UVOD

Dokazano je...

Da li vama treba statistika?

Statistika pjesma
Jednog sunanog jutra kada sam krenuo u grad Na seoskom putu sreo sam starog druga tad Vozio se starim kamionom svojim U prikolici klimavoj silan teret brojim Vidim velike jutene vree, i gle uda, U sedam od njih se neto kree U svakoj od njih sedam maaka veselih Sa svakom makom sedam maia malenih 7 velikih vrea, 7 veselih maaka, 7 malenih maia moj drug i ja... Koliko nas je tog jutra ilo u grad?

Nastanak, razvoj i pojam statistike

Latinska re status politiko stanje u dravi Gotfrid Ahneval uvodi termin statistika (dravno ureenje) u XVIII veku

Kroz istoriju: Stari Egipat (V) Kina (V) Rimski cenzus

Porijeklo statistikevjetina upravljanja dravom(I)

Popisi (prebrojavanje ljudi, porezi, bolesti) jo prije nove ere William Petty (1623-1687), statistiki ured John Graunt (1620-1674), London, Bill of mortality, zakljuivanje na osnovu uzorka, izraunavanje oekivanog trajanja ivota 1801, prvi moderni popis stanovnitva

Najsnaniji razvoj u toku XX veka G. H. Wells (1866-1946): Jednog dana statistiki nain miljenja e postati neophodan za svakodnevni ivot kao to su itanje i pisanje.

Poetak moderne statistike

Poetak 20-tog vijeka - Karl Pearson (1857-1936) - Sir Ronald Aylmer Fisher (1890-1962) velike korelacione studije (Pearson) vs male eksperimentalne studije (Fisher) - eksperimentalne studije: mo testa

Poetak moderne biostatistike

Sir Austin Bradford Hill (1897-1991) 1946. prvi pravi randomizovani kliniki ogled (streptomicin u lijeenju plune tuberkuloze) 1959. statistika odluivanje u uslovima nesigurnosti

Porijeklo statistike teorija vjerovatnoe (II)

matematiki tretman sistematskih studija na osnovu podataka o mortalitetu i studija o igrama na sreu Blaise Pascal (1623-1662) Jakob Bernoulli (1654-1705), 1713. teorija vjerovatnoe, zakon velikih brojeva Rev Thomas Bayes (17021761), induktivno rezonovanje, uslovne vjerovatnoe, Bajesova teorema

Porijeklo statistike teorija mjerenja (III)

Abraham de Moivre (1667-1754), normalna raspodjela Pierre Simon Laplace (1749-1827), centralna granina teorema Carl Fridrich Gauss (1777-1855), statistiko zakljuivanje

Statistika se bavi prikupljanjem, obradom i analiziranjem podataka o masovnim pojavama.

Podaci
Bilo koja injenica ili zapaanje. Predmet statistike. Kako se generie? Model podataka. Izvori podataka.

Variranje-Varijacija-VarijabilitetNeizvjesnot

Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se odlikuju nizom zajednikih, ali varirajuih odlika (karakteristika). Ove odlike je mogue istraivati i na osnovu njih otkrivati zakonitosti o cijelom skupu elemenata. Istraivanja italijanskog statistiara Levija...

Odlike posmatranja Varijabla (promjenljiva)

Odlika je bilo koja kvantitativna ili kvalitativna karakteristika, svojstvo ili osobina jedinica posmatranja. Odlike se dijele na konstantne i varijabilne (promjenljiva, sluajno promjenljiva). Klasifikacije varijabli (promjenljivih):
kvantitativne i kvalitativne neprekidne i prekidne zavisne i nezavisne.

Definicije
Statistika je skup naunih metoda kvantitativnog i kvalitativnog istraivanja varijacija masovnih pojava. Statistika predstavlja grupu metoda koji se koriste za prikupljanje, analizu, prezentaciju i interpretaciju podataka potrebnih za odluivanje. Poslovna statistika predstavlja skup statistikih metoda koje se koriste za pretvaranje podataka u korisne informacije u poslovnom okruenju.

Statistiki model
Formalni, simboliki, opis odnosa izmeu rezultirajue (izlaz) i jedne ili vie eksplanatornih (diskriminatornih, klasifikatornih, prediktivnih) varijabli (ulaz). Vrste:
deterministiki i vjerovatnosni, statistiki, parametarski i neparametarski, linearni i nelinearni, ...

Biostatistiki dizajn studija

Zajedniko svim vrstama studija:
identifikacija podataka koji se prikupljaju (podrazumijeva izbor varijabli koje se mjere, njihovu ulogu u studiji, nain mjerenja, broj jedinica posmatranja tj. veliinu uzorka, i nain njihovog izbora i praenje); odgovarajui statistiki model za opisivanje i analizu podataka; i listu pitanja na koje studija treba da da odgovor (Koje zakljuke istraiva oekuje? Koje zakljuke moe dobiti na osnovu rezultata studije? Na koju populaciju(e) je/su zakljuci primjenljivi)?

Posebne metode za posebne vrste studija Jedini aspekt koji je van statistike per se je formulacija istraivakog problema

Podjela
Deskriptivna statistika obuhvata metode prikupljanja, sreivanja i prikazivanja podataka kao i metode odreivanja parametara osnovnog skupa. Inferencijalna statistika obuhvata metode kojima se objanjava varijabilitet pojava uz pomo statistikih pokazatelja i statistiko zakljuivanje na osnovu uzorka.

Kvantitativni i kvalitativni karakter statistike.

'AVAZ SE NAJVIE ITA'' Vlasnici automobila marke ''audi'' najee itaju dnevne novine 'Avaz'', jer je to izjavilo 39% njih, dok 19% anketiranih vlasnika ''audija'' najee ita 'Osloboenje'. Tree novine po uestalosti itanja kod vlasnika ovog modela automobila su 'Dnevni list'', jer ih ita 9 odsto anketiranih, a po 7 odsto njih je kao dnevne novine koje najee ita navelo 'San'' i 'Jutarnji list''.

Osnovni pojmovi

Statistika masa (osnovni skup, populacija) Osnovni skup predstavlja skup istovrsnih elemenata koji imaju skup odlika koje variraju od elementa do elementa i po kojima se razlikuju.

Osnovni skup mora biti definisan trojako: prostorno, vremenski, sadrinski (pojmovno).

Poslije drugog svetskog rata, u Jugoslaviji je izvedeno est popisa stanovnitva: 15. marta 1948. 31. marta 1953. 31. marta 1961. 31. marta 1971. 31. marta 1981. 31. marta 1991.

Podjela osnovnih skupova

Prema dimenziji: jednodimenzionalni, viedimenzionalni. Prema cilju istraivanja i karakteristikama jedinica posmatranja: homogeni, diferencirani. Prema broju jedinica u osnovnom skupu: konani, beskonani.

Statistike jedinice (jedinice posmatranja)

Statistike jedinice predstavljaju osnovne elemente statistike mase koje imaju bar jednu zajedniku odliku koje se posmatra.

Odlike statistikih jedinica

Odlika statistikih jedinica predstavlja zajedniku karakteristiku statistikih jedinica koja se posmatra, gdje se statistike jedinice meusobno razlikuju po vrijednosti, odnosno modalitetu te odlike.

Promjene vrijednosti odlike od jedinice do jedinice posmatranja, ili za istu jedinicu posmatranja od perioda do perioda, nazivaju se varijacije.

Podjela odlika: atributivna, numerika. Numerike odlike mogu biti: neprekidne (kontinuirane), prekidne (diskretne, diskontinuirane).

Statistiko istraivanje
Nauni postupak u kojem se primjenom statistikih metoda i tehnika dolazi do pouzdanih rezultata o nekom predmetu istraivanja. Statistiko posmatranje i statistika analiza

U fazi statistikog posmatranja vre se pripremne radnje za izvoenje cjelokupnog istraivanja, a potom prikupljanje statistikih podataka i njihova priprema za statistiku analizu.

Statistiko posmatranje se izvodi u dvije faze: 1. Izrada plana posmatranja. 2. Prikupljanje statistikih podataka.

Izrada plana (1. faza statistikog posmatranja) Plan treba u potpunosti da predvidi odvijanje svih aktivnosti statistikog posmatranja. U njemu se definiu sledei pojmovi: 1. cilj posmatranja, 2. predmet posmatranja, 3. jedinica posmatranja i odlike, 4. vrijeme posmatranja, 5. nain i izvor posmatranja, 6. obim posmatranja, 7. obrasci, 8. uputstva, 9. pripremne aktivnosti, 10.provjera rezultata posmatranja.

Prikupljanje podataka (2. faza statistikog posm.)

Prikupljanje statistikih podataka - sprovoenje u djelo plana istraivanja. Pribavlja se dokumentacija, anketiraju se ispitanici itd. vre se intervjui,

Statistika analiza

Statistika analiza predstavlja drugu fazu statistikog istraivanja u kojoj se vri matematiko-statistika obrada podataka, analiza rezultata i objavljivanje rezultata istraivanja.

Statistikom analizom se jasno utvruju sastav, struktura i sve bitne osobine statistike mase (masovne pojave).

Rezultati statistike analize - informacije o posmatranoj masovnoj pojavi koje su u obliku numerikih pokazatelja i odgovarajuih komentara. Kakve su ene? Proizvodi koje ene svakodnevno upotrebljavaju su: pasta za zube (97%), etkica za zube (96%), dezodorans (85%), sapun (83%), ealj ili etka (81%), ampon (68%), ru za usne ili sjaj za usne (54%), losion ili krema za ruke (52%), balzam za kosu (48%), balzam za usne (46%), hidratantna krema za lice (46%), maskara (43%), parfem (41%), gel za kupanje ili tuiranje (41%), fen (40%).

Najea podjela: deskriptivna analiza, inferencijalna analiza.

Uzimajui vrijeme kao kriterijum, razlikuju se dvije vrste statistike analize: statika analiza, dinamika analiza.