PRAVILNA UPOTREBA I RUKOVANJE ANALITIKIM I MIKROVAGAMA

Kako pravilno vagati? 1

Sadraj
Uvod ......................................................................................................................................................................................... 2 Mjesto instalacije vage ............................................................................................................................................................. 3 Radno mjesto........................................................................................................................................................................ 3 Antivibracijski stol za vagu .................................................................................................................................................... 3 Poetni rad ........................................................................................................................................................................... 3 Vlaga ..................................................................................................................................................................................... 3 Rad sa vagom ............................................................................................................................................................................ 4 Niveliranje vage .................................................................................................................................................................... 4 Kalibracija, Podeavanje ....................................................................................................................................................... 4 Uzorci i posudice................................................................................................................................................................... 4 Stavljanje uzorka na vagu ..................................................................................................................................................... 5 Procedura vaganja ................................................................................................................................................................ 5 Odravanje vage ................................................................................................................................................................... 5 Fizikalni utjecaji uzrokovani uzorkom....................................................................................................................................... 6 Temperaturne razlike ........................................................................................................................................................... 6 Absorpcija vlage|Evaporacija ............................................................................................................................................... 6 Posude za uzorke .................................................................................................................................................................. 7 Statiki elektricitet ................................................................................................................................................................ 7 Utjecaj magnetizma .............................................................................................................................................................. 7 Promjena lokacije vage ......................................................................................................................................................... 8 Ispravak uzgona zraka .......................................................................................................................................................... 8 Tehniki pojmovi ...................................................................................................................................................................... 9

Uvod
Analitike vage (podjele 0,1mg), posebno semimikro i mikrovage, su mjerni ureaji visoke rezolucije, ija tonost ne ovisi samo o njima samima, nego i o uvjetima okoline, predmetima (utezi, npr.) koji se koriste za mjerenje, opremi za kontrolu i testiranje, tipovima materijala uzoraka, te o samom rukovanju opremom. Nestabilna ili neponovljiva oitanja mogu uzrokovati faktori koji utjeu na vagu ili uzorak, poput promjene temperature, efekta isparavanja, statikog elektriciteta, magnetizma i drugo. U mnogim sluajevima, osnovni problem je mala promjena u teini uzorka, to e vaga visoke rezolucije svakako primjetiti. Vrlo je vano razumjeti i prepoznati faktore koji utjeu na rezultate vaganja, znati koji su to uvjeti koji osiguravaju precizne rezultate. To se takoer odnosi i na paljivo oitanje i razumijevanje uputa za instalaciju i rad, jer te upute sadre korisne podatke o radu vage.

Kako pravilno vagati? 2

Mjesto instalacije vage

Radno mjesto
Vrijeme odgovora je predugo? Vrijednosti vaganja nisu stabilne? Postoji otklon? Nezadovoljni ste dugotrajnom stabilnou? Izbjegavajte ili minimizirajte strukturalne vibracije i vibracije uzrokovane ureajima. Postavite stol za vagu u kut prostorije, jer je to najstabilnije mjesto. Izbjegavajte mjesto izloeno izravnim sunevim zrakama; ne stavljajte vagu u junu stranu prostorije. Optimalna obiljeja prostorije: zasjenjeni prozori i samo jedna vrata. Postavite klima-ureaj na najmanju struju zraka. Takoer, vano je da zrak ne pue izravno prema vagi. Temperatura prostorije mora biti stalna (npr., 21C 2C). Obratite panju na propisani raspon temperature. Imajte na umu da su blizina klima-ureaja, otvorenih vrata, ventilator raunala izvori turbulencije zraka. Ne postavljajte vagu blizu radijatora i svjetiljki. Nagle promjene temperature utjeu na rezultate mjerenja.

Antivibracijski stol za vagu

Nestabilne vrijednosti mjerenja? Slaba ponovljivost? Sartorius vage imaju izvrsne filtere za otklanjanje interferencije; no, svejedno, potrebno je izbjegavati prijenos vibracija kroz zidove i podove. Zidni nosa, poseban antivibracijski stol za vagu ili nesavitljiva laboratorijska ploha koja ne dodiruje zid omoguavaju dovoljno stabilnu radnu povrinu. Povrinu na kojoj je smjetena vaga ne koristite za pisanje ili druge radnje, jer e vaga reagirati i na najmanje pomicanje.

Poetni rad
Vrijeme zagrijavanja vage, sobna temperatura/ ''Polako i sigurno do pobjede'' Prvo poveite potreban hardware na port za izlaz podataka, a potom ukljuite vagu u struju (pogledajte Upute za instalaciju i rad). Nakon najmanje jednog dana, vaga e se aklimatizirati, dosei stabilnu radnu temperaturu. Vagu nemojte naknadno pomicati, jer to moe utjecati na pouzdanost mjernih rezultata vaganja. Kako biste izbjegli ponovno aklimatiziranje vage, nemojte je iskljuivati iz struje, nego je ostavite u ''stand-by'' stanju. Kalibrirajte i, ako je potrebno, prilagodite vagu prije svakog vaganja.

Vlaga
Precizno vaganje nije procedura ''rezanja i suenja'' Relativna vlanost na mjestu instalacije treba biti izmeu 45% i 60%. Promjene u vlazi mogu, na primjer, utjecati na uzgon zraka, koji utjee na utege i uzorke, pa tako i na oitanje. Ako je vlaga preniska, moe se pojaviti statiki elektricitet. Koristite ureaj za uklanjanje statikog elektriciteta, ako je potrebno. Ako je vlaga prilino visoka, svakako sprijeite kondenzaciju.

Kako pravilno vagati? 3

Rad sa vagom
Niveliranje vage
Samo pravilno nivelirana vaga dat e pouzdane rezultate. Podesite nogice vage dok razulja ne pokae da je vaga nivelirana; radite na vagi samo u tom poloaju. Mjehuri zraka mora biti unutar (idealno, u samoj sredini) kruia indikatora. Nakon poravnavanja vage napravite kalibraciju/ podeavanje.

Kalibracija, Podeavanje
Odredite, procjenite i smanjite devijacije Devijacije osjetljivosti/raspona trebale bi se odreivati u pravilnim razmacima (npr., jednom dnevno) pomou kalibracijskih utega. Kalibracija = odreivanje razlike izmeu nominalnih i pravih vrijednosti Ako se prijeu granice tolerancije, mora se podesiti tonost raspona. Prilagodba = smanjivanje ili uklanjanje razlike odreene kalibracijom Potrebno je kalibrirati vagu svaki put kada se promijene uvjeti okoline (temperatura, vlaga ili tlak zraka) ili kad se vaga nivelira. Kada je aktivna funkcija isoCAL, vaga e se sama automatski kalibrirati kako bi bila to tonija. Time se takoer smanjuju dugotrajni efekti. Vano: Vano je da dobro prouite granice tolerancije utega koje koristite za kalibraciju. Na primjer, zbog dozvoljenih granica tolerancije za kalibracijski uteg 200-g razreda E2, oitanje se moe razlikovati od aktualnog za oko 0.30 mg.

Uzorci i posudice
Odredite teinu uzorka; smanjite faktore utjecaja Koristite najmanju moguu posudicu za uzorke, kako biste smanjili utjecaj sila protoka. Plastini materijali mogu uzrokovati statiki elektricitet (kod niske vlage zraka, isti problem moete imati i sa staklenim posudicama). Nikad ne dirajte uzorke niti posudice za uzorke golim prstima (izbjegavajte ostavljati otiske i packe). Nosite rukavice ili dugu antimagnetsku pincetu. Prije samog vaganja ostavite uzorak i posudicu da se prilagode okolnoj temperaturi. Izbjegavajte promjene temperature; promjene temperature mogu uzrokovati nestabilna oitanja. Ako je predmet vaganja (uzorak/posudica) topao, prikazane vrijednosti bit e nie; ako je hladan, vrijednosti e biti vie. (Pogledajte takoer Upute za instalaciju i rad).

Kako pravilno vagati? 4

Stavljanje uzorka na vagu

Pouzdani rezultati: sredinja tema Uzorak stavite to preciznije na sredite mjerne plohe. Ako teret nije na samoj sredini mjerne plohe (ekscentrino postavljanje), oitanje nee biti dobro.

Procedura vaganja
Paljivo rukovanje poboljava tonost Vrata komore neka uvijek budu zatvorena kada oitavate rezultat. Pritisnite tipku tare da se prikae nula na zaslonu. Nakon to na mjernu plohu stavite posudu ili uzorak, priekajte da se na zaslonu prikae g/mg (indikator stabilnosti). Biljeite rezultate mjerenja u istim intervalima (npr., svakih 3 s); ako je potrebno, u Radnom izborniku postavite parametar stabilnosti kako biste zadovoljili svoj zahtjev. Ako je od zadnjeg vaganja serije prolo vie od 15 minuta, na kratko stavite teret na vagu, skinite ga, pa tarirajte vagu prije nastavka daljnjeg vaganja.

Odravanje vage
istoa smanjuje smetnje Komora i mjerna ploha uvijek moraju biti iste. Koristite mekani kist ili runi usisava za uklanjanje ostataka uzoraka; ako je potrebno, uklinite mjernu plohu i potporni prsten kako biste ih oistili. Pomou upijajue krpe uklonite tekuine.

Kako pravilno vagati? 5

Fizikalni utjecaji uzrokovani uzorkom

Analitilke vage, posebno semimikro-, mikro- i ultra-mikrovage, reagiraju i na namjanje promjene okolinih uvjeta ili druge fizikalne parametre. Zato i neeljene promjene fizikalnih parametara, uzrokovane uzorkom i/ili posudicom, utjeu na oitanja. Mogui uzroci ukljuuju, na primjer: Posudica ili uzorak nisu se prilagodili okolnoj temperaturi Uzorak je higroskopan ili isparava Posudica ili uzorak su elektrostatski nabijeni Posudica ili uzorak su magnetini Gravitacijsko ubrzanje Uzgon zraka/gustoa uzorka

Temperaturne razlike
to uoavate: Sporu ponovljivost Neoekivane rezultate mjerenja Vrijednosti oitanja se mijenjaju iako je prikaz stabilan kada nema nita na vagi. to moete uiniti: Pustite da se uzorak i posuda prilagode na radnu temperaturu

Absorpcija vlage|Evaporacija
to uoavate: Oitanje se stalno poveava ili smanjuje; oitanje se pomie iako je zaslon stabilan kada na vagi nema tereta. to moete uiniti: Kako biste sprijeili isparavanje: pokrijte posudu (npr., petrijevkom). Ne dotiite uzorke ili posudice golim prstima; otisci prstiju su higroskopni.

Kako pravilno vagati? 6

Posude za uzorke
Opremite posude, ako je potrebno (npr., poklopcima). Mjerna ploha i posuda za uzorke moraju biti suhi i isti. Graduirane boce i Erlenmeyerove boce bolje su od aa sa kljunom. Koristite posude sa malim otvorom. Uvijek koristite najmanju odgovarajuu posudu.

Statiki elektricitet
to uoavate: Oitanje ''naginje'' na jednu stranu; vrijednosti nisu ponovljive. Problem: Statiki elektricitet javlja se kod uzoraka ili posuda sa niskom elektrinom vodljivou i velikom povrinom (poput plastinih ili staklenih posuda, te prakastih tvari). Vrlo niska vlaga to moete uiniti: Poveajte vlagu Koristite metalne posude ili metalne folije da pokrijete uzorak. Koristite ionizator za neutraliziranje statikog elektriciteta uzorka. (Sartorius ME serije vaga opremljene su ugraenim ionizatorom)

Utjecaj magnetizma
to uoavate: Vrijednosti vaganja su stabilne, ali neponovljive. Razliite vrijednosti prikazane su ovisno o poloaju uzorka na mjernoj plohi. Problem: Magnetini materijali u uzorku ili posudici (poput nikla, eljeza i sl., posebno limenke) stvaraju polja koja utjeu na mjernu plohu i komoru. Budite paljivi prilikom rada sa magnetskom mjealicom. to moete uiniti: Napravite demagnetizaciju prije vaganja. Koristite nemagnetine predmete (npr., okrenutu au sa kljunom) kako biste poveali udaljenost uzorka od mjerne plohe. Koristite metalnu foliju kao zatitu. Koristite posebne anti-magnetske mjerne posude (dostupne od Sartorius-a).

Kako pravilno vagati? 7

Promjena lokacije vage

Kalibrirajte i podesite vagu na mjestu gdje je namjeravate koristiti! Gravitacijsko ubrzanje snano utjee na mjerenje teine (utjecajni faktor). Primjer (srednje vrijednosti) Stupanj ovisnosti o visini: 1 ppm po katu Ovisnost o zemljopisnoj irini: 92 ppm po irini (1 odgovara otprilike 120 km u smjeru sjever/jug) Ve pomicanje od samo 3m, npr., e utjecati na rezultate mjerenja: sa utegom od 200 g na vagi, zaslon e pokazati samo 199.9997 g razliku od 0.0003 g. Upravo zato je vano podesiti vagu na mjestu koritenja nakon prvotne instalacije ili promjene njenog mjesta.

Ispravak uzgona zraka

Arhimedov princip kae da je gubitak teine tijela koje se nalazi u odreenom mediju jednak teini istisnutog medija. Tijekom vaganja, spomenuti medij je zrak. Prosjena gustoa zraka je 1.2 kg 3 3 po m . Tijelo od elika (gustoe: 8,000 kg/m ), na primjer, sa masom od 200 g tei 30 mg manje u zraku nego li u vakuumu. 3 Tijelo mase 200 g, no gustoe samo 1,000 kg/m gubi ak 240 mg oko 1/4 g kada se vae u zraku. Ovo smanjenje u teini neizbjeno se odraava na vrijednost koju prikazuje iznimno osjetljiv ureaj za vaganje. Kao to je spomenuto, prethodni promjeri temelje se na gustoi zraka od 1.2 3 kg/m . Naalost, gustoa zraka mijenja se tijekom godine. Posebno, tlak zraka ima znatan utjecaj na gustou zraka, kao i temperatura, vlaga i sastav zraka u odreenom podruju. Utjecaj ovih faktora moe se smanjiti podeavanjem vage ugraenim ili vanjskim utegom prije vaganja. Referentni utezi 3 imaju gustou od oko 8,000 kg/m . Utjecaj gustoe uzorka na teinu, kao to je spomenuto, odnosi se na referentne utege, ali i na bilo koji drugi materijal uzorka. ak i nakon pravilne kalibracije/ podeenja ureaja, razlika u 3 mjernim rezultatima za tijelo mase 200g i gustoe 1,000 kg/m bit e opet 210 mg. Korektivna jednadba (prikazana na lijevoj strani) mora se primjeniti za ispravak nakon kalibracije/ podeavanja vage sa ugraenim kalibracijskim utegom izravno prije vaganja, gdje je mW m a c Oitanje vage Masa uzorka Gustoa zraka prilikom vaganja Gustoa uzorka Referentna gustoa g, ct, etc. g, ct, etc. kg/m3 kg/m3 8,000 kg/m3

Kako se vidi iz jednadbe, kvaliteta ispravka ovisi o tonosti podataka gustoe uzorka i zraka. S obzirom da se ti podaci znaju samo u openitim okvirima, mora se uzeti u obzir mjerna nesigurnost, kako bi se poboljala tonost ispravka.

Kako pravilno vagati? 8

Tehniki pojmovi
Adjustment, podeavanje Autotara/Automatska nula Kalibracija Skup postupaka kojima se mjerni instrument dovodi u stanje gdje se eliminira razlika izmeu pokazivanja mjernog instrumenta i stvarne vrijednosti. Prikaz vage se automatski postavlja na nulu, kako bi se uklonile manje devijacije i ispravi otklon uzrokovan sporou. Skup postupaka kojima se pod naznaenim okolnostima odreuje odnos izmeu vrijednosti pokazane mjerilom ili mjernim sustavom, odnosno vrijednosti predstavljene mjerilom i odgovarajue poznate vrijednosti mjerne veliine. Konvencionalna teina tijela jednaka je masi standardnog tijela gustoe 8 g/cm 3 -3 , to dri tijelo u ravnotei pri 20C, pri gustoi zraka 1.2 mg/cm . Ako tijelo -3 ima gustou od 8 g/cm , njegova konvencionalna teina i masa su jednake. Spora promjena, tijekom vremena, oitanja sa stalnim teretom na vagi. Akceleracija tijela tijekom slobodnog pada, uzrokovana gravitacijskom silom Zemlje. Gravitacijska akceleracija ovisi o mjestu; zbog centrifugalne sile, sporija je na ekvatoru nego na polovima. Takoer pada kako raste nadmorska visina. U -2 Njemakoj, srednja gravitacijska akceleracija jest g = 9.81 ms . Koliina koja nije subjekt mjerenja, no utjee na mjerni rezultat. Mnoge su vage danas opremljene ovim tipom funkcije potpuno automatske kalibracije/ podeenja, koja se aktivira u odreenim intervalima. Osim toga, kad se prekorai definirana razlika temperature, procedura kalibracije/ podeenja automatski se pokree. Time se osigurava tonost vage i bez intervencije korisnika. Meunarodna osnovna jedinica mase; definiran masom meunarodnog prototipa kilograma u Sevres (Francuska). Naprava za ravnomjerno postavljanje vage. Otklon od teoretskog nagiba karakteristinog za dvije nezavisne varijable. Varijacija izmeu poznatih, standardnih vrijednosti i vrijednosti izmjerenih kroz cijelo podruje vaganja u rasponu oekivanih vrijednosti.

Konvencionalna vrijednost mase

Otklon Gravitacijsko ubrzavanje (g)

Utjecajna koliina isoCAL

Kilogram Indikator nivoa Linearnost; greka linearnosti; nelinearnost

Najvea dozvoljena greka servisa

Najvea doputena greka na ovjeri (Mjerna) Nesigurnost Minimalna koliina uzorka prema USP (United States Pharmacopeia)

Granice greke mjerenja na ovjerenoj vagi; ne smiju se prekoraivati tijekom rada na vagi. Najvea dozvoljena greka servisa jednaka je dvostukoj najveoj doputenoj greci na ovjeri. Granice greke mjerenja koje se ne smiju prijei kada se vaga ovjeri. Krai naziv za --> Mjernu nesigurnost Poglavlje 41 USP-a odreuje koritenje vaga i utega. Ono kae da minimalna odvaga na vagi ne smije biti manje od 1,000 puta nesigurnost mjerenja (ili da mjerna nesigurnost ne smije biti vea od 0.1% najmanje teine uzorka). Vrijednosti tare, poput posuda za uzorke, ne raunaju se u kalkulaciju najmanje koliine uzorka. Odreivanje najmanje koliine uzorka mora se izvesti i dokumentirati na mjestu instalacije. Pod dobrim uvjetima instalacije, najmanja koliina uzorka za semi-mikrovagu jest openito 15 do 25 mg. Ugraeni, polu- ili potpuno automatski mehanizam za kalibraciju/ podeavanje vage za to veu tonost. Ugraeni, motorizirani kalibracijski uteg je, upravo

Motorizirani kalibracijski uteg

Kako pravilno vagati? 9

Neautomatski ureaji za vaganje (NAWI) Greka vaganja izvan sredita; ekscentricitet; ekscentrino vaganje ppm Oitanje Ponovljivost

zbog velike tonosti koju nudi, bolji izbor od vanjskog utega. Neautomatski ureaj za vaganje zahtijeva pomo korisnika tijekom procedure vaganja; npr., staviti uzorak na vagu, kao bi se izvagalo. Promjena u prikazanoj vrijednosti kada se isti teret stavi na razliite dijelove mjerne plohe. Kratica za ''parts per million'' = 10 (npr., 0.0001 g od 100.0000 g) Najmanja razlika u masi koju vaga moe prikazati . Ponovljivost definira sposobnost mjernog ureaja da prikae pripadajue rezultate pod stalnim uvjetima testa, kada se isti teret ponavljano stavlja na mjernu plohu, na isti nain. Openito, standardna devijacija, ili razlika izmeu najveeg i najmanjeg rezultata odreenog broja mjerenja, koristi se za odreivanje ove koliine. Za procjenu kvalitete mjernog ureaja, na osnovu njegovih tehnikih specifikacija, obje vrijednosti (najvei i najmanji rezultat) otprilike su meusobno usporedive, ako se specifikacija minimuma/ maksimuma usporedi sa standardnom devijacijom uveanom tri puta. Sa standardnom devijacijom uveanom tri puta, dobit ete 99.7 % svih reprezentativnih vrijednosti serije mjerenja. Ovo podruje se, dakle, dobiva iz razlike izmeu maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Kod nekih mjernim ureaja, ponovljivost je skoro neovisna o teretu, te se moe uzeti kao najvanija mjeriteljska vrijednost zbog njenog utjecaja na nesigurnost mjerenja posebno u sluaju vrlo laganih uzoraka. Rezultati mjerenja moraju biti u skladu sa nacionalnim ili meunarodnim standardima, i izvedeni u nizu meulaboratorijskih usporedbi. --> Ponovljivost Nema standardne definicije; openito se koristi za prikaz kvocijenta najveeg kapaciteta i oitanja. Primjer: semi-mikrovaga kapaciteta 230 g i ponovljivosti od 0.01 mg ima rezoluciju od 23,000,000 [23 milijuna] digita. --> Vrijeme stabilizacije Promjena u prikazanoj vrijednosti podjeljena promjenom u teretu koja ju je uzrokovala. Pravilno podeena vaga sa digitalnim zaslonom, trebala bi imati osjetljivost tono jednaku 1. Odnos prikazane vrijednosti vaganja i konvencionalne vrijednosti mase test utega na vagi. Test uteg trebao bi biti slijediv do nacionalnog standarda, te biti redovito kontroliran. Vrijeme koje protekne od stavljanja uzorka na vagu do dobivanja konanog rezultata mjerenja. Na vrijeme stabilizacije moe utjecati izbor razliitog algoritma digitalnog filtera u radnom izborniku vage. Matematika koliina procjena vage s naglaskom na ponovljivost. Standardna devijacija s definira se kao
-6

Reproducibilitet Rezolucija

Vrijeme odgovora Osjetljivost

Raspon

Vrijeme stabilizacije

Standardna devijacija

gdje je: n = broj pojedinanih rezultata x = aritmetika sredina pojedinanih rezultata xi

Primjer normalne distribucije: Unutar 1 s 1.5 s 2 s 3 s lei 68 % 87 % 95 % 99.7 % svih izmjerenih vrijednosti
Kako pravilno vagati? 10

Tariranje

Temperaturni koeficijent

Slijedivost

Mjerna nesigurnost

Verifikacija, ovjera Ovjerni podjeljak vage (e)

Postavljanja prikaza na nulu kad je teret na vagi. To se koristi kada se na vagu stavi prazna posudica, tako da se moe oitati neto vrijednost kasnije stavljenih uzoraka. Relativna promjena vrijednosti (nprtoka nule ili osjetljivost) prilikom promjene temperature. Vrijednost se dijeli iznosom promjene temperature. -6 Moe se prikazati kao ppm/K ili 10 /K; npr., promjena temperature od 1 -6 Kelvina (1C) i koeficijent temperature 1 10 /K dat e: -6 -1 m = 1 10 K 1 K 100 g = 0.0001 g Svojstvo mjernoga rezultata ili vrijednosti etalona da se slijedom neprekidna niza mjernih usporedaba iskazanih nesigurnostima oslanja na odgovarajuu referenciju, obino na nacionalni ili meunarodni etalon. Mjernomu rezultatu pridrueni parametar koji obiljeava rasipanje niza vrijednosti koje se opravdano mogu pridodati mjernoj vrijednosti, odreen statistikom sigurnou od 95%. Utvruje se individualno za svaku vagu prema odreenoj ispitnoj metodi i dokumentira se u umjernom certifikatu. Primjer mjernog rezultata prikazanog sa mjernom nesigurnou: m = (139.27457 0.00002) g. Sartoriusovi tehniari odreuju mjernu nesigurnost vage na licu mjesta, koritenjem programa, uz izdavanje slubenog umjernog certifikata (npr., DKD). Odreivanje relativne nesigurnosti mjerenja (relativno u odnosu na poetnu teinu) vaan je parametar za procjenu laboratorijskog okolia. Zakonsko potvrivanje i oznaavanje mjernog ureaja, u skladu sa nacionalnim zakonima. Vrijednost prikazana u zakonskoj jedinici mjerenja (mg, g, kg, t, ct) koja se koristi tijekom procjene mjernog ureaja, te kao referenca prilikom definiranja najvee doputene greke prilikom ovjere. Vaga ovjerena od strane Dravnog Zavoda za mjeriteljstvo.

Mjerni ureaj za vaganje u zakonskom mjeriteljstvu

Ukoliko elite dodatna objanjenja, imate dodatnih pitanja ili komentara, slobodno nam se obratite!

Sartorius Croatia - Libra elektronik d.o.o. Savska 45A, 10 290 Zaprei Ovlateno zastupstvo i servis Sartorius RH Sartorius.Croatia@email.t-com.hr, service@sartorius.hr www.Sartorius.hr Tel: 01 3340-290, fax: 01 3340-299

Kako pravilno vagati? 11