplemenjivanju biljaka 20-ih godina prolog veka kada su istraivai otkrili da izlaganje biljaka X-zracima izaziva poveane promene u biljkama. Oplemenjivanje genetskom mutacijom je ubrzano posle drugog svetskog rata kada su naunici poeli da primenjuju i subatomske estice kao mutagene za izazivanje mutacija u orga nizmima. Iako je rezultat esto nepredvidljiv, genetska mutacija je bila uspena u kreiranju mnogobrojnih varijeteta. Godine 1944 je otkriveno da je DNK genetski materijal. Naunici su nakon toga poeli da razumeju molekularne osnove nasleivanja. Novi alatai (molekularni alati) se razvijaju da bi unapredili oplemenjivanje Dragana Simi Oplemenjivanje biljaka 11
biljaka. Trenutno naunici mogu da potpuno zaobiu seksualne procese u transferu gena sa jednog roditelja na drugog. Danas geni mogu ,bukvalno, da budu prebaeni sa bilo kojeg organizma na drugi. Najnoviji alat oplemenjivaa biljaka je genetski ininjering ima svoje pristalice i protivnika. Trenutni uspeh ukljuuje razvoj useva otpornog na insekte unoenjem gena iz bakterije Bacillus thuingiensis. Kultivari koji sadre ovaj strani gen zovu se Bt kultivari. Proizvodi dobijeni na ovaj nain se uobiajeno zovu genetski modifikovani (GM) ili transgenetski proizvodi.
Biotehnologija biljaka je opte ime za moderne tehnike manipulacije biljkama koja je pored ostalog razvila i tehniku molekularnog markiranja koje znaajon olakavaposao oplemenjivaima.
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
12
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
13
Iz navedenog moe se razabrati da je rije o velikim i plemenitim ciljevima. Meutim, neke od njihovih pohvala i uobiajeni argumenti mogu se razmotriti i s druge, ne tako ruiaste strane. Pomnije analize ve ostvarenih projekata, te sada ve brojni promaaji, na genetiko inenjerstvo bacaju neto drukije svijetlo. U ovom prikazu pokuati e se s vie strana kritiki sagledati ideja genetikog inenjerstva i moguih posljedica.
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
14
Literatura
1. Martini, J. i V. Kozumplik (1996): Oplemenjivanje bilja I. Teorija i metode, II. Ratarske kulture. Zagreb. 2. Borojevi, S. (1981): Principi i metodi oplemenjivanja bilja. Novi Sad 3. Jot Marijan, (2000), Genetsko inenjerstvo-nadei promaaji, Agronomski glasnik, Zagerb 4. Jot Marijan, (2005), OPLEMENJIVANJE BILJA, PROIZVODNJA HRANE IODRIVA POLJOPRIVREDA, Agronomski glasnik, Zagreb 5. History and role of plant breeding in society, Google Docs 6. wikipedia
Dragana Simi
Oplemenjivanje biljaka
15