3.

MJERENJE I KONTROLA U ALATNIARSTVU

3.1

Osnove mjerne tehnike

Ispitivati tonost mjera, oblika i poloaja povrina pri obradi materijala je nuno da bi se ostvarili zahtjevi sa crtea proizvoda. Razlikujemo dva naina ispitivanja: objektivno i subjektivno. Subjektivno ispitivanje je osjetilima, a objektivno ispitnim pomagalima ( npr: mjernim ure ajem) Mjerenje je uspore ivanje stvarne mjere s mjernom jedinicom na mjerilu. Mjerna jedinica za duinu u metrikom sustavu je 1 mm, a 1col u colnom sustavu (1=25,4 mm). Mjerenjem se dobije brojani iznos stvarne mjere. Kontrola je utvr ivanje odstupanja od zadane mjere (npr: odstupanje od ravnosti). Kalibri su kontrolnici koji utvr uju je li mjera dobra ili loa na temelju odstupanja od gornje i donje granine mjere.

3.2 Ispitna sredstva

Ispitna sredstva moemo razvrstati u 3 grupe: mjerni ure aji, kontrolnici i pomona sredstva. Mjerni ure aji se dijele na vrsta i pokazna mjerila.. Kontrolnici su tijela s odre enom mjerom ili mjerom i oblikom ispitnog predmeta. Pomona sredstva su prizme, stalci, podloge i drai.

3.3

Greke pri mjerenju

Obzirom na preciznost izrade alata ( tonost mjera od 0,11 do 0,002 mm) mogue su greke mjerenja.Najei uzroci su: neprikladno mjerilo u pogledu tonosti mjerenja: +/-0,001, +/-0,01 ili +/-0,1mm istroeno mjerilo: potrebno umjeravanje (badarenje), popravak ili zamjena utjecaj topline: ista temperatura mjerila i proizvoda (20+/- 0,5 0C), utjecaj temp. ovjeka utjecaj vlage i praine: poveane mjere utjecaj vibracija: odvojiti prostoriju za precizna mjerenja nedovoljno iskustvo: koso postavljanje, krivo oitavanje, prejaki pritisak, masnoa...

3.5 Finomjerni laboratorij

- posebna prostorija za mjerenje i kontrolu proizvoda - klimatizirana i izvedena tako da nema utjecaja okoline na rezultate mjerenja ( dalje od prea i putova) transportnih

- Potrebna oprema: etaloni (mjerne ploice, trnovi, ralje), mjerila (mikrometri, komparatori, ticala), pomona sredstva (mjerna ploa,stalci, prizme, drai) i mjerni ure aji (koordinatni mjerni ure aj, profilni projektor, mikroskop, raunalo). - Radni uvjeti u laboratoriju: Utjecajni faktori: temperatura prostorije relativna vlanost zraka buka vibracije praina elektromagnetsko polje Pravilna veliina 20+/- 1 0C (30 50)% < 30 dB 0,15 mg/m3 Nain djelovanja toplinsko istezanje i deformacija poveana korozija smanjena koncentracija kontrolora utjecaj na mjerne ure aje prljavi ispitni predmeti oteenje ure aja i raunala
2

3.6

Pomino mjerilo

- najee se koristi univerzalno mjerilo za mjerenje vanjskih i unutarnjih mjera te dubine provrta
- mogu biti mehanika s nonius skalom, mjernom urom i digitalnim pokazivaem mjere -mehanika mjerila se izra uju u tonosti: 0,1 mm duina noniusa je 9mm s 10 crtica, 0,05 mm duina noniusa je 19mm s 20 crtica i 0,02 mm duina noniusa je 49mm s 50 crtica

3.7

Mikrometar

- tonost mjerenja: 0,01mm, a s digitalnim pokazivaem 0,005; 0,002 i 0,001 mm - za mjerenje vanjskih i unutarnjih mjera, dubine provrta, profila navoja i zupanika, - najvaniji dio mjerila je mikrometarski vijak s usponom navoja 0,5 ili 1 mm. - kod uspona navoja 1 mm potreban je 1 okretaj bubnja za pomak od 1 mm, a kod uspona navoja 0,5 mm potrebna su 2 okretaja - duina vijka je samo 25 mm zbog tonosti izrade i mjerenja. - proizvode se za podruje mjerenja; 0-25 mm 25-50, 50-75, 75-100 mm,

3.8 Mjerna ura komparator

- precizno mjerilo pokazuje odstupanje od mjere, a ne samu mjeru - esto se kontroliraju odstupanja od oblika i poloaja obra enih povrina: krunost, pravocrtnost, ravnost, paralelnost, okomitost, krunost i ravnost vrtnje - drka komparatora je zglobno povezana sa stalkom, a stalak je s magnetskom stopicom za privrenje na metalnu podlogu - mehanizam za pretvaranje pravocrtnog gibanja ticala u kruno gibanje kazaljke sastoji se od zupanika i zubne letve - mogu biti mehaniki, optiki, elektrini.. - finomjerni komparator ima skalu s podjelom 10 m ili 1 m, a mehanizam za pretvaranje gibanja sastoji se od segmentiranih zupanika: vea tonost, ali ue podruje mjerenja

3.9

Mikroskop
- optiki mjerni ure aj koji precizno pozicionira poetnu toku ( rub) na proizvodu, a zatim pomicanjem stola i zavrnu toku mjerenja te pomou digitalnog pokazivaa prikazuje mjeru - obino se koristi za mjerenje manjih i osjetljivih dijelova (nema izravnog kontakta), uspona i profila navoja, koraka ozubljenja na zupanicima,dijelova kalupa za polimere - proizvode se s razliitim poveanjem, obino 20 do 200 puta - obavezno u klimatiziranim uvjetima - mikroskopi jednostavne izvedbe postavljaju se neposredno na alatni stroj za prednamjetanje alata

3.10 Profilni projektor

- za provjeru tonosti malih i sloenih oblika proizvoda, npr: u alatniarstvu pri izradi profilnih tokarskih noeva - projicira uveanu sliku ( sjenu) proizvoda na projekcionu plohu i uspore uje s uveanim crteom na transparentnom papiru (paus) - poveanje se kree od 10 do 100 puta

3.11 Runa ili depna poveala

- za kontrolu duina, kutova, debljina crta, uspona navoja - poveanja do 8 puta - sastoje se od drke s baterijom i okvira za prihvat lee - uz povealo se isporuuje garnitura lea s ucrtanim veliinama - laka i brza zamjena lea

3.12 Koordinatni mjerni ure aj (prostorni)

- za prostorno mjerenje (x,y,z) kompliciranih tijela ( duina, kutova, oblika, me usobnog poloaja ploha i provrta..) - omoguuje sloena mjerenja s jednim postavljanjem proizvoda na mjerni stol, ime se izbjegavaju greke namjetanja - jednostavan odabir povoljnog poloaja koordinatnog sustava mjerenja pomou sistema ticala - pomicanje glave s ticalom je runo, a moe biti i upravljano preko istosmjernih motora

- poetna i zavrna toka mjerenja utvr uju se odre enom veliinom otklona ticala na dva naina (slike ticala): a) kontaktno ticalo - pomou prekidaa b) mjerno ticalo mjerenjem razlike induktivnog napona U - rezultati mjerenja se oitavaju na monitoru ili ispiu na pisau, a mogu se i grafiki prikazati pomou plotera

3.13 vrsta ili stalna mjerila kontrolnici

- namjenjeni su za brzu i tonu kontrolu u serijskoj i masovnoj proizvodnji te izradu zamjenjivih dijelova zbog njihova istroenja u eksploataciji - izra uju se vrlo precizno da tolerancija izrade njihovih mjera ne bi utjecala na rezultate mjerenja - razlikujemo kalibre, mjerne ploice etalone i mjerne listie
8

a) Kalibri za kontrolu vanjskih mjera rave, ralje

- raljasti kalibri za brzu kontrolu osovina s otvorima na oba kraja i oznakama odstupanja od upisane mjere - strana Ide znai da stvarna mjera osovine nije vea od gornje doputene mjere, a strana Ne ide znai da je stvarna mjera osovine jednaka ili vea od donje doputene mjere - mjere otvora kalibra odre uju se po posebnoj proceduri uzimajui u obzir i toleranciju izrade otvora kalibra

b) Kalibri za kontrolu unutarnjih mjera mjerni trnovi - kalibri s dvije strane za brzu kontrolu provrta s oznakama odstupanja od upisane mjere - stranaIde znai da stvarna mjera provrta nije manja od donje doputene mjere, a strana Ne ide da stvarna mjera provrta nije vea od gornje doputene mjere

c) Mjerne ploice etaloni - za precizno mjerenje i kontrolu mjernih instrumenata - eline, kaljene, bruene, lepane i polirane do visokog sjaja s utisnutom mjerom debljine i stupnjem tonosti - stupnjevi tonosti: 0 - visoka, za provjeru preciznih mjerila

I za mjerila uobiajene tonosti II za radionika mjerila III za mjere u proizvodnji - isporuuju se kao garniture, npr: 50 kom za podruje mjerenja od 1 do 1,5 mm

d) Mjerni listii - snop mjernih listia s oznaenim debljinama za provjeru zazora te odstupanja od pravocrtnosti i ravnosti obra enih povrina
9

3.13 Mjerenje kuta

a) osim uobiajenih kutnika i kutomjera u alatniarstvu se koriste i: kutnici ije mjerne plohe zatvaraju toan kut iste su tvrdoe i kvalitete obrade kao i etaloni za paralelne povrine s kompletom kutnika mogue je kontrolirati sve kutove od 00-900 s korakom 1 potrebno je zbrajati i oduzimate namjetene veliine kutova

b) -

sinusno ravnalo sinusno ravnalo slui za tono postavljanje kuta kod kontrolnika i steznih naprava sastoji se od ravnala i dva valjkasta kalibra s potpuno istim promjerima spojnica njihovih sredita mora biti potpuno paralelna s rubom ravnala udaljenost izme u sredita valjaka mora biti poznata i obino je 100 200 mm zbog dobrog nalijeganja i tonih rezultata preporuuje se ispod valjaka postaviti etalone udaljenost izme u sredita valjaka je hipotenuza, a okomiti razmak je nasuprotna kateta kutu u pravokutnom trokutu primjer: L=100mm, h=20 mm, =240 30, H=? rjeenje: sin = (H-h) / L H= Lxsin+h = (100x0,4147+20

H = 61, 47 mm
10

3.14. Tol erancije oblika i poloaja

11