III.

GIMNAZIJA OSIJEK

PAVELIEV GOVOR IZ 1942. GODINE

Dolaskom multimedija u nae ivote, imali smo prilike uti razne govore raznih ljudi vezano za teme koje nas zanimaju. No esto se naemo u nekoj prilici da sluamo i govore politiara ili slino pa se esto pitamo to je sve istina od onoga to nam oni govore. Jesu li sve injenice koje nam oni predstave onakve kakve ih oni predstavljaju i jesu li uope istinite? Tako smo doli i do govora Ante Pavelia iz 1942. gdje on govori o faizmu, demokraciji i boljevizmu. Ono to nas i mene kao pojedinca zanima jest koliko je istina ono to je Paveli izrekao u svom govoru te jesu li njegove injenice povijesno utemeljene. Promatrajui zbivanja u Europi i svijetu, pretpostavljam da Paveli u svom govoru ne slijedi u potpunosti povijesne injenice kada govori o faizmu, demokraciji i boljevizmu te da se ne moemo u njih pouzdati u cijelosti. Paveli, u pokuaju da to loije prikae demokraciju i boljevizam, netono govori kako se boljevizam nastavio na demokraciju. Na izborima za Ustavotvornu skuptinu 1918. godine veinu dobivaju menjevici, to nije u interesu boljevicima te oni rasputaju Skuptinu i uvode diktaturu. Tu vidimo prvo neslaganje s Pavelievom izjavom. Naime, prije izbora 1918. godine na vlasti su boljevici na elu s Lenjinom. Tako on naziva boljevizam sintezom barbarstva i razaranja i tu je u pravu. Nakon uvoenja diktature boljevici neprijateljima revolucije (plemiima, sveenicima i nekim graanima) oduzimaju pravo glasa ime je opravdan naziv barbara. Nadalje, boljevika se vlast sve otrijim mjerama obraunava s navodnim i stvarnim neprijateljima revolucije te seljacima nasilno oduzima navodne vikove hrane. Iz priloenog se moe vidjeti kako ovakvo postupanje nije ni nalik demokraciji jer ona podrazumijeva slobodnu volju. Naprotiv, u potpunoj je suprotnosti jer diktatura ne ostavlja mjesta slobodi miljenja i izboru. Primjer razaranja kod boljevizma vidimo ve na poetku njihovog dolaska na vlast nakon izbora 1918. godine djelovanjem tajne policije EKA-e. Naime EKA na nasilan nain gui bune. Smru Lenjina, boljevizam se ne mijenja te dolaskom Staljina na vlast 1924. godine , strahovlada se nastavlja. Samo jedan od primjera je osnivanje GULAGA logora u kojima su osuivani graani radili najtee polove , bez dovoljno hrane i izloeni stranoj hladnoi jer su se protivili Staljinu i komunizmu.

DOMAGOJ MARAS

4.B

TRAVANJ 2012

III. GIMNAZIJA OSIJEK

U svom govoru Paveli se najvie zadrao na faizmu. Tvrdi da nije antiteza demokraciji ime nije u pravu, te govori da je nasljednik demokracije. Nakon dolaska faista na vlast u Italiji 1922. godine zabranjeno je djelovanje svim ostalim strankama u zemlji osim faistikoj. Jedno od glavnih obiljeja demokracije je viestranaje. Uoimo da faizam nikako nije nastavak demokracije. Tu tvrdnju podupire i cenzura tiska kojom se onemoguuje javno iskazivanje miljenja. Faisti dokidaju demokraciju i uvode diktatorski reim. Slijedea pozitivna strana faizma, kako ju Paveli navodi, jest u tome to nije slina s boljevizmom te je antiteza komunizma to nema povijesne utemeljenosti. Zapravo, slinost boljevizma i faizma je u likvidiranju svih potencijalnih i stvarnih politikih neprijatelja prema tome, boljevizam i faizam su po tom pitanju slini. Najvea neistina i povijesna neutemeljenost Pavelia u govoru je tvrdnja da se faizam stvara odozdo, iz naroda. Prilikom svog vladanja faisti nisu marili za potrebe naroda niti su dozvolili narodu da se mijea u politiku. Stoga je opet rije o nepodudarnosti Pavelieve tvrdnje i povijesne injenice. Demokracija je nedorasla i nesposobna za borbu protiv faizma ali ne raztouje narod, naprotiv, nastoji ga drati na okupu. Vidimo da dolaskom faista na vlast u Italiji svaki pokuaj naroda da se pobuni biva uguen u smrti. Isto tako, Staljin u komunizmu ubija graane koji se usude boriti za demokraciju. Prisutnost te slabe demokracije vidimo i u Hrvatskoj u sklopu NDH gdje se, po uzoru na faizam i nacionalizam, ubijaju i proganjaju politiki neistomiljenici. Cilj demokracije nije razjediniti ljude nego im omoguiti slobodan ivot koji ih nee tjerati na pobune i pri tome ih razjedinjavati. To ne odgovara Anti Paveliu koji je pristaa faizma te se povodi za kultom nacije i voe to nisu obiljeja demokracije. Demokracija je slaba utoliko to su graani (konkretno ovdje Italije, Hrvatske) nezatieni i prisiljeni birati izmeu ivota pod diktaturom ili smrti u borbi za demokracijom. Paveliev politiki govor iz 1942. godine o faizmu, boljevizmu i demokraciji prepun je tvrdnji koje nisu povijesno utemeljene. Najvie grijei u tvrdnjama da su boljevizam i faizam nastavci demokracije te da je faizam glas naroda i da nastaje iz naroda. Paveli ipak neke tvrdnje navodi tono, ali veina ih je tona jedino ako ide u korist onome to on govori. Greke u takvim govorima este su i danas kod naih politiara. Kako moemo znati je li istinito ono to nam tvrde politiari? Da bismo izbjegli takve neistinite govore, poput Pavelievog, trebamo biti dobro upoznati s tematikom o emu govornik govori te djelovati ako uoimo nepravilnosti kako bismo uputili i one koji ih nisu svjesni.

DOMAGOJ MARAS

4.B

TRAVANJ 2012

III. GIMNAZIJA OSIJEK

Paveliev stav o:
Demokraciji
nije se kadra suprotstaviti boljevizmu na Zapadu kada je htio prodrijeti iz Rusije njezin sustav, njezini naini rada i njezina sredstva nisu kadri mjeriti se s boljevizmom nedorasla i nesposobna za borbu protiv faizma t narod raztouje dri dravnu vlast u rukama do prve sljedee nove kombinacije ili koalicije

Faizmu
nije vie samo forma vladavine kakva je uvedena u Italiji imenom oznaena izvorna ideja novog narodnjatvenog ureenja drave i drutva nije antiteza demokraciji nasljednik demokracije antiteza komunizma, odnosno boljevizma nikao na razvalinama demokracije da bi doao na vlast na Zapadu morao je odstraniti demokraciju (ukoliko je god to moglo smetati borbi ili bi to vie neprijatelja jaalo ili mu pomagalo) odraz volje naroda, njegovih najirih slojeva mogu samo u jednom narodu, jedinstvenom po krvi, po osjeaju i po jedinstvenoj volji ne moe se stvarati odozgora, sa vlade, nego on nastaje odozdo, iz naroda dolazi s prirodnom snagom to je crpi iz irokih narodnih slojeva pokret ideja i naroda

Boljevizmu
pojavljuje se mimo demokracije na ruevini samovlaa (autokracije) nastavak demokracije dri dravnu vlast u rukama do prve sljedee nove kombinacije ili koalicije sinteza barbarstva i razaranja

DOMAGOJ MARAS

4.B

TRAVANJ 2012

III. GIMNAZIJA OSIJEK Naslov otkriva temu eseja PAVELIEV GOVOR IZ 1942. GODINE
Zato je ta tema vrijedna istraivanja? Na koje pitanje odgovaram? to u tvrditi (teza)? to e esej sadravati/ Kako u dokazati tezu?

Tema je vrijedna istraivanja jer i danas ujemo puno govora politiara a ne zapitamo se uvijek koliko su injenice koje oni iznose i u koje nas uvjeravaju istinite Istraivako pitanje: Je li Pavelievo shvaanje faizma, demokracije i boljevizma povijesno utemeljeno? Teza: Paveli u svom politikom govoru iz 1942. godine ne slijedi u potpunosti povijesne injenice kada govori o boljevizmu, faizmu i demokraciji, te se ne moemo u njih pouzdati u cijelosti Dokazivanje teze: udbenik, govor Ante Pavelia iz 1942. godine Tema: Paveliev stav o boljevizmu Tvrdnja: Paveli netono tvrdi da se boljevizam nastavio na demokraciju ali u pravu je kada kae da je boljevizam sinteza barbarstva i razaranja Dokaz: Izbori 1918.godine, osnivanje tajne policije EKA, osnivanje GULAG-a

Koja je tema ovog odlomka? (poetna reenica) to tvrdim u ovom odlomku, a ide u prilog mojoj tezi? Kako u to dokazati? (koje u primjere i podatke navesti?) Koji su mogui protuargumenti i kako ih otkloniti?

Koja je tema ovog odlomka? (poetna reenica) to tvrdim u ovom odlomku, a ide u prilog mojoj tezi? Kako u to dokazati? (koje u primjere i podatke navesti?) Koji su mogui protuargumenti i kako ih otkloniti?

Tema: Paveliev stav o faizmu Tvrdnja: Paveli se u svom govoru najvie zadrao na faizmu. Tvrdi da nije antiteza demokraciji ime nije u pravu, te govori da je nasljednik demokracije. Poto ju ne vidi slinu s boljevizmom, antiteza je komunizma to nema povijesne utemeljenosti. Na alost, u pravu je kada tvrdi da faizam, da bi doao na vlast na Zapadu mora odstraniti demokraciju to provode na straan nain. U elji da ju prikae u to boljem svjetlu, povijesno neutemeljeno tvrdi da je faizam odraz volje naroda te da se stvara iz naroda. Dokaz: govor, udbenik

Koja je tema ovog odlomka? (poetna reenica) to tvrdim u ovom odlomku, a ide u prilog mojoj tezi? Kako u to dokazati? (koje u primjere i podatke navesti?) Koji su mogui protuargumenti i kako ih otkloniti?

Tema: Paveliev stav o demokraciji Tvrdnja: Demokracija je nesposobna i nedorasla borbi protiv faizma ali ne raztouje narod. Dokaz: udbenik, govor

DOMAGOJ MARAS

4.B

TRAVANJ 2012