jednina m. f. nom. gen. dat. ak. vok. abl. n.

mnoina m. f. n.

clarior clarius clarioris clariori clariorem clarius clarior clarius clariore

clariores clariora clariorum clarioribus clariores clariora clariores clariora clarioribus

Superlativ se tvori tako da se pozitivu u gen. jedn. mukog roda odbace nastavci -i ili -is i dodaju nastavci -issimus, -issima, -issimum. clarus clar-isstmus, -a, -um brevis brev-issimus, -a, -um sapiens sapient-issimus, -a, -um Pridjevi na -er tvore superlativ tako da se nominativu jedn. mukoga roda u pozitivu doda rimus, -a, -um, npr. liber: liberimus, cler: celerrimus. Neki pridjevi na -ilis tvore superlativ tako da se pozitivu u genitivu jednine odbaci krajnje -is i doda -limus, -a, -um, na primjer:

facilis (lak) difficilis (teak) similis (slian) dissimilis (razlian)

facil-limus difficil-limus simil-limus dissimil-limus

Nepravilna komparacija

Ovi pridjevi tvore komparaciju od razliitih osnova:

Pozitiv bonus (dobar) malus (zao) magnus (velik) parvus (malen) multus (mnogi) Komparativ melior, melius peior, peius maior, maius minor, minus plus (n.), mnoina: plures, -a, gen. plurium Superlativ optimus, -a, -um pessimus, -a, -um maximus, -a, -um minimus, -a, -um plurimus, -a, -um

Opisna komparacija Pridjevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativ tako da ispred pozitiva uzimaju prilog magis (vie), a superlativ tako da ispred pozitiva uzimaju prilog maxime (najvie).

Pozitiv

Komparativ

Superlativ

idoneus (prikladan) diibius (sumnjiv) arduus (strm; teak)

magis idoneus magis diibius magis arduus

maxime idoneus maxime diibius maxime arduus

Nepotpuna komparacija

Pridjevi bez pozitiva

Komparativ: Superlativ:

exterior vanjski inferior donji posterior kasniji propior blii superior gornji ulterior onostrani

extremus krajnji, posljednji infimus i imus najdonji, najnii postremus najkasniji, posljednji proximus najblii supremus i summus posljednji; najvii ultimus posljednji, zadnji