EFEKTI ADAPTIVNOG MODA RADA DSL OPREME U RASPETLJANOM OKOLIU Goran Jurin

Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije goran.jurin@hakom.hr Saetak: Liberalizaciju telekomunikacijskog trita na 1. sloju OSI modela (raspetljavanje lokalne petlje) treba razmatrati kao konkurentni i kooperativni okoli u kojem se korisnici natjeu u cilju postizanja odgovarajue prijenosne brzine. Zbog toga podeeni parametri na DSL liniji nekog odreenog korisnika nemaju samo utjecaj na njega samog (brzina, QOS i sl.) ve ti parametri imaju direktnog utjecaja na parametre susjedne DSL linije zbog presluavanja izmeu parica u kabelu. Ovaj je utjecaj izraeniji na viim frekvencijama budui se slabljenje presluavanja smanjuje sa frekvencijom. Da bi se takav okoli (bakrena prisutna mree) to efikasnije iskoristila primjenjuju se razliite metode upravljanja spektrom. U radu e biti prikazani razliiti modovi rada DSLAM opreme; mod adaptivne margine, mod adaptivne brzine i moda adaptivne snage koji predstavlja jedan oblik dinamikog upravljanja spektrom (DSM) razine 1. Isto tako u radu e se detaljno analizirati efekti uvoenje adaptivnog moda rada prijenosne DSLAM opreme na poveanje penetracije i kvalitete usluga u realnom raspetljanom okoliu. Bit e analizirati efekti koji su postignuti i sa aspekta utede elektrine energije. U radu e se predloiti daljnji mjere za poveanje prijenosne brzine, dometa, stabilnosti i pouzdanosti DSL linija u uvjetima raspetljanog okolia.
Kljune rijei: Modovi rada, RA, MA, PA, Margina, TSRNA, MAXSNRM, MINSNRM, TRA, ADSL2plus, neefikasnijim koritenju kabela, odnosno pristupne mree. Osim toga, namee se potreba da Nacionalna regulatorna tijela svojim Odlukama reguliraju barem one konfiguracijske parametre linije koji imaju najvei utjecaj na meusobni rad linija i koji znaajno utjeu na stupanj iskoristivosti postojee pristupne mree. 2. MODOVI RADA DSL OPREME DSL oprema pruatelja usluga u raspetljanom okoliu moe u naelu biti konfigurirana na jedna od tri naina (vidi Sliku 1). Mod Adaptivne Brzine (engl. Rate AdaptiveRA) Mod Adaptivne Margine (engl. Margin Adaptive MA) i Mod Adaptivne snage (engl. Power Adaptive-PA) Kod RA moda sustav koristi svu raspoloivu snagu kako bi maksimizirao prijenosnu brzinu, odravajui konstantnu unaprijed definiranu vrijednost margine. AM mod koristi svu raspoloivu snagu za maksimizaciju margine uma a pri tom odrava prijenosnu brzinu konstantnom. Oba ova moda koriste predajne snage koje su znatno vee od onih koje su stvarno potrebne. Kod RA moda taj viak snage troi se bez potrebno na poveanje prijenosne brzine, dok se kod MA moda koristi za nepotrebno poveanje margine to liniju ini izuzetno otpornom i robusnom jer se koristi vie snage nego to je

1. UVOD U dananje vrijeme, DSL (engl. Digital Subscriber LineDSL) tehnologija postaje jedna od najpopularnijih irokopojasnih pristupnih tehnologija [1]. Glavani razlog njene popularnosti je ekonominost, a to je direktna posljedica injenice da ona koristi postojeu infrastrukturu uvijenih bakrenih parice te ih pretvara u visoko kvalitetne irokopojasne prikljuke. Liberalizaciju telekomunikacijskog trita sa ovim tipom tehnologije mogue je realizirati na prvom (raspetljavanje lokalne petlje) i viim slojevima, drugom i treem (bitstream pristup) OSI modela. Jedna od bitnih i sutinskih razlika izmeu ta dva pristupa je u tome to kod raspetljavanja lokalne petlje, Operator korisnik vri samostalno postavljanje parametara DSL linije dok kod bitstream, komunikacijski Operator konfigurira parametre svih DSL linija. Pravilnim odabirom konfiguracijskih parametara moe se znatno utjecati ne ukupnu iskoristivost mree, a osim toga mogue je i meusobne utjecaje izmeu linija svesti na najmanju moguu mjeru, to moe rezultirati sa poveanjem stupnja iskoristivosti postojee mree te znaajno manjim trokovima odravanja. Vano je naglasiti da sa poveanjem frekvencije meusobni utjecaji izmeu linija u kabelu postaju sve izraeniji, a to s druge strane moe rezultirati sve

stvarno potrebno. Osim toga posljedica koritenja vee snage nego to je stvarno potrebno ima direktnog utjecaja na stupanj iskoristivosti mree. Naime, DSL okoli se mora tretirati kao vieusluni i viekorisniki okoli u kojem poveanje predajne snage na jednoj liniji uzrokuje poveanje snage uma na svim linijama iz njenog bliskog okruenja. Iz svega ovog proizlazi da DSL modemi ne trebaju prenositi vie snage nego to je stvarno potrebno za ostvarivanje potrebne prijenosne brzine uz unaprijed definiranu kvalitetu usluge.

tranzijentni ili intermitirajui/impulsni um. Osim toga, takav veliki um dogaa se samo u jednom malom vremenskom intervalu. Na takav nain poveanje margine jednostavno poveava snagu (i/ili smanjuje brzinu) cijelo vrijeme, dok tipino ima malo ili nema nikakav uinka na jaki intrmitirajui um. DSL modemi dugorono koriste parametre tri margine: 1. Ciljana SNR margina (TSNRM) 2. Minimalan SNR margina (MINSNRM) 3. Maksimalan SNR margina (MAXSNRM) Ciljan margina koristi se tijekom treniranja modema i to je margina koritena da se suprotstavi buduem poveanju uma kao to je iznijeto u prijanjem tekstu, tipino 6 dB. DSL modemi kontinuirano mjere i auriraju marginu linka kako se um (tako i margina) mijenja. Razina MINSNRM margine (tipino je 0 dB) ispod kojeg e se DSL link ponovno trenirati. MAXSNRM je vaan i toj je maksimalna margina dozvoljena u bit-swapping [2]. Bit-swaping je opcija u radu DSL oprema koja omoguava da se optereenje pojedinih podkanala automatski mijenja ovisno o odnosu snage signal/um u svakom pojedinom podkanalu pri emu se odrava linijska brzina linka konstantnom. Problem kod ADSL2plus prijenosne tehnologije je u injenici to prijenosan brzina povratnog kanala DSL linka nije dostatna, tako da se operacijom Bitswapping mogu sprijeiti samo smetnje koje su vremenski gledano sporo promjenjive. Ovaj nedostatak je rijeen kod VDSL2 prijenosne tehnologije poveanjem prijenosne brzine povratnog kanala tako da ovaj tip opreme moe izvriti brzu adaptaciju prijenosne brzine (engl. Rapid Rate Adaptation) to je izuzetno vano za poveanje stabilnosti DSL linka kod isporuke multimedijalnih sadraja. Detaljne analize utjecaja opcije Bitswapping (ukljuena/iskljuna) na smanjivanje broja ponovnih treniranja DSL linije kod primjene Dinamikog Upravljanja Spektrom razine 1 (engl. Dynamic Spectrum Management DSM-1) dana je u [3]. Vano je istaknuti da odabir prave vrijednost MAXSNRM margine u raspetljanom okoliu je od izuzetne vanosti. Optimalna vrijednost MAXSNRM za konkretni raspetljani okoli odabire se kao kompromisno rjeenje izmeu stabilnosti linka i stupnja meusobnog utjecaja izmeu linija. Vie vrijednosti MAXSNRM rezultiraju veom stabilnosti ali i sa veim meusobnim utjecajima, odnosno manjim stupnjem penetracije i obrnuto. Ako se razina um tijekom rada smanji, Bitswapping rezultira u smanjuje snagu kako bi odrao u svakom podkanalu trenutnu vrijednost margine koja mora biti manja od unaprijed specificirane vrijednosti, MAXSNRM margine. Ova tvrdnja vrijedi samu u sluajevima kada je vrijednost MAXSNRM margine odabrana pravilno. Na slici 2

Slika 1: Razliiti modovi rada DSL opreme Vano je istaknuti da kod AM moda paketima viih prijenosnih brzine pridruena je manja margine i obrnuto. Kako paketi viih prijenosnih brzina redovito isporuuju usluge koje uistinu zahtijevaju vii stupanj kvalitete to ima direktno za posljedicu injenici da ovaj mod rada uslugama koje zahtijevaju vii stupanj kvalitete pridruuje manju kvalitetu i obrnuto. Zbog toga ovaj mod rada potrebno je to prije napustiti, a posebno kada stupanj penetracije DSL tehnologija postane vii (u naelu vei od 30 %). Zbog toga je od izuzetne vanosti da se spomenuti mod rada zamijeni sa PA modom, kod kojeg se odrava stalna prijenosna brzina i margina uma unutar konfiguriranog podruja. Ovaj mod rada u literaturi ponekad se naziva mod fiksne margine (engl. Fixed MarginFM). 3. MARGINE KAO KONTROLNI PARAMETAR Kljuni upravljaki parametar DSL linije zove se margina i on je mjera koja pokazuje koliko se um moe poveati prije nego to uinkovitost DSL linka bude neprihvatljivo degradirana. Margina na takav nain pomae u zatiti DSL linija od nepredvienog poveanja razliitih tipova umova. Veina DSL sustava danas uobiajeno koristi vrijednost margine od 6 dB, to znai da se um moe poveati u snazi sa faktorom 4 prije nego to DSL zapone praviti velike greke. Tipino, treniranje DSL sa veom marginom poveava snagu i/ili smanjuje prijenosnu brzinu podataka. To nije korektno ponaanje u raspetljanom okoliu zbog toga jer e DSL koristit maksimalne nivo snage ako je margina namjetena dovoljno visoko. Meutim, i najvei iznosi margine vrlo esto nee biti dovoljni da ponite veliki

prikazana je situacija kada je vrijednost MAXSNRM margine odabrana relativno visoko i kada efekt smanjenja snage ne postoji uz odgovarajuu razinu smanjenja uma na linku [4].

koji je prisutan u kabelu manje utjeu jedan na drugi. Ovo rezultira procesom statistikog smanjenja uma koji onda rezultira sa smanjenjem DSL predajne snage. Ovo s druge strane rezultira sa smanjenjem potronje energije od strane DSL sustav. Ovo smanjenje potronje moe biti od koristi za DSL mree i u svezi je sa rastuim pritiskom irom svijeta na telekomunikacijske mree kako bi one smanjile svoju potronju. Naalost u realnim raspetljanim okoliima mnogi pruatelji usluga esto uzrokuju nepotrebno poveanje snage zato, jer oni mogu jednostavno poveati marginu bilo kojeg nestabilnog DSL linka. 4. RANGIRANA ADPTACIJA BRZINE Da bi se postigao efekt odravanja niske vrijednosti margine za cijelu lepezu usluga koje neki operator nudi, koristi se t.z.v. rangirana adaptacija brzine (engl. Tiered Rate Adaptation-TRA). TRA odrava niski TSNRM (tipino 6 dB), ak i na nestabilnim linijama. MAXSNRM takoer se odrava relativno niskim, ostvarujui na taj nain nisku potronju energije i nisku razinu utjecaja izmeu linija kada intermitirajui um nije prisutan. TRA cilja dozvoljeno podruje brzine podataka sa nekoliko (tipino preklapanih) podruja unutar kojih je modemu dozvoljeno da se trenira kao to je prikazano na Slici 3(a).

Slika 2: Efekt izbora visoke vrijednosti MAXSNRM Budui da odabir odreene vrijednosti MAXSNRM margine na neki nain definira meusobne utjecaje izmeu DSL linija u raspetljanom okoliu to se namee potreba, reguliranja njene vrijednosti [5,6]. Meutim u konkretnom raspetljanom okoliu mogu se pojaviti izvjesni problemi sa nekim tipovima ve instalirane opreme koja ne podrava mod rada sa ogranienom vrijednosti MAXSNRM margine, kao to su potvrdila eksperimentalna istraivanja u [7]. Ova pojava je uoena kako u fazi treniranja modema tako i fazi rada. Podravanje moda rada sa ogranienom vrijednosti margine je osnovni preduvjet kako bi se na tu i takvu opremu mogao implementirati DSM-1. Podravanje moda ograniene vrijednosti MAXSNRM margine znai da u bilo kojem podkanalu u bilo kojem trenutku trenutna vrijednost margine ne prelazi tu unaprijed specificiranu vrijednost ili matematiki izraeno: MARGIN [i] < MAXSNRM (1)

Slika 3: Adaptacija brzina TRA (a) i AMA (b) Umjesto poveanja TSNRMA (tipino 6dB), TRA ograniava brzinu podatka na nivou za kojeg nestabilnost ima prihvatljivo nisku vjerojatnost pojavljivanja. Prema tome to je korektno ponaanje u raspetljanom okoliu jer se snaga odrava na niskoj razini kada je um normalan (nije povean). Minimalna razina brzine takoer je definirana konfiguracijskim parametrima (ispod koje e se DSL ponovno trenirati) tako da ponovno treniranje za vrijeme rada je vrlo malo vjerojatno (ali mogue). Kod automatske adaptacije margine (engl. Automatic Margin Adaptation-AMA) margina uma DSL linka namjeta se na sve vie razine na nestabilnoj DSL linije u nastojanju da se ista zatiti od velikog vremenski promjenjivog poveanja uma. Prema tome, AMA nakon resetiranja koje je

za sve koritene tonove i. Operatori bi trebali, obavezno prije ugradnje nove korisnike opreme (engl. Customer Equipment-CE) u raspetljani okoli, istu testirati, da li zadovoljava (1) te je ne ugraivati ako taj uvjet nije ispunjen. Isto tako naslijeena CE oprema koja ne zadovoljava (1) treba u to kraem vremenu biti odstranjena iz raspetljanog okolia. U raspetljanom okoliu svaki Operator konfigurira svoju DSL liniju. Kako postoji meusobni utjecaj izmeu DSL linija to bi svaki operator trebao posebnu pozornost obratiti na vrijednosti pojedinih konfiguracijskih parametre. Pravilan odabir tih vrijednosti pospjeuje kontrolu snage DSL predajnika tako da oni zbog efekta presluavanja

uzrokovano sa intermitirajuim umom postojeu marginu poveava za 3 dB, od 6 dB na 9 dB. Nastavak inetermitirajueg uma koji premauje taj prag uzrokuje naknadno poveanje margine na 12 dB, i naposljetku na maksimalnih 15dB, nakon ega AMA nee pokuavati daljnje poveanje margine. Minimalna brzina za AMA namjetena je vrlo nisko na 160 kbit/s a maksimalna vrijednost namjetena je na najvii dozvoljeni nivo od xDSL (8 Mbit/s za ADSL1 i 24 Mbit/s za ADSL2+plus). Brzina podataka se nakon prilagodbe konvergiranoj margini postavlja na veliinu koja odgovara konfiguraciji DSL-a sa prisutnost velikog uma koji je i uzrokovao ovu prilagodbu. AMA pod razliitim imenima ili oblicima esto je strategija prve reakcije DSL pruatelja usluga u pokuaju stabilizacije linije. Posljedica poveanja margine kod ove vrste rada ima direktnog utjecaja na smanjenje maksimalne prijenosne brzine u raspetljanom okoliu. Na slici 4 prikazane su maksimalne prijenosne brzine u funkciji duljine pretplatnike petlje za oba naina rada [8]. Iz slike je vidljivo da TRA postie osjetno vee maksimalne vrijednosti prijenosne brzine.

CE opreme (modem tipa "A", odnosno tipa "B") dani su na slici 5.

Slika 5: Ovisnost predajne snage u silazu o duljini lokalne petlje, vrijednost MAXSNRM je parametar Ova testiranja i ispitivanja pokazala su: - smanjenje predajne snage ovisno je o nazivnoj prijenosnoj brzini dotinog paketa, P1(2 Mbit/s), P2(8 Mbit/s) i P3(16 Mbit/s). to je prijenosna brzina vea, smanjenje snage uz istu vrijednost MAXSNRM je manje, - smanjenje predajne snage ovisno je o vrijednosti MAXSNRM uz konstantnu nazivnu prijenosnu brzinu paketa usluga. Tako najvea smanjenja predajne snage prisutna su za pakete najnie prijenosne brzine (P1), - smanjenje predajne snage za iste parametre (MAXSNRM, prijenosna brzina, duljina petlje i sl.) ovisno je o tipu DSLAM, odnosno CE opreme. To ima direktno za posljedicu da efekti adaptivnog moda e ovisiti o tipu koritene opreme, to u svakom sluaju nije dobro. Na testnom kabelu za tri karakteristine duljine petlje; kratka (500m), srednja (1500m) i duga (2500m) izvrena su opsena testiranja i mjerenja. Opi zakljuci koje se mogu izvesti analizom rezultata testiranja su: - smanjenje vrijednosti MAXSNRM margine paketa usluga P1 reflektira se na poveanje prijenosne brzine paketa usluga P2 i P3, odnosno na poveanje margine, to poveava sigurnost i stabilnost predmetnih sustava preko kojih se ostvaruju paketi P2 i P3, - efekti su bili prisutni za svaku analiziranu kombinaciju DSLAM-a i modema a njihov konkretni iznos ovisio je o odabranoj kombinaciji DSLAM-a i modema. Isto tako razliite kombinacije DSLAM-a i modema na istoj parici i uz iste uvjete u kabelu su postizale razliite prijenosne brzine, to znai da odabiru modema za unaprijed definiranu DSLM platformu potrebno je posvetiti posebnu pozornost, - efekti su bolji to je duljina pretplatnike petlje kraa, odnosno efekti poveanja su bili najvei na pretplatnikoj petlji duljine 500m, to je bilo normalno za oekivati jer prijenosna funkcija slabljenja presluavanja na daljem kraju se

Slika 4: Ovisnost brzine o duljini za AMA i TRA 6. UVOENJE PA MODA U RASPETLAJNI OKOLI HRAVTSKE Prve aktivnosti na uvoenju PA moda u raspetljani okoli Republike Hrvatske zapoele su krajem 2007.g. Ove aktivnosti su se odvijale u tri koraka: a) Testiranja i ispitivanja na simulatoru parice, b) Mjerenja i testiranja na testnom kabelu, c) Eksperimentalna istraivanja u realnoj mrei Na simulatoru parice istraivano je smanjivanje predajne snage u silaznom i uzlaznom smjeru prijenosa u funkciji duljine pretplatnike petlje za razliite vrijednosti MAXSNRM margine. Ova istraivanja bila su provedena za razliite kombinacije DSLAM (2 tipa) i CE opreme. Mjerenja predajne snage izvedena su za tri karakteristine vrijednosti MAXSNR margine; 8 dB, 16 dB i 31 dB. Grafiki prikazi dobivenih rezultata mjerenja za jedan tip DSLAM platforme i dva tipa

smanjuje sa skraivanjem duljine pretplatnike petlje. - smanjenje vrijednosti MAXSNR margine paketa P1 ima za posljedicu direktno smanjenje razine pozadinskog uma. Tako na primjer razina pozadinskog uma u jednoj osnovnoj grupi za vrijednost MAXSNRM=8dB paketa P1 uvjetuje smanjenje razine pozadinskog uma za 20 dB u odnosu na razinu uma koja se dobije uz MAXSNRM=31 dB. - poveanje penetracije usluga paketa P1 sa smanjenom vrijednosti margine MASNRM=8dB praktiki nema nikakvog utjecaja na paket usluga P2. Ova konstatacije ne vrijedi kada je vrijednost MAXSNRM namjetena na 31 dB. - stabilnost paketa usluga P1 sa smanjenom vrijednost maksimalne margine bila je ugroena samo na petlji duljine 2500m i to u uvjetima utjecaja dva HDSL (2par) ili dva SHDSL(1par) u jednoj osnovnoj grupi, Zavrna eksperimentalan istraivanja provedena su u realnim pristupnim mreama snimanjem svih karakteristinih parametara svih aktivnih DSL linija uz razliite vrijednosti MAXSNRM od 8dB, 12dB, 16dB i 31dB. Slijedom toga, bilo je odabrano pet raspetljanih i pet neraspetljanih karakteristinih pristupnih mrea za koje su te analize bile vrene. Posebna se je pozornost posvetila stabilnosti DSL linija u uvjetima smanjenih vrijednosti MAXSNRM. Nakon viemjesenog praenja rada DSL linija te detaljne analize dobivenih rezultata predloeno je da se za raspetljani okoli u Hrvatskoj predloi vrijednost MAXSNRM margine od 12 dB za paket usluga P1. S aktivnostima na uvoenju smanjene vrijednosti MAXSNMR margine za paket usluga P1, Operatori su zapoeli krajem 2009.g. Kako bi se mogli sustavno pratiti efekti uvoenja adaptivnog rada u raspetljani okoli Republike Hrvatske kod jednog Operatora korisnika se je uspostavio mehanizam kontinuiranog svakodnevnog snimanja kljunih parametara njegovih DSL linija te detaljna i sveobuhvatna statistika analiza u cilju praenja efekata adaptivnog moda. Treba naglasiti da je Odlukom o adaptivnom modu rada svim Operatorima nametnuta regulatora obveza prikupljanja i statistike obrade kljunih parametara DSL linija. Za praenje efekata uvoenja adaptivnog moda najvanije je pratiti ponaanje maksimalne raspoloive silazne (uzlazne) prijenosne brzine i predajne snage, silazne (uzlazne). Maksimalna raspoloiva brzina je veliina koje se ne mjeri nego je sustav na temelju mjerenih podataka automatski izraunava te predstavlja maksimalnu brzinu koju je mogue postii uz definirane konfiguracijske parametre (ciljanu vrijednost SNR margine). Jasno je da ako promatramo situaciju u jednoj pristupnoj mrei kroz neki vremenski period da sa poveanjem penetracije s vremenom dolazi do smanjenja

maksimalne raspoloive prijenosne brzine i poveanja predajne snage. Zbog toga e se efekti uvoenja adaptivnog moda u raspetljani okoli promatrati kroz ponaanje ova dva parametra u odreenom vremenskom razdoblju. Ponaanja statistiki obraenih rezultata mjerenja za tri karakteristina parametra dana su na slici 6.

Slika 6: ponaanje kljunih parametara tijekom uvoenje PA moda Iz slike 6 vidljivo je da sve do kolovoza 2009.g. imamo smanjenje maksimalno raspoloive silazne prijenosne brzine. Znaajniji porast pojavljuje se krajem mjeseca rujna 2009.g., (porast od 204 bit/s u odnosu na prethodni mjesec), t.j. ve u prvom mjesecu implementacije adaptivnog moda u raspetljani okoli. Trend poveanja maksimalne raspoloive silazne prijenosne brzine uz stalno smanjenje predajne snage u silazu prisutan je zakljuno sa veljaom 2010.g. kada silazna predajan snaga pooima rasti. Ovaj trend porasta maksimalne raspoloive prijenosne brzine uz porast predajne snage se i dalje nastavljen. Cijelo to vrijeme ukupan broj irokopojasnih prikljuaka raste, uz stalno postotno poveanje broje visokokvalitetnih irokopojasnih usluga (paketa P2) u odnosnu na ukupna broj irokopojasnih prikljuaka. Primjeuje se (vidi sliku 6) da trend poveanja maksimalne raspoloive prijenosne brzine u silazu ulazi u zasienje te se sa velikom vjerojatnosti moe pretpostaviti da e u zadnjem kvartalu 2010.g. doi do negativnog trenda, odnosno maksimalna raspoloiva prijenosna brzina u silazu e poeti opadati.

6. ZAKLJUAK Analize su pokazale da je bilo opravdan uvesti adaptivni mod snage u raspetljani okoli Republike Hrvatske jer je on omoguio poveanje penetracije irokopojasnih usluga. Osim toga, uvoenje adaptivnog moda je zaustavilo trend pada maksimalne raspoloive silazne brzine tako da je on poeo rasti doivio svoj maksimum te e ponovo poeo opadati, zbog osjetno poveane penetracije irokopojasnih prijenosnih tehnologija. Predajne

snage su u samom startu uvoenja adaptivnog moda bile osjetno smanjene ali su sa daljnjim ukljuivanjem korisnika (poveanje penetracije) poele rasti. Isto tako uvoenje adaptivnog moda snage rezultiralo je sa smanjenjem predaje snage DSL linija to je smanjilo potronju energije i uinilo DSL sustave ekoloki prihvatljivijim, a sve u skladu sa dananjim globalnim zahtjevima za energetskom uinkovitou. Slijedom navedenog, poelje bi bilo poduzeti daljnje korak u cilju efikasnijeg koritenje postojee pristupne mree za pruanje novih usluga na bazi irokopojasne prijenosne tehnologije ADSL2plus. Jedna mjera koju bi jednostavno bilo mogue provesti je ogranienje MAXSNRM za pakete usluga ije su prijenosne brzine vee od 5 Mbit/s. Ostale mjere koje su kompleksnije i sloenije bile bi; uvoenje L2 moda rad i naposljetku implementacija razliitih strategija upravljanja spektrom (DSM-1 do DSM-3). 7. LITERATURA: 1. F. Vanier. World broadband statistics: Q1 2009. Technical report, Point Topic Ltd, http://www.point-topic.com, Jun. 2009.

2.

3.

4. 5.

6.

7.

8.

J. Cioffi, The Essential Merit of Bit Swapping, ATIS Contribution T1E1.4/1998318, Dallas. J. M. Cioffi, S. Jagannathan, W. Lee, H. Zou. A. Chowdhery, W. Rhee, G. Ginis, P. Silverman; "Greener copper with dynamic spectrum management," in AccessNets, Las Vegas, NV, USA, Oct, 2008. ASSIA Inc, ADSL: VDSL: Margin Cap Mode, SG15/Q4 CD-315, May, 2007. NICC Document, "Report on Spectrum management (DSM) Methods in the UK Access Network", ND 151:2010-01, January 2010. TR-176, ADSL2plus Configuration Guidelines for IPTV", Technical report Broadband forum, September, 2008. S. Jagannathan,P. Silverman, G. Ginis; The Need For Margin Cap Mode: lab test results, ATIS contribution NIPP-NAI 2006-114, Aug. 30, 2006, conference call. J. M. Cioffi, S. Jagannathan, W. Lee, H. Zou, A. Chowdhery; Greener Copper with Dynamic Spectrum management; IEEE Globecomm, December, 2008.